Bivši gradonačelnik Dubrovnik i aktualni nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić uputio je u e-savjetovanje prijedloge u prometovanju u zoni posebnog prometnog režima, odnosno u zoni oko Grada. Između ostalog, Vlahušić je predložio da poseban režim prometovanja ne bude na snazi tijekom cijele godine već samo za vrijeme turističke sezone.

Dok se Dubrovčani tijekom sezone klone prometovanja oko Grada, najveće gužve nastaju zbog autobusa koji prevoze turiste do Pila te kombija (7+1) i (8+1) pa Vlahušić predlaže da im se temeljem odluke Visokog trgovačkog suda iz 2017. uvede jedinstvena pristojbu za svako zaustavljanje i iskrcaj putnika u užem središtu grada Dubrovnika.

- Umjesto da se poštuje pravomoćna odluka suda, Gradsko vijeće je 2016. promijenilo Odluku o zaustavljanju i iskrcaju turističkih autobusa i uvelo vinjete. Apsurdna je to odluka jer ti autobusi koncesiju plaćaju Lučkoj upravi Dubrovnik i skoro besplatno, uz plaćanje godišnje vinjete, mogu neograničeni broj puta ući u uže središte grada i raditi gužve i iskrcavati putnike, čak i i kad je u Gradu više od 10.000 posjetitelja, kad Grad puca po šavovima. - kazao je Vlahušić i dodao kako je to nerazumna i financijski štetna odluka.

- Dok se ograničava dolazak kruzera, kao nagrada brodarima i agencijama, kruzerske putnike se besplatno pušta na Pile. Kao da štitimo Kantafig, a ne povijesnu jezgru grada. - smatra Vlahušić i dodaje kako promet zaguše autobusi koji prevoze putnike do donje postaje žičare, kojima je prolaz slobodan.

- Svi turistički autobusi trebaju plaćati isti iznos novca, neovisno koje putnike prevoze. Jedina iznimka trebaju biti kupci DuPassa. Cijena iskrcaja i zaustavljana turističkih autobusa za narednu godinu treba iznositi 150 eura. - rekao je.

Kad su u pitanju taksi vozila, Vlahušić smatra kako je problem u Dubrovniku stvorila liberalizacija taksi prijevoza te navodi kako je intencija da se broj taksi vozila smanji opravdana.

- U užem središtu grada je 60 taksi stajališta koja treba uključiti u posebnu aplikaciju Smart parkinga i povezati da s brojačem posjetitelja i video nadzorom. Stajališta na Pilama treba proširiti ma maksimalni broj, sedam ili osam. Najjednostavnije bi bilo u taksije koji imaju licencu grada Dubrovnika ugraditi GPS prijemnik, koji pokazuje lokacije taksija u užem, ali i cijelome gradskome području. - kazao je Vlahušić i predložio da se dio taksista smjesti na Zagrebačkoj ulici

- Taksi vozila imaju posebnu traku na ulazu u Zagrebačku ulicu dugu oko 180 metara, koja je namijenjena samo njima, koja završava semaforima prije ulaska u jednotračnu Zagrebačku. Kada je broj taksija u užem središtu grada 80 ili 90 posto manji od dozvoljenog, na semaforu gori zeleno i omogućava nesmetan iskrcaj i ukrcaj putnika u cijeloj zoni. Kada je taj broj veći od 80, semafor u taksi traci pokazuje crveno, što znači da je prolaz taksijima zabranjen i tad taksist ima izbor čekati u zaustavnoj taksi traci koja prima oko 30 vozila od semafora do semafora ili može skrenuti prema garaži i putnike iskrcati u Volantinovoj ulici, okrenut se u kružnom toku i vratiti natrag. - rekao je, istkanuvši kako se promet na ulazu u Zagrebačku ulicu treba organizira u tri prometna kraka, koja su već izgrađena.

- Južni trak je za Javnu garažu, srednji za taksije označene smeđom bojom, a lijevi trak prema Srđu za vozila označena zelenom, plavom i žutom bojom, te turističke autobuse koji su kroz sustav e-busa dobili suglasnost za prometovanje u traženom terminu. - kazao je i dodao kako žutom oznakom treba obilježiti vozila građana Dubrovnika i stanovnika Županije koji je zatraže. Građani Dubrovnika, istaknuo je, ne prave gužvu zimi pa neće ni ljeti.

Nakon što označi aute, Vlahušić bi na Zagrebačkoj postavio dva semafora, jedan za prometni trak za smeđa, a drugi za vozila sa zelenom, plavom i žutom oznakom, koja imaju slobodan prijevoz. Semafori bi, rekao je, bili usklađeni s videonadzorom užeg središta grada i brojačem posjetitelja u povijesnoj jezgri

Promet osobnih vozila Volantinovom ulicom, predlaže Vlahušić, trebao bi se odvijati u smjeru kazaljki na satu dok se ne izgradi bolje rješenje. Inače, Vlahušić smatra kako se promet ne može kvlaitetno urediti bez kružnog toka na području Iljine glavice, na prostoru omeđenom Zagrebačkom i Volantinovom ulicom.

- Područje veličine 18 000 m2 na kojem je javna garaža sa 700 mjesta, Osnovna škola Marina Držića, Medicinska škola te nekoliko obiteljskih kuća. To je područje udaljeno 500 metara od gradskih zidina s prelijepim pogledom na Grad, Lokrum, Lovrijenac, more. Grad je izradio projekt rekonstrukcije Volantinove ulice u postojećim granicama, koji uključuje izgradnju novog prometnog traka širine. Rekonstrukcijom Volantinove omogućio bi se široki Kružni tok.- rekao je Vlahušić te predložio da se kružni tok izgradi i na raskrižju kod Doma zdravlja.

- Dok nije napravljen lijevi skretač, križanje kod Doma zdravlja bilo je najzagušenije u gradu. Prometnom studijom iz 2012., koju je napravio Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predviđena je izgradnja kružnoga toka umjesto sadašnjeg semaforskog križanja. Projekt je uključivao izgradnju pješačkih pothodnika ispod raskrižja. - istaknuo je i dodao kako bi se izgradnjom kružnog toka na Domu zdravlja stvorili preduvjeti za izmještanje dijela libertasovih autobusa s Pila.

- Libertas bio dobio bi mogućnost da dio linija izmjesti s Pila kao krajnjeg odredišta i smanji broj autobusa preko Boninova. Nije nužno da svaki autobus ide na Pile, dio njih može završiti prijevoz na novom kružnom toku kod Doma zdravlja, a dio može voziti do Pila. Može se uvesti linija od Doma zdravlja do Iljine glavice i Pila te smanjiti broj linija koje prometuju Ulicom branitelja Dubrovnika. Tako bi južna traka Ulice branitelja mogla postati pješačka zona. - predložio je Vlahušić.

- Kad turiste dovedemo na Pile oni se penju na zidine, preko više od 1080 skalina i pješače dva kilometra ili odlaze na žičaru i odmah u zrak na vrh Srđa. Dakle, i podaci jasno pokazuju da turisti nemaju nikakav razlog da ih se isključivo iskrcava na Pilama, a postoje alternativna rješenja kao što su Ilijina glavica i križanje Doma zdravlja koja imaju visoki turistički potencijal. - kazao je i zaključio:

- Gužve turista u povijesnoj jezgri i vozila čine najveću štetu razvoju kvalitetnoga i održivoga turizma, a Dubrovnik nema sustav kojim ograničava dovoz turista u povijesnu jezgru, čak ni u vrijeme najvećih gužvi. Najveću gužvu prave turistički autobusi koji ne plaćaju iskrcaj putnika na Pilama i donjoj postaji žičare i taksi vozila koja plaćaju simboličnu naknadu. Dakle, turisti doživljavaju Dubrovnik kao urbanu skulpturu, umjetničko djelo i žele ga razgledati s najljepših vidikovaca - zidina i gornje postaje žičare, nije prioritet dovoditi ih na Pile. Alternativni iskrcaj turista na Iljinoj glavici i križanju Doma zdravlja za vrijeme gužvi u povijesnoj jezgri i za turiste i građane imao bi brojne prednosti. - smatra bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je svoje primjedbe i rješenja kako urediti promet oko Grada uputio u e-savjetovanje.

Kad je u pitanju trasa brze ceste prema Zračnoj Luci u Čilipima, koja bi trebala prolaziti Župom dubrovačkom, općinski načelnik Silvio Nardelli ističe kako su u općinskom prostornom planu, baš kao i u Županijskom, ucrtana dva koridora. Otkrio je koje rješenje on smatra boljim, ali i naglasio kako će konačni sud o tome kuda će brza cesta prolaziti, temeljem analiza, ipak dati struka.

- Prije više godina u Prostornom planu Općina Župa dubrovačka, koji je donesen 2008. utvrđen je koridor za izgradnju brze ceste između Zračne luke i grada Dubrovnika. Ucrtan je iznad svih naseljenih mjesta u Župi. Prije nekoliko godina s predstavnicima tvrtke IGH, koja je za Hrvatske ceste radila prometnu studiju s mogućim rješenjima brze ceste, imali smo niz sastanaka na razini Županije pa i u Župi. Predstavnike IGH smo pozvali u Župu kako bi nam još detaljnije pojasnili taj koridor koji prolazi područjem Općine. - rekao je Nardelli, dodavši kako su u početku bila planirana čak četiri moguća rješenja.

- Kad nam je sve detaljno prezentirano, kad su nam temeljem analiza s lokacija na kojima su mjerači prometa, konkretno s mjerača u Kuparima, bilo je i više nego razvidno da kroz Župu tijekom ljetnih mjeseci, kad je promet najgušći, imamo 24.000 vozila dnevno. Kad su sagledani podaci s mjerača prometa u Konavlima, prema graničnom prijelazu s Crnom Gorom, pokazalo se da nam problem ne predstavlja tranizitni promet nego onaj promet koji činimo mi koji tu živimo na potezu od Grada do Zračne luke u Čilipima te naši turisti, kao i svi transferi koji prometuju na tom potezu, odnosno toj dionici prema Gradu i obratno. - kazao je Nardelli te pojasnio koji su to koridori kroz Župu kojima bi brza cesta prema aerodromu mogla prolaziti.

- Dakle, u Županijski Prostorni plan su ucrtana dva koridora kroz Župu dubrovačku, prvi, koji ide iznad svih naselja, koji je ucrtan ranije i drugi koridor, koji u istočnom dijelu Župe ide iznad naselja Plat, Soline i Mlini i zadržava isti koridor koji je u tom dijelu jedini i moguć, dok se u središnjem ili zapadnom dijelu Župe cesta s Petrače spušta ispod naselja u Postranju te ide podnožjem brda kroz neizgrađeni dio i tunelom ispod Donjeg Brgata nastavlja prema Gradu, odnosno Rijeci dubrovačkoj. - rekao je Nardelli, dodavši kako su još u hotelu Sheraton žiteljima Župe od strane struke predstavljena moguća rješenja brze ceste kroz Župu.

- Iako nam nije bila obveza, željeli smo stanovnike Župe upoznati s planiranim zahvatima i mogućim rješenjima koridora brze ceste do Zračne luke i zato smo i zamolili izrađivače da napravimo jednu javnu prezentaciju koja je održana u Kongresnoj dvorani hotela Sheraton, baš kako bi što veći broj ljudi iz Župe mogao nazočiti i upoznati se s planiranim zahvatima. - kazao je Nardelli.

Osvrnuo se na izjave županijskog vijećnika Nikše Dupera (SJG) kako su u toj dvorani u Sheratonu Župljani negativno reagirali na ponuđena prometna rješenja.

- Uvijek ima negativnih i pozitivnih reakcija, ali one negativne nisu bile takve kako ističe vijećnik Duper. Izrađivači prometne studije su nakon prezentacije odgovarali na pitanja mještana. Normalno da za svaki prijedlog uvijek postoje nezadovoljni koji zbog nekih svojih privatnih ili drugih razloga osporavaju ta moguća rješenja, ali mislim da nam je svima cilj da se odabere najbolje rješenje koje ćemo koristiti u svakodnevnom životu, a ne samo imati prolaz tranzita kroz Župu dubrovačku. - smatra Nardelli.

Odgovorio je i na pitanje koje se od dva ponuđena rješenja njemu čini boljim - ono koje ide gornjom stranom Župe, odnosno brdima, ili ono koje bi prolazilo dijelom donjom stranom.

- Ako mene pitate koje je rješenje bolje, kad smo sagledali sve činjenice koje su nam izrađivači ponudili, kao i činjenicu da bi gornja varijanta u najvećoj mjeri služila za tranzit između Grada i ZLD-a, a najmanje nama u Župi jer bismo „trpili” ogroman promet tom cestom, a s vizulanog apsekta bi ona dovela do uništenja krajobraza, osobno smatram kako je rješenje prema kojem bi brza cesta prolazila donjim dijelom Župe, puno bolje. - rekao je te pojasnio:

- Donja varijanta će riješiti gužve na sadašnjoj državnoj cesti jer će je rasterititi. Njena blagodat je što će je u najvećoj mjeri moći koristiti stanovnici Župe. Dakle, moje mišljenje je da je donja varijanta puno bolja jer predviđa više spojeva sa sadašnjom magistralom koja bi nam dodatno riješila problem prometa unutar same Župe, prvenstveno se to odnosi na dio od Kupara do trase brze ceste. Ta spojna cesta bi riješila dodatno prometovanje unutar Župe. Inače, ovo gornje rješenje bilo bi znatno skuplje jer ide nepovoljnim terenom. - rekao je.

- Kad uzmete uzdužne profile i cijenu koštanja te gornje varijante ceste kao i udaljenost od naseljenih mjesta, ispada da je ova druga, donja varijanta puno bolja. Bolja je jer je lakše odraditi, jer ima puno povoljnije uzdužne profile nego ova gornja varijanta. Ta bi cesta imala više spojeva sa sadašnjom državnom cestom i bila bi puno pogodnija za svakodnevno korištenje velikom dijelu stanovništva Župe dubrovačke. Važno je istaknuti kako ne pričamo o četverotračnoj nego o dvotračnoj cesti širine današnje magistrale gdje bi spojevi bili denivelirani u dva nivoa, slično kao što je na autoputu na koji se ne ulazi izravno. Ipak, u konačnici kuda će ići cesta, ne odlučujem ja nego struka koja će temeljem podataka dati najbolje rješenje, ono koje trebaju prihvatiti i Hrvatske ceste te osigurati novac za izgradnju. - rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

Kao predstavnik građana ne mogu biti protiv njih. Moram biti uz narod i njihov stav, takav sam uvijek bio i takav ću ostati, sviđalo se to nekome ili ne. - tako je gradonačelnik Mato Franković nakon obilaska završenih radova u Ulici Vladka Mačeka odgovorio na novinarsko pitanje kakav je njegov stav o trasi brze ceste koja bi trebala prolazite poviše Rijeke dubrovačke.

- Možda je moja greška što nisam redovito obavještavao medije o svim sastancima održanim na ovu temu u posljednjih šest godina. Svi su bili upoznati. Ne znam je li ministar bio upoznat, on nije bio na tim sastancima. Ali u posljednjih šest godina sam ja u Županiji imao najmanje šest sastanaka na ovu temu. Dogovorili smo da se izradi studija utjecaja na okoliš koja će do kraja razjasniti svima nama je li to uopće opcija za razmatrati. Ako jest opcija za razmatranje, dogovorili smo da ćemo nakon toga krenuti razgovarati sa stanovništvom i vidjeti koji su to problemi koji muče stanovnike Mokošice i Komolca. - rekao je Franković.

Odgovorio je i na pitanje zašto Grad nije reagirao na vrijeme, odnosno zašto nije spriječio da se trasa brze ceste ucrta preko Rijeke dubrovačke.

- Prema dokumentima koje sam vidio, Gradski kotar Mokošica kojem je u to vrijeme bio predsjednik Pavo Perić, ističe kako su protiv te trase. Nakon njega, Blaž Pezo koji je bio predsjednik u nekoliko mandata, u više dopisa ističe kako su protiv te trase. - istaknuo je Franković te najavio kako će o trasi uskoro razgovarati sa županom Nikolom Dobroslavićem i predstavnicima gradskih kotara Mokošica i Komolac.

- Uskoro ćemo imati sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem na kojem će biti predstavnici kotara. Vjerujem da možemo postići jedno zajedničko rješenje, slušajući ono što naši sugrađani žele. - rekao je Franković te istkanuo koje bi, po njemu, bilo najbolje prometno rješenje.

- To je tunelska trasa od nekih 4,5 kilometara. Po nama je to najneškodljiviji prolaz po okoliš, ali i za građane. Stručnjaci iz IGH na sastancima su isticali kako će Most dr. Franja Tuđmana biti preuzak te da bi do njega trebalo graditi još jedan most kako bi se mogao obuhvatiti cijeli promet. - kazao je.

Osvrnuo se i na izjavu od prije dva dana kada je rekao kako će bez obzira što pokaže Studija, ako građani ne žele da trasa prođe Rijekom dubrovačkom, biti uz njih.

- Apsolutno, ali istovremeno treba s građanima razgovarati. U šest godina sam doživio da građani na prvu kažu „ne”, pa kad razgovaramo, vide da je to ipak nešto što će ići u smjeru boljitka. Ponavljam, osoba sam koja vjeruje stručnim osobama i studijama. Hrvatske ceste su radile ono što smo se dogovorili. Dakle, rekli smo da idemo izraditi Studiju utjecaja na okoliš, idemo vidjeti što ona kaže pa onda zauzmimo stavove. - rekao je Franković.

Također je istaknuo kako kao stanovnik Mokošice ne bi imao ništa protiv sadašnje trase brze ceste.

- Meni osobno ta cesta ne bi smetala. Njezin benefit je izgradnja lateralnog kanala oborinske odvodnje, što znači da bi manja količina oborinske odvodnje dolazila na područje Mokošice. Drugi benefit je da stanovnici Mokošice više ne bi opterećivali donju cestu koja je u vlasništvu Grada Dubrovnika nego bi na brži način dolazili do Pobrežja. Preko Petrova sela bi se spuštali na most i dolazili u Grad. Ipak, nisam sam i ne funkcioniram na način da želim ono što ja mislim da je najbolje već želim razgovarati sa sugrađanima, argumentirano i želim da im stručnjaci predoče taj projekt. - rekao je Franković.

Nakon što je resorni ministar Oleg Butković putem medija gradonačelniku i županu poručio da se o trasi brze ceste dogovore i dođu u Zagreb, Franković je najavio kako bi kroz desetak dana sa županom trebao na sastanak u Zagreb, odnosno u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Prošle godine u siječnju župan Nikola Dobroslavić bio je blizu kada je prognozirao kako će turistička sezona biti na razini 80 posto ostvarenih noćenja u rekordnoj 2019. godini. Na kraju je prošlogodišnja sezona bila još bolja jer je broj noćenja dosegao 87 posto u odnosu na predpandemijsku godinu. Za sezonu koja je pred vratima Dobroslavić smatra kako će u konačnici biti bolja od 2019.

- Uvjeren sam da će rezultat koji ćemo ostvariti u sezoni pred nama biti bolji nego 2019. godine. Najave za sezonu koja je pred nama su odlične. Bio sam na turističkom sajmu u Berlinu, koji je glavni, najveći na svijetu i procjene za sezonu koja dolazi su doista dobre i optimistične. - rekao je župan te se osvrnuo na problem s nedostatkom radne snage koji za turistički i ugostiteljski sektor postaje sve teže rješiv.

- Imamo dakako problem radne snage i vjerujem da će ga poduzetnici riješiti na ovaj ili onaj način. Ne možemo pobjeći od stanja u kojem jesmo. Nemamo domaće radne snage, međutim, očekujemo angažman svih poduzetnika. - kazao je.

Istaknuo je kako je za uspjeh u turizmu za pandemije velikim dijelom zaslužna i Vlada.

- Zahvalni smo Vladi koja je u covid krizi održala turizam i gospodarstvo brojnim mjerama i potporama, a zahvalni smo i poduzetnicima što su uspjeli održati kvalitetu usluge, bez obzira na teškoće. Županija je naravno, pridonijela brojnim mjerama, kao i ostale jedinice lokalne samouprave u našoj Županiji i očekujemo jednu odličnu turističku godinu i za nju se moramo još kvalitetnije pripremiti. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Kad su stanovnici Komolca proteklog tjedna za naš portal istaknuli protivljene rješenju prema kojem bi trasa brze ceste prema Zračnoj luci, odnosno Crnoj Gori, prolazila obroncima brda Rijeke dubrovačke, jasno su prebacili lopticu u dvorište svojih susjeda. Naime, istaknuli su kako ih zanima što o trasi brze ceste misle i stanovnici Župe dubrovačke, općine kojom će također proći brza cesta.

Stav dijela Župljana možda je najbolje na posljednoj sjednici Županijske skupštine definirao Nikola Duper (Srđ je Grad).

Prije negoli je svoj mandat u Skupštini stavio u mirovanje, Župljanin Nikola Duper, baš kao i stanovnici Komolca, istaknuo je kako će trasa brze ceste negativno utjecati na okoliš Župe dubrovačke, Šumeta i Komolca. Vladajućem HDZ-u poručio je da one koji o toj cesti ne misle jednako kao i oni, ne označavaju kao neprijatelje.

- Svako nastojanje da se taj projekt učini manje štetnim za okoliš odmah proglašavate protivljenjem. Nitko nije protiv projekta, ja sam se rodio na toj magistrali. Još je zapravo nije ni bilo jer sam se rodio dvije godine prije njezine izgradnje. Odrastao sam u toj traumi kamiona i auta koji mi prolaze ispred kuće i naravno da svi mi želimo zaobilanicu, ali zašto se ona mora raditi tako da se Župi dubrovačkoj zada još jedna rana uza sve one sa zapada. Zašto se to mora napraviti. - pitao je Duper, dodavši kako postoje i druga rešenja.

- Jesmo li ikada čuli za tunele? Mi u Župi živimo od turizma. Nemojmo se zavaravati, mi tamo nemamo proizvodne djelatnosti, prodajemo stranu robu u onoj tamo trgovačkoj zoni i to nam je jedina aktivnost uz turizam. Što mi to drugo radimo? Ništa ne proizvodimo, živimo sam od te ljepote, zraka i mora što nam je Bog dao i zašto to uništiti. - kazao je Duper.

Istaknuo je kako se i struka, odnosno inženjeri o brzoj cesti očitovala negativno.

- Kad je bila javna rasprava u Župi u Sheratonu, bio sam tamo i nekoliko inženjera, ljudi iz struke, govorili su izuzetno kritično o brzoj cesti. Jedan je čak rekao da je to projekt kojega će naši unuci jednoga dana rušiti ako se ostvari kako je zamišljen. - rekao je Duper, naglasivši kako su sva rješenja za trasu kroz Župu jednako loša.

- Imali ste tri varijante, jednu goru od druge, a izabrali ste najgoru – prolazak brze ceste ispod Postranja. Uništavate prekrasnu lijepu zelenu zonu koju bi trebalo valorizirati, iskoristiti je. - kazao je Duper na Županijskoj skupštini obraćajući se valdajućima iz HDZ-ove koalicije.

Kad je u pitanju trasa brze ceste, Duper je HDZ-ovcima rekao da su isključivi te ih poučio demokraciji.

- Problem je što vi i vaši jednostavno ne želite razgovarati. Tumačite mandat koji ste dobili na izborima kao jednu vrstu male diktature gdje je manjina potpuno onemogućena u djelovanju. U istinskim demokracijama to nije tako i svi su kvalitetni ljudi uključeni s aktivnostima i idejama koje se ravnopravno koriste za boljitak šire zajednice. Vi jeste dobili mandat da vodite, ali niste dobili mandat da one koje su u manjini ne želite čuti. - rekao je Duper.

Kad je u pitanju trasa brze ceste kroz Rijeku dubrovačku i Župu dubrovačku, stav župana Nikole Dobroslavića je jasan. On, naime ističe kako treba vjerovati struci.

- Trasu u Župi odredila je struka, a složila se jedinica lokalne samouprave. Ima tunela, ne znam ih napamet, ali naravno da ih ima. Ne mislim da je to loše rješenje. Mislim da je dobro jer dugo se na njemu radilo. Ne mogu ga previše ocjenjivati jer nisam stručan, ali moramo vjerovati struci. U raspravama su svi pozvani sudjelovati i svi sudjeluju, ali moramo biti svjesni što je demokracija. Ne može svatko u svakom trenutku za svaku stvar tražiti da ima mjerodavnu riječ. Postoji procedura. Kad se bude raspravljalo o studiji svi će biti pozvani u tom trenutku dati svoje mišljenje. Za ovu cestu će biti Studija utjecaja na okoliš pa će se pitati i građane i udruge i svakoga, ali moramo vjerovati struci. - stava je župan Dobroslavić.

Istaknuvši kako je kod nas shvaćanje demokracije vrlo zanimljivo, vijećnik Duper osvrnuo se na raspravu o brzoj cesti koja je održana u Sheratonu.

- Kad je bila javna rasprava svima je bilo jasno da se taj projekt u Župi nikome ne sviđa. Kongresna dvorana bila je krcata Župljana i nitko ni jedne lijepe riječi o toj cesti nije rekao, niti jedne, a dvoje inženjera iz struke su se izrazila izuzetno negativno oko tog projekta. Što je onda po vama demokracija, da Nardelli kaže „bit će tako kako smo rekli”, to je demokracija? Nije to demokracija jer svugdje na Zapadu kad narod nije zadovoljan s odlukama izvršne vlasti, tada se ta vlast barem konzultira i pokuša riješiti problem, kod nas su shvaćanja demokracije vrlo vrlo upitna. - zaključio je Nikola Duper.

Iako je Županijska skupština još prošle godine usvojila deklaraciju kojom se usprotivila izgradnji zračne luke kod Trebinja, a koja zbog blizine lokacije može imati negativne utjecaje na izvor Omble s kojeg se dubrovačko područje opskrbljuje pitkom vodom, vijećnik Nikola Duper (SJG) županu Nikoli Dobroslaviću zamjera nedovoljno aktivnosti po pitanju stopiranja realizacije tog projekta. On naime smatra kako je Dobroslavić od nekoga iz Vlade dobio naputak da stane na loptu kad je u pitanju izgradnja aerodroma u susjednoj državi.

- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u listopadu od strane resornog ministarstva iz Republike Srpske zaprimilo rješenje o obvezi procjene utjecaja na okoliš zahvata izgradnje aerodroma Trebinje. U prijevodu, aerodrom će se izgraditi, dogovorit ćemo se sa Srbima, smirite loptu. - rekao je Duper, kojega je župan Dobroslavić demantirao.

Dogovora sa RS-om nema, istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je reagiralo na Zračnu luku Trebinje kod Taleža. Mi smo dali tome doprinos i nakon odgovora iz BiH ponovo smo dobili poziv iz Ministarstva i ponovili primjedbe i nema tu nikakva dogovora. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Izgrađen je i pušten u promet, a u političkom prostoru Dubrovačko – neretvanske županije vlast i oporba i dale vode polemike tko je zaslužan za Pelješki most, tko je imao viziju o izgradnji i značaju tog mosta za prometno povezivanje juga s ostatkom zemlje, povezivanje unutra Županije te gospodarski razvoj za koji se očekuje da će ga jedan takav objekt donijeti.

Ako se pita župana Nikolu Dobroslavića on će reći kako su za izgradnju Pelješkog mosta zaslužni HDZ-ova Vlada s premijerom Andrejem Plenkovićem i aktualna županijska vlast. No, vijećnik Ivica Dajak (Most) upozorio ga je na sjednici Županijske skupštine kako za most nisu zaslužne samo političke garniture.

- Pelješki most nije županijski projekt jer malo je toga oko mosta bilo u našim rukama, od financiranja do segmenta odlučivanja o njegovoj izgradnji. Ako zanemarimo prepiranje HDZ-a i SDP-a tko je prvi predložio njegovu izgradnju, bila je potrebna sinergija političkih čimbenika s različitih strana političkog spektra, ali i svih onih ljudi, poreznih obveznika iz Hrvatske i EU te ljudi koji su radili na tom projektu u brojnim institucijama kako bi se on realizirao. Nije lijepo politički kapitalizirati zasluge i pripisati ih jednoj osobi jer to je iskaz nepoštovanja prema svim ostalim ljudima koji su za zaslužni za Pelješki most. - rekao je Dajak.

No, župan je ostao pri svom stavu. Ipak, priznao je da su još neki političari „udarili” temelje tom mostu.

- Jest Bebić, jest iza nega Šprlje. Milanović ga je zaustavio, neće graditi Pelješki most. Nemojmo bježati od istine. Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić kaže „Pelješki most je iluzija za budale”. Ne volim to ni spominjati, ali kad vi spominjete, mi smo ga progurali, ova županijska garnitura ga je progurala i napravila ga je ova Vlada i to je istina. - odgovorio je župan Nikola Dobroslavić.

Čini mi se da se diže prevelika i nepotrebna buka oko najvažnije investicije u Županiji, oko koje smo se već odavno odredili, opredijelili i usuglasili, a to je da je prioritet Županije prometno povezivanje unutar nje i s ostatkom Hrvatske, rekao župan Nikola Dobroslavić na županijskoj Skupštini nakon što ga je vijećnik Teo Andrić (HDZ) pitao kakav je njegov stav o brzoj cesti od Osojnika do Dubrovnika, a koja bi trebala prolaziti poviše Rijeke dubrovačke i u kojoj je fazi taj projekt.

Naime, nakon što je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić nedavno istaknuo kako će trasa brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik prolaziti poviše Rijeke dubrovačke u dijelu javnosti u Dubrovniku ta je izjava izazvala loše reakcije. Srđevci, ali i stanovnici Komolca tom su se rješenju otvoreno usprotivili te kao krivca istaknuli župana Nikolu Dobroslavića jer je dozvolio da se u županijski Prostori plan trasa ucrta preko Rijeke dubrovačke.

- Postigli smo veliki uspjeh realizacijom Pelješkog mosta sa spojnim cestama i radimo na preostalim dijelovima tog projekta, na autocesti od Osojnika do čvora Metković, na brzoj cesti od Osojnika do Zračne luke i brzoj cesti Brijesta - Perna sa zaobilaznicom Orebića i, naravno, lučkoj infrastrukturi za bolje povezivanje otoka. - kazao je.

Istaknuo je kako su trase tih cesta ucrtane i tako odgovorio na primjedbe kako je ceste koje su trebale prolaziti Popovim poljem i dalje se mrežiti preveo u teritorij županije i tako doveo veliki promet na Dubrovnik.

- O tome smo se dogovorili i u svoje planove i strategije i strategije RH stavili da te dionice idu kroz Hrvatsku, kroz Dubrovačko – neretvansku županiju. Ne idu kroz Hercegovinu, rekli smo slikovito da se nećemo sa Zagrebom povezivati preko Trebinja nego preko Dubrovačkog primorja i u skladu s time radimo pripremu tih projekata od kojih je jedan brza cesta Osojnik - Zračna luka Dubrovnik. Ponovo ću naglasiti koliko je važno povezivanje u svakom pogledu za kvalitetu života i u sigurnosnom smislu nam je bitno da cijela Županija bude povezana s ostatkom Hrvatske. To smo dobro napravili s Pelješkim mostom i cijela Županija ima pristup središtu, a turistička odredišta imaju brz, kvalitetan i moderan pristup. - rekao je Dobroslavić.

Osvrnuo se i na kritike stanovnika Komolca i srđevaca da je doveo cestu u zaštićeni krajolik. Naglasio je kako je „mantra da će brza cesta prolaziti preko izvorišta Omble”.

- Nije primjereno da bilo tko kaže nama se to ne sviđa. To nije argumentacija, to nije dobro i na to ne možemo pristati. Spremni smo razgovarati o svim aspektima projekta, posebno zaštite okoliša. Ta rasprava tek predstoji i tu se neki služe argumentacijom kao što je prelazak brze ceste preko izvorišta Omble, koja je netočna. To je mantra! Nećemo preko izvorišta, naravno da nećemo. - naglasio je Dobroslavić i nastavio:

- Nekud cesta mora proći. Ceste prolaze kroz zaštićene krajolike, ceste i mostovi prolaze i kroz nacionalne parkove, parkove prirode, nigdje nije zapriječena gradnja cesta jer su one uvjet normalnog života i gospodarstva. - kazao je i osvrnuo se na most preko Rijeke dubrovačke kojim bi trebalo povezati dva kraja Dubrovnika.

- Što se tiče mosta, ne treba govoriti koliko smo ponosni na Pelješki i Stonski most. Cijela se Hrvatska otima za mostove, a mi olako kažemo, svejedno nam je, dajte to nekome drugom. Borili smo se za Most doktora Franja Tuđmana. Vidili smo most preko Cetine, svi su sretni, a da je u nas, uvijek bi se našao netko tko bi imao neki prigovor. - rekao je Dobroslavić.

- Predstoji nam rasprava o utjecaju na okoliš i ako će nešto imati negativan utjecaj to treba uzeti ozbiljno. - kazao je.

Negativne reakcije na mogućnost da most prelazi preko Rijeke dubrovačke Dobroslavić je stavio u kontekst 2024. u kojoj ćemo tri puta na izbore – europske, predsjedničke i parlamentarne.

- Treba paziti da nam izbori koji dolaze iduće godine ne pomute razum i ne prevladaju u našim raspravama. Ovo su strateška pitanja vezana za Županiju i naraštaje koji dolaze i ne smijemo im to uskratiti. - rekao je župan dubrovačko - neretavanski Nikola Dobroslavić.

Kao što je Dubrovnikpress pisao, Klub vijećnika SJG – Možemo – Nova ljevica - Zaokret predložio je da se na dnevni red sjednice Županijske skupštine uvrsti Prijedlog za izmjenu i dopunu Poslovnika, a kako bi se regulirala vijećnička pitanja jer vijećnici, posebno oporbeni već duže vrijeme ističu kako zbog ograničenja od jednog sata ne stignu postaviti pitanja županu. Da Poslovnik treba mijenjati složila se i predsjednica Skupštine Terezina Orlić, što će, kazala je, uskoro biti upućeno u proceduru.

Obrazlažući prijedlog izmjena Poslovnika, vijećnica Igra Šain Kovačević (NLJ) istaknula je kako je u više navrata problematizirano pitanje tzv. aktualnog sata, odnosno nedostatak vremena za postavljanje vijećničkih pitanja.

- Složili smo se da problem postoji, da Poslovnik treba mijenjati. I predsjednica Skupštine pozvala je Odbor da podnese pisani zahtjev za promjenom Poslovnika. Kako nije prihvaćen prijedlog vijećnika Iva Karamatića za žurnim sazivanjem sjednice kako bi se to ispravilo i nema naznaka da se Odbor sastao i donio prijedlog, mi smo izradili naš s isključivom namjerom da se povede konstruktivna rasprava. - rekla je Šain Kovačević.

Dodavši kako je Poslovnik dobar i ne zahtjeva velike intervencije, Šain Kovačević iznijela je ostale prijedloge izmjena.

- Prijedlog je da sjednicu radnog tijela u pravilu saziva predsjednik u roku od osam dana na temelju zaključka Skupštine ili na zahtjev jedne trećine članova. Predlažemo da se na sjednice mogu pozivati stručnjaci koji nisu članovi Skupštine, a svojim znanjem mogu pomoći donošenju odluke. Kad je u pitanju disperzija Sjednica, predlažemo da se u Poslovnik unese da se sjednice mogu iznimno održati u nekom drugom gradu ako za to postoji valjan razlog o kojemu na prijedlog predsjednika odlučuje Skupština jer sad stoji da se u pravilu sjednice održavaju u sjedištu Županije. - kazala je Šain Kovačević.

Predsjednica Skupštine Terezina Orlić istaknula je kako je kasno sinoć stigao prijedlog za raspravu o izmjenama Poslovnika te najavila kako će ta točka u najkraćem biti upućena na Skupštinu.

- Sinoć nešto prije ponoća dobili smo pisani prijedlog u ime Kluba SJG – Možemo - NLJ - Zakoret. No, kako se predviđa proces digitalizacije rada Skupštine i vijećnika, ići ćemo u preinake Poslovnika i u tijeku su pripreme za taj postupak. Nakon što stručne službe izrade materijale, oni će biti upućeni na koordinaciju klubova vijećnika pa na odbor koji u najbržem mogućem roku predložiti Skupštini izmjene Poslovnika. - najavila je predsjednica Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije Terezina Orlić.