Osim od promjene nivoa mora, o čemu smo pisali prije tjedan dana, apetit pa time i lovnost brancina (smuduta, lubina) udicom ovisi o još nekim čimbenicima, manje ili više utjecajnim i međusobno ovisnim.

Jedan od važnijih čimbenika jest temperatura mora. Naime, brancin se zadržava u moru čija je temperatura između 2 i 32 stupnja. Najaktivniji je kad je temperatura oko 22 stupnja, prestaje jesti kad je niža od 7 stupnjeva, a napadati varalice kad je ispod 13 stupnjeva.

Aktivnost brancina veoma ovisi i o vidljivosti. Naime, osim što izvrsno vidi, brancin ima i izuzetno razvijeni njuh te osjetilo za vibraciju, ne samo u bočnim linijama, kao većina drugih riba, nego i u glavi. Zato je sposoban loviti i u vrlo nepovoljnim svjetlosnim uvjetima, po oblačnom vremenu, u mutnom moru i noću.

U pravilu, najbolje se lovi noću, pogotovo po mjesečini, a tijekom dana najbolje u rano jutro ili predvečer. Često, čak i kad mu ostali uvjeti pogoduju, za vrijeme lijepog vremena brancin ne lovi nego čeka noć. U pravilu to čini na područjima s velikom nautičkom aktivnošću tijekom dana. Najčešće se pred bukom i povlači u dubinu da bi u smiraj dana i prestanak buke vratio, često i u vrlo male dubine. Ako se na početku večeri poklope pun mjesec, jak kurenat i bura, uspjeh sigurno neće izostati!

Apetit brancina veoma ovisi i o vjetru koji puše, zapravo o promjeni tlaka koja izaziva određeni vjetar. Dominantno je mišljenje da je jugo najbolji vjetar za lov brancina. Međutim, to je samo djelomično točno. Jako jugo je dobro za dnevni lov brancina odmetom u zaklonjenim uvalama. Brancin se danju osobito dobro lovi i pendulom u pjeni što je jugo stvori udaranjem u stijene s vanjske strane lukobrana. U ostalim situacijama jugo, ali i levant te ostali vjetrovi južnog kvadranta, uglavnom znači nešto slabiji ulov pendulom.

Međutim, ako treba izabrati neki vjetar za lov brancina pendulom, onda je lagana te umjerena bura najpovoljniji vjetar za lov brancina pendulom, jer bura znači dolazak anticiklone, ili u najmanju ruku rast tlaka zraka, a brancin, kao i gotovo sva riba, voli visoki tlak koji najčešće znači stabilno vrijeme.

Zimske burne noći su odlične i za lov brancina varalicama te odmetom. Što se tiče ostalih vjetrova, ako nema burina, noću je bolje da bude utiha, bonaca nego da pušu ostali vjetrovi. Danju je, pak, dobar i maestral.

Dobri ulovi brancina, ali i ostalih riba mogu se očekivati i prije oluja jer se u to vrijeme tlak mijenja, što ribe zračnim mjehurom osjećaju i znaju da će uvjeti za hranjenje biti složeniji za hranjenje pa se intenzivnije hrane prije nevremena.

Stabilizacija vremena, smirivanje vjetra, razvedravanje i porast zračnog tlaka poslije kiše pridonose uspjehu u lovu na brancina, a najbolje vrijeme za to su sumrak, zora i noćni sati. Međutim, u povoljnim vremenskim prilikama i uvjetima mora i drugi dijelovi dana pružaju podjednako dobre izglede za uspjeh. Nemali broj brancina ulovljen je usred sunčanog dana, ali po valovima i zamućenom moru. Ti preduvjeti u pravilu se stječu u jesen i proljeće.

Na uspjeh u lovu brancina udicom utjecaj ima još jedna atmosferska pojava- kiša. U pravilu, po kiši je aktivniji nego po suhom vremenu, osobito kad nema vjetra. Tada kapi kiše razbijaju glatku površinu i tako smanjuju prodiranje svjetlosti u more, što brancina, ali i ostale ribe koje se klone jakog svjetla navodi na povećanje aktivnosti. Osim toga, u dodiru s površinom kapi kiše proizvode zvuke slične iskakanju sitnih riba iz mora, što izaziva pozornost brancina. Međutim, po kiši brancin se vrlo teško lovi pendulom, ali neposredno pred nju izvrsno!

Poslije kiše brancin se posebno dobro loviti uz samu obali. Naime, kiša s obale ispire razne sitne životinjice koje dospiju u plićak. S prestankom kiše često se poklopi i plima jer razina mora poraste zbog sniženog tlaka zraka. U tom trenutku tlak počne rasti i riba dobije volju za hranjenjem.

Od ostalih vremenskih pojava koje imaju utjecaj na lovnost brancina vrijedno je spomenuti i maglu. Ona koja tijekom dana stvara posebne svjetlosne uvjete u kojima se može ostvariti nadprosječno dobar lov brancina „pljuskavcima“, površinskim varalicama o kojima smo pisali zadnjeg rujanskog petka.

Na kraju, treba naglasiti da navedene savjete treba uzeti s barem malom rezervom jer svako lovno područje ima svoje specifičnosti koje se jedino mogu spoznati višekratnim ribolovom u različitim uvjetima. Najlakše tako da se prije ribolova provjere tablice plime i oseke te vremenska prognoza, po dolasku na odabrano mjesto lova utvrdi stanje i temperatura mora, smjer i jačina vjetra te potom uzimajući u obzir sve gore navedeno odabere najprikladnija tehnika i taktika lova.