Budući da smatraju kako se rezultati, koje su ostvarili na izborima za gradske kotare pokušavaju omalovažiti neutemeljenim podcjenjivanjem značaja uloge gradskih kotara, iz platforme Dajmo ruke ističu kako nema nikakve sumnje da će njihovi članovi vijeća gradskih kotareva svojim radom, znanjem i osjećajem za opće dobro, učiniti svoje kotareve istinskim mjestima neposrednog odlučivanja građana o stvarima koje svakodnevno utječu na njihovu kvalitetu života. U priopćenju iz platforme Dajmo ruke naglašavaju kako je supsidijarnost načelo prema kojem zajednice treba organizirati tako da se političke teme raspravljaju, a problemi rješavaju na razini najbližoj razini zajednice na kojoj se neposredno osjećaju. Ostatak priopćenja Dajmo ruke prenosimo u cijelosti. Budući da smatraju kako se rezultati, koje su ostvarili na izborima za gradske kotare pokušavaju omalovažiti neutemeljenim podcjenjivanjem značaja uloge gradskih kotara, iz platforme Dajmo ruke ističu kako nema nikakve sumnje da će njihovi članovi vijeća gradskih kotareva svojim radom, znanjem i osjećajem za opće dobro, učiniti svoje kotareve istinskim mjestima neposrednog odlučivanja građana o stvarima koje svakodnevno utječu na njihovu kvalitetu života. U priopćenju iz platforme Dajmo ruke naglašavaju kako je supsidijarnost načelo prema kojem zajednice treba organizirati tako da se političke teme raspravljaju, a problemi rješavaju na razini najbližoj razini zajednice na kojoj se neposredno osjećaju. Ostatak priopćenja Dajmo ruke prenosimo u cijelosti. 


„Primjenom načela supsidijarnosti osigurava se da se političke odluke donose što je moguće bliže građaninu. Ne treba imati zablude – sve su odluke koje se tiču neke zajednice političke. Najobičnije komunalno pitanje, poput rukohvata, pješačkog prijelaza ili sustava otpadnih voda političko je pitanje. Pitanje je samo gdje se o konkretnom problemu odlučuje – tamo gdje je nastao i gdje ga građani neposredno doživljavaju, dakle u gradskom kotaru ili dalje od samih građana, na razini Grada ili, što je nažalost čest slučaj, van institucionalnog političkog okvira, na mjestima kao što je notorna baraka.

Najniža funkcionalna razina zajednice koja je pozvana uočiti probleme i ponuditi način njihova rješenja mjesni su odbori i gradski kotarevi. Jačanje njihove uloge podrazumijeva dodjeljivanje onih ovlasti GK-a i MO-a koje im osiguravaju što veću neovisnost od Grada kao više funkcionalne razine.” - navode iz Dajmo ruke.

„Statutom grada Dubrovnika odlučivanje o neposrednim uvjetima života građana, čime je na građane osim prava prenesena i odgovornost za sudjelovanje u politici, preneseno je s razine Grada na razinu jedinica mjesne samouprave. Gradski kotarevi, dakle, predstavljaju onu razinu organizacije zajednice na kojoj je moguće neposredno sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima, što neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad.

Vijeće jedinice mjesne samouprave koje se u mjesnim odborima sastoji od 7, a u gradskim kotarima od 11 izabranih članova, ima među ostalim pravo i obavezu donijeti program rada i financijski plan, a o tome treba podnijeti izvješće o radu i godišnji obračun. Iz navedenoga, kao i iz činjenice da se jedinice mjesne samouprave ustrojavaju kao pravne osobe, proizlazi da gradski kotar ima otvoren račun i određena sredstva na raspolaganju kojima može ostvariti planirani program rada. Sastavni dio programa rada manje su komunalne akcije s utvrđenim prioritetom njihove realizacije.

Ovo je važno napomenuti jer se dobri rezultati platforme Dajmo ruke u nekim medijima i od strane nekih pojedinaca omalovažavaju neutemeljenim podcjenjivanjem značaja jedinica mjesne samouprave. Pored navedenoga, u svom odnosu prema Gradu kao funkcionalnoj jedinici više razine, gradski kotar predlaže koncept razvoja svojega područja u okviru razvojnoga plana Grada, predlaže rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izradbe i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata, prati stanje komunalne infrastrukture na svojem području i predlaže program njezina razvoja, predlaže i prati mjere i akcije za zaštitu i unapređivanje okoliša i poboljšavanje životnih uvjeta te predlaže mjere za učinkovitiji rad komunalnih službi.
Na koncu, ali ne manje važno, gradski kotar saziva mjesne zborove građana, kako bi se građani izravno uključili u izradu programa i planova rada te prijedloga koji s razine gradskog kotara idu prema Gradu.

Puna realizacija načela supsidijarnosti podrazumijeva podizanje razine ovlasti dodijeljene kotarevima. Za početak, dok ne saživi projekt participativnog budžetiranja, bit će potrebno izraditi ambiciozne programe rada s pratećim financijskim planovima i inzistirati da Grad alocira maksimalan iznos sredstava svim kotarevima. Na žalost, vijeća kotareva u prethodnom sastavu već su dostavila svoje programe i prijedloge za 2023. godinu. No, to ne znači da vijeća kotareva u novom sazivu ne mogu revidirati programe i planove dostavljene Gradu, a na vijećnicima SJG-a je da se amandmanima na proračun pokušaju izboriti za maksimalno financiranje jedinica mjesne samouprave.Nemamo nikakve sumnje da će članovi vijeća gradskih kotareva s platforme Dajmo ruke svojim radom, znanjem i osjećajem za opće dobro učiniti svoje kotareve istinskim mjestima neposrednog odlučivanja građana o stvarima koje svakodnevno utječu na njihovu kvalitetu života.” - navode u priopćenju iz platforme Dajmo ruke. 


dpp

Ni dva tjedna nakon izbora za gradske kotare i mjesne odbore, u Luci Šipanskoj između HDZ-a, DUSTRA-e i HSU-a nema dogovora pa formalne koalicije neće ni biti. DUSTRA-in Marin Murati, čija je lista u Luci Šipanskoj osvojila najviše glasova, kaže, u koaliciju neće, ali smatra kako je dogovor oko izbora predsjednika Mjesnog odbora Luka Šipanska s HDZ-om i HSU-om ipak moguć.

- I prije izbora sam rekao sam da s nikim neću koalirati jer smo prošle četiri godine imali koaliciju s HDZ-om i to nije uspjelo, nije išlo. Čak su i neki naši koji su bili DUSTRA-ini vijećnici prešli u HDZ i odlučio sam da na izbore idemo sami bez ikakve koalicije. - rekao je Murati.

Profesor matematike i voditelj Područne škole na Šipanu Marin Murati ističe kako predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž od početka zna kakav je njegov stav o koaliciji s HDZ-om i HSU-om.

- Predsjednik Željko Raguž zna moj stav i dao mi je odriješene ruke. Ja sam i na skupu koji smo imali prije izbora rekao da u nikakvu koaliciju neću ići. DUSTRA ima tri, HDZ i HSU po dva i mislim da bi bilo najjednostavnije da mi Mjesni odbor vodimo bez koalicije. Jedino se moramo dogovoriti tko će biti predsjednik.- rekao je Murati, koji smatra da je dogovor oko predsjednika moguć.

- Mislim da to neće biti problem, vidjet ćemo kad do tog razgovora dođe. Mislim da se oko izbora predsjednika Mjesnog odbora možemo dogovoriti. Mlađi ljudi u Luci Šipanskoj bi radili, ali koče ovi stariji, ipak i među njima ima razumnih ljudi. Što god da napravimo za otok je korak naprijed, a mislim da svi želimo ići naprijed. Bolje je kad nas je više, tada ćemo više i razmišljati, razgovarati i dogovarati se. - kazao je Murati te istaknuo koji su najveći problemi u mjestu.

- Najveći problem je kanalizacija i nju treba što prije riješiti. Na Šipanu je inače sve problem, i mjesna čistoća i parking, pa nemamo ni igralište, niti školsko, niti ikakvo, a imamo prostor jer je jedan naš pokojni mještanin već poklonio zemljište za igralište i treba ga samo napraviti. - rekao je Murati i nastavio nabrajati probleme koje treba početi rješavati.

- Imamo Omladinski dom, mi ga još uvijek tako zovemo. Puno je mogućnosti i moramo vidjeti s DURA-om što možemo napraviti. Taj bi Dom trebalo nadograditi tako da dobijemo i vrtić u tom prostoru. Imali smo igralište za košarku koje je sad gradilište jer je to zemljište kupio jedan stranac i tamo više ne možemo. Ja radim u školi kao profesor matematike i voditelj Područne škole na Šipanu i kad pada kiša djeca stoje u učionicama jer nemaju gdje na tjelesni, a kad je lijepo vrijeme opet nemaju gdje jer nema igrališta pa šetaju po mjestu. Bila bi zaista velika stvar dobijemo igralište.- istaknuo je Marin Murati koji je za DUSTRA-u u Mjesnom odboru Luka Šipanska osvojio najviše glasova na nedavnim izborima.

Nakon što su kotarski izbori završili slijedi formiranje kotarskih vijeća što će zapravo označiti početak rada u svakom od gradskih kotara i mjesnih odbora. Još u kampanji, kandidati koji su se natjecali, mahom oni s liste Dajmo ruke, tj. Srđ je Grad isticali su kako kotarima treba osigurati sredstva za rad. Participativno budžetiranje jedan je od modela kroz koji bi kotari trebati dobiti sredstva.

No, taj model još neće zaživjeti. Naime, još je na prošloj sjednici Gradskog vijeća vijećnici Srđ je Grad (SJG) Petri Marčinko gradonačelnik Mato Franković odgovorio kako će se u proračunu za 2023. osigurati sredstva za participativno budžetiranje. Dodao je kako će 2023. biti godina analiza i priprema da bi u 2024. participativno budžetiranje moglo u primjenu.

DUBROVAČKI MODEL PARTICIPATIVNOG BUDŽETIRANJA JE DOBAR

- Moram reći da je dubrovački model participativnog budžetiranja jedan od najboljih u Hrvatskoj i zaista mi je žao da on svih ovih godina nije krenuo u praktičnu primjenu. Ono što je gradonačelnik rekao ima smisla. Primjerice, prvo će se održavati radionice sa samim građanima po gradskim kotarima, nakon čega će se iz prijedloga građana u proračun uvrstiti sredstva. Međutim, mi smo tražili, a što su i kandidati Dajmo ruke isticali kroz cijelu kampanju, da se uz participativno budžetiranje dodatno financijski osnaži gradske kotare i mjesne odbore kako je i propisano Statutom Grada Dubrovnika. - kaže Marčinko.

- Dakle, gradski kotari i mjesni odbori moraju imati minimalna sredstva za svoj rad kako bi mogli sami odlučivati što treba raditi i moraju imati povratne podatke od Komunalnog odjela gdje se i koliko troši u svakom od kotara i mjesnih odbora. Dakle, participativno budžetiranje je projekt, a financijsko osnaživanje kotara je nešto što dugoročno moramo riješiti, kotari i mjesni odbori moraju imati svoj račun i novce koje mogu trošiti u projekte. - kazala je Petra Marčinko.

KOTARI MORAJU IMATI SREDSTVA ZA RAD

Dok su kotarski izbori ranijih godina u Dubrovniku zapravo bili izbori na koje je izlazilo stranačko članstvo, a mahom pobjeđivao HDZ, netom završeni izbori bili su svojevrsna prekretnica. Naime, kandidati Dajmo ruke, odnosno SJG kao i nezavisne liste u Komolcu u svojim su medijskim istupima naglašavali kako žele raditi ne bi li unaprijedili kvalitetu života u svojim kvartovima.

Članovi kotarskih vijeća zapravo bi trebali biti spona između Gradske uprave i građana. Oni su ti koji bi kroz komunikaciju s građanima trebali gradskim upravnim odjelima i službama ukazivati koji su prioriteti u njihovim kotarima. S određenim sredstvima i sami bi mogli riješiti onaj dio manjih svakodnevnih problema. Rad u Gradskom kotaru Ploče iza Grada u kojem je do prije 20 - tak dana većinu imala platforma Dajmo ruke, ističe Marčinko, „primjer je koliko ljudi u kotarima, ukoliko žele, mogu napraviti”.

- Kotari moraju imati sredstva za rad i ne mogu čekati da se okonča postupak participativnog budžetiranja. Trebaju im sredstva da bi odmah mogli reagirati, a ne da se, primjerice, čeka godinu dana da se promjeni neko staklo. Dajmo ruke je, recimo u Gradskom kotaru Ploče iza Grada, zagovarala i dobili smo prostor, pomogli smo i otvaranje male butige u Zlatnom potoku. U Proračun su ušla sredstva za igralište iza Gimnazije. Znači, u ljudima u kotarima očekuje se da kroz razgovore s građanima bilježe probleme te preko gradske uprave „guraju” njihovo rješavanje. Ljudi u kotarima su jako važni jer ne možemo očekivati od gradskih upravnih odjela da znaju svaki problem, da znaju u kojem se momentu nešto događa. Gradski kotari su tu da im ukažu koje su realne potrebe na terenu. - smatra Marčinko.

PROBLEMI O KOJIMA SE U JAVNOSTI NE GOVORI ISPLIVALI SU NA POVRŠINU

Da u gradskoj upravi nemaju veliko oko kroz koje bi vidjeli i znali za sve probleme u svakom od gradskih kotara i mjesnih odbora najbolje se vidjelo u kampanji pred izbore kada su kandidati ukazali na probleme o kojim se zapravo u javnosti niti ne govori. Primjerice, još je kao kandidatkinja Dajmo ruke za Gradski kotar Lapad Anamarija Miletić ukazala na problem čišćenja Petke. Iz nezavisne liste koja se na izborima natjecala u Komolcu isticali su kako niti jedno naselje u Kotaru nema dječje igralište, dok Kotar nema svoj prostor već je podstanar u ACI Marini. Igrališta nema ni u Luci Šipanskoj pa djeca iz škole nemaju gdje igrati tjelesni. U tom se mjestu već godinama obećava izgradnja kanalizacijske mreže. Ljudi u kotarima ne mogu bez gradske uprave izgraditi kanalizacijski sustav, ali učestalim ukazivanjem na problem gradsku upravu mogu potaknuti na njegovo brže rješavanje.

Netom završeni izbori, smatra vijećnica Marčinko, pokazali su da se među građanima ipak postupno mijenja svijest o važnosti gradskih kotara.

- Volim se sjetiti 2018. kad smo imali prvi sastanak u Gradskom kotaru Ploče iza Grada, kad su nam prezentirani prioriteti iz tadašnjeg prošlog saziva kotarskog vijeća, među kojima je bila stavka Izgradnja groblja na Dupcu. Takav projekt ne može biti stavka u prioritetima GK Ploče jer on niti ima financije, niti mogućnosti, a niti može utjecati na izgradnju groblja. Dakle, tada smo shvatili koliko su kotari važni i kroz ovu kampanju se kroz izlaznost građana vidjelo koliko je važno da kotari postoje, da se u njima radi i rješavaju problemi. U nekim u kojima se u prošlom razdoblju ništa nije radilo, građani su se izlaskom na birališta suprotstavili toj monopolizaciji moći dok mi srđevci cijelo vrijeme radimo na disperziji te moći kroz participativno budžetiranje, da više ljudi odlučuje o više stvari kako bi se bolje i efikasnije upravljalo gradom, a ne da o tome odlučuje jedna stranka, jedna struktura i jedno tijelo. - rekla je Marčinko.

AKO NISU ZADOVOLJNI DOMAĆINI, KAKO ĆE BITI ZADOVOLJNI TURISTI?

- Ovi izbori su pokazali kako će se i oni u gradskoj upravi morati mijenjati, na njihovu sreću ili nesreću, ovisno koliko brzo će se moći prilagoditi toj jednoj novoj struji ljudi u pojedinim kotarima. Većina kandidata koji su izašli na kotarske izbore imali su programe, ne samo Dajmo ruke i jako su zainteresirani za rad. Primjerice, iz inicijative za Komolac smo mogli čuti dobre ideje i mislim da će ta nova snaga novih ljudi postupno mijenjati i gradske strukture koje će morati puno brže odgovarati na puno više upita i organizirati puno više sastanaka s predstavnicima kotara. Vidjeli smo da su u svim kotarima isti problemi, da svi imaju prigovore na raspored čišćenja javnih površina od strane Čistoće. Primjerice, u Svetom Jakovu je trebalo puno mailova i poziva da bi se očistio taj dio grada. Prigovori su i na Libertas i raspored vožnji. Svi kotari imaju gotovo iste probleme koje mogu riješiti ili barem ublažiti samo zajedničkim radom. Dakle, to je ta snaga proistekla na ovim izborima, bar što se tiče platforme Dajmo ruke. - kazala je Marčinko.

- Dubrovnik se prije pandemije i krize često znao hvaliti da je bio najbogatiji grad u Hrvatskoj, ali kad pogledate komunalnu infrastrukturu, nedostatak igrališta, naše zelene površine, vidi se da to baš i nije tako, da nismo toliko bogati. Sve su to neki klasteri problema koji su se pokazali svima isti, od Lapada do Mokošice, što je znak da se u tim segmentima nije ulagalo dovoljno. Mi i sad imamo projekte poput „Respect the City” za koje ne znamo ni što su, a kamoli na što se tu troši novac i koji su rezultati tih projekata. S druge strane, nemamo dovoljno igrališta, ni površina za kućne ljubimce, nedostaje nam puno toga što je potrebno za kvalitetu života naših sugrađana, a što u konačnici koriste i turisti koji se odmaraju u Dubrovniku. Ako nisu zadovoljni domaćini, kako će biti zadovoljni turisti? - kaže Petra Marčinko koja naglašava kako upravo kroz kotare, a što zagovaraju i srđevci, mora zaživjeti disperzirani pristup koji kreće od samog terena prema gore, odnosno gradskoj upravi dok se u nas godinama djeluje suprotno, odnosno od gradske uprave koja najčešće diktira što je potrebno u gradskim kotarima i mjesnim odborima.

Naselje Ivanica u susjednoj Bosni i Hercegovini pitkom vodom osprkbljivat će se s izvorišta Ombla s kojeg se vodom osprkbljuje Dubrovnik. Ipak, projekt je to na čiju će se realizaciju još neko vrijeme čekati. Naime, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović ističe kako će susjedi, ako žele vodu s našeg izvora, morati izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač.

- Kad je u pitanju vodoopskrba i odvodnja na Ivanici mi smo prije izgradnje novog Graničnog prijelaza na Brgatu, još dok sam bio direktor Vodovoda Dubrovnik, u dogovoru s Ministarstvom financija i carinom dogovorili da se postave cijevi ispod graničnog prijelaza, što je i učinjeno. Da to tada nismo napravili danas nam nitko ne bi dopustio da sad prekopavamo granični prijelaz da bi se položile cijevi. U Općini Župa dubrovačka u tijeku su izmjene prostornog plana kojima će se predvidjeti i trasa odvodnje i vodoopskrbe. Izmjene prostornog plana Općine Župa dubrovačke su preduvjet da bi se mogla dobiti građevinska dozvola. To nam je sad ključno i mislim da će kroz šest mjeseci Župa riješiti priču oko Prostornog plana nakon čega Vodovod Dubrovnik može predati projekt na građevinsku dozvolu. - rekao je Dujmović.

- Predviđeno ja da voda za Ivanicu ide iz Komolca s pročistača jer Ombla ima dovoljan kapacitet, a naš pročistač ima duplo veći kapacitet od maksimalne potrošnje vode u Dubrovniku u srcu sezone u srpnju i kolovozu pa će i oni, ako se donese takva odluka, imati čistu vodu. - kazao je Dujmović.

Preduvjet da Ivanica pitku vodu dobiva iz Omble, a ne iz pravca Trebinja je, ističe Dujmović, da susjedi izgrade svoj uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

- Da bi kontrolirali situacija, preduvjet Grada Dubrovnika je da oni na Ivanici izgrade adekvatan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, da se gore ne grade septičke jame. Prije negoli im se pusti voda uvjet je da oni naprave sustav kanalizacije jer kad bi oni dobili vodu iz Trebinja tada ih se ne bi moglo kontrolirati, tada ne bi morali napraviti kanalizaciju nego septičke jame koje su zapravo iznad Omble. Dakle, Ivanica će dobivati čistu vodu s našeg pročistača, ali je uvjet da moraju izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač i na taj način ćemo mi zaštiti Omblu. Njihov je interes na Ivanici da dobiju vodu, ali je puno veći interes Dubrovnika da zaštiti svoje izvorište. Ako bi oni vodu dobivali iz Trebinja tada bismo mi imali veliki problem. - kazao je zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović.

Nakon što su odnijeli pobjedu na izborima u Gradskom kotaru Komolac članovi KLGB Toma Kristovića već su se uhvatili posla. Tomo Kristović za portal Dubrovnikpress ističe koji su ključni problemi u Gradskom Kotaru Komolac te naglašava kako će u gradskoj upravi imati sluha za rješavanje problema u tom kotaru.

Kako bi ukazao na problem u Komolcu Tomo Kristović nije čekao konstituiranje Kotarskog vijeća. Kad su iz gradske uprave devastirali parking ispod crkve Svetoga duha, odnosno s dva parkirna mjesta uklonili asfaltni sloj kako bi postavili božićno drvce, Kristović je odmah reagirao.

- Reagirali smo čim smo vidjeli što je učinjeno na parkingu. Uputili smo upit pročelnici Matildi Krile Prkoča i prije dva dana smo dobili odgovor da će se ta rupa koja je iskopana za postolje bora zatrpati i sanirati, odnosno vratiti parking u prvobitno stanje. Jelka će biti postavljena na staro mjesto, gdje je postavljana i prijašnjih godina, dakle, na zelenu površinu do parkinga. Bilo nam je rečeno da će se jelka izmjestiti radi izgradnje vrtića, odnosno da će, ukoliko započne izgradnja, pročelnica u dogovoru s novim kotarskim vijećem pronaći lokaciju za jelku, a da će uoči ovog Božića ona biti postavljena na mjesto na kojem je stajala svih ovih godina.- kazao je Kristović te istaknuo najvažnije probleme u Gradskom kotaru Komolac.

- Krucijalni problem, koji bi trebalo što prije riješiti je aktivno sudjelovanje Kotara u projektu Aglomeracije. Moram istaknuti da cijeli istočni dio Kotara Komolac, dakle naselja Čajkovići, Šumet, Knežica nemaju kanalizaciju, a jedan dio naselja je i bez adekvatne vodoopskrbe. Kad se već radi kanalizacija inzistirat ćemo da se paralelno s njom rješava i javna rasvjeta i vodoopskrba, da se sve to radi u jednom tiru, a ne da sad postavljamo kanalizacijske cijevi pa da za pola godine opet sve raskopavamo kako bi se postavile električne instalacije. - kaže Kristović.

Nezavisna lista čiji je bio nositelj u Komolcu je zapravo pobijedila HDZ. Velika je to pobjeda ako se uzme u obzir da je Komolac godinama slovio za jednu od HDZ - ovih utvrda u Dubrovniku.

I sam Kristović bio je član HDZ-a. No, naglašava, na HDZ nije ljut.

- Da, imam iskaznicu HDZ-a, ali čim se izgubi povjerenje između dvije strane tu više nema budućnosti. Bilo bi sad glupo vraćati se na ono što se dogodilo u prošlosti jer onaj koji previše gleda u prošlost nema budućnosti, tako da je svatko pošao svojim putem i s moje strane nema nikakve zamjerke. Ja iskaznicu još imam, ali nitko me još nije kontaktirao i ne znam što će biti s time. - kazao je Kristović.

- Možda je problem u pojedincima koji su vodili Gradski kotar Komolac zadnjih sedam, osam godina jer imate neke mjesne odbore i kotare na čijem su čelu HDZ-ovci i u njima se itekako radi. Znači, stvar je u pojedincima. Nije toliko problem u stranci koliko je problem u pojedincima koji vode neki gradski kotar jer ako vi niste aktivni i ne radite posao kako treba, naravno da razvoj i napredak izostaju. Treba se sastajati s mještanima, razgovarati i vjerujem da ćemo u sljedećem razdoblju uspjeti organizirati zborove građana jer se upravo na tim zborovima, kroz razgovore s ljudima, najbolje pokazuje što ljudi žele i koji su problemi i prioriteti. Komunikacija s ljudima je najvažnija i od nje nikada ne treba bježati. - smatra Kristović.

Kad su u pitanju sredstva bez kojih se u gradskim kotarima malo toga može učini, Kristović ističe kako bi participativno budžetiranje trebalo što prije zaživjeti.

- Participativno budžetiranje je dobra ideja, ali još nije zaživjelo i tko zna kad će. Nekad su bivše mjesne zajednice bile pravne osobe. Ako Grad Dubrovnik ima veliki proračun nije problem izdvojiti osam milijuna kuna na osam gradskih kotara, da svaki dobije po milijun kuna za normalan rad i rješavanje manjih problema na svom području. - kazao je.

Pobjednik kotarskih izbora u GK Komolac Tomo Kristović smatra kako će s Gradom Dubrovnikom po konstituiranju kotarskog vijeća imati dobru suradnju.

- Apsolutno sam siguran da ćemo s Gradom i gradskim strukturama imati dobru suradnju. Da nismo u to uvjereni ne bismo se ni kandidirali. Uvjeren sam da će suradnja s Gradom biti dobra. - kazao je Kristović.

Tako blizu, a tako daleko od vode, znali su često reći stanovnici Dola, čekajući da pitka voda s rubineta konačno poteče i kroz njihovo mjesto. Kako stvari stoje još će malo čekati, voda će s rubineta u Dolima poteći krajem 2024. godine. Naime, načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić ističe kako bi radovi na izgradnje vodoopskrbne mreže za Dole i Smokvinu trebali započeti već dogodine po Uskrsu.

Knežić ističe kako je na dokumentaciju za projekt povezivanja Dola na mrežu potrošeno sedam godina te nam govori o ostalim važnim vodoosprkbnim projektima u Primorju.

- Općina je prije nekih osam godina, skupa s Vodovodom Dubrovnik pokrenula projektiranje kompletne vodoopskrbne mreže naselja Doli i Smokvina te povezivanja na vodovodni sustav naselja Slano s izgradnjom kanalizacijske mreže. Priprema projektne dokumentacija trajala je nekih sedam godina i početkom 2021. konačno smo dobili građevinsku dozvolu. - kaže načelnik Nikola Knežić.

- Na toj vodovodnoj trasi dugoj oko 21 kilometra trebalo je riješiti imovinsko - pravne odnose, što je preduvjet za realizaciju projekta i potom smo pristupili pripremi dokumentacije za kandidiranje na EU fondove. Po otvaranju Fonda za nacionalni oporavak i otpornosti s Vodovodom smo izvršili kandidiranje. Moram reći kako ćemo i ubuduće za projekte odvodnje aplicirati na fondove. Dakle, ovom fazom, koja je prošla na natječaju i za koju je potpisan ugovor, osigurano je nešto više 25 milijuna kuna. Ako sve bude kako treba, nakon pripreme dokumentacije, početkom 2023. raspisat ćemo natječaj za izbor izvođača radova na sustavu koji obuhvaća 12 do 14 kilometara mreže, dvije bušotine, dvije vodospreme kako bi naselje Doli dobilo pitku vodu. - rekao je Knežić.

DRUGA FAZA RADOVA JE IZNIMNO ZAHTJEVNA

Natječaji za odabir izviđača radova, svjestan je i načelnik Knežić, ne prolaze baš uvijek glatko, zbog prava na žalbe, a zbog kojih se početak radova često zna i otegnuti.

- Ako ne bude žalbi na natječaju, ako sve bude išlo nekim normalnim tijekom, ako se iz prve uspije ugovoriti izvođač, radovi na izgradnju vodovodnog sustava Doli mogli bi početi oko Uskrsa ili početkom ljeta sljedeće godine i do kraja 2024. mogli bi biti gotovi. - kazao je Knežić te se osvrnuo na drugu fazu radova koja je iznimno zahtjevna.

- Druga faza je važna za povezivanje na puno veći sustav Slanoga. Mi sad stavljamo u funkciju dvije probne bušotine koje su se davno bušile. U njima nije čista pitka voda već zaslanjena i treba izgraditi sustav katalizatora kao na Mljetu. Dakle, ta bi se voda desalinizirala i puštala u sustav, što je puno skuplja voda od obične jer je tu veliki utrošak električne energije, pumpi i samog postrojenja. Mi svakako planiramo taj mali sustav koji će biti izgrađen samo za Dole, povezati prema Slanome na veliki sustav, a druga je mogućnost čak povezati ga preko Konštara i Zamasline na stonski sustav jer bi ga u budućnosti svakako iz više razloga trebalo spojiti na veći sustav pa i radi sigurnosti, jer čim su bušotine takve kakve jesu, bolje je biti spojen, recimo, na Slano, koje ima veliki kapacitet. Ston, također, da ne bi došlo do problema s vodoopskrbom. Naime, zaslanjenje vode moguće je i zbog klimatskih promjena. Ne znamo što nas čeka pa je praksa da se sustavi međusobno povezuju, da ima više pravaca dobave vode. - istaknuo je Knežić.

REGISTRATORI I REGISTRATORI PAPIRA, UTVRĐIVANJE VLASNIŠTVA, SUDSKI POSTUPCI, OSTAVINSKE RASPRAVE, SVE JE TO TREBALO PROĆI ZA OVAJ PROJEKT

- Kako mi na području Općine Dubrovačko primorje predviđamo velike turističke kapacitete, poput Tri sestrice, važno je spojiti se na veliki sustav da bismo imali dovoljno vode. Prvo ćemo riješiti pitku vodu za stanovnike Dola, a onda slijedi nadogradnja sustava za sva daljnja širenja i povezivanja. - rekao je načelnik Knežić, naglasivši kako bi bilo previše oportuno najavljivati rokove realizacije druge faze izgradnje vodoopsokrbne mreže u Dubrovačkom primorju.

tri sestrice 151122Tri sestrice. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Oportuno je govoriti o rokovima jer smo svjesno išli u kandidiranje projekta prve faze. Sve skupa, dakle cijeli projekt težak je 70 milijuna kuna i pitanje je kad i u kojem obliku ćemo moći na EU fondove kandidirati drugu i treću fazu radova. Pitanje je i hoće li ti projekti proći jer fond mora biti prilagođen takvim investicijama. Pitanje je i kad ćemo doći na red jer mi nismo jedini, osim nas projekte kandidira pet vodovoda. Dakle, teško je reći kad će se sustav koji još nismo izgradili, dalje nadograđivati. - naglasio je Knežić, podsjetivši još jednom kako je pripremu projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava Doli trajala sedam godina.

- Nije baš da su prestali vjerovati, ljudi u Dolima su bili upućeni u tijek projekta. Ne može se prije nego može i treba biti racionalan. Ovo što sad gradimo, gradimo za određeni broj stanovnika. Nisu Doli jedino mjesto u Hrvatskoj i svijetu bez vode. Puno je takvih mjesta. Sad su Doli došli na red i bio bih sretniji da je netko ishodovao građevinsku dozvolu prije nego što sam ja posao načelnik. Bio bih sretan jer bi možda sve bilo prije gotovo. Čak je u jednom razdoblju čovjek iz Dola bio načelnik. Teško mi je reći zašto se voda za Dole nije prije realizirala. Ja sam dao svoj maksimum da se to napravi. Pa samo kad pogledate taj rok od sedam, osam godina ishodovanja papira. To su javne nabave, registratori i registratori papira, sudski postupci, utvrđivanje zemljišta, nepostojeći vlasnici, ostavinske rasprave. Samo za jedno naselje, za Dole, govorimo o trasi od 15 kilometara na kojoj je trebalo riješiti odnose. - kazao je Knežić.

- To da su Doli tako blizu, a tako daleko od pitke vode, interpretira se na krivi način. Dolima je najbliža voda u Stonu - 14 kilometara, ili u Slanom 15 kilometara ili u Visočanima – 17 kilometara preko tri brda. Tako da to blizu možda jest blizu na karti, ali tehnički, gledano s aspekta radova, to je sasvim druga priča. Tu trebaju pumpe, vodospreme, to je cijeli sustav, nije to baš uzet kopat bagerom i stavljat' cijev na cijev. - rekao je načelnik Nikola Knežić.

NI ZAGREB NI DUBROVNIK NI SPLIT NE MOGU REALIZIRATI PROJEKTE BEZ POMOĆI

Načelnik Općine osvrnuo se i na ostale vodoopskrbe projekte u Dubrovačkom primorju.

- Imamo veliki projekt koji je u u postupku odabira izviđača radova, ali je pristigla žalba pa ćemo morati donijeti novu oluku o izboru izvođača, a riječ je o nastavku vodoopskrbe za naselje Grbljava što obuhvaća nekoliko naselja i nastavlja se prema moru. U tom je sklopu i razvoj vodoopskrbe na relaciji Imotica – Toplo, gdje novu bušotinu u kojoj voda valja stavljamo u funkciju da ne moramo više vode uzimati preko Neuma. Dakle, stavljamo svoju bušotinu u funkciju i imat ćemo svoju vodu i imamo osigurana sredstva. - rekao je Knežić, naglasivši kako Općina sama svojim sredstvima ne bi mogla realizirati financijski toliko velike projekte bez pomoći države.

doli 151122Luka Doli. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Ni Zagreb, ni Dubrovnik, ni Split ne mogu razviti svoju komunalnu infrastrukturu bez države i EU fondova. Vidite kako u Zagrebu stalno pucaju cijevi, stalno, nitko nema para za popravke jer su jedinice lokalne samouprave toliko ograničene prihodima u odnosu na centralnu državu i EU fondove i jednostavno nije moguće izdvajati toliko velika sredstva. Naši su proračuni toliko zakonski zadani da vam kad sve platite ostane jako malo sredstava za investicije, a više za nekakvo održavanje. Da bismo imali novca za investiranje trebali bismo ekstremno podizati naknade građanima. Ti isti građani plaćaju PDV i poreze državi i onda mi apliciramo na sredstva koja su opet izdvojili građani. I sredstva iz EU su izdvojili građani i opet je to javni novac. I državni proračun pune građani. - kazao je Knežić.

- Svaki novi kilometar vodoopskrbnog sustava na području Općine Dubrovačko primorje otvara nove razvojne mogućnosti i ostanak stanovništva na svojim ognjištima. Tri su stupa o kojima govorim već 15 godina, to su razvoj komunalne, socijalne i kulturne infrastrukture i oni dovode do razvoja gospodarstva koje stvara nova radna mjesta koja dalje rješavaju pitanje demografije. Kad se taj krug uravnoteži prestat će bijela kuga koja je u Primorju ima već 120 godina, a najintenzivnija je bila 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, kad je 40 do 50 posto stanovništva odselilo u Grad, kad je ondašnja država imala politiku da svi idu u gradove. Došao je Domovinski rat pa je sve bilo porušeno i spaljeno. Dok smo se obnovili, vratili djelomično gospodarstvo na predratne brojke, dotad su svi mladi odrasli i pošli za poslom negdje drugo. Demografija je stoljetni problem, 1906. u popisu stanovništva imali smo 4.500 stanovnika, a danas oko 1.800. Kad je '64. izgrađena Jadranska magistrala stanovništvo se počelo iseljavati. - kazao je Knežić te naglasio kako je važno da je Dubrovačko Primorje općina.

- Da nemamo svoju općinu ne bi se nikad ništa napravilo i to se može dokazati na sto mjesta. Da smo primjerice pod Gradom, pod nekim većim, uvijek bi postojali neki drugi prioriteti. Nama je vodovodna mreža prioritet, a da smo, primjerice u sustavu kakva je bila bivša Općina Dubrovnk, od Orebića do Konavala, nikad ne bi bili prioritet. Mi smo kroz cijelu Općinu napravili dvotračne ceste, a nikad to ne bismo uspjeli da nemamo svoju općinu. - rekao je načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić.

Proračun Grada Dubrovnika za 2023. težak je 87,2 milijuna eura ili 657,2 milijuna kuna. Prije negoli ga na sjednici početkom prosinca usvoji Gradsko vijeće, gradonačelnik Mato Franković uputio ga je na javno savjetovanje, odnosno dao je priliku građanima da predlože projekte koji se mogu realizirati u idućoj godini.

Iako je nedugo nakon izbora isticao kako će glasati za sve Frankovićeve proračune, bivši gradonačelnik i nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić za Dubrovnikpress ističe kako proračun za 2023. neće podržati.

- Ne, ne mogu podržati ovakav proračun jer nismo napravili sve ono o čemu smo na sastancima razgovarali. Nismo završili utakmicu s DPDS -om, zidinama, a ove godine smo umjesto 90 mogli zaraditi 160 milijuna kuna. Nakon što su 2021. u svibnju završili izbori podržavao sam sve što je bilo dobro. Mi smo, primjerice, uložili 15 milijuna kuna u dom umirovljenika u Gružu, a to je trebao biti posao Županije. Kad smo već uložili, trebalo je reći Nikoli Dobroslaviću da mu predajemo dom na upravljanje uz uvjet da se u njega smještaju samo stanovnici Dubrovnika. Čingriju smo im dali džabe da bi neki profesori i studenti sura tamo spavali. Pa što ne spavaju u Studenskom domu, a ne u vili koju smo mogli iznajmljivati za pet do šest milijuna kuna godišnje. Tako je i Slaven Tolj htio napraviti dormitorij u Lazaretima pa sam ga izbacio. - rekao je Vlahušić te se osvrnuo na Frankovićev prijedlog proračuna za 2023.

DUGUJEMO 12.000 KUNA PO GLAVI STANOVNIKA, SPLIT NPR. 700

- Proračun je 440 milijuna kuna, a za dogodine se predviđa 657 milijuna kuna, znači 200 milijuna kuna više, a nisu navedeni neki novi izvori prihoda. Prije nego što potrošimo, novac moramo zaraditi, a 20 godina nikome nije palo na pamet kako ćemo zaraditi novac u proračun. Čak se i ovim pozivom građanima da daju prijedloge na proračun, traže prijedlozi kako ćemo potrošiti novac. A kako ćemo potrošiti nešto što nemamo? - pita Vlahušić i naglašava kako je Dubrovnik „najzaduženiji grad u državi s enormnim rastom broja zaposlenih”.

- Analizirao sam izvješće o izvršenju proračuna desetak najvećih gradova u Hrvatskoj. Dubrovnik je 30. lipnja bio zadužen 271 milijun kuna za investicijske projekte, 88 milijuna kuna za kratkoročne pozajmice, 15 milijuna kuna za dom umirovljenika i 75 milijuna kuna za TUP. Ukupno je Grad, bez TUP-a i doma umirovljenika, zadužen za 360 milijuna kuna, a u narednih desetak godina moramo vratiti oko pola milijuna kuna duga i kad to podijelimo s naših 42.000 stanovnika ispada da je trenutna zaduženost 12.000 kuna po glavi stanovnika. - izračunao je Vlahušić.

- Kad je Mato došao na vlast 2017. kreditne obaveze Grada bile su 75 milijuna kuna, a na računu je bilo 75 milijuna kuna gotovine plus dugovanja koja su prema nama imali autobuseri i žičara. Dakle, imali smo preko 100 milijuna kuna gotovine na računu, a Mato se za ovih sedam godina od nula kuna duga došao da mu je dug danas 500 milijuna kuna. - istaknuo je Vlahušić te izračunao kako su, primjerice Split ili Zagreb znatno manje zaduženi od Dubrovnika.

- Zagreb ima 1,9 milijardi kuna duga i smatra se najzaduženijim gradom, ali je po glavi stanovnika zadužen 2.500 kuna, četiri puta manje nego mi. Split ima 110 milijuna kuna kredita, a zaduženost po glavi stanovnika im je 700 kuna, 15 puta je manja nego u Dubrovniku. Mi smo jedini grad u Hrvatskoj koji prelazi stopu zaduženost od 20 posto i ne možemo se više zadužiti. Apsolutno smo najzaduženiji grad u Hrvatskoj. U proračunu imamo samo za plaće i održavanje. Izdvajanja za plaće su nam daleko najveća u Hrvatskoj. Jedini smo grad kojemu preko 50 posto proračuna odlazi na plaće. - upozorio je Vlahušić.

IMAMO I PROBLEM ODNOSA MATA I VLADE

- Kapitalnih investicija nema, nogometni stadion nula kuna. Može li se sportska dvorana za 2.500 ljudi izraditi u godinu dana? Nema niti jednog novog stana, nema Solituda, nema ničega nego samo otplate kredita, nema ničega kapitalnog. U odnosu na ovaj aktualni, proračun za 2023. napuhan je za 100 do 150 milijuna kuna. - smatra Vlahušić te dodaje:
- Imamo i problem odnosa Mata i Vlade, koji je malo zategnut, a Mato je govorio kako ćemo imati odlične odnose s Vladom pa ćemo onda dobivati sredstva iz EU fondova. - kazao je Vlahušić.

- Prije godinu i pol dana sam napravio politički harakiri, podržao sam Frankovića i Potrebicu pod uvjetom da zarađujemo novce. Moji prijatelji i neprijatelji su se pitali što mi treba da glasam za predsjednika Gradskog vijeća, a glasao sam samo da izjednačimo cijenu DuCarda s cijenom ulaznica za zidine. Samo se na osnovu mojih „kriminalnih radnji”, jer moja nastojanja da se u proračun slijevaju novci od zidina, žičare, Revelina, autobusera, neki su nazivali kriminalnim radnjama, dakle samo se na osnovu tih radnji u proračun slilo 100 milijuna kuna. Bez tog novca danas bismo bili u bankrotu, a sad smo u socijalnom i razvojnom kolapsu, nismo u financijsko tehničkom jer imamo za plaće. - kazao je Vlahušić.

Osim što neće podržati Frankovićev prijedlog proračuna za 2023., Vlahušić je istaknuo kako neće imati ni amandmane. Osvrnuo se i na punjenje proračuna.

- Tri su načina kako zarađujemo novce u proračun, prvi su porezi i naš najveći prihod je od poreza na dohodak, a on je iz godine u godinu sve manji jer nam se ljudi sele u Župu i tamo plaćaju porez na dohodak. Mi ne gradimo stanove i ne znamo privući ljude. Drugi su prihodi od komunalnih doprinosa i komunalne naknade, a za dogodine je predviđeno da će od komunalne naknade prihodi biti manji jer će se graditi manje. Mi od svake gradnje imamo tri prihoda, a Grad je odlučio da ništa neće graditi. Treći su prihodi od imovine, a mi smo svoju najvrjedniju imovinu na 15 godina poklonili DPDS-u. - rekao je Vlahušić.

- Mato neće imati moju ruku jer kako glasati za proračun u kojemu nema želje da se promjeni situacija s prihodima. - kazao je bivši gradonačelnik i nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

Započeli su radovi prometnog uređenja križanja na državnoj cesti D8 u Zatonu Velikom, a koji se izvode kao preduvjet realizaciji projekta izgradnje vatrogasnog doma DVD Zaton. Budući objekt vatrogasnog doma, koji će imati i društvenu namjenu, planira se graditi uz sjeverni rub državne ceste D-8 te bi se preko novoformiranog križanja bi se spajao na postojeću javnu prometnu mrežu.

Za predmetno raskrižje Grad Dubrovnik je prethodno izradio potrebnu projektnu dokumentaciju ukupne vrijednosti 38.750,00 kuna s PDV-om, a radovi koje izvodi tvrtka Strabag u ukupnoj vrijednosti od 958.839,66 kuna s PDV-om financiraju se sukladno sporazumu Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta u omjeru od 50 posto sufinanciranja. 

Izgradnja vatrogasnog doma uvjetovana je prometnim uređenjem križanja na način da se na državnoj cesti izgradi traka za lijeve i desne skretače i preduvjet je ishođenju građevinske dozvole za izgradnju objekta vatrogasnog doma za koji je prethodno dovršena projektna dokumentacija. Izgradnja trake za lijeve skretače će se realizirati proširenjem državne ceste prema sjeveru, a desni skretač s državne ceste iz smjera Dubrovnika ukupne je dužine 41,89 metara. Ugovoreni rok završetka radova je 14. siječnja 2023. godine.

dpp

HDZ u kolaiciji s HSU-om i Dajmo ruke na ponovljenim izborima u Gradskom kotaru Lapad ostvarili su isti rezultat kao i na prethodnim - po pet mandata. Iako je HDZ pojedinačno osvojio najveći broj glasova, pobjedu u Lapadu odnijeli su srđevci s listom Dajmo ruke, jer će sa SDP-om formirati većinu u kotarskom vijeću.

- U konačnici je Lapad dobio predsjednicu Gradskog kotara Anamariju Miletić i zahvaljujemo svim Lapađanima koji se prepoznali priliku da se uistinu dogodi promjena. Sama činjenica da je jučer na izbore izašlo preko 1 300 ljudi govori sama za sebe, govori da smo uspjeli kotarske izbore staviti u fokus javnosti jer ljudi su shvatili hvate da se s te razine mjesne samouprave može doprinijeti kvaliteti njihova života. Nevjerojatan broj birača je izašao na izbore u Lapadu i stvarno smo oduševljeni. - rekao je Marko Giljača koji je koordinirao i vodio kampanju Dajmo ruke na proteklim izborima za gradske kotare.

Na izbore u Gradskom kotaru Lapad izašlo je nešto više od 1 300 birača, brojka je to, ističe Giljača, koja ukazuje na dvije slika našeg društva.

- Imamo zapravo dvije slike društva, jednu na kojoj smo jučer vidjeli stranačku vojsku HDZ-a koja organizirano izlazi na izbore. Sam izbor promatrača u Gradskom kotaru Lapad i kako je to izgledalo ispred biračkog mjesta govori je o jednom velikom angažmanu HDZ-a koji smo sad izmjerili i vidjeli koliki je njihov doseg u Lapadu. S druge strane, mi nemamo svoju vojsku već građane koji nas podržavaju i stvarno zahvaljujemo svima koji su nas prepoznali i odazvali se našem pozivu. Vidimo da postoji snaga koja se uistinu može nositi s HDZ-om. Još od jučer govori se o ogromnoj izlaznosti, a ona je zapravo bila tek 22 posto od ukupnog broja birača u Lapadu, što je za kotarske izbore nevjerojatno puno, no, realno je to mala brojka, ali pokazuje da kad građani odluče izaći na izbore, HDZ nema šanse. - smatra Giljača, koji naglašava kako je rano iz rezultata netom završenih izbora u Lapadu raditi projekcije za lokalne izbore.

- Možemo govoriti o trendu, a trend je takav da HDZ ima jednog snažnog oponenta koji je spreman donijeti promjene u Dubrovniku i spreman je raditi na dobrobiti, u ovom slučaju u Lapadu, a sutra u Gradu, Županiji i dalje. - kazao je Giljača i čestitao SDP-u, ali i HDZ-u.

- Čestitam SDP-u koji je poduplao svoj rezultat u Lapadu. Odmah su nam dali podršku kako bi se spriječile bilo kakve kalkulacije o formiranju vijeća poslije izbora kako bi stanovnici Lapada jasno znali kako ćemo svi zajedno raditi na rješavanju problema u njihovu kotaru. Čestitam i HDZ-u koji je, kako i sam Mato Franković kaže, ostvario najbolji rezultat. - kazao je Giljača.

Osvrnuo se na rezultat HDZ-a, odnosno pobjedu HDZ-a koju je u Gradskom kotaru Lapad nakon izbora proglasio gradonačelnik Mato Franković.

- U apsolutnim brojkama su pobijedili, ali nisu pobijedili, ali politika ipak drukčije funkcionira, kroz mandate. Ja mislim da se ovdje prvenstveno radi o pobjedi građana Lapada. - rekao je Giljača.

Nakon što su izbori završili nova predsjednica Gradskog kotara Lapad Anamarija Miletić (Dajmo ruke) priželjkuje što prije započeti s radom, a kako bi se problemi u drugom najvećem gradskom kotaru što brže rješavali. HDZ, koji je u Lapad osvojio pet mandata, pozvala je na suradnju.

- Omjer u osvojenim mandatima isti je kao i prošli put, ali je jučer u Gradskom kotaru Lapad izlaznost birača bila puno veća što jako veseli. Bilo je napeto od samog jutra, ali je rezultat stvarno fenomenalan i jako smo zadovoljni. - kazala je Miletić, istaknuvši kako se veseli radu u Gradskom kotaru Lapad.

- Cilj Dajmo ruke je što prije započeti s radom u Gradskom kotaru Lapad. Prvenstveno se nadam jednoj dobroj suradnji sa svima u vijeću GK Lapad jer naš je najvažniji zadatak raditi na dobroti svih stanovnika Lapada. Prvenstveno treba ostvariti dobru komunikaciju između građana, Kotara i gradske uprave tako da možemo što bolje rješavati probleme. - kazala je Miletić.

Stranica 7 od 154