Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik HDZ-a Mato Franković najavio je kako će izmjene zakona donijeti promjene u odnosu na koncesije na moru, odnosno pomorskom dobru.

- Mislim da je taj nacrt zakona dobar i da će nam ići na ruku jer će nam omogućiti ono što nismo imali dosad. - rekao je.

- Naime, imali smo koncesijska odobrenja na moru koja su financijski bila ograničena pa bi tako određeni ugostiteljski objekt, koji bi imao koncesiju na moru, plaćao određenu visinu naknade koja je bila smiješno mala, uspoređujući je s javnom površinom. - kazao je Franković.

- Međutim, ubuduće se ide na pravu koncesiju, nema više koncesijske naknade ili odobrenja nego ima natječaj za koncesionara i fiksni i varijabilni iznos što će jedinicama lokalne samouprave značiti puno veće prihode, a s druge strane donosi određenu sigurnost gospodarstvenicima koji će moći planirati svoj posao kad znaju da imaju ugovor na određeni broj godina. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković.

Odlukama Gradskog vijeća opskrbu Grada elektrovučnim vozilima preuzet će Sanitat. Dijelu javnosti ta odluka nije baš najbolje sjela. Smatraju naime kako gradske tvrtke ne bi trebale uzimati posao privatnom sektoru, no činjenica je da je na Pločama bio nered koji je trebalo srediti.

Ipak, još nije jasno tko će i kako za Sanitat vršiti opskrbu te koliko će se ljudi za taj posao morati zaposliti. Osim toga Sanitat tek treba nabaviti elektrovučna vozila, a zaposlenici koji će vršiti opskrbu, najavio je gradonačelnik Mato Franković, bit će uniformirani.

- Imali smo opskrbnu zonu na Pločama za koju je 90 posto građana tražilo da je maknemo. Imali smo nered, suncobrane, frižidere, stolove i stolice i 90 posto građana je tražilo da se to makne. - kazao je Franković i dodao kako se tijekom izrade projekta uređenja opskrbne zone na Pločama više puta razgovaralo s tadašnjim koncesionarima koji su u jednom trenutku, rekao je Franković, „ničim izazvani prestali obavljati posao opskrbe”.

- Bili smo u raljama dva privatna poduzetnika koji su odbili vršiti uslugu i kako se to više nikada ne bi dogodilo došli smo na ideju da Sanitat preuzme dio poslovanja i da prevozi robu na način da se kroz cijene usluga prepoznaju potrebe stanovnika povijesne jezgre, da imaju određene beneficije, primjerice, ako čovjeku pod Svetom Marijom treba prevesti mašinu za robu, pa ne kupuje se mašina svaki dan i to treba prepoznati, ljudima treba izaći ususret. - smatra Franković.

Kad je u pitanju preuzimanje i organizacija opskrbe od strane Sanitata, Franković ističe kako toj gradskoj tvrtki treba dati vremena za organizaciju.

- Treba kupiti vozila, organizirati elektrovučnu službu, ima tu posla, ali nije nemoguće. Inače, sve je u skladu sa zakonom, grad može dodijeliti posao tvrtki u svom vlasništvu, isto kako što Čistoća čisti, a Libertas vozi. Na isti način govorimo o opskrbi povijesne jezgre i mi smo ti koji možemo izaći ususret sugrađanima i upravljati cijelim sustavom u partnerstvu s onima koji djeluju u povijesnoj jezgri jer moramo bit svjesni da je opskrbe bilo i uvijek će je biti, nekad su ulazili konji s kočijama. Tradicija karićara u Gradu seže u našu daleku povijest jer je uvijek Grad trebalo opskrbljivati i mislim da je dobra priča da ovo preuzme Sanitat i da se sve posložili kako treba. - rekao je Franković, osvrnuvši se na nedavna događanja na Pločama.

- U trenutku kad su se napadi intezivirali oni su mislili da ću odustati. Došli su na sastanak 100 posto uvjereni da ću popustiti i reći im da se vrate. Danas je na Pločama veći manipulativni prostor nego je bio jer ga prije nije ni bilo. Bio je paravan, iza njega stolovi, stolice, nije se moglo ući u javni zahod, fontana Međed se nije vidjela. Znate, kad nestane dijaloga dolazi do raskida odnosa. Inače, ne trebamo se brinuti, oko opskrbe će sve biti u redu i sve će biti posloženo za iduću sezonu i pod kontrolom i s računom i uniformiranim ljudima. Zašto ne bi i oni bili brand Grada, mogu to biti. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Izbori za gradske kotare i mjesne odbore grada Dubrovnika održat će se sljedeću nedjelju. I dok su neke stranke u ozbiljnoj kampanji, druge ne rade ništa. Neke su jedva sastavile liste, poput SDP-a, koji se natječe u svega tri gradska kotara. Neki, poput HNS-a, na izbore niti ne izlaze, a neki poput HSLS-a, koji nemaju niti članstva, prilijepili su se uz HDZ.

Pred kotarske izbore gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ističe kako je ponosan što su kotarima i mjesnim odborima u njegovom prethodnom mandatu vraćene funkcije. Najavljuje i neke novosti u načinu rada gradskih kotara, prvenstveno kad je u pitanju participativno budžetiranje.

- Ponosan sam što smo vratili funkciju gradskim kotarima i mjesnim odborima. Podsjetit ću da osam godina nije bilo ni izbora za kotare. Bili su toliko zanemareni da ih nitko ništa nije ni pitao i uredi su im bili izbrisani i nisu se imali gdje nalaziti, ali to je prošlost. - rekao je Franković.

- Dakle, ta razina volonterskog upravljanja nije postojala, a danas, kao rezultat promjena koje su se u međuvremenu dogodile imamo veliki broj lista koje izlaze na skorašnje izbore za gradske kotare i mjesne odbore. Ljudi su prepoznali da mogu mijenjati stvari.- kazao je Franković te najavio promjene u smislu participativnog budžetiranja.

- U proračunu za iduću godinu po prvi put nosimo participativno budžetiranje. Dakle, ide puna implemetnacija, s glasanjem i usvajanjem i to će biti prva godina u kojoj će se vidjeti kako i na koji način participativno budžetiranje može rasti. Cilj je u konačnici doći do toga da ubuduće 50 posto proračuna budu usvajano zahvaljujući participativnom budžetiranju jer tada ćemo postići najveći stupanj demokracije, ali moramo ići korak po korak, da ljudi steknu svijest, da vide da mogu mijenjati stvari. Na dobrom smo putu i već u idućoj godini krećemo po terenu, pripremat će se projekti i ideje kako bi svi koji su realni bili uključeni u proračun za 2024. godinu. - najavio je Franković.

Na participativnom budžetiranju zapravo već godinama inzistiraju srđevci, a ono nije ništa drugo doli proces demokratskog promišljanja, donošenja odluka pri čemu građani odlučuju kako raspodijeliti dio proračunskih sredstava.

Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića iz Dubrovačko - neretvanske županije nisu pozvali na obilježavanje 30. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga pa je postrojavanje vojske na Pilama prošlo bez njezina vrhovnog zapovjednika. Ipak, Milanović je, sukladno jučerašnjoj najavi stigao u Dubrovnik kako bi na groblju Boninovo položio vijenac.

Na groblje Boninovo hrvatski predsjednik Zoran Milanović stigao je u pratnji gradonačelnika Mata Frankovića i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice. Potom su u spomen na sve hrvatske branitelje i civile položili vijence i zapalili svijeće.

Uz 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga predsjednik Milanović istaknuo je kako je to bila velika operacija Hrvatske vojske, u rangu Oluje i Bljeska.

- Po nekim stvarima čak i veća jer se dogodila godinama ranije u uvjetima međunarodne poluizolacije, poginulo je dosta vojnika. Ovo je veliki događaj koji je trebao biti obilježen na nacionalnoj razini, trebala je biti centralna proslava, a ne u organizaciji lokalne vlasti i županije. Županija 1992. nije ni postojala, ali nažalost to je dopalo u ruke lokalne ekipe. - rekao je Milanović te istaknuo kako je i premijer Andrej Plenković danas trebao biti u Dubrovniku.

- Premijer ima važnijeg posla, on u Istri otvara bolnice koje su financirane još u doba moje vlade i rade već godinama. - kazao je Milanović.

Osvrnuo se i na svoj odnos s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem s kojim je inače stigao na Boninovo. Prokomentirao je i odluku organizacijskog odbora proslave da ga ne pozovu na 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga.

- Gradonačelnik i ja smo imali određene nesuglasice, to je normalno u politici, ali normalni ljudi razgovaraju. Ne želim čovjeka uvaliti u probleme. Njega su izabrali građani, kao što su i mene. Čovjek ima legitimitet, kičmu, ima više od dvije vijuge u glavi i više od dva zrna soli. Čovjek radi po svome, ali vjerojatno će imati problema. I moji gradonačelnici i župani su uvijek radili samostalno. - kazao je Milanović.

- Postoje ljudi koji su politička biomasa koji resursima hrvatske vojske i građana ovdje obilježavaju praznik. Ovo je privatna prćija nekolicine ljudi. Ja sam došao i odao počast žrtvama pa makar i pola sata i to je moja dužnost. Ovo je trebala biti centralna državna proslava, a ne županijska jer je prevelik događaj. Županija je stranka, mama, tata, mater, baba, to tako funkcionira, ovdje čak i više od ostalih sredina. - smatra Milanović.

Kratko je prokomentirao i izjavu premijera Plenkovića koji je kazao kako Milanović u Dubrovnik na obljetnicu nije pozvan jer ljudima ide na živce.

- Idem na živce onima kojima bi trebao. Dapače trebali bi me mrziti. - rekao je hrvatski predsjednik.

Odgovorio je i na pitanje može li odnos njega i političkih suparnika biti normalan.

- Evo ti normalan odnos. Ja kad dolazim negdje ne vrijeđam domaćina. Moje je da govorim, da ukazujem na devijacije. Još jednom kažem, bilo bi normalno da je ovo državna proslava, a ne stranačka prćija. To je uvredljivo, jasno je o čemu se radi, to je privatluk, premijer je trebao biti ovdje, a on otvara bolnice koje rade već godinu dana, šalje i ljudima letke u kojima ih obavještava da uvodimo euro. Kao da uvodimo indijski rupi. Za to su potrošili 25 milijuna kuna, da ljudima kažu da dolazi euro. Kome je taj novac podijeljen? Kojim medijima? Prema kojim kriterijima? Tako se kupuju mediji. To je kriminal. Je li to ide na živce? Je li to uvredljivo? Pitate me kako iz ovog da izađemo? Da se ne krade, ne laže, ne koriste državni resursi u privatluk, da se cijeli svijet ne vrti oko stranke u koju ljudi ulaze kao bolesni karijeristi. - kazao je Milanović.

Predsjednik je inače istaknuo kako je zapanjen izgledom dubrovačkog groblja Boninovo.

- Bio sam u Dubrovniku sto puta, živio ovdje kao student, a nikad nisam bio na groblju koje je pravo remek - djelo. Doduše čovjek u Dubrovniku i ne očekuje ništa drugo, ali stvarno sam zapanjen. Kao u Genovi je, ako to nije uvreda. - rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Oko ulaska u Gradsko vijeće predsjednik dubrovačkog GO SDP-a Ivica Didić kao da se nećkao od prvog dana pa i netom nakon što je DORH podnio optužnicu protiv Ivana Tropana, koji je (tek) onda stavio mandat u mirovanje te se Didiću oslobodio ulaz. No, u izjavama je bio oprezan i tada, nije isticao kako će on u Vijeće umjesto Tropana. Štoviše, Didić je prije nekoliko dana kazao kako će odluku o tome tko će zamijeniti Tropana donijeti SDP-ov Gradski odbor. Tom je izjavom Didić možda samo želio staviti naglasak na poštivanje stranačke procedure oko izbora novog vijećnika. No, čini se da je oko ulaska u Vijeće i izricanja vijećničke prisege Didić ipak dvojio. Nećka li se Didić i oko daljnjeg obnašanja funkcije predsjednika GO SDP-a? Ako je dvojio hoće li biti vijećnik, dvoji li istovremeno hoće li i dalje obnašati dužnost predsjednika GO SDP-a?

Na sjednici Gradskog vijeća za vijećnika SDP-a prisegnuo je Saša Škrabić, a predsjednik GO SDP-a Ivica Didić kazao je da ima puno poslovnih obveza pa je u Vijeće SDP-ov Gradski odbor poslao Škrabića.

Jadran Barač i Ivica Didić, bivši i aktualni predsjednik GO SDP-a, oba su, kad je u pitanju vijećnički mandat, bili na čekanju. Barač, koji je vodstvo u GO SDP-a preuzeo od Mladena Gojuna, u Vijeće je ušao tek kad mu je Gojun prepustio svoj mandat, a nakon što Tatjana Šimac Bonačić to nije htjela učiniti.

Didić koji je izabran za predsjednika nakon što je Barač podnio ostavku jer je tijekom svađe prijetio susjedu, također nije mogao odmah ući u Vijeće jer je to predstavničko tijelo već bilo konstituirano. Didić je naime bio šesti na listi za Gradsko vijeće u koje su ušli Ivan Tropan i Anita Bonačić Obradović. Doduše, netko od dvoje SDP-ovih vijećnika mogli su mu prepustiti mandat, ali to nisu učinili uz objašnjenje kako su mandati njihovi, oni su ih osvojili, neotuđivi su.

Tropan mu mandat nije ustupio ni nakon što je pred suca istražitelja priveden u lisicama pod sumnjom da je pomagao ocu da od svojih radnika ukrade novac od poticaja koje je država u COVID pandemiji namijenila za očuvanje radnih mjesta. Pravdao se Tropan kako će mandat ustupiti nakon što DORH protiv njega podigne optužnicu, nadajući se zapravo da se to neće dogoditi. Ali dogodilo se.

No, kad je DORH protiv Tropana podigao optužnicu, kad su se Didiću otvorila vrata Gradskog vijeća, on je pred njima ustuknuo, u Vijeće neće zakoračiti.

Na lokalnim izborima nema preferencijalnog glasanja, birači nemaju priliku zaokružiti osobu za koju smatraju da će ih najbolje predstavljati u Gradskom vijeću. Kandidati čija su imena na listi, mandate za Gradsko vijeće osvajaju temeljem stranačkog predznaka. No to nikako ne znači da će kandidati u Vijeće ući prema poretku na kandidacijskoj listi. Nemojmo se lagati, o tome tko će ući, a tko izaći i tko će koga zamijeniti, odlučuje vodstvo stranke. Iako će svi oni reći kako su jednom, kad ih osvoje, vijećnički mandati neotuđivi, u praksi to baš i nije tako. Jasno je naime da većina kandidata na tim listama samo svojim imenom i prezimenom nikad ne bi osvojili mandat.

Primjerice, nakon što je objavljeno kako će umjesto Didića u Vijeće ući Saša Škrabić, prvo pitanje koje se postavilo u novinarskim i političkim krugovima bilo je tko je uopće Saša Škrabić. Ako novinari i političari ne znaju tko je, još manje znaju prosječni birači.

Ne događa se svaki dan da predsjednik neke stranke odbije sudjelovati u radu predstavničkog tijela, jer Sabor, Gradsko vijeće, Županijska skupština, mjesta su na kojima predsjednik svake stranke kao vijećnik ili zastupnik, proklamira svoje stavove i ideje, pokreće inicijative. U konačnici, mjesto u predstavničkom tijelu, mjesto je s kojega se predsjednici stranaka u opoziciji izravno suprotstavljaju onima na vlasti.

Priopćenja, konferencije za novinare, izjave medijima, ne mogu u potpunosti zamijeniti nastupe lidera stranaka u predstavničkim tijelima, ne mogu zamijeniti žustrinu rasprave temeljem koje svi oni kao lideri zapravo postaju primjetljivi i medijima i samim tim i javnosti. Didić, koji je mogao, tu šansu nije iskoristio.

Ako predsjednik stranke ne želi u predstavničko tijelo tada se logičnim nameće pitanje zašto ne želi jer predsjednik stranke neulazak u predstavničko tijelo ne može i nema pravo pravdati poslovnim obavezama. Ako su mu obaveze tolike, onda se nije trebao ni smio ni prihvaćati vođenja stranke.

No pitanje svih pitanja nije tko će voditi SDP ako Didić ode. Inače, na njegovo mjesto iz prikrajka strpljivo vreba Anita Bonačić Obradović i možda još ponetko. Pitanje svih pitanja jest hoće li središnjica SDP-a konačno učiniti ono što je davno trebalo napraviti - raspustiti GO SDP-a u Dubrovniku.

Dok je niti godinu dana nakon što je izabran za predsjednika dubrovačkog SDP-a, Didić očito na pragu podnošenja ostavke, stanje u SDP-u u Dubrovniku već je godinama trulo. Na kraju krajeva, možda je ta trulež i nemogućnost da se bilo što promijeni zapravo i osnovni razlog zbog kojeg bi Didić mogao otići, a ne poslovne obaveze.

Istaknuvši kako se digla velika frka, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na sjednici Gradskog vijeća na gradnju kod Karingtonke i nedostatak parkirnih mjesta. Kazao je kako je investitor voljan riješiti problem s nedostajućim parkirnim mjestima, a i stanari su izgleda voljni pregovarati.

- Moramo definirati da je ono privatna zemlja, da su vlasnici odlučili dozvoliti u jednom trenutku parkiranje ljudima, a nisu morali. Mogli su posaditi narančine ili masline. Razlučimo privatno. - rekao je Franković te iznio što je u međuvremenu napravio kako bi se riješio problem s nedostatkom parkinga na tom području.

- Napravili smo korak više, pozvali smo investitora i rekli mu jesi li voljan, ako će se to financirati od strane stanara i moguće sufinancirati od strane grada, na izgradnju dodatne etaže garaže. Čovjek je rekao da jest. - kazao je Franković te otkrio kakav je stav stanara Karingtonke.

- Pozvali smo stanare i oni su rekli da nisu zainteresirani za to. Bili su gospari Čengija i Demarin. Dobili smo mail prije sat i pol vremena da su stanari održali sastanak i odlučili da ipak nastave razgovore o mogućnosti nadogradnje garaže. Naša funkcija medijatora je bila više nego što bi mi trebali raditi. Izašli smo u susret jer se radi u većini slučajeva o obiteljima poginulih branitelja i ratnim vojnim invalidima. Zato smo napravili korak više. Da to nije tako ne bih se nikad odlučio za taj korak jer ne bih nikad tako razgovarao s investitorom jer to onda otvara Pandorinu kutiju. Mislim da smo ovdje napravili ispravno iz razloga tko živi u tim stanovima. Ali ovo ne smije biti pravilo nego iznimka. - rekao je Franković.

Marko Potrebica upozorio je Frankovića kako bi presedan koji je napravio kod Karingtonke mogao postati pravilo.

Već odavno je jasno kako rampa neće priječiti prolaz autima na vrh Srđa, a prema izjavi gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića s Gradskog vijeća, izgleda da ima pomaka oko izgradnje lijevog skretača za Bosanku.

- Izvijestili su jučer iz Hrvatskih cesta da su dobili uvjete od strane Konzervatorskog odjela kako bi dobili građevinsku dozvolu za lijevi skretač prema Bosanci. Dakle, Hrvatske ceste kreću s projektiranjem i vrlo skorom realizacijom lijevog skretača. - rekao je Franković.

- Što se tiče izgradnje ceste od magistrale do Bosanke, imamo idejno rješenje, nemamo glavni projekt i nemamo jasan troškovnik. Moramo napraviti dvotračnu cestu do naselja, a vidjet ćemo u kojem će se razdoblju to napraviti. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako se priprema sanacija ceste od Bosanke do vrha Srđa za koju je kazao da je u očajnom stanju i predstavlja ugrozu, a dodao je i kako je ta cesta jedna od najopterećenijih cesta u turističkoj sezoni.

Oko TUP-a nema nikakve magle, rekao je gradonačelnik Mato Franković, odgovarajući vijećniku Andru Vlahušiću koji je pitao zašto je s dnevnoga reda sjednice povučen Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zasnivanje založnog prava na nekretninama u vlasništvu trgovačkog društva TUP d.d. u korist založnog vjerovnika Erste&Steiermärkische Bank d.d..

- Procjena Erste banke nije nam bila prihvatljiva, oni nisu radili procjenu vrijednosti nekretnina, nego poslovanja društva. Mi smo radili procjenu, OTP nekretnine su kazale da zemljište u Gružu vrijedi 15 milijuna eura. Kad se sva vrijednost nekretnina zbroji dobije se skoro 20 milijuna eura. - rekao je Franković te se osvrnuo na procjenu Erste banke.

- Ovakva procjena odgovara Erste banci jer bi u zalog uzeli sve nekretnine TUP-a plus još Dubravku. Nismo prihvatili njihovu igru. Uzeli su samo dio Gruža, procijenili su samo vrijednost prihoda. Naše procjeniteljsko vijeće je metodologiju označilo ispravno, ali su na temelju vrijednosti nekretnine vidjeli da to dvoje ne bati. Procjeniteljsko povjerenstvo je to koje donosi sud i prihvaća procijene. Mi smo gospodari prostora i možemo povećati ili smanjiti vrijednosti kako hoćemo. - rekao je Franković.

Dok se azil na Žarkovici zatvara gore se događa, kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, jedan puno veći problem.

- Pred nas dolazi veliki izazov, a to je enormna populacija štakora. Ne možete uopće zamisliti koliko ih je na Žarkovici. Jedan dan možemo zajedno napraviti obilazak pa da vidite. - kazao je Franković.

- U kontejnerima i kioscima na stotine ih žive, posloženi po policama, sunčaju se, imaju hrane i vode, ogroman ih je broj, a ako nestane hrane i vode ići će u grad, ali mi ćemo sukladno zdravstvenim standardima poduzeti sve mjere da bi smanjili mogućnost dolaska štakora dole. Imamo zaštitara na Žarkovici i čovjek je parkirao auto i ujutro ga nije mogao upaliti jer su mu pregrizli kabele. - opisao je Franković.

Dok je podnosio izvješće o svom radu za proteklih šest mjeseci gradonačelnik Mato Franković nije se osvrnuo na stanje u azili na Žarkovici pa ga je vijećnica Petra Marčinko na to podsjetila. Nakon što je istaknula kako je postupak zatvaranja azila bio, kako je kazala, „izuzetno brutalan”, naravno krenula je rasprava. Gradonačelnik Franković priznao je da u proteklih pet godina nije imao političke hrabrosti riješiti problem, odnosno zatvoriti azil na Žarkovici.

- Vlahušić nosi svoj do krivice, Šuica svoj, možda i najveći jer je rekla evo vam to tu. I ja nosim svoj dio krivice. Svatko od nas za svoje vrijeme. Nitko nije imao dovoljno hrabrosti da riješi to do kraja i to je istina i zato je kad je Vlahušić počeo nastala tolika enormna sila pritisaka da je u konačnici odustao i platio svojih 20.000 kuna. - rekao je Franković.

- Da vam sad pričam što sam sve ja proživio oko Žarkovice nitko mi ne bi vjerovao, nitko, a reći ću vam da su me međunarodne organizacije 2019. upozorile i rekle da su im pomagale financijski i na svaki drugi način. Rekli su kako je problem na Žarkovici što se dovode psi iz BiH, kote se psi i taj problem je trebalo početi rješavati. - rekao je Franković i priznao kako je i nakon niza upozorenja išao linijom manjeg otpora.

- Išao sam linijom manjeg otpora, mislio sam izgradit ćemo azil pa ćemo riješiti problem, no u međuvremenu nisam mogao utjecati da je jedan značajan dio volontera prijavio sva događanja gore. Mi to nismo znali, prijavili su insajderi, nitko nije mogao znati, ni Vlahušić, ni ja. To je mogao znati samo onaj koji je bio duboko infiltriran u priču i onda su stvari krenule. - rekao je Franković.

Andro Vlahušić podsjetio je kako je odluku o zatvaranju azila inspektorat donio još 2015.

- Tko je odgovoran što su sedam godina mučene životinje i građani, kome ću ja ispostaviti račun od 20.000 kuna koji sam morao platiti jer azil nije zatvoren, tko su ljudi koji su sedam godina uspijevali da se azil ne zatvori? - pitao je Vlahušić te zaključio:
- Sedam godina smo mučili životinje i ljude, sedam godina za malo političke pažnje. - rekao je Vlahušić.

Osvrnuvši se na trenutno stanje na Žarkovici, Franković je kazao kako je u azilu trenutno 60, manje - više nesocijaliziranih pasa.

- Gore je sad oko 60 pasa i imamo problem jer značajan dio njih nije socijaliziran i kad ih se stavi u kavez počinju se samoozlijeđivati i kopati, pokušavaju izaći. Te pse treba prvo dovesti u stanje socijalizacije da bi se stekli uvjeti za udomljavanje. - rekao je Franković.

Osvrnuo se i na broj pasa koji je na Žarkovici proteklih godina bio iznimno velik.

- Nije valjda toliki broj pasa bio gore zato što ljudi toliko mrze kučke. Shvatili smo da se događao raskot pasa jer nam se u mjesec i pol okotilo 10 novih pasa. Istovremeno smo imali cijeli niz zdravstvenih problema. - kazao je Franković.

- Cijeli grad se dignuo na noge hoće li biti kućica za Anastaziju ispred dvora, a ovo nitko ne spominje i to je naš poraz kao zajednice jer smo drukčije posložili prioritete. Naravno, azil moramo izgraditi, to je naša dužnost, nažalost, predimenzionirali smo ga, ali i to možemo ispraviti i posložiti da ima i komercijalnu i edukacijsku funkciju. Mi inače ne smijemo primati nove životinje na Žarkovici. Nakon 24 sata od zaprimanja ugovorna firma za preuzimanje životinja mora ih preuzeti. - rekao je Franković te iznio koliko je pasa u zadnje vrijeme dovedeno na Žarkovicu.

- U zadnja četiri mjeseca imali smo tri slučaja dovođenja pasa. Prvi je bio jedan čovjek iz grada koji je došao i vezao psa na Žarkovicu i rekao da se on više o njemu ne može brinuti. Uzeli smo psa. Druga dva slučaja su stranci, jedni su psa iz Konavala ukrcali u auto i doveli ga na Žarkovicu, a drugi su psa ukrcali u Župi. Dakle, nisu naši sugrađani mrzitelji životinja, a da smo imali probleme, jesmo, ali nismo imali političke hrabrosti riješiti ih, prvi ja nisam imao hrabrosti da to riješim prije pet godina. - kazao je Franković.

Nakon Frankovića o kućnim ljubimcima nekoliko je riječi rekao i vijećnik Krešimir Marković (HS), istaknuvši kako je temeljni problem neodgovornost vlasnika životina.

- Mislim da je temeljni problem u odgovornosti vlasnika pasa jer otkuda ti psi gore, pa dolaze od neodgovornih pojedinaca koji se nazivaju ljubitelji životinja. Nejasan je i taj pojam kućnih ljubimaca, dakle, drže tornjake, drže haskije i ne znam je li se tko javio i prosvjedovao protiv toga. Ima fantastičan film „Ostavljeni na Antartici” koji pokazuje kako su se osam mjeseci psi fantastično snašli u svojoj klimi, to je njihov ambijent.- rekao je Marković pa se osvrnuo na svog psa.

- Toliko sam govorio o svom tornjaku Bundašu koji je k'o tele. Toliko je velik, ali njemu je mjesto u njegovu prirodnom ambijentu, to su minusi. Na minus 20, na vjetar koji puše 100 kilometar na sat on hoće vani jer poštuje svoju prirodu. - kazao je Marković.

Stranica 9 od 154