Sve je započelo kada su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno provjedovale 8. ožujka 1857. godine u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, a te su iste žene osnovale sindikat dva mjeseca kasnije. Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15 tisuća žena marširalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale te ustanovila „Međunarodni dan žena“ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. Početkom Prvog svjetskog rata žene diljem Europe su 8. ožujka 1913. godine održale demonstracije za mir.
Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Opća Skupština UN -a pozvala je 1977. godine države članice da 8. ožujka proglase službenim UN -ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a i u brojnim zemljama, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.
Do Domovinskog rata i agresije na našu domovinu Dan žena obilježavao se diljem Hrvatske, ali je onda nekako utihnuo devedesetih godina prošlog stoljeća. Kasnih 90. - tih jedini znak na jugu da je stigao Dan žena bile su Albanke, Makedonke ili žene iz Bosne i Hercegovine, koje su i dalje imale organizirane posjete Dubrovniku uz taj međunarodni praznik.
Ipak zadnjih godina malo tko više „ima problema” s Danom ženom i taj se praznik danas više – manje primjereno obilježava.