Studija optimalnog rješenja sustava grijanja i hlađenja predstavljena je danas u velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Kako je objasnila ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković, studija je izrađena "jer stanje na terenu odražava nekontroliran rast vanjskih jedinica klime koje se postavljaju na neprimjerenim mjestima i na neprimjeren način".
Navela je da vanjske jedinice klime uzrokuju niz problema poput zagrijavanja povijesne jezgre, ističući kako potreba sagledavanja sveobuhvatnog rješenja za uklanjanje vanjskih jedinica klima s fasada stoji i u Izvješću Misije UNESCO-a i ICOMOS-a. Istaknula je kako se ovdje radi samo o idejnom rješenju, a ne o gotovom projektu te kako je cilj izvidjeti sve mogućnosti financiranja putem EU fondova.
Na Studiji je radio i Energetski institut "Hrvoje Požar" s nizom stručnjaka raznih struka predvođenih voditeljem mr.sc. Vedranom Krstulovićem.
Krstulović je kazao kako je ovo pitanje za Dubrovnik akutno.
- Osnovni cilj je reducirati, a s vremenom i eliminirati sve vanjske jedinice klima s pročelja zgrade. To je vizualno-kulturalni problem, ali ne samo to. Porastom većeg broja turista, postojeća tehnologija u najkritičnijim trenucima neće moći zadovoljavati potrebe hlađenje. - rekao je Krstulović.
- Nadalje, potrebno je analizirati mogućnosti centralizirane opskrbe hlađenjem i grijanjem većine, po mogućnosti svih, potrošača, dakle rezidencijalnih, javnih i komercijalnih objekata unutar stare jezgre. Optimalno tehničko rješenje za to je korištenje manjeg broja snažnih agregata, dizalica topline , i razvod umreženim sustavom do svih korisnika. Dizalice topline su veći agregati koji ne bi imali izmjenu topline sa zrakom, kao konvencionalni sustavi, već bi imali zahvat morske vode, koja na odgovarajućoj dubini ima konstantnu nisku temperaturu. To znači visoku učinkovitost uređaja i bitno manju potrošnju energije po potrošaču, uz veću pouzdanost i komfor, neovisno o vanjskoj temperaturi zraka. Kako dizalice topline u zimskom periodu reverzibilno rade kao ogrjevni agregati, time bi spojenim potrošačima bio omogućen kvalitetan sustav centralnog grijanja zimi, opet uz puno višu razinu komfora od postojećeg. - dodao je Krstulović.
Objasnio je kako "smještaj takvih agregata, razvod cjevovoda po gradskim ulicama, kao i zahvat morske vode, predstavljaju poseban problem, s obzirom da ništa od toga ne smije biti vidljivo niti na bilo koji način vizualno narušavati staru gradsku jezgru".
- U sklopu studije, timskim radom predstavnika različitih struka analizirane su energetske potrebe, prihvatljiva rješenja i moguće lokacije smještaja uređaja kao i razvoda infrastrukture. Analizirane su potrebe hlađenja i grijanja te snage agregata, mogućnosti razvoda infrastrukture – što mora biti izvedeno integrirano s rekonstrukcijom druge gradske infrastrukture, u prvom redu vodovodne te, što je najvažnije, određene su moguće lokacije potencijalnih strojarnica i načina zahvata morske vode u skladu sa svim konzervatorskim zahtjevima. - dodao je on.
Pak, elaborat Moguće dispozicije agregata i infrastrukture razvoda medija predstavio je Tomislav Vidović iz Zavod za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Naveo je kako elaborat predlaže sedam lokaliteta unutar i u neposrednoj okolini povijesne cjeline Grada,
Dodao je kako se tu radi o "parku u Pilama, prostoru iza Grada, lokaciji pored Revelina, Taboru, Komardi i dva lokaliteta na Pustijerni".
- Osim preduvjeta da lokaliteti moraju biti u vlasništvu grada Dubrovnika te odgovarajuće veličine, pri radu na elaboratu je definirano niz kriterija za odabir lokaliteta među kojima treba istaknuti onaj primarni da smještaj agregata ne smije materijalno ni vizualno degradirati strukturu ili prostor koji nastanjuje. Važno je istaknuti da predloženi lokaliteti nisu jednakovrijedni, ni u povijesnom, ni arhitektonskom, urbanističkom ili krajobraznom smislu, niti u vidu gradskog i javnog interesa, a u pogledu izvedbe agregata razlikuju se po opsegu potrebnih prethodnih istraživanja, popratnih radnji i zahvata, opsegu projektne dokumentacije, visine financijske investicije, trajanja izvedbe... - naveo je Vidović, zaključivši kako je
Vedran Krstulović iz "Hrvoja Požara" zaključio je kako ovaj "projekt mora imati neke komercijalne temelje i da se ne može računati na socijalizam", odnosno "kako bi tu trebao postojati operater koji će uslugu naplaćivati i odrediti tarife". Naglasio je "da se sva rješenja o kojima je bilo riječi uklapa u sve moguće tehničke, pravne, ekološke gabarite".