laus banner 2021 2

Utorak, 30 Ožujak 2021 14:07

Udri diplit o reciklaži, a ovo je istina o reciklaži

Piše:

Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika jedna od točaka dnevnog reda bila je i pozajmica Grada prema Čistoći, gradskoj tvrtki koju je teško pogodila korona kriza. Grad će naime posuditi Čistoći sedma milijuna kuna kako bi prebrodila krizu.

HNS-ovci su o ovoj temi, mora se to istaknuti, uglavnom šutali kao zaliveni, a kako i ne bi kad je njihova predsjednica Nataša Gabričević, sjetit ćete se, u prosincu kukumačila kako neće biti božićnica u Čistoći (koju je ona vodila u mandatu Andra Vlahušića i nije se proslavila) ne razmišljajući ni o tome hoće li Čistoća par mjeseci kasnije imati sredstava za poslovanje, a nije razmišljala ni o tome koliko je iritantno, u vremenima kada „pola Dubrovnika” ima plaću četiri tisuće kuna, pričati uopće o božićnicama u gradskim tvrtkama.

No, na stranu šutnja HNS-ovaca po ovom pitanju, puno je od toga zanimljivije u što se pretvorila rasprava o pozajmici, a pretvorila se u raspravu o Grabovici i Lučinom razdolju, odnosno projektu županijskog Centra za gospodarenje otpadom. Ne može se reći da taj centar nema nikakve veze s Gradom i Gradskim vijećem, ima poveznica, iako Grad i gradsko vijeće nemaju nikakvu jurisdikciju nad tim projektom, jer riječ je o županijskom centru, ali dubrovački gradski vijećnici u ovom, dosad vjerojatno najgorem sastavu Gradskog vijeća, prečesto gube vrijeme na rasprave koje s točkama dnevnog reda nemaju veze.

Tako se raspravljalo i o odlaganju smeća, odnosno recikliranju, ali nije se raspravljalo u okviru teme pozajmice, nego kad se već Čistoća spominje, hajmo za govornicom baljezgat bez ikakva reda.

A kad govore o recikliranju dubrovački gradski vijećnici doslovno bauljau kao guske u magli. Kad se čuju „problemi” oko recikliranja koje oni navode ispada da bi najbolje bilo da gradski čistači idu od vrata do vrata i prikupljaju odvojeno otpad. Zaboga miloga, Čistoća je uz svakom kantunu Grada postavila posebne spremnike za otpad koji se reciklira, a na građanima je da otpad odvajaju. Ne, nije za to potrebno ispred svakih vrata stavljati posebne spremnike, jer čak i to se čulo u gradskoj vijećnici, jer nećemo valjda ispred svake zgrade i kuće u Dubrovniku držati pet kanti za smeće ili čak više, za svaki stan po pet, sasvim su dovoljni spremnici koji postoje.

E sad, zašto vijećnici baljezgaju, jer zapravo o reciklaži znaju jedno veliko – ništa. Čuli oni kako je to sad „in”, je li se ono moderno tako reče, „in”, pa udri diplit o reciklaži, ono, ekologija, europski standardi, „bečka škola” itd.

Sve bi vijećnici reciklirali, a malo su se o tome informirali. Naime, svi ti silni europski standardi reciklaže i priča o ekologiji jedno je ogromno mazanje očiju i gotovo pa prevara. Nije dakle prevara, već gotovo prevara, jer istina je da se u Europi puno reciklira, puno više nego u Hrvatskoj, ali je i istina da se reciklira isključivo ono što se tada na tržištu traži, dok sve ostalo što Europljani odvajaju, a u tom trenutku nema tržišnu vrijednost, završava na odlagalištima ili u spalionicama, koju mi nemamo.

Npr. kad je riječ o plastici, jer nje je ipak najviše, uzalud se trudite odvojiti plastiku kada se recikliraju samo boce, odnosno plastika te vrste. Plastične dječje igračke primjerice ili plastično pakiranje suhomesnatih proizvoda koje odvojite i ubacite u spremnik za plastiku uglavnom ne završavaju u reciklaži, jer se takva plastika ne traži. I ne nije to tako samo u Dubrovniku ili samo u Hrvatskoj, tako je i u onom „finom Beču”.

Drugim riječima, reciklirati treba, nužno je, ali treba znati i što se na reciklažu predaje i na koji se način predaje, a kad to ne znaju ni gradski vijećnici, teško je očekivati da znaju i građani i na koncu najlakše je za probleme s reciklažom optužiti Čistoću i lupetat gluposti za govornicom o spremnicima ispred kuća.

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020