Iako ništa konkretno i ništa novo o prvoj fazi Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025. nismo saznali, vijećnici su taj dokument ipak ne samo usvojili, nego ga gotovo pa proglasili genijalnim. Kamo ide dubrovački turizam, to je pitanje na koje jedna od izrađivačica Strategije Ivona Vrdoljak Raguž nije odgovorila, odnosno nije iznijela ništa što već puno puta nismo čuli.
Jedna od izrađivača Strategije razvoja turizma Ivona Vrdoljak Raguž istaknula je uvodno kako su ciljevi prve faze strategije bili analiza stanja turističke ponude i potražnje, razvoj turizma u Gradu u kontekstu globalnih kretanja te njegovo pozicioniranje na međunarodnim tržištima. Istaknula je kako se pri izradi Strategije koristila metodologija anketnih istraživanja u koje su navodno bili uključeni svi dionici turizma koji su u Gradu relevantni.
Rađeno je i anketno istraživanje koje se odnosilo na kruzing turizam.
Održane su tri strateške radionice kroz koje su u izravnom kontaktu s dionicima turizma raspravili najvažnije te utvrdili i definirali misiju i viziju razvoja turizma. Te misije i vizije razvoja turizma do 2025. Vrdoljak Raguž nije detaljno iznijela. Ah, da, kazala je kako Dubrovnik do 2025. treba biti destinacija utemeljena na tradicionalnim vrijednostima koje će predstavljati baštinu, vrhunsko gostoprimstvo, gastronomsku ponudu i mediteranski stil života. Dakle, ponavljanja je floskule koje već godinama slušamo. Kad su u pitanju kruzeri, Vrdoljak Raguž predložila je da se poradi na disperziranju broja ticanja kruzera na mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj razini – genijalno otkriće, zar ne.
Od profesora s dubrovačkog Sveučilišta, među kojima ima i doktora znanosti, kad je u pitanju izrada prve faze Strategije razvoja turizma do 2025. svakako se očekivalo više od reciklaže i copy paste floskula koje već godinama slušamo.
Iako iz strategije nismo saznali ništa novo, gradonačelnik je istaknuo kako se ušlo u genezu problematike Dubrovnika kao destinacije. Gradonačelnikove riječi ne čude jer naravno da neće kuditi nešto što je itekako platio.
Vijećnik Ljubo Nikolić pitao je Frankovića kako se u viziju uklapa „trećerazredni techno dernek” ispred crkve svetoga Vlaha.
Franković mu je odgovorio kako treba usporediti kakvi su „partiji” bili u povijesnoj jezgri prije godinu dana. Iako su ti „partiji” isti kao i ovi sad, Franković je istaknuo kako se bitno razlikuju. Dodao je kako bi gradski vijećnici mogli donijeti odluku da „partiji” na otvorenom nema uopće, ali kazao kako treba razmisliti je li to rješenje. Kazao je kako su nedavno dobili zahtjev za svadbu u Klarisi pa se zapitao kako ne dozvoliti svadbu i to samo do jedan sat poslije ponoći.
Franković je inače kazao kako u destinaciji mora biti i zabave. Kad je mora i treba biti onda je logično da i drugim ugostiteljima izda dozvole za ono što je na sjednici nazvano „techno dernekom” na otvorenom u svim dijelovima povijesne jezgre.
Na Frankovića se nadovezao i predsjednik gradskog vijeća Marko Potrebica, istaknuvši kako se ne može konzervirati da se u Gradu ne događa ništa. No, očito je kako u Gradu neki mogu organizirati zabave, dok drugima to isto nije dozvoljeno.
I dok Potrebica smatra da na uru poponoća pet puta ovog ljeta na otvorenom može biti glazba, svakako bi bilo potrebno ukinuti onu uredbu da muzika može svirati do 23.30 sati.
Ako se ustraje da poslije tog vremena u Gradu nema zabave, vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti sarkastično je najavio kako će on tražiti da se na Vojnoviću poslije ponoća zaustavi promet jer on zbog buke ne može spavati. U kontekstu glazbe na otvorenom, upozorio je da se ne ubija krava od koje se živi.
Inače, Franković i Potrebica govorili su drukčije prošle godine u kampanji, kad im je trebalo.
Vijećnik SDP-a Jadran Barač kazao je kako smo postali žrtve vlastitog uspjeha te kako se pred našim očima upravo odvija slom turizma jer nam nedostaje radne snage, a cijene nekretnina divljaju.
Gradonačelnik Mato Franković otkrio je tijekom rasprave kako će Vila Čingrija biti budući centar kompetencije, dok će sredstva za taj projekt, odnosno oko 30 milijuna kuna dobiti iz europskih fondova. Prema Frankoviću u Čingriji će se obavljati edukacija djelatnika u turizmu, bit će to prostor u kojem će „masterchefovi” moći raditi prezentacije spravljanja vrhunskih jela.
U Vijećnici se inače raspravljao o svemu samo ne o strategiji razvoja turizma, kako u Sinju nema mora, nema ni brodova i vijećnica SDP-a Šimac Bonačić možda kroz život nije navikla na zvukove brodova i morskih sirena pa je ustvrdila kako stanovnici Solituda teško podnose zvukove kruzera. Tako je kazala kako su „zvučni efekti s kruzera jednostavno za neizdržati jer pozdravljaju u najranijim jutarnjim satima, popodnevnim i noćnim satima”, na što joj je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica objasnio kako to nisu pozdravi nego da kruzeri trube zbog sigurno0sti plovidbe kako bi upozorili da napuštaju ili dolaze u luku da se oslobodi plovni put.