Budući da smatra kako od kukanja po društvenim mrežama nema ništa, Anamarija Miletić odlučila je pridružiti se platformi Dajmo ruke, jer problemi se, istaknula je, mogu riješiti samo radom. Lapađane je pozvala da u nedjelju izađu na izbore u Gradskom kotaru Lapad.

- Želja mi je bila napraviti nešto za Lapad, uključiti se u rješavanje problema kojih u Lapadu ne manjka i kroz razgovore s ljudima okupljenih na platformi Dajmo ruke na kraju ja nosim listu za Gradski kotar Lapad. Imam veliku podršku ekipe iz Dajmo ruke, prijatelja, obitelji i kad je podrška velika sve je lakše. Inače, nisam tip koji će svoje nezadovoljstvo iskazivati preko društvenih mreža. Da bi se nešto primijenio, da bi se vladajućoj garnituri ukazalo na probleme potrebno se aktivirati i sudjelovati u rješavanju problema. - rekla je Miletić, osvrnuvši se na ključne probleme na području lapada.

- U Lapadu je puno problema ,od loših prometnica do dotrajale komunalne infrastrukture do iznimno zapuštenih dijelova Lapada. Većina Lapađana kao problem vidi i plažu u Uvali Lapad koja je nedovršena, a po tom pitanju se ništa ne radi. Treba li govoriti o gužvama? Gužve i promet, nedostajuća parking mjesta od većih su problema u Lapadu. - smatra Anamarija Miletić.

I dok je Lapad veći dio godine zagušen prometom, taj će se problem, smatraju u gradskoj upravi, riješiti po izgradnji dvotračne ceste duž Lapadske obale. Miletić ističe kako malo tko govori o tome kakva će biti kvaliteta života stanovnika Lapadske obale kad radovi budu gotovi. Dio njih, naglašava Miletić, praktički će živjeti na cesti.

- Na Lapadskoj obali se radi, ne mogu reći da se ne radi, no čini mi se da su se ti radovi razvukli i pitanje je hoće li biti gotovi do kraja iduće godine. Fokus je inače na radovima duž Lapadske obale, na ulici dugoj oko 800 metara, ali nitko ne govori o prometnom rješenju na Batali i na Pošti Lapad, a ona su ključna za odvijanje prometa preko Lapadske obale. Stanovnici tog dijela Lapada i nisu imali prilike razgovarati s predstavnicima gradske uprave o onome što će uslijediti nakon što radovi budu gotovi, no sigurno je da njihova kvaliteta života nakon izgradnja dvotračne ceste više neće biti ista. - kazala je Miletić.

Kad su u pitanju izbori u Gradskom kotaru Lapad, drugom najvećem kotaru u Dubrovniku, Miletić ističe kako rezultati s izbora od prošle nedjelje pokazuju da Dajmo ruke može pobijediti HDZ.

- Rezultat s poništenih izbora pokazao je da je u Lapadu moguće dobiti HDZ. Inače, mislim da smo u prošlu nedjelu u Gradskom kotaru Lapad imali jako dobar rezultat i nadam se da će u ovu nedjelju više ljudi izaći na izbore i dati nam podršku. Dakle, vjerujem da Dajmo ruke može pobijediti u Lapadu! - istaknula je Miletić.

Ukoliko Dajmo ruke pobijedi na izborima, Lapađani bi mogli na radne akcije. Naime, Miletić naglašava, ali i upozorava, kako Petku treba očistiti.

- Prometna infrastruktura svakako je jedan od najvećih problema u Lapadu, ali ništta manji problem nije ni Petka. Zapuštena je i treba je očistiti. Puno naših starijih Lapađana znaju reći kako se petka puno bolje održavala prije 30-tak godina. Upozoravaju nas kako treba učiniti nešto s čišćenjem Petke koja je iznimno zapuštena što je veliki problem. Ne daj Bože da se nešto dogodi! Dakle, Petka je jedan od većih prioriteta. - naglasila je Miletić.

No da bi rad u kotaru imao smisla, da bi članovi vijeća svakog od kotara u gradu pa tako i u Lapadu zaista mogli kvalitetno raditi svoj posao te rješavati probleme na koje stanovnici, Lapađani ukazuju, Grad bi, naglašava Miletić, kotarima trebao dati sredstva za rad.

- I dalje ćemo inzistirati na participativnom budžetiranju čiju je puno primjenu gradonačelnik već i najavio. U svakom kotaru je važno da ima sredstva s kojima može raspolagati te prema sugestijama sugrađana razvijati i realizirati projekte. - rekla je Miletić.

- Kotarski izbori su mali izbori, ali su jako važni za svakog od stanovnika, ne samo u Lapadu nego i u ostalim gradskim kotarima. Mi u Dajmo ruke zaista imamo ljude koji su spremni odvojiti svoje vrijeme kako bi se problemi u Lapadu riješili, a na Lapađanima je samo da nas u nedjelju podrže na izborima za Gradski kotar Lapad.- kazala je nositeljica liste dajmo ruke u Gradskom kotaru Lapad Anamarija Miletić.

Da postoizborne križaljke mogu biti zanimljive na svim razinama dokazuje i situacija u Luci Šipanskoj nakon nedjeljnih izbora za mjesni odbor. Završili su izbori, poznati su rezultati, ali se zasad ne nazire završetak dogovora o čelnom čovjeku tog šipanskog mjesta, odnosno predsjedniku Vijeća mjesnog odbora. Zapravo glavni akteri sa Šipana uglavnom ne žele međusobno koalirati jer jedni drugima uvijek imaju nešto za zamjeriti.

Naime, za razliku od Suđurđa gdje je na izbore izašla samo jedna lista i to ona HDZ-ova, u drugom šipanskom mjestu birači su na raspolaganju imali tri liste. Jedna je bila DUSTRA, druga HDZ, koji je u prošlom mandatu imao predsjednika Mjesnog odbora te HSU. Nitko nema apsolutnu većinu, jer u novom sastavu lučkog Mjesnog odbora tri mandata ima DUSTRA, a po dva HSU i HDZ. U realnim brojkama ti podaci izgledaju ovako: DUSTRA je osvojila 61 glas, HSU 46, a HDZ 31. Inače u Luci Šipanskoj ima ukupno 256 upisanih glasača. I sad kreće kombinatorika. Za većinu u MO trebaju četiri člana, što znači da svatko može sa svakim. No, neće. Dok se ne uplete netko s više razine, jer te tri stranke koalicijski su partneri u dubrovačkom Gradskom vijeću.

Kako je to i u mnogim drugim malim mjestima i mještani Luke Šipanske su formirali tri tabora kako bi jedni drugima dokazali „tko je jači”. Mjesto je do sada vodio mladi HDZ-ovac, profesor geografije Zvonimir Koporčić, koji je na prošlim izborima s „trona” nakon 20 godina smijenio veterana Boža Brajevića, sada nositelja liste HSU-a iza koje stoji predsjednica te stranke Olga Muratti. Treći klan je onaj DUSTRA-in na čelu kojega je Marin Murati, također profesor u tamošnjoj školi, a čija je lista osvojila najviše glasova.

Po mještanskim pričama problemi u odnosima među tim ljudima u Luci Šipanskoj prisutni su godinama pa sada ne nalazi zajednički jezik za formiranje Vijeća Mjesnog odbora. A mjesto grca u problemima, u prvom redu zbog činjenice da jedini hotel već godinama ne radi dok ga vlasnik tretira kao kuću za odmor za svoju obitelj i prijatelje, a i ruski investitor koji je uredio velebni odmarališni kompleks nije nikad izgradio obećanu kanalizaciju.

I sad se očekuje utjecaj „viših” gradskih istanci, jer sve te tri stranke participiraju i čine dubrovačku vlast. Šipanska DUSTRA jedina je lista te stranke koja se pojavila na izborima i sigurno je da bi se čelnik stra ke Željko Raguž rado pozabavio lučkom križaljkom, kao i Olga Muratti koja ionako živi na relaciji Dubrovnik – Luka Šipanska. Samo je pitanje je li se HDZ-ovcima da baviti ovom problematikom dok u Gradu imaju bitnijih problema.

U Gradskom kotaru Lapad u nedjelju će se ponoviti izbori. Kako to već mora biti, kad se nakon zatvaranja birališta prebroje glasovi, jednima će svanuti, a drugima smrknuti. Naime, da izbori za GK Lapad prošlu nedjelju nisu poništeni većinu bi u tom Kotaru sa SDP-om formirala platforma „Dajmo ruke”.

Hoće li HDZ, koji na kotarske izbore u Lapadu izlazi u koaliciji s HSU-om i platforma Dajmo ruke ponoviti isti rezultat te hoće li SDP ponovo osvojiti jedan mandat ili će u konačnici bez njega ostati?

Naime, nakon izbora prošle nedjelje u Lapadu su po pet mjesta osvojili HDZ-HSU i Dajmo ruke, dok je SDP osvojio jedan mandat,

Nakon Mokošice, Lapad je drugi po veličini gradski kotar pa je pobjeda u Lapadu iznimno važna i HDZ-u i Dajmo ruke.

Prošlonedjeljni rezultat s poništenih izbora u Lapadu kao i rezultati iz većine kotara u kojima je na kraju pobijedio HDZ, pokazali su kako se između HDZ-a i Dajmo ruke zapravo vodila mrtva trka dok su o pobjedniku često odlučivale nijanse, odnosno razlika u tek nekoliko glasova.

No, teško će HDZ nedjeljne izbore u Lapadu prepustiti slučaju te će zasigurno mobilizirati veći broj stranačkog članstva da izađu na birališta. No, u Lapadu, a što se pokazalo i u drugim kotarima, HDZ ima uteg kojega Dajmo ruke nema.

HDZ-ov uteg ili retaj kojega od lokalnih izbora za sobom vuku i na izbore za gradske kotare je HSU Olge Muratti. Na kotarskim izborima, baš kao i na lokalnima, dobar dio HDZ-ovaca nije se želio odazvati glasanju zbog Olge Muratti baš kao što dio članova HSU-a, a to su oni nešto ljevije orijentirani umirovljenici, ne žele glasati za HDZ.

Kako na lokalnim izborima 2021. HSU HDZ-u zapravo nije donio ništa, nikome nije jasno zašto HDZ tu retaj stranku još uvijek vuče za sobom.

Dajmo ruke, s druge strane na izbore u Lapadu izlaze neopterećeni, ali sigurno željni pobjede.

Uz HDZ-HSU i Dajmo ruke u Lapadu se natječe i lista SDP. Nosi je bivša saborska zastupnica Tatjana Šimac Bonačić koja je svojevremeno bila i zamjenica bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića.

Na izborima prošle nedjelje koji su u GK Lapad poništeni SDP je osvojio jedan mandat, odnosno tek 50-tak glasova birača. U utrci između HDZ-a i Dajmo ruke, ukoliko im pođe za rukom na birališta izvesti što veći broj svojih članova, SDP bi bez tog mandata mogao ostati.

Na izbore za gradske kotare i mjesne odbora većina birača zapravo se niti ne odaziva. Izbori su to na kojima pobjedu odnose oni koji uspiju motivirati što veći broj svoga članstva da izađe na birališta.

Listu HDZ-HSU predvodi Paulo Miloglav dok je na čelu liste Dajmo ruke Anamarija Miletić.

Nakon što je drugi put zaredom s listom Dajmo ruke odnio pobjedu u Gradskom kotaru Grad Marin Krstulović pozvao je na zajedništvo jer, istaknuo je, „Grad je mali da bismo se dijelili po stranačkim bojama”. Depopulacija i osipanje stanovništva iz povijesne jezgre za njega je, naglašava, najveći izazov, ali i najveći propust u prošlom mandatu.

- Prije svega bih zahvalio svima koji su izašli na izbore. Očito nismo bilo tako loši što su birači i prepoznali, ali Grad je jako mali da bi postojale neke podjele među nama jer problemi koje imamo isti su i meni i nekome tko je u HDZ-u i SDP-u i jedino što nam ostaje je skupiti snagu koju imamo i nastaviti dalje raditi da bismo svi imali bolji Grad. - kazao je Krstulović za Dubrovnikpress.hr

- Iz pozicije kotara, da bismo bili produktivniji i brže rješavali probleme, krucijalno je da se uvede participativno budžetiranje i da kotari dobiju sredstva koja mogu namjenski trošiti. Ono što još nismo uspjeli, nismo nagovorili Grad Dubrovnik da se konačno krene u borbu za živi Grad i borbu protiv depopulacije. Meni je bilo poprilično šokantno kad sam vidio da na popisu birača u četiri godine imam devet posto manje birača. Znači, to je brzina kojom se odvija depopulacija u Gradu i naš je prijedlog vrlo jednostavan, sve nekretnine u Gradu u vlasništvu Grada i države treba konačno početi koristiti za život, a ne samo za financije. - smatra Krstulović.

NE SMIJE SE DOGAĐATI DA SU ISTI PROBLEMI VEĆ 20 GODINA

Dok se Grad prazni od stanovnika, Krstulović odgovara na pitanja je li gradska uprava spremna odgovoriti tom izazovu.

- Nadam se da će gradska uprava čuti naše molbe i zahtjeve, jer isto se događa i u ostalim dijelovima Dubrovnika. Ne možemo pred tom pošasti zatvarati oči i govoriti kako ne možemo ništa učiniti. Događa nam se potpuna demografska katastrofa i Grad na to mora bit spreman. U suprotnom ćemo se dovesti do toga da ćemo sami sebe izjesti i više nećemo postojati, a Grad Dubrovnik bez svojih stanovnika ne treba ni postojati ako smo u stanju sami sebe uništiti. - rekao je Krstulović.

Istaknuo je kako se u Gradskom kotaru Grad problemi ne rješavaju prema stranačkoj pripadnosti te dodao kako je 99 posto odluka u Gradu usvojeno jednoglasno.

- Kad neke odluke zapnu konačna je odluka na upravnim odjelima Grad Dubrovnika. Ako smo kroz plan upravljanja detektirali većinu problema, ne smije se događati da su isti problemi 20 godina. Primjerice, valjda možemo naći kante za smeće koje ne buče ili organizirati dostavu da se ljude ne budi, valjda možemo riješiti buku. Dakle, to su zapravo banalne, male stvari koje su vrlo lako rješive. Na kraju krajeva, naše ljude moramo štiti, one koji u ovom gradu plaćaju porez i prirez, a gradonačelnik i vijećnici u Gradskom vijeću su dobili mandat da to rade. - kazao je Krstulović.

DOK SE ZARAĐUJU MILIJARDE TREBA NAPRAVITI STRATEGIJU KAKO ODRŽATI GRAD ŽIVIM

Demografska obnova i vraćanje ljudi i života u Grad, ističe Marin Krstulović, njegova su najvažnija zadaća u idućem, ali i najveći propust u prošlom mandatu.

- Ako nema ljudi, ne treba biti ni kotara, i neće ga biti ako se ovako nastavi. - upozorio je Krstulović.

- Kroz pametno upravljanje, dok se zarađuju milijarde, treba napraviti strategiju kako održati Grad živim i, već sam rekao, odlazak stanovnika nije problem samo u Gradu. Pa isto se već događa na Pilama, u Lapadu, to se preljeva u ostale dijelove grada i nije to samo naš problem. Pametna politika mora voditi o tome računa. - rekao je Krstulović, koji će očito u novom mandatu predsjednika GK Grad morati biti puno glasniji ukoliko želi da ga u gradskoj upravi čuju.

- Para mi se da često gubim glas, često mi se čini da se borim s vjetrenjačama. Nekad mi se čini da smo problem mi koji smo još uvijek u Gradu, a zapravo se samo trudimo dati tu ruku suradnje s ciljem da promijenimo ono što vidimo da nije dobro. Inače, rad u kotaru i nije lagan i ne donosi nikakve naknade ni plaće, ali donosi zadovoljstvo svima koji se time bave kad se neki problem riješi i zaista pozivam na zajedništvo jer čim pomisliš da si ti najpametniji, činiš grešku. Volio bih prostor za razgovor između gradske uprave, građana, ugostitelja i svih čimbenika u povijesnoj jezgri ostane otvoren kako bismo donosili najbolja rješenja i načine upravljanja, kako bi svima nama bilo bolje. - rekao je Marin Krstulović.

Na biračkim mjestima na koje je na nedjeljnim izborima za gradske kotare izašla platforma Dajmo ruke, srđevci su osvojili ukupno 1.473 glasa i dobro se približili HDZ-u koji je osvojio 2.043 glasa. Zapravo se na minulim izborima između HDZ-a i Dajmo ruke vodila mrtva trka pa su o pobjedniku u većini kotareva odlučivale nijanse.

Simbolično, ipak je najvažnija pobjeda u Gradskom kotaru Grad koju je odnijela platforma Dajmo ruke. Izbori u Gradskom kotaru Lapad će se ponoviti, no rezultat s poništenih izbora pokazuje da bi većinu u drugom po veličini gradskom kotaru formirali srđevci (sa SDP-om) čiji je rezultat u sedam gradskih kotara u kojima su se natjecali prokomentirao Marko Giljača.

- Mislim da smo na ovim kotarskim izborima pokazali dvije stvari. Naime, sad je jasno kako u gradu postoji jasna alternativa vladajućem HDZ-u i jasno je pokazano tko su ti ljudi, a s druge strane se pokazalo da građani, kad se okupe i kvalitetno rade, uistinu imaju snagu doprijeti do svojih sugrađana i sudjelovati u političkim procesima. - kazao je Giljača.

- Velika je stvar što se uključilo jako puno novih ljudi koji su se potrudili boriti za svoj kotar i dati ruke za buduće uređenje svog susjedstva. Volio bih da su ljudi još više prepoznali kako su ovi izbori iznimno važni jer određuju svakodnevni život. Ljudi često misle da vijećnici u kotarima imaju neke naknade, a tu se zapravo radi o volonterskoj poziciji. Činjenica je da je 30 ljudi s lista Dajmo ruke, koji su imali potporu Srđ je grad, ušlo u kotarska vijeća. Mislim da će se promijeniti rad kotara prema onom što mi želimo, a to je sudjelovanje građana u istinskom i stalnom propitivanju što nam treba i rješavanju onih sitnih problema koji ljudima puno znače. - rekao je Giljača.

- S druge strane, politički gledano, činjenica da je u ovih sedam kotara u kojima smo izašli na izbore, osvojeno 30 od 77 mandata što pokazuje da uistinu postoji snaga koja može pokrenuti promjene u ovom gradu i da je ovo tek početak i jedan zamašnjak nečega što se tek treba dogoditi u Dubrovniku, da krenemo prema kvalitetnijem životu i boljim uvjetima za građane. - rekao je Giljača.

GENERACIJA SMO KOJOJ JE GRAD BIO CENTAR SVEGA

U većini kotareva u kojima je HDZ pobijedio razlika između njih i Dajmo ruke mala je, gotovo nikakva razlika u glasovima, što, smatra Giljača, pokazuje da su u političkoj utakmici po kotarima HDZ i Dajmo ruke ravnopravni.

- Pokazalo se da smo i na Pločama i u Gružu i Lapadu potpuno ravnopravni, praktički smo vodili mrtvu utrku. U gradu su ljudi stvarno prepoznali sve ono što je Marin Krstulović radio i dobio je de facto plebiscitarnu podršku, što je apsolutno i zaslužio i vjerujem da svaki kotar u Dubrovniku zaslužuje predsjednika kao što je Marin Krstulović, čovjek koji živi i svakodnevno radi za ljude i kotar, bez obzira koja su politička opcija. Činjenica je da smo u Mokošici, u kojoj je HDZ imao 10 vijećnika, a sad ih ima sedam, ostvarili dobar rezultat. Tamo su u vijeće ušle i dvije nezavisne liste i ekipa je dosta dobra i vjerujem da je za Mokošcu to tek početak. Ljudi možda na prvu nisu ni povjerovali da su promjene moguće, a vjerujem da sad znaju da jesu, da će se za Mokošicu jako dobro i puno raditi. Na Montovjerni imamo sjajnu ekipu i u svim se kotarima osjeća jedna pozitivna energija za koju vjerujem da će se preliti upravo na život građana. - smatra Giljača.

Pobjeda u Gradskom kotaru Grad zapravo je zbog samog značaja Grada specifična, simbolična, ali i putokaz gradonačelniku Matu Frankoviću, ističe Giljača da odnos i politike prema tom prostoru treba mijenjati.

- Ljudi na toj listi su toliko vremena i rada uložili u Plan upravljanja Gradom i sudjelovali u svim tim procesima. Mislim da je gradonačelniku rezultatom u GK Grad poslana poruka da građani Grada žele da se taj plan upravljanja počne implementirati i da je došlo vrijeme da se okrene priča iz one „Poštujmo grad” u poštujmo građane. Dosta je više tog PR-a i celofana, ljudi stvarno žele da se radi na kvaliteti njihova života jer želimo živi Grad, mi smo generacija kojoj je Grad bio centar svega i želimo ponovo da se život u Gradu organizira u skladu s potrebama građana, da se okrenemo prema kvalitetnom turizmu i upravljanju turističkim procesima, a ne stihiji kojoj smo svjedoci, koja se pokušava posaližat kroz neke PR pamflete. - kazao je Giljača.

Odgovorio je na pitanje može li Dajmo ruke na ponovljenim izborima za GK Lapad odnijeti pobjedu. Naime, iz poništenih rezultata izbora u Lapadu na kojima su HDZ i Dajmo ruke osvojili po pet mjesta, a SDP jedno, jasno je da bi Dajmo ruke sa SDP-om imao većinu.

- Rezultat poništenih izbora pokazuje da Lapađani žele promjenu i da su prepoznali građansku listu koja se tamo natječe i Anamariju Miletić koja stvarno može biti kvalitetna predsjednica tog Kotara i vjerujem da će se to i dogoditi sljedeću nedjelju na izborima. Da izbori nisu poništeni zbog viška glasova, raspodjela mandata bila bi 5:5:1 i siguran sam da bi Dajmo ruke imali predsjednicu GK Lapad. Naravno, na građanima je da izađu na ponovljene izbore u Lapadu. - istaknuo je Giljača.

FRANKOVIĆU JE NAJLAKŠE PRIPISATI SVE MJESNE ODBORE I PROGLASITI APSOLUTNU POBJEDU

Osvrnuo se i na nepravilnosti na kotarskim izborima.

- Za ove smo se zbore stvarno dobro organizirali i pokušali smo parirati tim pokušajima da se određenim nepravilnostima utječe na rezultate izbora. Izborno povjerenstvo je od nas dobilo jako puno predstavki i moram priznati da su na sve njih reagirali i po informacijama koje smo dobivali od naših članova biračkih odbora i promatrača, osjećalo se da se HDZ stvarno osjetio ugroženim. Sjetimo se samo svih onih „izbornih vještina” HDZ-a koje smo mogli gledati na izborima prije 20 godina, međutim, u Hrvatskoj i u Dubrovniku se ipak razvija demokracija pa su građani osviješteni i sami su prijavljivali nepravilnosti i zvali nas. Reagirali smo na sve i mislim da smo većinu tih nepravilnosti na neki način amortizirali. - kazao je Giljača.

Prokomentirao je i apsolutnu pobjedu HDZ-a koju je na izborima gradske kotare i mjesne odbore proglasio gradonačelnik Mato Franković.

- Razumijem njegovu potrebu za takvim političkim sokoljenjem vlastite situacije, ali što se tiče same izlaznosti na ove izbore nitko ne može biti zadovoljan jer to pokazuje da i dalje moramo građanima vraćati vjeru u sudjelovanje u političkim procesima, a tu pobjedu koju on naziv apsolutnom sigurno ne može takvom nazvati. Najlakše je pripisati sebi sve mjesne odobre i sve ostalo, međutim, mislim da je i gradonačelnik i cijela javnost svjesna da uistinu postoji nova alternativa za ovaj grad i novi put kojim ćemo krenuti.- rekao je Giljača.

Odgovorio je i na pitanje zašto Dajmo ruke nisu izašli na izbore u mjesnim odborima

- Nismo zanemarili mjesne odbore. Prije izbora smo poslali poziv svim građanima da se uključe i taj je poziv bio otvoren za sve i gdje god da su nam se ljudi javili, uradili smo sve da im znanjem, vremenom i logistikom pomognemo da se organiziraju i izađu na izbore. Nažalost iz mjesnih odbora nije bilo odaziva, ali nadam se da će rezultati ovih, ali i budućih izbora osokoliti da nam se jave na idući poziv koji ćemo im uputiti za četiri godine. - kazao je.

NE TRČIMO SPRINT NEGO MARATON

Osvrnuo se na percepiju većine birača spram kotarskih izbora, ali i participativno budžetiranje, odnosno odlučivanje građana u koje će se projekte ulagati sredstva.

- Radili smo programe za sve kotare, s pojedinačnim, ali i zajedničkim problemima koje treba rješavati. Za funkcioniranje kotara ključne su tri postavke – prva je proračun u skladu sa statutom za rad gradskog kotara, drugi je pokretanje participativnog budžetiranja i treći su zborovi građana i stalna komunikacija s građanima. To su tri osnovne postavke na kojima treba počivati rad gradskih kotara građanima na korist. Što se tiče izjava gradonačelnika da ćemo dogodine krenuti s participativnim budžetiranjem, mi to slušamo već četiri godine. Primjerice, pilotiranja u školama su počela prije tri godine, sredstva su bila predviđena pa su rebalansira i svjesni smo činjenice da su bile financijski teške godine, ali nije moralo biti milijun kuna, moglo je biti 100.000 kuna po kotaru, ali trebalo je započeti taj proces i stava sam da oni nisu kapacitirani ljudima koji su sposobni to provesti što je i razlog odustajanja. Ipak, nadam se će se između 300 i nešto zaposlenih u gradskoj upravi pojaviti ljudi koji će uistinu pokrenuti participativno budžetiranje na način da građani direktno odlučuju u koje projekte žele da se ulažu sredstva i poboljšava kvaliteta života. - rekao je Giljača.

Naglasio je kako bi bilo previše ishitreno iz rezultata kotarskih izbora raditi projekcije za lokalne izbore.
- Javnost je prepoznala činjenicu da mi nismo ovdje da bismo trčali sprint. Mi smo stvarno spremni na maraton i građenje strukture kvalitetnih ljudi i ideja i svega onoga što treba ovome gradu. Dvije i pol godine su do lokalnih izbora. Dug je to put i proces u kojem ćemo sudjelovati i preuranjeno je bilo što procijirati iz jednih izbora u drugo. To se vazda pokaže pogrešnim, ali ovi izbori pokazuju trend da se sve više građana spremno uključiti i podržava način na koji m vidimo da se politički procesi u gradu trebaju odvijati. Nismo mi tu došli plesati jedno ljeto kako su na početku svi mislili, već uistinu želimo kvalitetno doprinijeti u promjeni smjera ovoga grada.- naglasio je.

Rezultate koje su na kotarskim izborima postigle postigle ostale stranke nije želio komentirati.
- Najbolji komentar na druge stranke dali su građani na izborima. Ne želim se njima baviti i komentirati ih. Građani su ti koji prepoznaju kvalitetu nečijeg rada i to odrazilo na ostvarenim rezultatima. Inače, s ovom izlaznošću zapravo nitko od nas ne može biti zadovoljan i na svima nama koji smo odlučili sudjelovati u političkom prostoru je da dopremo do ljudi, da im pokažemo ona slika koja se već 30 godina nameće, da je politika prljav posao, nije takva jer postoje ljudi koji se uistinu bore za kvalitetan i pošten rad.- rekao je Giljača.

Izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, gradovima pod zaštitom UNESCO-a omogućeno je da reguliraju promet na svom području. Nakon što je zakon u Saboru usvojen gradonačelnik Mato Franković najavio je kako će u zonu posebnog prometnog režima, odnosno zonu oko povijesne jezgre, moći samo vozila s dubrovačkim tablicama i putnički autobusi koji plaćaju vinjete.

Novi režim prometovanja, najavio je prije nekoliko mjeseci Franković, na snagu bi trebao stupiti početkom siječnja. No, prije njegove primjene Gradsko vijeće bi trebalo usvojiti cijeli niz odluka. Te odluke trebale bi se usvojiti tijekom jesenskih sjednica gradskog predstavničkog tijela. Kad će prvi akti na Vijeće, Franković nije precizirao, ali je istaknuo kako se na njima itekako radi.

- Radimo na detaljima, nije jednostavno. Prvo smo trebali evidentirati koja su to vozila koja idu u povijesnu jezgru, građane, gospodarstvenike, djelatnosti, službe i kako ih identificirati, kako će ih kamere prepoznati, može li PPK biti nositelj toga jer uvjetujete da građanin mora kupiti Sanitatovu PPK da bi mogao doći u Grad. Analiziramo i koja će uloga DuPassa biti u ovom projektu i koliki broj gostiju ga koristi. - rekao je Franković.

Jasno je naime da Sanitatov PPK ne može biti ulaznica za u Grad jer se lokalnom stanovništvu ne može prolaz preko Ilijine glavice u Grad uvjetovati pretplatnom parkirnom kartom. Zakonski je to sigurno upitno.

Treba, ističe Franković, osmisliti rješenja za dva Sanitatova parkinga u krugu zone posebnog prometnog režima.

- Te dvije parkirne površine Sanitatu donose značajna sredstva na osnovu kojih omogućujemo građanima da se po cijelom gradu parkiraju uz mjesečnu kartu od 60 kuna. Ne smijemo izgubiti prihod od tih parkirnih površina. - rekao je Franković.

Prije uvođenja odluka o prometovanju u zoni posebnog prometnog režima, treba, ističe Franković, sjesti i s taksistima.

- Sjest ćemo s taksistima i dijalogom naći način kako da svi budu relativno zadovoljni jer naš cilj zone posebnog prometnog režima je bio smanjenje prometa oko povijesne jezgre, a uzrok porastu prometa je liberalizacija taksi prijevoza koja je dovela do prometnog kaosa. Imamo 4.000 različitih izvršitelja te usluge i među njima treba prepoznati naše građane koji koriste Uber ili Bolt aplikaciju. Dakle, predano radimo i uskoro ćemo predstaviti kompletna rješenja. - najavio je Franković.

Raskrižja i glavne prometnice u Dubrovniku već su odavno premrežene nadzornim kamerama. Uz pomoć video nadzora na Pilama se primjerice ispostavljaju kazne onima koji za zaustavljanje na tom prostoru nisu platili ili nemaju dozvolu. Od iduće godine, najavio je gradonačelnik Mato Franković, kamere će se postaviti i na ulazima u grad radi kamiona pa će se i njima naplaćivati kazne.

- Za iduću godinu pripremamo novi projekt postavljanja kamera na ulaze u grad radi odluke o prekomjernoj upotrebi cesta. Naime, kamion, da bi došao u grad, morat će platiti neku naknadu. Mi i inače hvatamo te kamione, komunalni redari obilaze lokacije i utvrđuju je li ta osoba riješila svoj status ili nije. Sad ćemo kamerama imati direktno evidentirano 'ko je plato, a 'ko nije. - rekao je Franković, istaknuvši što čeka one koji nisu platili.

- Ako uđete u zonu grada, a niste platili za prekomjerno korištenje cesta automatski vam ide kazna. Na taj način stimuliramo ljude da plate, a nisu to velike naknade i trebamo uvesti red i po tom pitanju. - kazao je Franković.

Nakon dvogodišnje pandemije i krize kao njezine posljedice, financijska slika Grada Dubrovnika puno je bolja. Gradonačelnik Mato Franković tako ističe kako su u proračunu bilježi i višak prihoda.

- Iza nas je prilično teških šest mjeseci i tek smo se negdje početkom kolovoza počeli financijski oporavljati i izlaziti iz problema. Danas, gledajući prihode i rashode, možemo reći da smo u relativno dobroj financijskoj situaciji. Bilježimo i određenu razinu viška prihoda. - rekao je Franković, naglasivši kako se u proteklom razdoblju u Gradu itekako štedjelo.

- Bili smo svjesni da je u prvih šest mjeseci nemoguće zadržati financijski plus jer su to oni mjeseci u kojima se ostvaruje najmanje prihoda, a naučili smo da se prihodi počinju ostvarivati u travnju, a ove godine je to bilo puno manje nego prethodnih godina. Mi smo zapravo maksimalno štedjeli, balansirali da što manje štedimo na građanima koji primaju razne pomoći od Grada. Taj smo kontinuitet uspješno zadržali tijekom cijele korona krize, a i poduzetnici su bili u određenom režimu do početka ožujka, no nakon tog razdoblja počeli su se ostvarivati određeni prihodi. - rekao je Franković.

Osvrnuo se i na kredite, za koje oporba često zna reći da su preveliko opterećenje za proračun.

- Iza kredita koje vučemo iz prošlosti također stoje neki projekti. Svaki kredit ima svoje razloge, od stanova za mlade ili izgradnje škole Montovjerna, svaki kredit ima svoju pozadinu. - kazao je Franković.

 - Ovu ćemo godinu uspješno okončati i u idućoj će naše kreditno opterećenje pasti ispod dozvoljene razine kad bi nam se otpisala dva beskamatna zajma. - istaknuo je napomenuvši kako će otpis tražiti od ministra financija Marka Primorca.

- U prvih šest mjeseci ove godine turističke aktivnosti još nisu bile dosegle potrebnu razinu da izađemo iz problema. U konačni smo iz njih izašli kolovozu, ali cijelo smo vrijeme kontrolirali razinu potrošnje, rezali gdje god smo mogli jer smo bili svjesni da pametnim gospodarenjem možemo akumulirati dio sredstava da mirne duše uđemo u zimu i dočekamo proljeće i vjerujem da smo sad u takvoj situaciji. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika, dodavši kako ulazimo u vrijeme stagnacije prihoda koji se u proračun slijevaju od turizma.

- Turističke prestaju ovaj mjesec, kao i većina međunarodnh letova. Značajan broj ugostitelja će od 1. studenoga zatvoriti lokale jer pada brojka gostiju. Kruzeri će dolaziti tijekom studenoga i tu očekujemo manje prihode. Inače smo zadovoljni prihodima u rujnu i listopadu i važno je reći da nećemo imati nikakvih financijski problema. - rekao je Franković.

Ovo je bila jedna vakumska godina, nedostajala su EU sredstva jer nisu raspisivani novi natječaji i tek sad se pokreće novo proračunsko razdoblje. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković o razdoblje koronakrize u kontekstu privlačenja novca iz EU fonodova.

- S korona krizom došlo je do nacionalnog programa oporavka i otpornosti iz kojeg se novci ne dobivaju tako lako, postoje preduvjeti koji se moraju ispuniti.

Kad su u pitanju beskamatni krediti gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, kazao je to sam Franković, za spremaju se u Zagreb gdje bi na sastanku ministra financija Marka Primorca trebali uvjeriti da im se ti krediti oproste.

- Nadam se da ovaj beskamatni kredit nećemo morati vratit. Za dva tjedna kolega Lasić i ja idemo kod ministra Primorca da bi još jednom pokazali kako su financijskom decentralizacijom jedinicama lokalne samouprave koje imaju više oduzeta određena sredstva, a da bi se dalo onima koji imaju manje. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

- Dakle, samo s tom mini poreznom reformom je Grad Dubrovnik izgubio 70 milijuna kuna, Župa i Konavle također i mi smo jedini koji možemo dokazati da smo imali značajan pad prihoda i da je kroz protekle dvije godine to porezno izravnanje prema nama bilo nepravedno. - kazao je Franković.

- Nije u redu da porezna izravnanja i pomoći ostalim jedinicama lokalne samouprave idu preko naših leđa kad je i nama bilo teško. OK, kad je svima dobro, ali činjenica je da smo tom mini poreznom reformom mi izgubili 70 milijuna kuna. Primjerice, grad Metković je od 25 milijuna kuna proračuna došao na 70 milijuna kuna. Za njih je to dobro, ali drugi su izgubili. - rekao je Franković.

Albanac pa posrbica? To ima samo u bosanskohercegovačkoj humorističnoj seriji Konak kod Hilmije i u Crnoj Gori. Da, Crnogorci su stava kako je njihov tehnički premijer Dritan Abazović posrbica. Bio on posrbica ili ne, u jednoj je stvari u pravu, natpis na spomen ploči postavljenoj na zidu negdašnje kasarne u Morinju treba izmijeniti.

Takvu ploču nikad nije trebalo ni postaviti jer iza čina njezina postavljanja nema ni kajanja ni žaljenja zbog zvjerstava koja su tamo počinjena nad Dubrovčanima, Konavljanima... Što civilima, što braniteljima. Postavljanje te ploče bio je samo dio folklora u političkim previranjima između Crnogoraca i Srba koja u toj državi već predugo traju.

"Mi možemo zakonski postaviti ploču i onda će to biti zadovoljavajuće. Problem je i tekst na toj tabli, to će se morati korigirati, jer ispada da Crna Gora nikakve veze s tim nema”. - posljednja je izjava tehničkog crnogorskog premijera Dritana Abazovića o ploči u Morinju.

HOĆE LI VOJSKA REPETIRATI PUŠKE NA TEHNIČKOG PREMIJERA?!

Što to čuva crnogorska vojska u negdašnjem logoru Morinj? Čuva li ploču da je Srbi ne bi polomili u gluho doba noći ili čuvajući ploču čuvaju neku svoju verziju istine? Kako se to zove kad vojska čuva ploču, prkoseći premijeru, čak i kad je on u tehničkom mandatu, dakle na odlasku? U čije ime i za koga vojska čuva tu ploču? Tko je vojnicima zapovjedio da se postroje oko ploče? Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, smijenjeni ministri Krivokapić i Konjević? Netko treći? Bi li ta vojska sutra repetirala puške na tehničkog primijera Abazovića da joj se kojim slučajem približi? Kakva je to vojska koja čuvajući ploču gazi zakon vlastite države, države kojoj služi?

Da, kad je u pitanju nedavno postavljena spomen ploča u Morinju, Abazović je u pravu. Prema crnogorskom zakonu o spomen obilježjima ona se „podižu u skladu sa programom podizanja spomen - obilježja koji donosi skupština opštine, glavnog grada i prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture”. Crnogorski zakon jasno kaže kako se „spomen - obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio”.

Stoji to u crnogorskom zakonu baš kao što u Morinju još uvijek stoji ploča.

„Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj ( 3.10. 1991. - 18.8,. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce.” - piše na ploči.
„Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikad ne ponovi.” - uklesano je na ploči na negdašnjoj kasarni u Morinju.

PLOČU DEFINITIVNO TREBA SKINUTI I ISKLESATI NOVU, JASNO JE I ZAŠTO, A TO NIJE CRNOGORSKI ZAKON

Da, ploču će zaista, kako kaže Abazović, trebati skinuti i klesati novu. Abazović, budući da je na odlasku, to neće stići učiniti, a i vojska ne da joj se itko približi. Nova, možda procrnogorska vlast svakako bi postojeću ploču trebala skinuti. Čisto da na nju uklešu ono što fali. Da ne iskrivljuju povijest, da dodaju da su osim velikosrba na Hrvatsku u toj Jugoslavenskoj narodnoj armiji jurišali i Crnogorci. Dobrovoljno! Bez prisile! Nijesu ih braća Srbi gonili da jurišaju na Dubrovnik, pucaju, ubijaju, pljačkaju i pale kuće po dubrovačkom zaleđu, pa čak i da zlostavljaju, muče i batinaju zatočene u Morinju.

Nijesu li Crnogorci i Srbi donedavno braća bili? Doduše ne svi! Nije malo Crnogoraca prosvjedovalo protiv agresije na Dubrovnik. Neki su Crnogorci usred rata, dok su njihove trupe jurišale na Dubrovnik u prijestolnici na Cetinju iz svega glasa pjevali „s Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!”. Kako se ti koji su se suprotstavljali politici tadašnjih crnogorskih lidera Bulatovića i Đukanovića nijesu bojali Srba?

Ovaj prvi je završio pod pločom, a drugi? Milo Đukanović zvani Britva, predsjednik je Crne Gore. Taj rođeni Nikšičanin posljednjih je godina od velikosrbina preobražen u velikog Crnogorca. U veljači 1991. uz pomoć Slobodana Miloševića postao je crnogorskim premijerom, a svega par mjeseci kasnije, postrojavao je vojsku na Dubrovnik, fotografirao se s crnogorskim rezervistima i znao reći kako mu je „i šah omrznuo radi šahovnice”.

U to je vrijeme kao njegov predani sljedbenik znao reći kako je „Milošević nešto najbolje što se moglo dogoditi u ovom trenutku kada povampirene fašističke snage u Hrvatskoj i Sloveniji pokušavaju uništiti sve ono što je stvoreno od '45. do sada”. „Ponosan sam što u ovim povijesnim trenucima mogu biti rame uz rame s njim”, govorio je Milo.

Tijekom susreta s ondašnjim hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem u Cavtatu se 2000. ispričao Dubrovniku i Hrvatskoj zbog sudjelovanja Crne Gore u ratu.

„U vlastito ime i u ime građana Crne Gore želim se ispričati svim građanima Hrvatske, posebno Konavala i Dubrovnika, za svu bol, stradanje i materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA.” - rekao je tada Đukanović.

No, na ploči u Morinju nema spomena ni slova o tome da su zatočene u tadašnjem logoru prije 30 godina batinali i mučili i Crnogorci, jer nisu svi bili Srbi.

Od odgovornosti za iskrivljivanje povijesnih činjenica ne treba izuzeti ni hrvatsko izaslanstvo. Pa teško je vjerovati da oni nisu znali što će Crnogorci napisati na toj ploči. Njezin su tekst dvije vlade trebale prethodno usuglasiti jer na tako osjetljive događaje predstavnici neke države ne idu tek tako.

ZAČUĐUJE LAKOĆA KOJOM SU HRVATI ZATVORILI OČI

No u čije ime i za koga su hrvatski predstavnici, kojima je ono malo bivših logoraša, koji su s njima došli u Morinj kako bi im poslužili kao paravan za neke posve druge igre, pred istinom i činjenicama zatvorili oči?

Hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman tek je običan bezveznjak mahom poznat po politčkim gafovima i faculetima koje mijenja na paletunima.

Ministar branitelja Tomo Medved, kao bivši branitelj, istinu i povijesne činjenice trebao bi znati, baš kao i onih par logoraša koji su odlaskom u Morinj na postavljanje onakve ploče, marginalizirali patnje koje su doživjeli u tom logoru te dozvoli da ih se instrumentalizira u dnevno političke svrhe, u igre koje su u susjednoj Crnoj Gori u posljednje vrijeme sve samo ne bezazlene. Od odgovornosti nikako nije izuzeto ni dubrovačko političko izaslanstvo.

Temeljem referenduma iz 2006. Crna Gora postala je neovisna država. Ta mala zemlja s nešto više od 600 tisuća stanovnika itekako je zbog krivih politika Mila Đukanovića ovisna o Srbima, posljednjih godina i o Rusima. Zemlja je to koja se sprema za izvanredne izbore nakon što je prvo jednom pa onda drugom premijeru u tamošnjoj skupštini izglasano nepovjerenje.

Crna Gora probleme koji su plod loših odluka njihovih bivših i sadašnjih političkih struktura, treba rješavati sama na prijevremenim izborima, a sudjelovanjem u postavljanju falsificirane ploče u Morinju hrvatska strana u tim igrama nije trebala sudjelovati.

Začuđuje lakoća kojom su Hrvati, Dubrovčani i Konavljani okupljeni u Morinju pred istinom zatvorili oči baš kao što zatvaraju oči po pitanju razgraničenja na moru kod Prevlake gdje su se dvije zemlje, kad su već u tako idiličnim odnosima, davno trebale i službeno razgraničiti.

Stranica 8 od 154