Petak, 03 Rujan 2021 14:52

Udicom na kijerne

Piše:

Nakon dvomjesečnog lovostaja, od prvog dana rujna ponovo se smiju loviti kijerne, jedne od najpoželjnijih krupnijih lovina naših udičara. Kijerne se mogu loviti svim udičarskim alatima, ali naši sportsko - rekreativni ribolovci ih najčešće love iz plovila, bulentinom čekanjem te „vertical jigging“ tehnikom. Vrlo uspješno love i novom varijantom bulentina, o kojoj smo pisali 20. kolovoza. Slučajno ih love i dubinskom pendulom, u pravilu onom za zubaca, koja se vuče nad samim dnom i 15 do 20 metara ili više pod površinom.

Zbog težine, velike dubine s kojih ih treba izvući te mogućnost da se zavuku u prvu rupu i raširi škržne poklopce, u kom slučaju je ribolov završen, kijerne je nužno loviti snažnim priborom, daleko jačim od onog kojim se kod nas obično rabi, obvezno vrhunske kvalitete. Ako se lovi iz ruke, na motovilo valja namotati strunu ne tanju od milimetra. Međutim, toliko debela struna je sigurno jača od 30 libri, što je najveća zakonom dozvoljena jačina pribora za sportsko - rekreativni ribolov. Zbog toga barem dio pribora, najbolje privez (prama, pjok) mora biti navedene jačine. Puno bolje je koristiti štap i ostali suvremeni pribor jačine 30 libri kojim je moguće savladati i najtežu kijernu, zbog savitljivosti štapa i mogućnosti podešavanja jačine kočnice role.

Kkijerne se uglavnom hrane sitnim ribama, rakovima i glavonošcima. Pustoše naselje jastoga, svoje omiljene poslastice, pa su se mali primjerci ovog raka nekada najčešće koristili kao mamac za njih. Dobro su se pokazali i škampi i kozice. Međutim, efikasni su i mnogi daleko pristupačniji i jeftiniji mamci, u prvom redu i olignja, sipa i muzgavac, zatim komadi i fileti vrnuta, plavice i druge plave ribe, love se na mrtve i žive špare, crneje, kanjce…

Čak i kad se lovi varaličarenjem dobro je koristiti i prirodne mamce jer oni znatno poboljšavaju. U tu svrhu je najbolje rabiti velike kozice, muzgavce, olignje, sipe i krakove hobotnica. U takvom „vertical jigging“ ribolovu zbog toga je najbolje koristiti varalice tipa „tenya“, čiji je obvezni dio i prirodni mamac. Odlično rješenje je i „live kab“ varalica, zapravo nosač mamca, muzgavca ili kojeg drugog glavonošca.

Kad zagrize mamac i osjeti da je uhvaćena, prva reakcija kirnje je da spas potraži u najbližoj pukotini. Tu dolazi do izražaja snaga pribora, ali i vještina i fizička sprema ribolovca, pogotovo ako je riječ i krupnijoj kirnji, jer ovu treba što prije odlijepiti od dna i bez mnogo taktiziranja i zamaranja izvući na površinu. Na sreću, kad je podignuta s dna, kijerna se relativno lako dovlači do plovila, jer brzo gubi snagu. Najbolje je prihvatiti kukom, manji primjerci mogu i mrežnom prihvatnicom, a ako njih nema rukom tako da se palac i kažiprst jedne ruke zabiju u očne duplje.

Kojom je tehnikom i kako kompletiranim priborom kirnje najbolje loviti najviše ovisi o mjestu lova. Na podmorskim uzvisinama, najbrojnijim obećavajućim pozicijama najbolje je loviti sporim skosavanjem, i to načinom koji nazivaju ples na dnu. Nakon spuštanja prirodnog ili umjetnog mamca na dno lovi se tako da se pribor podigne s četiri do pet trzaja štapa i namotaja role, a zatim spusti s dva do tri trzaja štapom uz jedan do dva namotaja role. Sve se to izvodi veoma polako, a kad se mamac podigne na deset do petnaestak metara od dna ponovo je spuštamo do njega i postupak ponavlja. Osim kirnji ili s njima ovom tehnikom se veoma učinkovito love i ostale grabljivica koji se ne odvajaju previše od dna, poput zubaca i pagra. Bulentin za takav lov može se kompletirati na klasični „paternoster“, „očenaš“ način- s tri priveza i udice postavljene poviše olovnice.

Na brakovima se može loviti i priborom posebno dobrim za lov uz strmce te na olupinama- sa samo jednom udicom. Kada se lovi cijelim ribicama, osobito živim, klasični bulentin treba izraditi bez završnjaka, s olovnicom na kraju osnovne strune i kliznim privezom, koji se posredstvom vrtilice s ili bez kopče postavlja na osnovnu strunu. Hod metar do tri dugog priveza ograničava se do pet metara poviše olovnice. Ovim priborom, poznatim kako „žičara“ lovi se tako da se nakon što olovnica dotakne dno i zategne osnovna struna niz nju spusti privez s mamcem.

Uz strmce te nad olupinama je moguće loviti po mirnom moru, dok je nad brakovima to moguće i po uzburkanom moru.

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020