U Dubrovniku je u tijeku snimanje za bollywoodski film „Rola”. Riječ je zapravo o snimanju uvodnih scena filma i k tome još nekoliko glazbenih spotova koji ga prate.

Zvijezde filma su Vicky Kaushal i Tripti Dimri.

dpp

„Shore“ i „boat jigging“, ribolov odbacivanjem i skosavanjem varalice s obale ili usidrenog plovila zbog atraktivnosti su sve popularniji načini ribolova na moru osobito „plavog trija”, vrnuta, lokarde i širuna tijekom toplijeg dijela godine. Najčešće se obavljaju „jigg“, masivnim varalicama od metala jer se one mogu odbaciti dovoljno daleko bez dodatnog opterećenja na priboru, ali koje u fazi odbacivanja mogu uzrokovati mršenje pribora, a tijekom privlačenja imati lošu akciju. No, odabirom varalice s određenim položajem centra težine to se može izbjeći.

S obzirom na položaj centra težine postoje tri osnovne skupine „jigg“ varalica i isto toliko osnovnih načina njihove upotrebe.

Prvu skupinu čine varalice kojima je centar težine u prednjem dijelu (na fotografiji iznad primjerci micro jigga), blizu mjesta za spajanje s ostatkom pribora. One u pravilu imaju vrlo dobru sposobnost letenja, čak i po jakom vjetru, a lete prednjim dijelom, „glavom“ naprijed. Kad udare u površinu mora relativno brzo tonu, ali zbog otpora strune koja ih nosi izvrsno rade i bljeskaju dok se skosavaju. Kad se takva varalica ostavi da tone, to čini brzo, ali kad se počne privlačiti, najbolje dugim potezima, zbog teške glave kreće se prema ribolovcu pri svakom skosu. Pri tome ima primamljive pokrete, kojih, pak, nema tijekom pauze u privlačenju.

Ova vrsta varalica je dobra za lov u srednje dubokim vodama, sa srednje jakim ili brzim kurentom i obično su lake za upotrebu, posebno ako imaju tanak oblik. Također, dosta lako ih je zadržati na željenoj dubini lova. Što je kurenat jači, teže ih je zadržati dublje. Većina napada na njih se događa dok se skosavaju, privlače, a manje dok padaju ili miruju. Mogu se skosavati dugim, ali i kraćima, a bržim skosavanjem.

Najpopularnije varalice za „shore“ i „boat jiggigng“ su one čije je težište na ili blizu njihovog geometrijskog centra (fotografija iznad). Razlog tome je što u moru veći dio posla čine same jer su zbog nestabilnog položaja aktivne dok propadaju te, što je još važnije, između skosavanja. U to vrijeme one imaju tendenciju zastajkivanja na pola sekunde, a tijekom pada izvode snažno valjanje, mijenjaju smjer, poput listova koji padaju s drveta. No, te akcije postaju sve slabije što varalice više tonu i to zbog napinjanja strune, osobito višenitne PE jer ona ne tone okomito nego pod kutom.

Ove varalice imaju vrlo lošu stabilnost pri odbacivanju, posebice pri vjetrovitom vremenu. Vjetar im kvari putanju i prisiljava ih da se vrte i skrate let. Posljednje, ali ne i najmanje važno, varalice s težištem oko sredine nisu idealne za dublje vode. Osim što jako duboko tonu, vrlo su podložne utjecaju kurenta. No, izvrsno su rješenje za neiskusne varaličare i lov u srednje dubokom moru. Može ih se skosavati dugim i kraćim potezanjem.

Varalice s težištem u „repu“ (fotografija iznad) izvanredno dobro lete, dosežu daljine bacanja koje niti jedna od prethodnih skupina ne može, čak ni za vrijeme jakog povoljnog vjetra. One također brzo tonu i mogu nadjačati, ovisno o težini, čak i jake kurente. Te varalice nakon pada u more tonu okomito s vrlo malo pokreta. Zato ih mnogi ribolovci izbjegavaju. Zbog takve akcije većina napada na njih događa se tijekom skosavanja, privlačenja. Ove varalice više opterećuju štapove zbog čega ih mnogi također izbjegavaju. Najdjelotvornije su pri brzom i kratkom skosavanju.

Osim ove osnovne tri postoji i sve brojnija četvrta skupina varalica za „shore“ i „boat jigging“. Primjerice varalice kojima je centar težine u leđima, odnosno odmaknut u jednu stranu od uzdužne ose, a ne na njenoj sredini. Kod nekih je to zato što je jedan bok deblji od drugog, a kod nekih zato što im je jedan bok od jednog metala, a drugi od njegove slitine ili drugog metala, različite težine. Takve varalice imaju kombinaciju karakteristika opisanih tri osnovne vrste - s boljim letom, boljom akcijom…

Djeca iz ukrajinskog Nogometnog kluba Šahtar koja su prije tri mjeseca stigla u Split gdje trenutno treniraju bili su i u posjetu Dubrovniku. Jučer su na Stradunu razvili i transparent „Stop the War” u bojama svoje zemlje.

Mali Ukrajnici odigrat će i nekoliko prijateljskih utakmica u Konavlima protiv Nogometne akademije Konavle i NK GOŠK Dubrovnik 1919.

Foto: Božo Radić / CROPIX

dpp

Izložba „Početak”, kojom se obilježava 150. obljetnica osnivanja prve muzejske ustanove u Dubrovniku, otvorena je u četvrtak u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Autori izložbe su viša kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik dr. sc. Jadranka Sulić Šprem i arhivist Državnog arhiva u Dubrovniku Frane Čizmić.

Na otvaranju izbožbe Sulić Šprem i Čizmić naglasili da je ovo njihova treća zajednička izložba koja potvrđuje dobru suradnju ove dvije institucije. Na izložbi se, osim 404 prirodoslovna predmeta (iz zbirki koje su bile temelj za osnivanje muzeja), može vidjeti i devet arhivskih dokumenata koji su za potrebe izložbe posuđeni od Državnog arhiva u Dubrovniku i Dubrovačkih muzeja. Od izloženih arhivskih dokumenata vrijedi izdvojiti po prvi put predstavljen javnosti akt o osnivanju Domaćeg muzeja iz 1872. godine. Iako se danas najčešće koristi naziv Domorodni muzej, naziv Domaći muzej je na hrvatskom jeziku upotrebljen prvi put u Zapisniku sjednice općinskog vijeća od 22. prosinca 1871.

Izložba ostaje otvorena do kraja travnja 2023.

dpp

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i pročelnik jedinstvenog odjela Jure Marić u prostorijama Općine primili su danas nogometne prvake Dubrovačko - neretvanske županije iz NK Župa dubrovačka u uzrastu od osam godina pod vodstvom trenera Mladena Nikolića i županijske prvake u uzrastu do deset godina zajedno s trenerima Matijom Štrkaljem i Velimirom Kajbom , kao i kapetane ekipa U-13 i U-15 u pratnji trenera Mladena Nikolića i Marija Bartulovića.

Općinski načelnik čestitao je mladim igračima i njihovim trenerima na ostvarenim prestižnim rezultatima na završnim turnirima za prvaka koji su se održali u Čibači i Metkoviću, ostvarenom plasmanu U13 i U15 u 1. Dalmatinsku ligu, posebno pohvališi najbolje strijelce Ivicu Barovića i Antu Miletića. Nardelli se zahvalio i sportskom direktoru i predsjedniku kluba na doprinosu i promidžbi sportske kulture u Župi dubrovačkoj .

dpp

Snažne emocije bile su reakcija nakon koncerta zbora dubrovačke crkve Svetog Križa koji se održao u punoj crkvi Sv. Eustahije u Dobroti pokraj Kotora u sklopu projekta Putevima bokeljskih Hrvata.

- Zbor iz Dubrovnika zaista je pjevao veličanstveno. Crkva je uvijek jedan prostor u kojem se čovjek osjeća dobro. S ovoliko ljudi te uz duhovne pjesme ovaj koncert imao je zaista posebnu čar. Uživao sam. Primjetio sam kada je koncert završio da su svi duboko dotaknuti te kao da su dobili novu duhovnu energiju! - izjavio je veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.

Jednosatni a cappella koncert ovog vokalnog zbora propitkuje emocije i odanost vjeri. U obnovljenoj crkvi Sv. Eustahije ono itekako dolazi do izražaja. Prva crkva svetog Eustahija na samoj obali mora u Dobroti, čije se ime spominje u arhivskim dokumentima iz 1332. godine stradala je u potresu 1667.godine. Izgradnja nove, sadašnje crkve, na lokaciji iznad dotadašnje, a po nacrtu mletačkog arhitekte Bartola Riviere započela 1762. godine. Kamen temeljac postavio je inicijator gradnje nove crkve župnik don Ivan Antun Nenada. Crkva je građena prilozima bratstava: Dabinovića, Ivanovića, Tripkovića, Radimiri i Kosovića, ali i prilozima crkvenih bratstava, Svetog Križa i Svetog Ružarija, te mnogih pojedinaca. Danas, nakon obnove Crkve nakon potresa iz 1979. crkvu krasi mural proslavljenog hrvatskog umjetnika Eda Murtića.

- Peta je godina jedne lijepe priče koja utire put tradiciji. Dojmovi su zaista izuzetni jer nisam često u prilici da budem na izvedbi jednog ovakvog zbora. Ovime je obilježena peta godišnjica projekta koji pokazuje kako kulturna razmjena između dvije države doprinosi razvoju prijateljskih odnosa. Polako ali sigurno ulazimo u priču koja se širi i izvan granica Crne Gore i Hrvatske te postaje ono što se zove brend jednog kulturno edukativnog razvoja događaja na zadovoljstvo svih uključenih u projekt! – istaknuo je izaslanik predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić, savjetnik za ustav i pravna pitanja.

Zbor crkve Sv. Križa iz Gruža svojim djelovanjem i nastupima oduševljava publikom diljem Europe, a ona bokeljska nagradila ih je stajaćim ovacijama. Voditeljica zbora je profesorica Marija Brčić koja je nakon nastupa izjavila:

- Izuzetna nam je čast što smo pozvani na ovakav događaj, iako nam to nije prvi susret s bokeljskom publikom. S velikom radošću smo prihvatili poziv i pripremali se za ovaj koncert. Prekrasno smo primljeni i jako smo velike emocije osjetili tijekom koncerta. Vjerujem da su ih osjetili svi koji su nazočili ovom koncertu.

Projekt Putevima bokeljskih Hrvata i u petoj se godini održava pod pokroviteljstvima Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića te Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Partneri projekta su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore te Zajednica bokeljskih Hrvata.

- Ove godine svečano smo obilježili pet godina projekta. Zahvaljujem mojim Dubrovčanima koji su ovim koncertom duhovne glazbe uveličali petu godinu našeg projekta. Ove godine tu je i slikovnica Putevima maloga Karla koja govori o jednom malom bokelju koji putuje po hrvatskim gradovima, ali ipak se na kraju vraća u svoju Boku! – zaključila je je ambasadorica projekta Sanja Putica.

Donatori su Croatia Airlines, Franck Snogoo, Erste Banka Hrvatska te Obrt Milardović Imotski.

dpp

Zbirka leptira Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik koja se od 2015. godine aktivno prikuplja isključivo na području Dubrovačko -neretvanske županije sadrži neke od najrjeđih vrsta šarenaca u Republici Hrvatskoj, poput mediteranskog okaša Kirinia roxelana (Cramer, 1777), piše portal Južni.

Riječ je o južnomediteranskoj vrsti koja svoje sjeverozapadno područje rasprostranjenosti doseže na području južne Dalmacije i Hercegovine.

Najstariji nalaz ove vrste datira iz 1895. godine kada je jedna jedinka zabilježena na poluotoku Pelješcu. Otada nije postojao ni jedan noviji nalaz te vrste u Hrvatskoj do 2015. godine kada je jedna zabilježena sjeverno od sela Osojnik kraj Dubrovnika. Prilikom istraživanja Neretve u 2016. godini pronađene su dvije mnogobrojne populacije s više od 30 jedinki.

No, nije samo mediteranski okaš rijetki primjerak u zbirci, navodi Južni, a cijeli napisa možete pročitati OVDJE.

dpp

Foto natječaj „Volim svoju županiju“ 2022. je završio, a stručni žiri je odabrao najbolje fotografije koje su amaterski i profesionalni fotografi slali sedmu godinu zaredom kako bi pomogli ispričati priču o ljepotama hrvatskih krajeva.

Predsjednica stručnog žirija i ove je godine bila je fotografkinja Mare Milin. Uz nju su o najboljim fotografijama odlučivali Franca Moscarda iz Istarske, Petra Vadlja iz Međimurske i Davor Pavić iz Splitsko - dalmatinske županije.

Žiri je odabrano 21 fotografiju – po jednu iz svake županije, a osim te kategorije, sudionici su se mogli natjecati u još dvije: fotografija s najvećim brojem glasova prikupljenih putem Facebooka unutar aplikacije volimzup.hr te najbolja fotografija snimljena dronom.

Najviše glasova, gotovo 2000, osvojila je fotografija Zamišljena sjenica, autora Dorijana Delosta iz Primorsko-goranske županije. Najbolja dronska fotografija također je snimljena na području Primorsko-goranske županije, a radi se o Marini Punat autora Vladimira Bogovčića.

Prva tri mjesta prema mišljenju stručnog žirija zauzele su sljedeće fotografije:
1. Zamagljen, Mary Crnković Pilaš – Grad Zagreb
2. Čuvar stada, Antonio Oršulić – Dubrovačko-neretvanska županija
3. Snježna kapelica, Goran Lončar – Vukovarsko-srijemska županija

Uz nabolje tri, najbolju fotografiju snimljenu dronom i po glasovima, u prilogu možete vidjeti i ostale najbolje fotografije po županijama.

dpp

U organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije uz podršku Agencije Plava promocija ovoga vikenda u Stonu su održane akcija čišćenja podmorja i edukativne radionice o ronjenju Pogled u plavo.

Osim što je lokalno stanovništvo imalo jedinstvenu priliku spoznati čari i ljepote ronjenja te morskog ekosustava i pripadajuće bioraznolikosti, a posebice one zaštićene, kroz edukativne radionice Pogleda u plavo, mogli su sudjelovati i u ekološkoj akciji čišćenja podmorja posebnog rezervata u moru i područja ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev. Eko akcije održane su u dva dana i to na četiri različite lokacije: Hodilje, Mali Ston, Zamaslina i Zaton Doli. Iz mora su izvađene veće količine odbačenog otpada. Kao i u ostalim akcijama čišćenja podmorja, dominiraju automobilske gume, plastika, odbačeni ribolovni alat, različit sitan otpad, ali i otpad koji je nastao prilikom uzgoja školjkaša.

Projekt Eko Malostonski zaljev financiran je sredstvima u sklopu Mjere 1.1. „Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog razvoja ribarstvenog područja“ FLAG-a Južni Jadran, a partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, Komunalno društvo Ston d.o.o. i Udruga Stonski školjkari.

Malostonski zaljev je iznimno važno i vrijedno zaštićeno područje što je prepoznato na nacionalnoj i europskoj razini budući je zaštićeno područje u kategoriji posebnog rezervata u moru te je područje europske ekološke mreže Natura 2000. Također, stanište je 16 strogo zaštićenih morskih vrsta. Osim važnosti u zaštiti prirode, Malostonski zaljev je značajan u gospodarskom smislu za uzgoj školjkaša, europske kamenice i mušule.

- Zbog iznimne važnosti morskog ekosustava za život čovjeka, važno je educirati stanovništvo o utjecaju otpada u moru na bioraznolikost mora, na riblji fond i školjkaše koji su nam izvor hrane, a sve kako bi očuvali zaštićene prirodne vrijednosti za buduće generacije i očuvali zdrav morski ekosustav.
Važno je naglasiti da je otpada u moru sve manje i manje što je rezultat svijesti stanovništva o važnosti očuvanja i zaštite morskog ekosustava za život čovjeka. - istaknula je ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić.

Akciju čišćenja podmorja pozdravlja i Udruga Stonski školjkari koja je i sama partner projekta Eko Malostonski zaljev.

- Uvijek imamo neodgovorne pojedince kojima ovakve akcije trebaju biti poruka, ovaj zaljev toliko je ljudima dao kroz generacije da ga moramo čuvati i paziti na način da u njegovom podmorju i obalama ne postoji nikakav otpad. Malostonski zaljev treba postati ogledan primjer održivog razvoja, a besprijekorna čistoća podmorja i obale nam trebaju biti cilj i kontinuitet, rekao je Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari.

Čišćenje podmorja podržala je i Općina Ston na čijem se području akcija održavala.

- More je čisto, sama činjenica koja me veseli da ronioci u dva dana na različitim lokacijama nisu pronašli velike količine otpada, to sve govori o svjesnosti mještana o važnosti očuvanja mora i podmorja. Prostora za napredak uvijek ima, ovakve akcije su sjajan primjer kako i na koji način moramo voditi brigu o čistoći mora i blagodatima koje nam ono daje. - rekao je načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

U ekološkoj akciji čišćenja podmorja sudjelovalo je tridesetak pripadnika specijalističke ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske, članovi Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic, ronioci Ronilačkog kluba Vidara Gradačac – Tuzlanski kanton BiH (Služba spašavanja na vodi i pod vodom Civilne zaštite Tuzlanskog kantona) zatim lokalne udruge, volonteri s barkama, te lokalno stanovništvo i školjari.

Osim sudjelovanja u ekološkoj akciji te pružanja edukacije sudionicima edukativne radionice Pogled u plavo Državna intervencijska postrojbe civilne zaštite RH pružila je i veliku logističku podršku projektu, a vikend na području Malostonskog zaljeva Državna intervencijska postrojba civilne zaštite RH iskoristila je za brojne vježbe. Timovi ronioca odradili su vježbu ronjenja u smanjenoj vidljivosti, noćnog ronjenja i ronjenja u liniji. Moramo istaknuti kako kroz ovakve akcije ronilački timovi uigravaju funkcioniranje kako bi pri intervencijama bili u potpunosti spremni, rekao je Nikša Sladojević, zapovjednik Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske, Split.

U sklopu projekta Eko Malostonski zaljev, na središnjem trgu Placa u Stonu (kod Kneževog dvora) u subotu i nedjelju kroz cijeli dan za sve ljubitelje podvodnog svijeta i zainteresirane posjetitelje organizirana su besplatna probna ronjenja pod punom ronilačkom opremom u bazenu i pod nadzorom instruktora ronjenja.

Probna ronjenja imaju za cilj promociju zaštićenih prirodnih vrijednosti podmorja i ronjenja kao važne aktivnosti za očuvanje morskog ekosustava i pripadajuće bioraznolikosti. Besplatna probna ronjenja u sklopu Pogleda u plavo i edukativne radionice namijenjena su za sve uzraste. Mogu roniti i djeca već od pet godina starosti. Za siguran probni uron, većini i prvi brinuli su ronioci Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske i ronioci RK HRVI Nemo-Adriatic.

U dva dana koliko su se probna ronjenja održavala svoje prve ronilačke korake napravilo je više od dvije stotine posjetitelja, od kojih su većinom bila djeca koja su nakon upoznavanja s opremom, tehnikama ronjenja i disanjem pod vodom bila oduševljena novim iskustvom. Izuzetno nas raduje što smo u dva dana brojnim posjetiteljima omogućili ulazak u podvodni svijet, rekla je Andreja Vedrina, voditeljica Pogleda u plavo.