Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Maestru Bučeviću zabranjeno ravnanje Dubrovačkim simfonijskim orkestrom; glazbenici će nastupiti bez dirigenta

Davor Mladošić esPRESSo 02 Lipanj 2022
  • dubrovački simfonijski orkestar
  • jure bučević
  • HNK split
  • zabrana nastupa

Dubrovački simfonijski orkestar u petak navečer (21 sat) nastupit će u Kneževom dvoru – bez dirigenta. Zbog skandalozne odluke splitskog HNK koji je zabranio dirigiranje maestru Juri Bučeviću na koncertu u Dubrovniku, DSO je morao i promijeniti program.

Tako će na sutrašnjem koncertu Dubrovački simfonijski orkestar uz solista Tonija Kursara te umjetničko vodstvo koncert majstorice Mirabai Weismehl Rosenfeld izvesti sljedeći program:
L. Sorkočević: Simfonija br. 5u D duru, izdanje S.Šulek;
W.A. Mozart: Koncert za hornu i orkestar br. 2 u Es duru, K. 417
W.A. Mozart: Mala noćna muzika, K. 525.

Iz Dubrovačkog simfonijskog orkestra izvijestili su večeras kako je su pokušali naći zamjenu za maestra Bučevića, no da nisu uspjeli jer je, napisali su, prekasno, a navedeni program ocijenili su najboljom opcijom da glazbenici održe koncert bez dirigenta.

Jure Bučević inače je ravnatelj Opere splitskog HNK u kojem vladaju loši međuljudski odnosi što se neslužbeno i tumači kao razlog zašto mu je Kazališno vijeće uskratilo dopuštenje da nastupi u Dubrovniku, dok je službeno pojašnjenje kako je njegova nazočnost nužna u HNK.

Odluka Kazališnog vijeća, osim što nije razumljiva s ljudskog aspekta, nije logična niti iz razloga jer ovakva gostovanja podižu rejting svake kuće kojoj bi trebalo služiti na čast da se njeni članovi zovu na gostovanja koja su i inače uobičajna praksa ako se ne kose s obavezama u matičnoj kući, a molbe za dopuštenje obično su tek formalnost.

Dubrovački robotičari na državnom natjecanju Svjetske robotičke olimpijade

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 29 Svibanj 2022
  • robotičari

Natjecanje državne razine Svjetske robotičke olimpijade održano je jučer u Samoboru, uz sudjelovanje stotinjak mladih robotičara iz cijele Hrvatske, dok na samoj Olimpijadi sudjeluje 75 zemalja, a nastupile su i dvije ekipe dubrovačkog Informatičkog kluba Futura.

Ovogodišnje natjecanje se održalo u tri različite dobne skupine: Elementary (između 8 i 12 godina), Junior (između 11 i 15 godina) i Senior (između 14 i 19 godina). Natjecalo se 15 timova u kategoriji Elementary, 13 timova u kategoriji Junior i 10 timova u kategoriji Senior.

U kategoriji Junior se natjecala ekipa Asimo DBK u kojoj su bila 3 učenika OŠ Župa Dubrovačka: Orsat Kralj, Ivano Lučić i Matko Handabaka. Mentor im je bio tajnik Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika Tomo Sjekavica. U kategoriji Senior su se natjecali učenici Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik pod nazivom Filozofi: Lovro Novaković, Antonio Čović i Nikola Mrvalj, s mentorom Martinom Kuzmanom iz Informatičkog kluba Futura.

Pripreme i sudjelovanje na natjecanju je realizirao Informatički klub Futura u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika, kroz Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika u 2022. godini.

dpp

Opširnije: Dubrovački robotičari na državnom natjecanju Svjetske robotičke olimpijade

Javite se za obilazak Grada uz Godinu Dubrovačkog statuta

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 27 Svibanj 2022
  • godina dubrovačkog statuta

Povodom 750. obljetnice Statuta grada Dubrovnika, tematski razgled Grada “750 godina Statuta grada Dubrovnika“ dio je raznovrsnog programa koji će obilježiti tekuću godinu kao Godinu Statuta u organizaciji Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika i dubrovačkih kulturnih institucija.

Tematski razgled Grada u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika koji će voditi autorica i vodičica Lidija Begić, organiziran je besplatno za posjetitelje i građane, u subotu 28. svibnja i nedjelju, 29. svibnja u 16 sati sati na hrvatskom jeziku i u 18 sati na engleskom jeziku.

U Godini Statuta grada Dubrovnika upoznajte se s tim temeljnim pravnim dokumentom koji je trajao punih 500 godina i otkrijte kako je utjecao na stvaranje grada kakvog danas poznajemo. U pravnom štivu nema legendi ni slobodnih inerpretacija, ali upravo nam povijesne činjenice iz mnogobrojnih poglavlja Statuta govore o životu svih slojeva dubrovačkog društva sa svim svojim manama i vrlinama kao i o organiziranosti vlasti u očuvanju pravednih međusobnih odnosa. U šetnji dubrovačkim ulicama otkrijte na zanimljiv i poučan način jesu li se obitelji sukobljavale oko nasljeđivanja slično kao u suvremeno doba, nalazimo li u srednjovjekovnom Dubrovniku građevinsku dozvolu, tko su bili stranci u Dubrovniku 13. stoljeća i koje životinje spominju pravni propisi tog vremena.

Potvrda dolaska na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili br.tel: +38520312011.

TZ grada Dubrovnika

Otvaranje izložbe „Statut u kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora“ (20:30 sati)

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 02 Lipanj 2022
  • 750 godina statuta

U sklopu programa obilježavanja 750 godina Dubrovačkog statuta Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku otvorit će večeras (20:30 sati) u Kneževom dvoru izložbu „Statut u kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora“. Autorica stručne koncepcije izložbe je akademkinja Nella Lonza, a likovni postav potpisuje viša kustosica Ivona Michl.

Izložba je artikulirana kao itinerar kroz Knežev dvor sa šest motiva, kroz koje će posjetitelje voditi tiskani letak, a na otvorenju autorica. Svaki se motiv odnosi na jedan kapitel ili skulpturu, koji pripadaju ikonografskom programu Kneževa dvora, a koji pronose ideale „dobre vlade“, pravde i građanskih vrlina koji se odražavaju i u Statutu. Iste se poruke ponavljaju u dva medija, tj. skulpture su poput ilustracija Statuta čija se godišnjica slavi.

Organizatori programa proslave obilježavanja 750 godina Dubrovačkog statuta su i Grad Dubrovnik, Državni arhiv u Dubrovniku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Turistička zajednica grada Dubrovnika.
Izložbom „Statut u kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora“ koja će biti otvorena do prosinca, Dubrovački muzeji nastavljaju i s programom obilježavanja 150. obljetnice svog osnutka.

mv

Praizveden Koncert za cello Davora Bobića u prepunom Dvoru

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 28 Svibanj 2022
  • dubrovački simfonijski orkestar
  • praizvedba
  • davor bobić

Na sinoćnjem koncertu Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Kneževom dvoru praizveden je Koncert za cello rezidencijalnog kompozitora DSO -a Davora Bobića.

U prvom dijelu izvedena je Simfonija br. 3 Luke Sorkočevića, kao uvertira u centralni dio večeri.

Koncert za cello u dva stavka (Sjećanje na Kijev i Bezdan) novo je djelo komponirano za DSO i cellista Vida Veljaka koji je svoj zadatak obavio maestralno. Snažna Bobićeva kompozicija digla je publiku na noge. U prepunom Dvorom kompozitor je javno zahvalio svima uključenima u organizaciju koncerta – DSO-u, maestru Tardueu i Vidu Veljaku te publici koja ga je ispratila ovacijama.

Nakon pauze DSO je izveo F.B Mendelssohn: Simfonija br. 4 u A duru, Op. 90 „Talijanska”.

dpp

Opširnije: Praizveden Koncert za cello Davora Bobića u prepunom Dvoru

Središnja svečanost 750. obljetnice Dubrovačkog statuta u nedjelju na Stradunu i u Sponzi

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 27 Svibanj 2022
  • 750 godina statuta

Proglasom kneza, koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Linđovim balom te zvonjavom zvona dubrovačkih crkava, uz gradsku stražu, u nedjelju 29. svibnja pred Sponzom u 19:30 sati započinje središnja svečanost obilježavanja 750. obljetnice Dubrovačkog statuta.

Program se nastavlja u atriju palače Sponza gdje će, uz prigodna obraćanja uzvanika i umjetnički program Kazališta Marina Držića, biti otvorena izložba Državnog arhiva u Dubrovniku posvećena Statutu koju će pratiti predavanje akademkinje Nella Lonze „Dubrovački statut – vodič kroz pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća“.

Akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, u svom će predavanju prikazati genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima, ukazati na tragove njegove primjene koja je trajala preko 500 godina, podcrtati simbolično značenje tog zbornika za kolektivni identitet Dubrovačke Republike te istaknuti jedinstvenu vrijednost Statuta kao vrela o dubrovačkoj srednjovjekovnoj svakodnevici koje sadrži.

Uz zaposlenike Državnog arhiva u Dubrovniku, akademkinja Lonza je i autorica izložbe posvećene Statutu te pratećeg dvojezičnog kataloga. U okviru izložbe bit će predstavljeni i sačuvani primjerci Statuta iz pola tisućljeća dugog razdoblja u kojem je bio na snazi kao osnovni pravni zbornik Dubrovačke Republike te biljeg njezine državnosti i identiteta.

dpp

Gradonačelnik Franković primio vaterpoliste Juga AO, prvake Hrvatske

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 31 Svibanj 2022
  • mato franković
  • jug

U povodu osvajanja prvenstva Hrvatske za sezonu 2021./2022., gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili su danas igrače, trenere i Upravu Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje. Pobjeda nad Jadranom iz Splita prije tjedan dana dovela je Jug do 17. naslova prvaka Hrvatske.

Gradonačelnik Mato Franković još je jednom uputio čestitke na osvojenom naslovu prvaka, ističući koliko je Grad ponosan na njihove uspjehe i koliko je Jug važan kao uzor mlađim generacijama. Ujedno im je poželio i sreću na predstojećoj utakmici u Beogradu.

U ime Uprave kluba, predsjednik Tomislav Dumančić zahvalio je Gradu i gradonačelniku osobno na podršci te izrazio nadu kako će ''i dalje uspješno broditi ovim nemirnim morem''.

U ovoj je prigodi gradonačelnik Franković od VK Jug na poklon dobio loptu s potpisima prvaka Hrvatske u vaterpolu.

dpp

Opširnije: Gradonačelnik Franković primio vaterpoliste Juga AO, prvake Hrvatske

Gradonačelnik Franković čestitao predsjedniku Hajduka Lukši Jakobušiću

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 27 Svibanj 2022

Povodom osvajanja Kupa Hrvatske, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku predsjedniku Uprave Hajduka Lukši Jakobušiću.

Dragi Lukša, dragi hajdukovci, čestitam na senzacionalnoj pobjedi Hajduka i osvojenom trofeju „bilih“ nakon dugih devet godina!

Kada sam Vam 2019. godine čestitao na novoj funkciji dopredsjednika Hajduka, čvrsto sam vjerovao da su ispred Vas velike stvari jer ste svoju stručnost itekako pokazali dok ste vodili naše Jugaše. Nezaboravna za nas je bila 2015. godina kada je Jug nakon dvije godine osvojio Kup Hrvatske, a onda još četiri trofeja u sezoni, što do tada nije uspjelo niti jednom sportskom klubu u državi.

Sedam godina poslije, sada kao predsjednik Hajduka, postigli ste ono što priželjkuje svaki strastveni navijač. Nakon dugih devet godina gorio je Poljud, momci u bilom su osvojili Kup Hrvatske, i tako se povijest ponovila. Od srca čestitam i cijelom stožeru, treneru Valdasu Dambrauskasu i igračima koji su ostavili srce na terenu, a nas navijače učinili ponosnima.

Svima Vama želim još puno ovakvih fantastičnih rezultata, siguran sam da je ovo veliki preokret, sjajan početak nove budućnosti našeg voljenog Hajduka!

S poštovanjem,
Gradonačelnik Mato Franković

Gradonačelnik Franković primio Romanu Delić

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 27 Svibanj 2022
  • mato franković
  • romana delić

Povodom osvajanja drugog mjesta na međunarodnoj jezičnoj olimpijadu, gradonačelnik Mato Franković primio je jučer Romanu Delić, učenicu petog razreda Osnovne škole Montovjerna. Prijemu su nazočili i ravnateljica Osnovne škole Montovjerna, Lucija Vujica te Romanina mentorica Ana Šimunović.

Hippo English Language Olympiad je međunarodno natjecanje iz engleskog jezika koje ove godine slavi desetu obljetnicu. Ovo natjecanje za osnovne i srednje škole provodi se u sedam kategorija (Little Hippo, Hippo 1 do Hippo 5 te Hippo S10, Hippo S15 i Hippo S19) i četiri razine (izlučni krug, državna razina, međunarodno polufinale i finale u Rimu).

Mentorica Šimunović je naglasila kako je izvrsno što djeca imaju prilike pokazati svoje znanje na ovakvoj razini i da je ovaj rezultat značajan s obzirom da se prvi put u 10 godina netko iz Dubrovnika uopće prijavio na olimpijadu. Razgovarali su i o činjenici kako je američki sustav obrazovanja posve drugačiji od hrvatskog.

- Mi vrlo često podcjenjujmo naš obrazovni sustav koji je kompliciran i težak, ali je uspješan u implementaciji. Turisti uvijek ističu da u Hrvatskoj uvijek mogu pronaći ljude koji vrlo dobro razumiju i pričaju engleski jezik, a mislim da je upravo za to zaslužan naš obrazovni sustav. – rekao je gradonačelnik Franković. Šimunović je u toj prigodi poručila kako je Hrvatska treća u svijetu po znanju engleskog jezika, dodavši da se najviše djece iz Hrvatske prijavljuje na ovo natjecanje i da ih je ove godine bilo 1900.

Ravnateljica Vujica je rekla kako je Romanin rezultat već potaknuo druge škole da se prijave iduće godine na natjecanje čime je njihovo zadovoljstvo uspjehom još veći, dok je mentorica Šimunović istaknula da je cilj Osnovne škole Montovjerna za sljedeću godinu direktan plasman u finale koje se održava u Rimu.

Gradonačelnik je za kraj poručio Romani da nastavi biti dobra, snalažljiva, pametna i brza, što je već i pokazala.

dpp

Opširnije: Gradonačelnik Franković primio Romanu Delić

Saznajte više o online klađenju

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 31 Svibanj 2022
  • online klađenje

Klađenje je raširen i vrlo unosan posao koji svakodnevno raste i razvija se. Ova multimilijunska industrija postoji jako dugo i svakim danom ima sve više korisnika i novih mjesta za klađenje. Razlog uspjeha ove industrije leži u činjenici da se mnogi ljudi vole zabavljati pogađajući. Ovdje kladionice zauzimaju značajno mjesto jer ljudi mogu unovčiti svoje točne pogotke. Godine razvoja klađenja diljem svijeta donijele su mnoge nove igre klađenja u kojima uz malo sreće i puno olakšanja za kladionice možete uzeti značajan dobitak.

Jedno od najvećih otkrića u svijetu klađenja svakako je online klađenje. Online klađenje znatno je olakšalo klađenje diljem svijeta zbog svoje dostupnosti. Uključuje mogućnost igranja raznih igara klađenja bilo gdje pokriveno internetom. Ove igre možemo igrati u bilo koje doba dana ili noći tijekom cijele godine, što uvelike povećava mogućnost izbora kada se kladiti u odnosu na tradicionalna putovanja u kladionicu čije je radno vrijeme vremenski ograničeno. Za online klađenje, osim interneta, naravno, potreban nam je uređaj putem kojeg možemo pristupiti aplikaciji ili web stranici namijenjenoj za to. Online klađenje se prvi put pojavilo 1990-ih kao rezultat razvoja interneta, tehnologije kao i industrije klađenja. Od uvođenja online klađenja prošlo je relativno puno vremena, a put do slave ove vrste klađenja nije bio ni brz ni lak.

Iako ovo nije novost, svoj puni potencijal dostigao je tek u posljednjih nekoliko godina. Od početka se puno radilo i ulagalo na razvoj online klađenja, što je rezultiralo mnogim igrama klađenja, poboljšanom grafikom na igrama kao i svakodnevnim ispravkama grešaka kako bi sve operacije bile nesmetano. Uz naporan rad i trud uložen u infrastrukturu za online klađenje, to jednostavno nije moglo donijeti uspjeh cijeloj ideji. Trebalo ga je puno promovirati raznim reklamama koje su uglavnom bile na web stranicama ili u samim kladionicama. Iako je to dosta pridonijelo promociji online klađenja, možemo reći da ova stavka nije najviše pridonijela online klađenju, ali da postoje bonusi za klađenje.

Što su bonusi za klađenje?

Bonusi za klađenje su besplatni novac ili spinovi koje možemo koristiti za klađenje u nadi da ćemo imati dovoljno sreće da pobijedimo. Zato je većina bonusa za klađenje doprinijela razvoju online klađenja, jer tko ne voli besplatan novac ili spinove koji nam mogu donijeti profit bez ulaganja, drugim riječima, ne gubimo apsolutno ništa. Bonusi za klađenje su se pokazali kao izvrstan marketinški trik koji privlači nove kupce i nagrađuje stare i vjerne kupce. Iako teoretski zvuče odlično, ipak trebamo biti oprezni, kao i sa svime na internetu. Prije korištenja bonusa za klađenje potrebno je provjeriti uvjete za njih, po mogućnosti nekoliko puta, kako bismo izbjegli neželjene posljedice po nas. Njihov izbor je velik i moramo biti vrlo oprezni i uzeti u obzir svaku opciju pri odabiru. Danas postoji mnogo web stranica koje nam nude pomoć i savjete pri odabiru bonusa za klađenje kao i klađenja općenito, a jedna od tih stranica je https://www.onlinekladionice.com/ koja također nudi dnevne liste najboljih bonusa za klađenje u Hrvatskoj .

Online klađenje postalo je trend u svijetu klađenja koji brzo raste i svakim danom ima sve više korisnika. Bonusi za klađenje zasigurno su alat koji nam pomaže iskoristiti puni potencijal online klađenja i zabaviti se što je više moguće, nadajući se što većem dobitku.

Marketing

Na zubaca skosavanjem „shad“ varalicama

Šime Duvančić esPRESSo 27 Svibanj 2022
  • zubatac
  • shad varalice

Zubatac je jedna od najpoželjnijih udičarskih lovina, a za njegov, ali i lov njegovih srodnika poput pagra, može poslužiti nekoliko vrsta varalica. Najuniverzalnija je „shad“ jer se njom može loviti tehnikom „vertical jigginga“, „driftinga“ te „trollinga“, odnosno okomitog skosavanja, puštanja u struju mora te pendulom. Radi se o varalici od mekane plastike u obliku ribe, ali s poprijeko postavljenom repnom plohom kojim u plovidbi mlati repom lijevo - desno, zbog čega je kod nas nazivaju mlatirepkom.

Za lov zubaca, krunaša i pagra koriste se „shad“ varalice duže od 10 do 20 cm, obvezno raznih akcija, odnosno mekoće. Za lov u struji mora i skosavanjem trebaju biti duže i mekše nego one za lov pendulom. Osim u više dužina i elastičnosti, u kolekciji je dobro imati i mlatirepe u više boja. Naime, u uvjetima bistrog i prozirnog mora, pogotovo ako se ne lovi na velikim dubinama, preporučljivo je koristiti varalice plave, bijele zelene i tamno narančaste boje. Za lov u neprozirnom i dubokom moru dobro je imati žute, fluoroscentno ružičaste, svjetlo narančaste i varalice ostalih svjetlijih te uočljivijih dekora.

shadvaralice270522 3

Za vjerojatno naujučinkovitiji, lov okomitim skosavanjem, ove se varalice mogu montirati na „jigg head“, originalnu olovnu glavu, ali i na „Tenya“, „Kabura“, „Inchiku“ i „Madai“, glave klasičnih „vertical jigging“ varalica. Montirane mogu biti same, ali je puno bolje kad su uz njih na glavama i trake, niti te ostali ukrasi koji inače čine varalice za okomito skosavanje. Bez obzira koja se koristila, glava treba biti teška 100 do 300 grama, ovisno o dubini lova, jačini kurenta i željenoj brzini spuštanja varalice. Kako se zubaci i krunaši u pravilu love na dnu, glave varalice moraju biti vrlo robusne, odnosno sa što otpornijim dekorativno - zaštitnim slojem.

Zbog istog razloga, ali i velike snage čeljusti i zubi zubaca, i udice moraju biti iznimno jake, ali i elastične. Udice u varalicu mogu biti postavljene na dva načina. Prvi je da, kao što je to uobičajeno kad se montira na „jigg head“, varalica se može i na „vertical jigging“ glave montirati tako da joj vrh udice s gornje strane izlazi na otprilike pola dužine tijela.

shadvaralice270522 2

Zubatac i njegovi srodnici, međutim, mnogo puta plijen napadaju snažnim ugrizima u korijen repa, što rezultira uništenjem mlatirepa te, što je još gore, gubitkom plijena. Kako bi se to spriječilo potrebno je udicu postaviti u visini repne plohe varalice, najbolje i najlakše pomoću „assist“ udica. To rješenje je osobito prikladno za lov na nečistom, dnu s puno prepreka.

„Jigg head“ je najbolje za osnovnu strunu spojiti pomoću kopče ili „split ringa“, rascijepanog prstena. Na taj se način mlatirepu daje najveća sloboda pokreta.

Bez obzira kako naoružan i na koju glavu montiran, shad je u „vertical jigging“ ciljanom ribolovu zubaca i njegovih srodnika najbolje sporim podizanjem s povremenim naglim trzajima i zastajkivanjima. Većina napada će se dogoditi do desetak metara poviše dna, ali nisu isključeni ni oni u gornjim dijelovima vodenog stupa.
Idealni štapovi za ribolov skosavanjem mrdavca je onaj za „vertical jigging“, „Kabura“ varalicom. Na njegovu rolu najbolje je namotati višenitnu strunu upletenu od barem 8 niti, snage 20 do 30 libri. Dobro je koristiti strunu čijih je svakih 10 metara drugačije obojeno kako bi se najlakše kontrolirala dubina lova i visina skosavanja. Na osnovnu strunu posredstvom vrtilice s kopčom treba biti montiran završnjak, od najlona ili „FC“ strune. Debljina završnjaka može biti od 0,70 do 0,80, čak i svih 0,90 mm, kad se lovi na izrazito nečistom dnu. Duljina završnjaka u pravilu iznosi između 5 i 8 m, ali ponekad, u uvjetima vrlo jake struje, treba koristiti kraće, od 3 do 4 m kako bi se lakše lovilo.

Trener koji je prekinuo sušu trofeja Hajduka Valdas Dambrauskas: Ovo je vjerojatno najemotivniji i najradosniji dan u mom životu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 26 Svibanj 2022
  • kup
  • hajduk
  • valdas dambrauskas

Ovo je vjerojatno najemotivniji i najradosniji dan u mom životu. Ovo neću nikad zaboraviti, vidjeli ste što ovo znači ljudima. rekao je Dambrauskas. - kazao je Hajdukov trener Valdas Dambrauskas nakon 3:1 pobjede protiv Rijeke u finalu nogometnog Kupa Hrvatske.

- Nije lako osvojiti trofej, ovo je zasluga svih u klubu. Borili smo se i vjerovali. Igrači su junaci, pogledajte sreću ljudi, sretan sam zbog njih. Ovaj trofej je nagrada za naš naporan rad i zalaganje. Ova noć pripada Dalmaciji i Splitu. - kazao je Dambrauskas.

- U ovih sedam mjeseci smo napredovali u svim segmentima. Osvojili smo Kup i osvojili drugo mjesto. Protiv Rijeke smo bili strpljivi i dobri, takav Hajduk želim gledati. No, moramo biti još bolji, moramo napredovati. - kazao je trener Hajduka.

Litavac je posebnio bio oduševljen atmosferom na stadionu.

"Kada sam dolazio, napravio sam domaću zadaću. Znao sam gdje dolazim. No, jedno je vidjeti na tv, a drugo je to doživjeti uživio. Ovo sigurno neću zaboraviti. Ja neću skakati u more, međutim sudjelovat ću u ovoj proslavi. Rekli su mi da će riva gorjeti ako osvojimo naslov, možda nismo osvojili prvenstvo, ali jesmo Kup. - rekao je.

- Melnjak je odigrao je vjerojatno najbolju utakmicu u životu. Vjerojatno je imao više udaraca nego naš suparnik ukupno. Bio je sjajan. - kazao je o Draiju Meljnaku strijelcu dva pogotka i najboljem igraču finala.

dm

Stranica 258 od 539

  • 253
  • 254
  • 255
  • 256
  • 257
  • 258
  • 259
  • 260
  • 261
  • 262
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.