Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u utorak se sastaje s predstavnicima, kako se navodi u pozivu Grada Dubrovnika, udruženja Lines International Association (CLIA) i predstavnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja.
Sudjelovat će tu i predstavnici Lučke uprave Dubrovnik, kao i predstavnici turističkog sektora. No, ima u priopćenju iz Ureda gradonačelnika i jedan dio koji poprilično mijenja sukus Frankovićevog pogleda na dolaske gostiju s kruzera.
Naime, u priopćenju se navodi kako je ovom sastanku prethodio sastanak gradonačelnika Frankovića s predstavnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja i čelnicima CLIA-e održan u Hamburgu u rujnu 2017. godine te da je nakon sastanka u Hamburgu formirana stručna radna skupina koja će u idućem razdoblju raditi na pilot-projektu „Respect the City“.
"Krajnji cilj pokrenute inicijative nije ograničenje broja gostiju s brodova na kružnim putovanjima nego, kako je više puta istaknuto, podizanje kvalitete pružene usluge svim skupinama posjetitelja Dubrovnika kao i cjelokupnog turističkog proizvoda destinacije." - piše u priopćenju.
To je u potpunom proturječju upravo s onim što je uistinu govorio Mato Franković, koji od preuzimanja dužnosti kazuje kako treba smanjiti broj putnika s kruzera, odnosno ograničiti broj gostiju s kružnih putovanja na četiri tisuće u jednom trenutku.
Tako je u lipnju, skoro odmah po preuzimanju gradonačelničke dužnosti, Franković kazao kako je "činjenica da smo do sada godinama uspješnost u turizmu brojali brojkama, odnosno brojem ljudi koji su dolazili u naš grad", dodajući da "od iduće godine nećemo dopustiti više od četiri tisuće ljudi istovremeno s kruzera u Gradu".
APSURD; PISAO VLASTITOM STRANAČKOM POBOČNIKU
U srpnju je Franković pisao ministarstvima i Lučkoj upravi Dubrovnik, odnosno njezinom ravnatelju i svom stranačkom pobočniku Blažu Pezu, od kojega ga dijeli niti kilometar zračne linije, o nužnosti upravljanja dolascima kruzera.
"Dugoročni cilj Grada Dubrovnika jest osigurati da u jednom trenutku unutar zidina ne bude više od 4.000 gostiju s brodova na kružnim putovanjima. Smatramo da je to optimalan broj koji osigurava kvalitetan život građanima Dubrovnika, a našim gostima najbolji mogući doživljaj putovanja i uživanja u ljepotama i svekolikoj ponudi Dubrovnika. Uvjeren sam da se taj cilj može postići boljim planiranjem i disperzijom termina dolazaka brodova za što je nužno zajedničko djelovanje." - pisao je tada Franković.
PISAO I UDRUŽENJU KRUZERSKIH KOMPANIJA O SMANJENJU GOSTIJU S KRUZERA
Nadalje, u kolovozu je Franković pisao udruženju kruzerskih kompanija, u kojem ih je obavIjestio kako će smanjiti broj dolazaka gostiju s kruzera.
“Ne može nam se dogoditi da bude 6 kruzera dnevno jer mi to ne možemo podnijeti i jasno je da je povijesna jezgra limitirana, da u nju ne može stati više od 8 tisuća, to su i Unescove smjernice. Mi možemo podnijeti 4 tisuće gostiju s kružnih putovanja i to je nešto što može funkcionirati". - napisao je Franković.
Također, ponovo u kolovozu sastao se s Pezom, kojega je obavijestio kako "Grad Dubrovnik iznimno respektira cruising turizam i uvažava benefite koje ovaj vid turizma donosi ukupnoj privredi Dubrovnika", ali je istaknuo "kako u danima vršnih opterećenja prometa, posebice tijekom srpnja i kolovoza, kada samo tijekom nekoliko jutarnjih sati u Grad uđe i preko sedam tisuća putnika s kruzera, uz oko 25 tisuća gostiju u različitim smještajnim objektima, to predstavlja problem za redovno funkcioniranje grada".
Pak, kako se navodilo u tadašnjem priopćenju iz Ureda gradonačelnika, Pezo je Frankovića izvijestio "kako su poduzeti određeni koraci u cilju ravnomjernijeg tjednog i dnevnog rasporeda ticanja brodova već za sezonu 2018. godine". A što je u biti u raskoraku s Pezovim opisom radnog mjesta, budući da bi on trebao štititi interese države, kojoj veći broj ticanja znači i veću zaradu.
Franković je na istom sastanku kazao "kako se moramo orijentirati na smanjenje broja brodova koji uplovljavaju u jednom danu odnosno poticati njihovu disperziju na dnevnoj i tjednoj bazi".
Govorio je Franković o gostima s kruzera i u drugim prigodama, tako se sastao s dubrovačkim turističkim predstavnicima, održao i spomenuti sastanak u Hamburgu, gdje se izborio za izmjenu termina dolazaka brodova u idućim sezonama, posjećivao Kotor gdje je govorio o istoj temi...
ŠTO JE "RESPECT THE CITY"...
Projekt "Respect the City" Franković je prvi put predstavio u Jutarnjem listu, u kolovozu, kad je najavio kažnjavanje gostiju zbog nepriličnog odijevanja, dodajući da će se prije toga gosti upozoriti da ulaze u živi muzej kad ulaze u povijesnu jezgru. Najavio je i (ne)mogućnost parkiranja i zaustavljanja na Pilama.
"Za sve goste koji dolaze na jednodnevni izlet s područja od Splita do Budve osigurat ćemo tzv. slotove, odnosno vrijeme bukiranja kad mogu doći na Pile. I oni će sami online bukirati termin koji je slobodan u kalendaru, i tada će moći proći na Pile. Stacionirani gosti i nadalje mogu doći kad žele". - rekao je tada Franković.
U međuvremenu je naveo kako će svoju punu realizaciju projekt imati u 2019. godini i kako je njegov osnovni cilj pozicioniranje Dubrovnika kao međunarodne destinacije održivog turizma. Pak, u prosincu na sjednici Vijeća TZ Grada Dubrovnika, rekao je da će ovaj projekt riješiti problem korištenja javnih površina u gradskoj jezgri smanjivanjem broja stolova u restoranima, ali i ukidanjem štandova na Pilama te poboljšati prometnu infrastrukturu Grada.
Možda Franković konkretno o ovom projektu nije govorio kroz smanjenje broja gostiju na kružnim putovanjima, ali ako je smanjenje broja istih svevišnji cilj, čemu onda napominjati kako sami ovaj projekt nema istu namjeru, ako Grad preko drugih struktura radi na rečenom smanjenju?
Pa, ne provodi se "Respect the City" u dolini Neretve, da ne obuhvaća sve ono što je gradonačelnik Franković o istoj temi govorio u raznoraznim prigodama, uvijek nedvosmisleno poručivši kako treba ograničiti broj gostiju s kruzera.
MIJENJA LI GRADONAČELNIK PLOČU?
Jedino, moguće je da Franković polako mijenja ploču oko kruzera, kao što je od izbornih obećanja naovamo puno ploča promijenio, pa je možda čak i uvidio kako gužve u Dubrovniku nastaju i kad nema turista s kruzera, kao što je bio slučaj prošloga ljeta, a da se istovremeno od gostiju s kruzera itekako može živjeti. Drugim riječima, da tu prihodi nisu samo u, kako se zna reći, dva prodana kineska suvenira. I da, naposljetku, problem se ne mora riješiti šeganjem grane na kojoj se sjedi.
Ako ploču nije promijenio, jednom bi se svi skupa mogli uvjeriti kako podizanje kvalitete pružene usluge svim skupinama posjetitelja Dubrovnika ne leži samo na problemu gostiju s kružnih putovanja. Ali i da se kvaliteta ne postiže s bezbroj kružoka, deklaracija ili strategija, već samo i jedino pametnim odlukama.