U svibnju 2026. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1,487 milijuna, što je za 3,3% više nego u svibnju 2025., kada je ostvaren promet od 1,44 milijuna putnika.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 446 tisuća, što je porast od 2,4% u odnosu na svibanj 2025., kada je prevezeno 436 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 406 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na svibanj 2025. porast od 2,7%, te zračna luka Dubrovnik, s 398 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 5,3%.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 315 tisuća putnika, što je za 7,4% više u odnosu na svibanj 2025. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 253 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 9,7%, te zračne luke Poljske, sa 110 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 7,4%.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u svibnju 2026. iznosio je 14 459, što je pad od 1,6% u usporedbi sa svibnjem 2025., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 14 693.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u svibnju 2026. iznosio je 723 tone, što je pad od 22,1% u usporedbi sa svibnjem 2025., kada je promet tereta iznosio 928 tona.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 40 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 1,7% u odnosu na isto razdoblje 2025. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno je ukrcano i iskrcano 3 639 tisuća putnika, što je porast od 4,2%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do svibnja 2026. pao je za 14,3% u odnosu na isto razdoblje 2025. te je iznosio 3,4 tisuće tona.