Za 10 posto povećat će se iznos zakupnina za korištenje javnih površina u Dubrovniku. Odluku kojom se povećava cijena zakupa javnih površina svima, od kioska, ugostiteljskih stolova i stolica pa do štandova političkih stranaka, usvojit će na sjednici 1. prosinca Gradsko vijeće. Iznos zakupnine varira ovisno o zoni u kojoj se javna površina nalazi. Nove cijene zakupnina osim u kunama bit će iskazane i u eurima,

Visina zakupnine za korištenje javnih površina u Dubrovniku nije se mijenjala od početka 2017. No, Odlukom o zakupu javnih površina predviđeno je da se visina zakupnine od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2024. može povećati ili smanjivati do 10 posto godišnje.

Povećanje svih iznosa zakupnina za korištenje javnih površina u krajnjem je roku predložilo Povjerenstvo jer se u svibnju i lipnju još nije mogao predvidjeti ishod ovogodišnje turističke sezone.

Iznos zakupa za korištenje javnih površina tijekom pandemije u Dubrovniku je kroz mjere za prevladavanje krize zakupcima bio umanjen za 70 posto.

Budući da Hrvatska kao službenu valutu uvodi euro, iznos zakupa javnih površina bit će iskazan u eurima i kunama do kraja 2023.

Nakon što je na sjednici početkom prosinca usvoji Gradsko vijeće, odluka o povećanju iznosa zakupnine za korištenje javnih površina primjenjivat će se od 1. siječnja 2023.

Svjedočenjem dubrovačkog arhitekta Zvonimira Franića na Općinskom sudu u Dubrovniku nastavljeno je suđenje u postupku koji se temeljem DORH-ove optužnice za nesavjesno poslovanje vodi protiv bivšeg direktora tvornice TUP Ivice Žuvele te bivšeg predsjednika Nadzornog odbora tvrtke Nikše Njirića i negdašnjih članova Nadzornog odbora Matea Milkovića i Stjepana Zekića.

Zvonimir Franić potvrdio je kako je 2008. ispred trgovačkog društva Kapiteling poslovno surađivao s TUP-om s kojim je sklopio ugovor o izradi idejnoga, glavnog te izvedbenog projekta i nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji stambeno – poslovnog kompleksa na zemljištu TUP-a u Gružu nakon što se dobije građevinska dozvola.

Temeljem ugovora u ugovorenom roku, nastavio je Franić, izradio je idejni projekt koji se sastojao od tri ili četiri varijante. Naglasio je kako mu je plaćen samo dio ugovorene cijene dok mu ostatak nije plaćen do danas.

Objasnio je zašto je baš on radio idejni projekt za zgradu koja se trebala graditi.

- Razlog zašto sam radio idejni projekt po nalogu TUP-a je prezentacija gradonačelnici Grada Dubrovnika i gradskim službama što to TUP želi napraviti na svom zemljištu u Gružu kako bi podigli vrijednost tog društva i kako bi, u konačnici, svi dioničari TUP-a zaradili puno više novaca nego što se to dogodilo ove godine kad je TUP prodan Gradu Dubrovniku za 10,2 milijuna eura. - kazao je Franić, dodavši kako TUP vrijedi puno više od iznosa za kojega ga je kupio Grad.

- Prije početka izrade projekta ja sam na zahtjev TUP-a napravio jedan izračun kojega sam nazvao Procjena troškova gradnje stambeno - poslovno garažnog objekta TUP-a s procjenom očekivane dobiti. Taj dokument sam predao TUP-u u srpnju 2008. i u toj procjeni sam napravio izračun na pretpostavljenu izgradnju na zemljištu u Gružu ukupne bruto razvijene površine 45 000 metara kvadratnih koja je obuhvaćala garažu s 500 parkirnih mjesta, stambeno - trgovački dio. Iz tog izračuna očekivana dobit društva, računajući i vrijednost građevinskog zemljišta kojega sam ja tada kao sudski vještak procijenio na 13,6 milijuna eura, iznosila je 30,8 milijuna eura.- kazao je Franić.

FRANIĆ: OPTUŽENICI NISU UČINILI NIŠTA NEZAKONITO

Dodao je kako je njegovo mišljenje da optuženici Žuvela, Njirić, Milković i Zekić nisu učinili ništa nezakonito.

- Po mom mišljenju nezakonito su postupali oni koji su TUP nedavno prodali za svega 10,2 milijuna ura. - rekao je Franić te nastavio iznositi iskaz, osvrnuvši se na događanja nakon što je projekt dostavljen ondašnjoj gradskoj upravi i bivšoj gradonačelnici Šuici, koja ga je, rekao je Franić, proslijedila službama Grada.

- Razlog zašto smo ja i TUP predali projekt Gradu Dubrovniku bila je tada najavljena izmjena prostornog plana, a upravo idejnim projektom želja nam je bila prezentirati Gradu da nam se u provedbene odredbe uvrsti veća izgrađenost od one koja je tada bila propisana GUP-om, a sve sa ciljem da se dioničarima društva omogući što veća dobit. - rekao je Franić.

- To je bila uobičajena praksa u to vrijeme i mislim da je i danas da investitor koji želi graditi i mijenjati određene uvjete iz GUP-a, da prije podnošenja službenog zahtjeva i izmjene GUP-a s Gradom i gradskim službama razmotri što je moguće i da Grad kaže je li mu to Gradu u interesu ili ne. - kazao je.

IZBACIO ANTU STOJANA IZ UREDA, TVRDI DA GA JE ON KANIO REKETARITI

Nakon smjene vlasti, nastavio je Franić, u Gradu 2009. u TUP-u su se počele događati, u najmanju ruku rečeno čudne stvari.

- Novi Nadzorni odbor na čelu s izvjesnim Denisom Dežulovićem, koji je prema mojim informacijama pravomoćno osuđen za kazneno djelo utaje poreza, počinju vršiti pritisak na mene da raskinemo ugovor jer da je došlo do izmijenjenih okolnosti svjetske financijske krize i da oni ne bi dalje radili sa mnom. Odbio sam takav prijedlog uz obrazloženje da je i meni financijska kriza kao i njima te da možemo pričekati bolja vremena za nastavak projekta, ali gospodinu Dežuloviću i njegovom Nadzornom odboru to nije odgovaralo pa su angažirali savjetnika izvjesnog Antu Stojana, kojega su poslali u moj ured da me on disciplinira, odnosno prisili da raskinemo ugovor. - svjedočenje je Franića.

- Kad je došao taj Stojan u moj ured, tražio je od mene da mu dam sve podatke o projektima, mogućnostima gradnje, izračunima isplativosti objekta, izračune očekivane dobiti jer je on to ugovorio s TUP-om pa da ne mora gubiti vrijeme. On je sve to prepisao od mene i navodno fakturirao TUP-u. Osim toga prijetio mi se kaznenim prijavama protiv mene, moje firme, ovih ljudi koji sjede ovdje uz napomenu da do toga može i ne doći ako sam spreman njemu platiti 40 000 eura u gotovini. Ja sam ga pitao je li to s ili bez PDV-a, a on je odgovorio da je to bez PDV-a, u gotovini. Na to sam ga izbacio iz mog ureda i odgovorio mu da me nitko nikada nije reketario i iznuđivao novac od mene pa neće ni on.- istaknuo je Franić i nastavio s iznošenjem iskaza.

- Na njegovu primjedbu da sam ja neke novce dijelio s ljudima koji ovdje sjede, jasno sam mu rekao da ovi ljudi od mene nisu tražili ni čokoladu, a ne novce i da ću mu razbiti nos. On je pobjegao iz mog ureda i više se nikada nije vratio. Sve što sad govorim rekao sam policijskom službeniku koji je dolazio kod mene u ured ispitivati me u vezi ovog predmeta uz naglasak da usmeno na zapisnik podnosim kaznenu prijavu za iznudu, međutim prema mojim saznanjima ta moja prijava nikada nije procesuirana niti ima spomena u materijalima koji su predmet ovoga suđenja. - kazao je Franić.

KAZNENE PRIJAVE PROTIV FRANIĆA

- Kako je Ante Stojan meni obećao da će TUP podnijeti kaznene prijave protiv mene i ove gospode koje sjede ispred mene, to se i dogodilo. U međuvremenu je po njegovom nalogu tadašnji predsjednik Nadzornog odbora Denis Dežulović prisilio direktora društva Ivicu Žuvelu da 26. ožujka 2010. pošalje dopis gradonačelniku Vlahušiću u kojemu TUP traži da se u UPU gruški akvatorij, koji je tada bio u izradi, uvrste neke izmjene koje bi povećale vrijednost TUP-a, ali u svojoj jednoj od zadnjih rečenica kaže, citiram: „U tom cilju predlažemo i prihvaćamo da se za lokaciju TUP-a propiše obaveza provedbe pozivnog natječaja najmanje tri rada prije ishođenja lokacijskih dozvola.“ S ovom rečenicom TUP se odrekao novca kojeg je meni platio za dio idejnog projekta umjesto da je iskoristio projekt koji je djelomično plaćen i realizirao povećanje vrijednosti trgovačkog društva. Što se tiče dopisa od 22. rujna 2010. u kojem ponovno direktor Žuvela po nalogu NO-a podsjeća Grad na prethodni dopis u kojemu su tražili provedbu natječaja. Na tome nisu stali pa tako Dežulović i njegova družina podižu tužbu na Trgovačkom sudu u Dubrovniku protiv Kapiteling d.o.o. gdje su tražili da sud utvrdi da je ugovor između TUP-a i Kapitelinga ništetan te da Kapiteling vrati uplaćeni novac TUP-u. - rekao je Franić i dodao kako je Trgovački sud taj zahtjev odbio.

- Sud je obrazložio da ugovor nije ništetan, nije nemoralan i nije protivan Ustavu. Vrhunac gluposti TUP-a očituje se u tužbenom zahtjevu prema Trgovačkom sudu gdje uz tužbu prilažu vještačenje firme „Atec“ d.o.o iz Zagreba, angažirane po savjetu Ante Stojana, koje je imalo za cilj prikazati ugovorenu cijenu između TUP-a i Kapitelinga kao nešto previsoko, nerealno, kao nešto lopovsko. Međutim, gospodin koji je radio to vještvo, Zdravko Mahmet, član je Hrvatske komore arhitekata ujedno i sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina, u tom je vještvu, pozivajući se na pravilnik Hrvatske komore arhitekata o minimalnim cijenama usluga, napravio nekakav izračun kojega mu je sugerirao taj isti Ante Stojan, ali je bio toliko pametan pa je u tekstualnom djelu tog svog vještva napisao da za projekte, čija vrijednost prelazi 160 milijuna kuna, cijena izrade dokumentacije ugovora slobodno. - rekao je Franić.

VRIJEDNOST TUPA PUNO JE VEĆA OD CIJENE ZA KOJU JE PRODAN GRADU

- U istražnom postupku DORH-a Arhitektonski fakultet u Zagrebu je također odgovorio kako za investicije čija je vrijednost preko 160 milijuna kuna cijena projektiranja ugovara slobodno. Znači, Trgovački sud u Dubrovniku je svojom presudom broj presudio da je tužbeni zahtjev kontradiktoran. - kazao je Franić te dodao kako je Grad Dubrovnik promijenio prostorno plansku dokumentaciju.

- Sukladno dopisima i traženjima TUP-a na čelu s Denisom Dežulovićem, Grad Dubrovnik mijenja prostorno plansku dokumentaciju i u planu koji se zove „Urbanistički plan uređenja grušku akvatorij u članku 187. stoji, citiram: „Za zahvate od točke 5. oo točke 10. omogućuje se provedba jedinstvenog javnog arhitektonskog urbanističkog natječaja ili više natječaja o podjeli koja će se odrediti sukladno potrebama. Javni arhitektonsko urbanistički natječaj propisuje se i za sljedeće prostorne cjeline: Solska baza, bivši TUP, M1 i Sv. Križ (prostorna cjelina C). Taj plan je objavljen u službenom glasniku Grada Dubrovnika broj 7, 29. srpnja 2011. na zahtjev TUP-a. - rekao je Franić, koji je s dokumentacijom u ruci iznio na koliko je OTP banka procijenila vrijednost TUP-ove imovine prije negoli ju je Grad kupio za 10,2 milijuna eura.

- Ja imam u ruci procjenidbeni elaborat OTP banke za poslovni kompleks i zemljište TUP-a u Gružu od 16. prosinca 2020. koja procjenjuje vrijednost nekretnina zemljišta i objekata u Gružu na 113.120.000,00 kuna ili 15.021.000,00 eura, Banka radi tu procjenu jer ima hipoteku nad tim nekretninama i kao što je opće poznato, moraju vršiti procjenu svake godine da vide je li im vrijednost kolaterala raste ili pada. Znači, banka koja uvijek procjenjuje manje nego je realna vrijednost, da bi osigurala povrat kredita, procijeni na 15,02 milijuna eura, a nekretnine u Komolcu, zemljiše i hale procijeni na 3,5 milijuna eura. Znači, ukupna vrijednost TUP-ova zemljišta i nekretnina na dan 16. prosinca 2020. iznosi preko 18,5 milijuna eura, a pošteni Nadzorni odbor i Denis Dežulović prodaju Gradu Dubrovniku sve to za 10,2 milijuna eura, i tu nema kaznenog djela, a ovi ljudi koji su optuženi, pokušali su projektom podići vrijednost TUP-a da svi dioničari zarade više. Današnja situacija je takva da je Grad Dubrovnik sve to kupio i kad mu zatreba 100 milijuna eura promijeniti će urbanistički plan na veću izgrađenost od one koju sam ja i TUP predlagali i veći koeficijent iskorištenosti zemljišta, a gospoda koja su ovdje optužena i koja su mene angažirala, su kroz ovaj projekt pokušali zaraditi značajne iznose za dioničare TUP-a, a ovako su dioničari dobili raspodjelu samo onih 10,2 milijuna eura za koliko je TUP prodan Gradu Dubrovniku. - naveo je Franić.

FRANIĆU JE PLAĆEN SAMO DIO UGOVORENOG IZNOSA

U spis je potom predao opsežnu dokumentaciju, od povijesnog izvatka iz sudskog registra, procjene troškova gradnje stambeno poslovno garažnog objekta TUP-a, dopis TUP-a Gradu Dubrovniku, presudu Trgovačkog suda u Splitu – stalna služba Dubrovnik, Vještvo tvrtke Artec s privicima, Službeni glasnik Grada Dubrovnika od 28. prosinca 2005. Predao je i Procijendbeni elaborat OTP banke od 16. prosinca 2020. sa privicima te Službeni glasnik Grada Dubrovnika od 11. srpnja 2011.

Nakon što je sudu predao dokumentaciju nastavio je sa svjedočenjem.

- Točno je, dok sam sa predstavnicima TUP-a pregovarao o ovom poslu, da smo se mi dogovarali oko cijene i da su mi oni dva puta smanjili cijene s kojima sam ja u startu krenuo u ovaj posao. Jasno postoji pravilnik o minimalnim cijenama kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija, a pravilnik o maksimalnim cijenama naravno ne postoji. Mogu reći da nikada vezano za ovaj projekt nisam razgovarao s gospodinom Njirićem. Ja sam samo komunicirao s direktorom društva TUP koji mi je rekao da on provodi odluke Nadzornog odbora i u vezi smanjivanja cijena i svih detalja ugovora. - rekao je Franić.

- Nisam nikada pred državnim odvjetnikom ispitivan o iznudama od strane Ante Stojana. Naime, dogodilo se to da sam ja o ovom predmetu razgovarao s državnim odvjetnikom Tomom Šoletićem, ali mu tada to nisam spomenuo jer se to tada još nije ni dogodilo, a to sam spomenuo policijskom službeniku, kako sam i prije rekao, jer je razgovor s njim bio nakon ovoga što sam danas naveo da se dogodilo s Antom Stojanom. Pregovori vezano za ovaj projekt počeli su u ljeto s planom da to sve bude gotovo do kraja 2008. jer se do kraja godine očekivalo donošenje izmjene GUP-a Grada Dubrovnika i UPU-a gruški akvatorij.- kazao je Franić te još jednom ponovio kako mu dio ugovorenog iznosa za izradu projekta TUP-a do danas nije plaćen.

- Mogu reći da je meni samo dio iznosa za ovaj projekt plaćen, a nisam ga nikada više ni pokušao naplatiti, odnosno ostatak nisam pokušao naplatiti jer je TD Kapiteling u međuvremenu otišao u stečaj. Što se tiče ovog mog posla za TUP, izvršen je samo dio koji se odnosi na idejni projekt. Koliko se sjećam, mislim da je Kapitelingu isplaćeno oko 2,9 milijuna kuna u koje je uključen PDV.- rekao je Franić te dodao kako postoji konto kartica za Kapiteling koja se može pribaviti, iz koje je razvidno koliko je tko i što platio tom trgovačkom društvu.

Odgovorio je i na pitanje zašto TUP-u za dio ugovorenog iznosa koji mu nisu platili nije izdao račun.

- Mislim da je Kapitelnig otišao u stečaj 2016., a ja do tada nisam pokušao naplatiti ostatak po ovome ugovoru jer su mi oni stalno govorili da nemaju novaca pa su me molili odgodu plaćanja, a onda im ja i nisam izdao račun jer da sam ga izdao morao bi platiti PDV za taj iznos iako mi oni nisu mogli platiti. Odgađao sam tu naplatu smatrajući da će se projekt jednom ipak realizirati pa da će se to na taj način ipak isplatiti. - svjedočio je dubrovački arhitekt Zvonimir Franić.

Novo ročište održat će se u veljači, a na raspravu će se ponovo pozvati bivša gradonačelnica Dubravka Šuica, koja se inače već nekoliko puta nije odazvala svjedočenju. Na iduće ročište bit će pozvani dipl. ing. Branko Jeger te predstavnik Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prije negoli ga je predstavio javnosti i prije negoli ga usvoji Gradsko vijeće, gradonačelnik Mato Franković prijedlog proračuna za 2023. godinu, koji je planiran na iznos od 86,5 milijuna eura, uputio je u javno savjetovanje. Drugim riječima, Franković je građanima pružio priliku da predlože neke od projekata.

Kad su u pitanju projekti koji će omogućiti građanima sudjelovanje u kreiranju gradskog budžeta, kao najvažniji projekt u 2023. Franković je istaknuo participativno budžetiranje.

- U 2023. kreće puna implementacija participativnog budžetiranja. Naši sugrađani započet će s procesom glasanja po kotarima i mjesnim odborima za projekte i ta će proces trajati cijelu godinu da bi proračun za 2024. bio kreiran prema tim rezultatima, prema izjašnjavanju građana. Način na koji je grad razvio taj projekt jedinstven je i sigurno najbolji u Hrvatskoj. Otišli smo i korak dalje i nastavljamo i u idućoj godini s participativnim budžetiranjem u sedam gradskih škola gdje djecu učimo što je to participativno budžetiranje i kako promijeniti neke stvari u školi. Participativno budžetiranje će promijeniti stvari i u mjesnim odborima i gradskim kotarima i to je sjajna priča koja će itekako zaživjeti u 2023. godini. - najavio je Franković te se osvrnuo na prijedloge koji su građani uputili na proračun.

- Stiglo je sedam, osam prijedloga. Većina se odnosila za osiguranje sredstava za određene projekte. Grad kao jedinica lokalne samouprave nije obvezan provoditi javno savjetovanje, ni državni proračun ne ide na javno savjetovanje. - rekao je te iznio što su predlagali građani.

- Bilo je prijedloga za izgradnju kanalizacijske i vodoopskrbne mreže, ali ti projekti nisu u djelokrugu grada već Vodovoda i izvodit će se kroz projekt Aglomeracije Dubrovnik.- rekao je Franković.

Iako u proračunu za 2023. nema stavke sa sredstvima predviđenim za azil za pse, gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je uvjeren da će njegova gradnja započeti u idućoj godini, i to u punom kapacitetu, za više od 300 pasa.

- Nismo stavili azil kao i druge projekte jer nisu osigurana EU sredstva, ali dogodit će se u idućoj godini. Nismo mogli prejudicirati, ali uvjeren sam da ćemo u idućoj godini započeti s izgradnjom azila.- rekao je Franković.

Istaknuo je da se građevinska dozvola za Azil neće mijenjati, što znači da će se graditi Azil koji će moći primiti preko 300 pasa.

- Azil nećemo graditi fazno. Idemo u izgradnju punog kapaciteta za 300 i nešto pasa plus popratni sadržaji, dio će biti komercijalni, a dio komunalni. Građevinska dozvola neće se mijenjati. - kazao je Franković.

- Izradili smo idejni projekt, dobili građevinsku dozvolu, završili smo jedan ogroman posao i sad je financiranje najteže, ali ćemo ga riješiti, vidjet ćete. - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

Nema novih kapitalnih ulaganja, gradska uprava i dalje buja dok na stavci protokol i informiranje rastu sredstva, sve su to argumenti zbog kojih, ističe gradski vijećnik Đuro Capor, srđevci neće glasati za gradonačelnikov prijedlog proračuna za 2023. koji je planiran na 86.5 milijuna eura.

- Očito je proračun za 2023. rezultat dosta teško stanja gradskih financija pa nemamo novih kapitalnih ulaganja. Stupanj zaduženosti Grada Dubrovnika i obveze vraćanja kredita zapravo do 2024. stavljaju grad u poziciju ekonomskog preživljavanja i vraćanja dugova pa je i proračun rezultat takvog stanja. Dojam je da je u usporedbi s ovim tekućim, novi proračun zaista neopravdano optimističan i teško je predvidjeti rast kakav se predviđa. - kazao je Capor te upozorio kako i dalje rastu sredstva na stavci protokol i informiranje.

- I novi proračun vuče stare boljke na koje smo već upozoravali, a nisu ispravljene jer i dalje imamo jednu stavku u Odjelu za poslove gradonačelnika koja se zove protokol i informiranje. Te dvije stavke nisu odvojene iako smo to tražili prije godinu dana i potpuno je netransparentno i skriveno koliki iznos ide za protokol, a koliko se dijeli medijima za uljepšavanje slike o radu gradonačelnika i njegove gradske uprave. Treba reći kako je primjetan i rast na toj stavci koja je s oko pet milijuna kuna narasla na gotovo šest milijuna kuna. Nameće se pitanje je li stanje zaista toliko loše da je sliku o radu gradonačelnika do te mjere potrebno popravljati. - rekao je Capor.

Osvrnuo se i na kreditnu zaduženost grada te beskamatne kredite za koje gradonačelnik drži da će ih država oprostiti gradu.

- Gradonačelnik je javno istaknuo kako bi država gradu mogla oprostiti te beskamatne kredite. Ta je situacija od strane gradonačelnika tako i predstavljana od gradonačelnika prema javnosti, predstavljalo je da on ide u Zagreb samo da bi dogovorio oprost tih kredita, međutim očito do toga neće doći. Pitanje je i koliko piza gradonačelnik Franković u Zagrebu nakon svojih nedavnih razilaženja s vrhom stranke i premijerom i u kojoj to mjeri ugrožava proračun koji donosimo.- istaknuo je Capor i dodao kako je proračun za 2023. poprilično napuhan.

- Nedavno su u javnost izašli podaci o izvršenju proračuna prema kojim je on trenutno ispod 70 posto, što se tiče punjenja, a mi smo na samom kraju studenoga i pitanje je ukoliko smo zaista dosegli oko 400 milijuna kuna kako će se taj proračun napuniti do predviđenih iznosa od preko 600 milijuna kuna. Očito je nakon usvajanja proračuna izgledan rebalans, značajno rezanje prihoda i prebacivanje pojedinih projekata u sljedeću godinu. - smatra Capor.

Upozorio je na glomaznost gradske uprave i prevelika izdvajanje za plaće.

- Očito ni iduće godine neće biti racionalizacije. Ni dvije krizne godine nisu iskorištene za racionalizaciju u gradskim tvrtkama koje dobivaju subvencije pa tako ni u gradskoj upravi. Važno je istaknuti da se Dubrovnik približio na oko 300 zaposlenih u gradskoj upravi, dok gradovi veličine Dubrovnika, poput Šibenika, Varaždina i Bjelovara, imaju imaju oko 100-tinjak zaposlenih. Dakle, cijela gradska uprava u Bjelovaru ima zaposlenih kao naš Ured za poslove gradonačelnika.- istaknuo je.

Srđevci, naglasio je Capor, Frankovićev prijedlog proračuna neće podržati.

- Proračun nećemo podržati u prvom redu zbog načina na koji se donosi, bez ikakvih konzultacija s vijećnicima ili klubovima stranaka koje participiraju u radu Gradskog vijeća. - kazao je te se osvrnuo na gradonačelnikovu odluku da proračun uputi na javno savjetovanje.

- Ta priča o proračunu u javnom savjetovanju je samo pokušaj gradonačelnika da izbjegne kritiku o tome zašto već godinama nosi participativno budžetiranje u proračunu, a ta se stavka uopće ne ostvaruje. Inače, zanimljivo je da su prijedlozi građana trebali stići do 21. studenoga u podne, a isti taj dan u 16 sati se pred vijećnicima našao prijedlog proračuna. Dakle, očito je da nije bilo namjere ni volje da se neki prijedlozi građana prihvate već je to samo poslužilo kao manevar za predstavljanje ovog javnog savjetovanja kao konzultacija s javnosti.- rekao je Capor.

Odgovorio je i na pitanje hoće li srđevci imati amandmane na proračun koji će ići u smjeru da se gradskim kotarima daju sredstva za rad koje neće biti tek simbolična.

- Nisam veliki optimist i smatram da do nekakvih ostvarenja projekata u kotarima neće dolaziti ukoliko ne uspiju stvorti dovoljan pritisak prema gradskoj upravi. Jednostavno ne vidim spremnost grada da financijski podržava financijsku autonomiju kotara niti da im omogući samostalno upravljanje sredstvima, osim preko Komunalnog odjela. Tu se vrlo često kotari koji nisu iz kvote HDZ-a nalaze pred zidom i nije jasno kada će se rješavati prioriteti koji su oni i građani istaknuli. Kad pitate za amandmane, svakako ćemo razmotriti proračun jer postoje stavke na koje smo već davali amandmane s ciljem da se stvari poboljšaju, ali za ovakav proračun nećemo glasati. - rekao je gradski vijećnik SJG Đuro Capor.

Dok je dio javnosti skeptičan kako će Grad Dubrovnik uspjeti prije 2025. i Svjetskog rukometnog prvenstva izgraditi novu sportsku dvoranu u Gospinu polju, gradonačelnik Mato Franković najavio je danas kako će u njoj već dogodine nastupiti jedan popularni talijanski pjevač. A kad je u pitanju izbor svjetskih zvijezda koje će pjevati u toj dvorani, Franković je izgleda spreman ispuniti želju bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću i dovesti mu jednu mega zvijezdu.

- Mnogu su skeptični hoćemo li stići sve što je planirano, proveli smo postupak izmjene UPU-a, javnu nabavu za glavni projekt i uskoro ćemo potpisati ugovor, osigurana su četiri milijuna kuna za izradu glavnog projekta i do polovice iduće godine imat ćemo građevinsku dozvolu u rukama i tada će Grad imati dokumentaciju za najveći dvoranski sadržaj u Hrvatskoj, uključujući i postojeću dvoranu. - kazao je Franković predstavljajući proračun.

Dvorana koja će se graditi u Gospinu polju, kazao je Franković, bit će prilagođena za glazbene spektakle.

- I Eros Ramazzotti će doći iduće godine. - najavio je te dodao:
- Može i Beyonce! - kazao je, jer koncert Beyonce je stara želja bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića koju mu je Franković najavio ispuniti.

Prije će biti da će Beyonce iduće ljeto Grad gledati s jahte, ali OK. Kad bi i odlučila pjevati, zvijezda poput nje glazbeni spektakl prije bi održala na nogometnom stadionu.

E, kad je u pitanju lapadska, odnosno Arena Dubrovnik, Franković je malo ljut na Vlahušića koji je izjavio kako je konačno jasno da se taj stadion neće graditi zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

No, ako je spreman Vlahušiću ispuniti želju i dovesti mu Beyonce, jednu životnu želju Franković mora ispunit i svom koalicijskom partneru Vićanu. Mora mu kako tako izgraditi Arenu na kojoj će se igrati GOŠK-ove ili kako li se već zove onaj klub koji u lapadu igra nižerazredne, četvrtoligaške utakmice.

Ljutiti Franković tako je rekao kako Vlahušić u životu nije izgradio nogometni teren.

- Vidio sam njegovu izjavu. Čovjek u životu nije u gradu napravio ni kvadrat nogometnog terena, a nešto komentira. Arena nije dio proračuna, financira se drugim, privatnim sredstvima i umjesto da izrazi zadovoljstvo on govori neistine o izvlaštenju i imovinsko pravnim odnosima. - rekao je Franković.

Arenu će izgleda graditi Supernova. Ta je firma inače više specijalizirana za izgradnju shopping centara i već ih nekoliko ima po Hrvatskoj.

Možda bi bilo bolje uputiti novi javni poziv pa bi se na njega možda javile tvrtke koje imaju iskustva s gradnjom stadiona. Možda bi se na novi javni poziv ovaj put na vrijeme javili oni Kinezi koji su se zakasnili javiti na prvi. Možda se Kinezima s obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti ne bi ni smjelo dati da grade tu velebnu nogometnu – shopping Arenu. Možda je najbolje da to gradi Supernova. Možda je izgrade prije negoli biologija učini svoje.

U svakom slučaju Frankvić kaže kako će se nakon Gradskog vijeća formirati tim za realizaciju projekta dok bi se ugovor s budućim koncesionarom, dakle Supernovom, mogao potpisati 2023.

Za oporbu napuhan i bez kapitalnih projekata, za gradonačelnika Mata Frankovića proračun za 2023. planiran na iznos od 86,5 milijuna eura je realan. Naime, na konferenciji za novinare Franković je istaknuo kako brojni projekti, koji će se realizirati u nadolazećoj godini, zapravo nisu niti uvršteni u proračun.

- Planiraju se još brojni projekti koji će se financirani iz europskih fondova, ali ugovori o financiranju još nisu potpisani pa smo te projekte izostavili iz proračuna. Primjerice, iako smo dobili rješenje za vrtiće, za financiranje iz EU fondova, nisu potpisani ugovori pa ih nismo željeli nositi u idućoj proračunskoj godini, a u nadolazećim mjesecima ćemo dobiti ugovore i započeti s s investicijom. - rekao je Franković te se osvrnuo na proračune ranijih godina.

- Krenuli smo 2017. u prvoj godini mog mandat s proračunom od 59 milijuna eura pa je rastao do 2019. kad smo bili na 92 milijuna eura pa je 2020. započeo pad radi korone. Uspoređujući 2019. s 2023., popravljamo se i korak po korak vraćamo u pretpandemijske godine. - istaknuo je Franković.

- Za iduću godinu smo malo razdvojili prihodovnu i rashodovnu stranu jer želimo pokazati sve prihode koje planiramo ostvariti u idućoj godini. Od Poreza i prireza planiramo 28,7 milijuna eura, od imovine 5,9 milijuna eura, a najveći dio prihoda je od zakupa poslovnih prostora. - rekao je Franković se te osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- U idućoj godini očekujemo novi Zakon o pomorskom dobru koji će jedinicama lokalne samouprave omogućiti da umjesto koncesijskih odobrenja daju koncesije pa će time i prihodi biti veći jer koncesijska odobrenja imaju limitiran iznos.- primjerice, neki hotel koji koristi pomorsko dobro, plati maksimalno 70 000 kuna, ubuduće će to biti mjesečni iznos i tu očekujemo značajan rast prihoda. Mi smo i prvi grad koji je uveo taksu za kruzere i tu očekujemo značajan rast prihoda. - kazao je Franković.

Za 2023. najavio je povećanja plaća djelatnicima kulturnih ustanova za 19 posto, što će, istaknuo je, za više od milijun eura povećati rashode za kulturu.
- U 2023. idemo na povećanje kolektivnih prava djelatnika ustanova u kulturi za 19 posto i povećanje osnovice, idemo na 19 posto povećanja kolektivnih prava. - najavio je Franković.

Veće plaće u idućoj godini mogu očekivati i tete u vrtićima.
- U 2023. nosimo povećanje plaća djelatnicima vrtića za šest posto.- dodao je gradonačelnik.

Kad je u pitanju trenutno stanje u gradskog blagajni, Franković je rekao kako je na računu 95 milijuna kuna.

- To izgleda jako puno, ali mi smo prošli kroz dvije teške godine. Bilo je dana i mjeseci kad ne bi sjela ni jedna kuna na račun, a morali smo pomoć svakome kome je trebalo.- rekao je i dodao kako su se nakon korone i krize drukčije odnose prema novcu.

- Odlučili smo se za jedan drugi model, da čuvamo dio sredstava sa strane za ne daj Bože... Jer ne znamo što će biti u siječnju, veljači, ožujku, a mi s tih 90 milijuna kuna možemo preživjeti i ispuniti potrebe sugrađana za tri i pol mjeseca i zato čuvamo sredstva i njima vrlo vrlo pažljivo gospodarimo. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Iz pročistača u Komolcu preko Brgata, naselje Ivanica trebalo bi s dubrovačke strane iz Omble dobiti pitku dok bi Općina Ravno za Ivanicu trebala izgraditi kanalizacijsku mrežu s pročistačem. I dok je stanovnicima Ivanice, koji kubik vode plaćaju oko 50 kuna, prioritet izgradnja vodoopskrbne mreže, za dubrovačko područje proritet je tamošnja kanalizacijska mreža kako bi se spriječila zagađenja podzemlja i podzemnih vodotoka, a time i zagađenje izvorišta Ombla.

Bez izgrađene kanalizacijske mreže na Ivanici Dubrovčanima zapravo nad glavama stoji ekološka bomba o čemu je nedavno govorio i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović. Problema je svjestan i načelnik općine ravno Andrija Šimunović, no konkretni rokovi izgradnje oba sustava, kazao je, još nisu definirani.

- Razgovori o izgradnji vodoopskrbnog i sustava odvodnje za susjedno naselje Ivanica u Bosni i Hercegovini kao i priprema svih tih aktivnosti traju već više od desetak godina, negdje od 2008., da bi se konačno stvari konkretizirale u travnju 2019. kada je potpisan sporazum između općine Ravno, Grada Dubrovnika i komunalnih poduzeća s obje strane. - govori Šimunović.

- Projekt je utemeljen i međudržavnim ugovorom između dvije zemlje, a uz potporu županija s jedne i druge strane, ali prvenstveno uz potporu Hrvatskih voda. Cilj projekta je rješavanje vodoopskrbnog sustava samog naselja Ivanica i ukupnog budućeg razvoja, ali i paralelnog rješavanja sustava odvodnje prema propisanim tehničkim uvjetima kako bi se otklonila trajna opasnost od onečišćenja podzemlja, prvenstveno podzemnih vodotoka i izvorišta Ombla koje je u neposrednoj blizini i zato je bilo potrebno izraditi niz predradnji. - kazao je Šimunović.

Prema sporazumu Ivanica bi vodu dobivala s dubrovačkog izvorišta Ombla dok je općina Ravno dužna izgraditi kanalizacijski sustav.

Više čitajte na Južnom OVDJE.

dpp

Hoće li Supernova dobiti projekt izgradnje Arene Dubrovnik – nogometnog igrališta sa shopping centrom i garažom ili će Grad Dubrovnik uputiti novi javni poziv investitorima, samo su neka od pitanja na koja bi vijećnici na sjednici Gradskog vijeća početkom prosinca trebali tražiti odgovore. Svakako, puno pitanja o realizaciji tog nepotrebnog megalomanskog projekta postavit će vijećnik SJG Đuro Capor, koji smatra kako se ovim projektom bez ikakvih ozbiljnih prethodnih studija i analiza samo ispunjavaju želje Frankovićevu koalicijskom partneru Peru Vićanu.

- Očito se nakon ovog završenog javnog poziva radilo o servisiranju interesa tvrtke Supernova, koja je na koncu jedina iskazatelj interesa za projekt izgradnje Arene u Lapadu i tu je očito gradska uprava s koalicijskim partnerima odrađivala posao za naručitelje, za Supernovu. - smatra Capor, koji će na sjednici imati puno pitanja za gradonačelnika o ovom projektu.

- Iz izvješća koje smo dobili mi vijećnici nije sasvim jasno hoće li se projekt dati Supernovi i ostaje za vidjeti u kojem će se smjeru on dalje razvijati. Sigurno će koalicijski partner Vićan upirati dalje da se na mjestu igrališta realizira shopping centar, a za nadati se da će biti dovoljno razuma da se upozori na loše strane tog projekta koje se istovaruju na leđa stanovnika Lapada. - rekao je Capor i dodao kako je prije upuštanja u takav projekt trebalo odraditi niz ozbiljnih predradnji, a što nije učinjeno, ali Capor dodaje kako ga to uopće ne čudi.

- Ni ova postojeća većina u Gradskom vijeću nije formirana kroz neki koalicijski sporazum čiji su ciljevi građanima poznati već se radi o interesnoj trgovačkoj koaliciji pa ne treba čuditi da se ovakvi projekti koje guraju rade bez ikakvih strateških i ozbiljnih razmatranja na razini prometnih ili urbanističkih studija. Ovdje je zapravo riječ o praćenju želja i nekakvih apetita koalicijskog partnera. - istaknuo je vijećnik SJG Đuro Capor.

Vijećnici će na sjednici Gradskog vijeća primiti na znanje izvješće o provedenom javnom pozivu za iskazivanje interesa za realizaciju projekta izgradnje Arene Dubrovnik -nogometnog stadiona sa shopping centrom i podzemnom garažom. Dok se poziv javila samo Supernova, tvrtka koja ima niz istoimenih shopping centara, bivši gradonačelnik i nezavisni vijećnik Andro Vlahušić ističe kako se taj nogometno trgovački centar neće niti graditi.

„Četrdeset dana nakon završetka natječaja za trgovačko zabavni centar s nogometnim stadionom na krovu, popularno nazvanim Arena Lapad, saznali smo da se centar neće graditi. Zemljište koje je bilo predmetom natječaja nije u potpunome vlasništvu grada Dubrovnika jer se za dvije čestice zemljišta još vode pravni postupci pred nadležnim tijelima.” - naveo je Vlahušić.

„Prema očekivanju na natječaj se javila samo jedna tvrtka -Supernova iz Austrije. Iz materijala koji smo dobili za narednu sjednicu Gradskoga vijeća, Supernova navodi da bi nakon rješavanja imovinsko pravnih problema te potrebne pravne i urbanističke procedure bila spremna izgraditi Trgovački centar na dvije etaže, tri etaže podzemne garaže, te stadion na krovu sa tribinama za 4 500 gledatelja koje bi bile natkrivene. Od podruma do krova sedam etaža, ogromnoga volumena i neodređene visine. Cijena izgradnje bila bi po ponudi 600 milijuna kuna ili 80 milijuna eura. Predlaže ugovor o korištenju na 50 godina nakon dobivanja uporabne dozvole. Ne navode kolika je cijena izgradnje javnih sadržaja, a koja je cijena komercijalnih prostora.” - upozorava Vlahušić.

Umjesto primanja na znanje Izviješća o provedenom javnom natječaju, Vlahušić predlaže da Gradsko vijeće usvoji Postupnik o narednim koracima potrebnim za raspisivanje obvezujućeg natječaja za izbor budućeg partnera za izgradnju nogometnoga stadiona u Lapadu.

Kroz četiri koraka, navodi Vlahušić, treba „riješiti imovinsko pravna pitanja za obje čestice te osigurati novac za otkup dijela čestica nakon postupka pred Uredom državne uprave te izglednim sudskim postupcima koji će nastati kada kompletno zemljište pripadne gradu Dubrovniku”.

Potrebno je, ističe, „izmijeniti GUP grada Dubrovnika, kako bi se mega zgrada mogla graditi u najstrožem centru Dubrovnika te odrediti koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti jer nogometni stadion s tribinama ima tlocrt jednak parceli od šesnaest tisuća kvadrata.”

​Vlahušić također navodi kako treba „izraditi prometnu studiju koja će pokazati najbolja prometna rješenja za najgušće naseljeni dio grada, Lapad te napraviti financijsku studiju koja će pokazati javnu dobit te utvrditi opravdanost davanja koncesije na 50 godina privatnom partneru”.

„Treba napraviti pravnu studiju koja će istražiti sve zakonske modele odabira partnera: Pravo građenja, koncesiju ili javno privatno partnerstvo. Poučeni negativnim iskustvima pri izboru privatnih partnera koju je grad Dubrovnik vršio pri odabiru partnera za izgradnju javne garaže na Iljinoj glavici, koncesionara za tvrđavu Imperijal i izgradnju golf igrališta na Srđu, pravni okvir mora biti potpuno jasan i utemeljen na zakonima i dosadašnjoj praksi u Dubrovniku i Republici Hrvatskoj.

Grad Dubrovnik je dosada dobio arbitražu od 263 milijuna kuna za javnu garažu Iljina glavica. Arbitraža zbog izgradnje golfa na Srđu još traje u Washingtonu, kao i arbitraža zbog koncesije tvrđave Imperial u Zagrebu.

Na kraju, a kao preduvjet svih aktivnosti treba napraviti Sportsku studiju koja će pokazati isplativost nogometnog stadiona u Lapadu u odnosu na lokaciju u Gospinu polju. Je li bolje napraviti nogometni stadion sa osam tisuća gledatelja u Gospinom polju te pomoćni atletski stadion ili Arenu Lapad?” - pita se Vlahušić.

„Obvezujući natječaj za izbor partnera i svjetski arhitektonski natječaj za izgradnju stadiona, moguće je napraviti tek nakon ispunjenja svih šest predloženih koraka.” - navodi.

Na pitanje kad možemo očekivati prvu utakmicu na dubrovačkom novom stadionu, Vlahušić je ponudio i odgovor.

„ Prije će deva proći kroz iglene uši nego što će krug ljudi koji desetljećima vodi dubrovački nogomet u četvrtoj ligi, izgraditi ozbiljan stadion u Lapadu ili Gospinu polju te igrati prvu ligu i europske utakmice.” - naveo je Vlahušić.

dpp

Stranica 1 od 149

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019