DUBROVNIK POVEZAO UNESCO-OVE GRADOVE U PROMICANJU MEDIJSKE I INFORMACIJSKE PISMENOSTI

Grad Dubrovnik je danas bio domaćin središnjeg globalnog događanja UNESCO-ove inicijative „Gradovi medijske i informacijske pismenosti” (MIL Cities). Događanje je održano na Stradunu u suradnji s UNESCO-om i katarskim gradom Al Rayyanom, u okviru Globalnog tjedna medijske i informacijske pismenosti i obilježavanja Svjetskog dana gradova.
 
Uz izravno povezivanje Dubrovnika i Al Rayyana te uključivanje gradova iz različitih dijelova svijeta, predstavljena je inicijativa razvoja Dubrovnika kao grada medijske i informacijske pismenosti. Kao jedan od prvih pilot-gradova UNESCO-ove inicijative, Dubrovnik razvija vlastiti model koji povezuje kulturnu baštinu, obrazovanje, cjeloživotno učenje i aktivno građanstvo, s ciljem osnaživanja građana za kritičko promišljanje, provjeravanje izvora, prepoznavanje dezinformacija te odgovorno stvaranje i dijeljenje informacija.
 
U uvodnom dijelu programa sudjelovali su Mariya Gabriel, pomoćnica glavnog ravnatelja UNESCO-a za komunikacije i informacije, Salah Khaled, direktor UNESCO-ova ureda u Dohi, Mansour Ajraan M. A. Al-boenain, glavni ravnatelj gradske uprave Al Rayyana, te gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
 
Pozdravljajući sudionike u Dubrovniku i partnerskim gradovima, gradonačelnik Franković istaknuo je važnost pouzdanih informacija za povjerenje i otpornost zajednice.
 
„Živimo u svijetu u kojem informacije prelaze kontinente u nekoliko sekundi. Dezinformacije se šire jednako brzo, često dopirući do ljudi prije nego što su činjenice provjerene. Uvjerljiva slika, emocionalno intoniran naslov ili izmišljena priča mogu utjecati na odluke, podijeliti zajednice i narušiti povjerenje. Zato je pristup točnim i pouzdanim informacijama ključan za našu zajedničku budućnost”, poručio je Franković.
 
Posebno se osvrnuo na dubrovačku povijest i odgovornost prema njezinu vjerodostojnom tumačenju, naglasivši da očuvanje baštine podrazumijeva i zaštitu povijesnih činjenica, uz poštovanje dokaza i konteksta.
 
„Moramo znati razlikovati dokumentiranu činjenicu od popularne legende, a promišljeno tumačenje od iskrivljavanja. Istodobno, moramo ostati otvoreni novim spoznajama kada pouzdani dokazi produbljuju naše razumijevanje prošlosti”, istaknuo je gradonačelnik.
 
Povezujući novu inicijativu s programom „Poštujmo Grad”, kojim su zaštita baštine i kvaliteta života građana postavljene u središte upravljanja Dubrovnikom, Franković je naglasio kako se ta predanost sada dodatno proširuje na razvoj znanja i vještina potrebnih za odgovorno sudjelovanje u društvu.
 
„Otporan grad treba građane koji mogu kritički razmišljati, donositi odgovorne odluke i aktivno sudjelovati u oblikovanju njegove budućnosti. Želimo da informirana javna rasprava pridonese boljim odlukama za ljude koji ovdje žive i za generacije koje će naslijediti ovaj grad”, zaključio je Franković, zahvalivši UNESCO-u na povjerenju, partnerima iz Al Rayyana na suradnji te svim sudionicima na doprinosu.
 
Gradonačelnik je pozdravio i pokretanje ogranka gradova medijske i informacijske pismenosti pri UNESCO-ovu Savezu za medijsku i informacijsku pismenost, kao platforme za suradnju gradova i razmjenu iskustava.
 
Međunarodni dio programa povezao je predstavnike Quezon Cityja i Malabona s Filipina, Atene iz Grčke, Quelimanea iz Mozambika, Jambija iz Indonezije, Comodora Rivadavije iz Argentine te São Gonçala do Amarantea iz Brazila, uz videoporuku predstavnice njemačkog Kiela. Program na Stradunu vodila je Darija Mikulandra Žanetić, dok je međunarodna uključenja moderirao Alton Grizzle, UNESCO-ov programski stručnjak za medijsku i informacijsku pismenost i digitalne kompetencije.
 
Uz međunarodno događanje, na Stradunu je organiziran niz edukativnih i interaktivnih aktivnosti za građane, učenike i posjetitelje. U igri „Istina, zabluda ili ipak nije tako jednostavno?” publika je provjeravala zanimljive tvrdnje o dubrovačkoj povijesti uz objašnjenja i vjerodostojne izvore.
 
U razgovoru „Heritage Café”, posvećenom povjerenju, pouzdanim informacijama i kulturnoj baštini, sudjelovali su Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Jelica Čučević, dubrovačka turistička vodičica i predstavnica lokalne zajednice turističkih vodiča, Mark Thomas, britanski novinar i urednik portala The Dubrovnik Times, Mato Brautović, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku i koordinator Jadranskog centra za borbu protiv dezinformacija (ADMO), Žarko Dragojević, ravnatelj Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, te Alton Grizzle, UNESCO-ov programski stručnjak za medijsku i informacijsku pismenost i digitalne kompetencije. Sudionici su iz različitih profesionalnih perspektiva razmotrili važnost provjeravanja izvora, razlikovanja povijesnih činjenica od uvriježenih predodžbi te odgovornog predstavljanja dubrovačke baštine u medijima, turizmu i svakodnevnom životu.
 
Učenicima šestih razreda dubrovačkih osnovnih škola bio je namijenjen „Lov na informacijsko blago”, u kojem su sudjelovali Arheološki muzej u Revelinu, Pomorski muzej, Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Znanstvena knjižnica Dubrovnik i Državni arhiv u Dubrovniku u palači Sponza. U pratnji nastavnika te uz pomoć kustosa, knjižničara i arhivista, učenici su u tim ustanovama istraživali povijesne izvore i rješavali zadatke kako bi otkrili šifriranu poruku Dubrovačke Republike. Uspješno su odgonetnuli rješenje: „Naši utezi ne daju da se vara i bude prevaren. Kad mjerim robu, mene mjeri sam Bog.” Potraga je završila provjerom poruke u izvornom kamenom natpisu u palači Sponza, nakon čega su je učenici zajednički pročitali pred Orlandom.
 
Interaktivni prostor „Crna kutija – Istine i zablude” omogućio je građanima i posjetiteljima da zapišu što u Dubrovniku žele sačuvati za buduće generacije i koje su najveće zablude o Gradu koje su čuli. Digitalnom aktivnošću „Jedna činjenica vrijedna dijeljenja” institucije su se uključile objavama provjerenih činjenica o Dubrovniku uz navođenje izvora. Program je pratila gradska kampanja podizanja svijesti putem plakata, digitalnih zaslona i javnih poruka.
 
Aktivnosti su pripremljene u suradnji Grada Dubrovnika sa Sveučilištem u Dubrovniku, kulturnim, baštinskim i obrazovnim ustanovama, gradskim komunalnim i trgovačkim društvima, medijima te drugim lokalnim dionicima.
 
Za dugoročni razvoj inicijative osnovan je Koordinacijski odbor MIL Dubrovnik s 37 članova iz različitih sektora. Predsjednica Odbora je pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Dubrovnika Julijana Antić Brautović, a zamjenica predsjednice Romana John, dekanica Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Odbor usmjerava razvoj inicijative, predlaže strateške prioritete i akcijski plan te prati provedbu UNESCO-ovih smjernica, uz operativnu podršku deveteročlanog Izvršnog tima.