Nakon što smo jučer primjerom iz Studenca, gdje smo u tri trgovine pronašli 'z bregov mlijeko po znatno većoj cijeni od one propisane Vladinom odlukom, ukazali na to kako trgovci krše tu odluku kojom su utvrđene maksimalne moguće cijene osnovnih prehrambenih namirnica, valja se i podsjetiti koji su to proizvodi čija je cijena zakonski ograničena.

Riječ je o devet proizvoda, a evo koji su i koje su maksimalne cijene po kojima se smiju prodavati u trgovinama.

1. jestivo suncokretovo ulje po litri – 15,99 kuna
2. UHT mlijeko s 2,8 % mliječne masti po litri – 7,39 kuna
3. bijeli kristalni šećer po kilogramu – 7,99 kuna
4. brašno tip T-550 glatko po kilogramu – 5,99 kuna
5. brašno tip T-400 oštro po kilogramu – 6,29 kuna
6. svinjska lopatica bez kostiju po kilogramu – 24,99 kuna
7. svinjski vrat s kostima po kilogramu – 24,99 kuna
8. svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi) – 32,99 kuna
9. svježe cijelo pile po kilogramu – 24,99 kuna.

Svaki iznos koji prelazi navedene cijene podložan je kaznama te takve trgovce možete prijaviti inspskciji, a to možete učiniti i online na stranicama Državnog inspektorata.

dm

Vlada je još ususret jeseni, tj. početkom rujna, donijela Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda među kojima je i mlijeko, tzv. UHT, s 2,8 posto udjela mliječne masti po litri. Ipak, s vremena na vrijeme nađu se pametnjakovići koji se te odluke ne pridržavaju, a mi smo u subotu u tri trgovine Studenca naišli na mlijeko koje je bilo znatno skuplje od propisane cijene koja iznosi 7,39 kuna za litru.

Tako je 'z bregov mlijeko od litre u Studenac trgovini u Novom naselju Mokošica koštalo 9,99 kuna, odnosno 2,6 kuna više od maksimalne moguće cijene koju je postavila Vlada u cilju umanjenja posljedica krize i zaštite potrošača, odnosno građana kojima su tim mjerama osnovne prehrambene namirnice trebale ostati dostupne po cijenama koje je odlukom odredila Vlada.

mlijeko cijene 151122

Nakon što smo smo pronašli mlijeko po 9,99 kuna u Mokošici, obišli smo još nekoliko trgovina Studenca, a u Komolcu i na Kantafigu, trgovinama u kojima Studenac nastavlja praksu Pema (kojeg je kupio i pripojio) povišenih cijena u ovisnosti o položaju trgovine, ono je koštalo čak 10,29 kuna, odnosno 2,9, gotovo tri kune više od propisane cijene.

Jedna trgovina mogla je biti slučajnost, iako bi se takvo što teško moglo takvim nazvati, ali tri su namjera. Stoga smo jučer sva tri slučaja prijavili i inspekciji. Kakve će i hoće li uopće biti posljedica, odgovore čekamo. U svakom slučaju, pri kupovini u Studenca, i ne samo tamo već i općenito, pripazite na cijene.

P.S.
U trgovini u Komolcu djelatnica nam je odmah sama ponudila povrat novca, odnosno razliku od plaćene i cijene propisdane odlukom Vlade. U trgovini u Mokošici djelatnice su rekle kako to nije moguće te smo ispunili prigovor potrošača, a na Kantafigu blagajnica nas nije znala ni uputiti gdje i kako podnijeti prigovor potrošača.

U nedjelju će se ponoviti izbori za Vijeće Gradskog kotara Lapad nakon što su se prošle nedjelje u glasačkim kutijama misteriozno pojavila četiri listića viška, točnije - četiri osobe koje nisu upisane na birački popis u tom kotaru nekako su uspjele glasati - na terenu. To na terenu znači da su članovi izbornog povjerenstva, tj. biračkog odbora listiće nosili po kućama slabo pokretnim, osobama s invaliditetom i ponekim dementnim osobama od kojih neki ne znaju ni kako se zovu, a kamoli o kojim izborima se radi.

Na stranu sad moguće manipulacije koje su se događale, a za koje nitko, kao što nije ni prije, neće odgovarati, homo vidit što se to nudi za Lapađane.

Nudi se HDZ, Srđ je Grad, tj. Dajmo ruke i SDP. Prema poništenim rezultatima, HDZ i Dajmo ruke bili su izjednačeni, skoro pa u glas, HDZ je imao 224, a Dajmo ruke 221 glas i po pet mandata, a jedan je pripao SDP-u. Ta potonja stranka čija je nositeljica liste bila Tatjana Šimac Bonačić dobila je – 51 glas.

Pred ponavljanje izbora SDP je krenuo u kampanju, u priopćenju koje su poslali medijima priložili su i „grafiku”. Riječ je sličnoj kakvu su objavili i na FB stranici dubrovačkog SDP-a, a obje zbog nepismenih autora izazivaju podsmijeh, ma u stvari, budimo otvoreni – sprdnju, o čemu možete čitati i OVDJE.

Upravo ta „grafika” odražava stanje u dubrovačkom SDP-u, ali i svu nemoć i potpunu bezidejnost. Naime, kad projekata i ideja nemaju, u SDP-u svojom „grafikom” odlučili su dijeliti građane. U nepismenim uradcima SDP-a tako piše, doslovno, nije naš tipfeler: „ONI će glasati, hočes li ti?” i „ONI će glasati, hoćes li ti?” Iz drugog pokušaja barem su pogodili „meko ć”, ali nije sad ovdje riječ o nepismenosti i nebrizi o tome što puštaju u javnost, što opet govori i o nekakvoj (ne)odgovornosti kako bi uopće vodili kotar. Naime, od tih nepismenih uradaka puno je strašnija poruka koju SDP pokušava odaslati biračima.

SDP-ov tim Tatjane Šimac Bonačić tako tvrdi da postoje nekakvi, valjda zločesti Lapađani „ONI” i ako ne glasaš za SDP i ti si među njima, „onima”. SDP u stvari šalje poruku ako ne glasaš za SDP onda nisi Dubrovčanin i Lapađanin nego si „onaj”. Koji, nisu rekli, ali očito je da pikiraju na HDZ.

Takav pokušaj podjele još nije viđen na političkoj sceni u Hrvatskoj, a iako je ovdje riječ o najnižem stupnju izbora, opasan je te je u začetku takvu retoriku, u kojoj bi se moglo pronaći i elemente etnocentrizma, potrebno zaustaviti. To je zapravo skriveni poziv na mržnju prema svima koji ne misle kao SDP-ovci. K tome u svojoj „grafici” pozivaju „u napad”. U napad na koga? Susjeda koji glasa drukčije?! Uistinu je žalosno u što se pretvorio dubrovački SDP, u skup političkih patuljaka ozlojađenih vlastitom nemoći.

„Grad je jako mali da bi postojale neke podjele među nama jer problemi koje imamo isti su i meni i nekome tko je u HDZ-u i SDP-u i jedino što nam ostaje je skupiti snagu koju imamo i nastaviti dalje raditi da bismo svi imali bolji Grad.” Tako je za Dubrovnikpress nedavno kazao srđevac Marin Krstulović nakon pobjede u Gradskom kotaru Grad. Iz tih riječi SDP-ovci bi mogli puno naučiti, a dok ne nauče ne trebaju dobiti ni glasa, jer ne zaslužuju priliku da javno sipaju otrov podjele građana Dubrovnika.

Lapađani u nedjelju zapravo imaju dva izbora, HDZ, ukoliko su zadovoljni dosadašnjim vođenjem kotara i Srđ je Grad, tj. Dajmo ruke, ukoliko žele promjene. SDP? Na mjestu Lapađana prije bi mi ruka otpala nego što bi na izborima glasao za lapadski SDP koji poručuje da je vaš susjed nitko i ništa jer je glasao suprotno – i to na kotarskim izborima, za Vijeće koje, doslovno, odlučuje o klupi u parku ili bokunu trotoara.

Nedjeljni izbori za Vijeća gradskih kotara u Dubrovniku bili su zapravo dvoboj dvije opcije, HDZ-a i Srđ je Grad zastupljenog kroz liste Dajmo ruke. Svi ostali, oni koji su izašli s listama na ove izbore, a oni koji nisu time su pokazali koliko ih zapravo zanima javni interes, igrali su marginalnu ulogu, izuzevši KLGB Toma Kristovića u Komolcu koja je osvojila većinu. Ipak, ako bismo promatrali ove izbore u širem kontekstu odnosa snaga pojedinih stranaka pred sljedeće izbore za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, usporedivi su jedino rezultati HDZ-a i Srđ je Grad. Razlog je jasan; jedino je HDZ imao liste u svim kotarima, a Srđ je Grad u sedam od ukupno osam gradskih kotara koliko ih ima u Dubrovnika. Srđevci nisu imali listu jedino u GK Komolac.

Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković proglasio je „apsolutnu pobjedu” iako je HDZ osvojio vlast u četiri od osam gradskih kotara, Mokošici, Montovjerni, GK Ploče – Iza Grada i Gružu, a u GK Pile – Kono za formiranje većine nedostaje mu jedan mandat (dat će ga Hsu, odnosno Olga Muratti). HDZ jest pobjednik, ali niti je to apsolutna pobjeda, niti u HDZ-u mogu mirno spavati. Dapače, HDZ je s koalicijskim partnerima HSU-om, HSLS-om i Hrvatskim suverenistima, što na koalicijskim, što na odvojenim listama, u broju ukupnih glasova ostvario minimalnu prednost ispred lista srđevaca, SDP-a i nezavisnih lista među kojima su i one prikrivene liste Mosta.

Dakle, s jedne strane HDZ, HSLS, HSU i Hrvatski suverenisti 2.200 glasova i 42 mandata (40 mandata liste HDZ-a i partnera s 2.046 glasova te dva mandata samostalnih nastupa HSU-a sa 154 glasa) , a s druge strane nezavisne liste, Srđ je Grad, Most i SDP imaju 35 mandata uz 2.015 glasova. Razlika je dakle u svega sedam od 77 mandata u sedam gradskih kotara. U GK Lapad izbori će se ponoviti, a tamo je HDZ po broju mandata poništenih izbora (zbog četiri listića viška) bio izjednačen sa srđevcima 5:5 dok je jedan mandat pripao SDP-u.

Ono što je u svemu tome najviše zabrinjavajuće za HDZ jest činjenica da je ta razlika u broju glasova mala unatoč tome što HDZ ima brojno članstvo koje izlazi na ovakve izbore po stranačkoj stezi, pozivu i kako to već ide, dok se ostali moraju dobro pomučiti da bi uopće privukli građane na izbore koje sami građani smatraju nezanimljivima (i pri tome griješe) i k tome ih još uvjeriti da njima daju glas.

Neka buduća suradnja Srđ je Grad i Mosta je upitna, SJG se već jednom opekao na „ćuprijašima”, a i u međuvremenu je postao jasan svjetonazorski jaz tih stranaka, nezavisne liste koje su sudjelovale na ovim kotarskim izborima zasad se ne čine i kao neka ozbiljna opcija na izborima za Gradsko vijeće, SDP je preslab, te tako ostaje zapravo jedino za usporedbu rezultat SJG i HDZ-a, koje su uostalom i imale direktan dvoboj u sedam od osam kotara. Uostalom, u ovom trenutku SJG i jest najjača oporba HDZ-u i mimo izbora u gradskim kotarima.

Kako se izbori u Lapadu ponavljaju, a u Komolcu Srđ je Grad nije imao listu, usporedit ćemo ukupan broj glasova iz šest kotara u kojima su obje stranke bile zastupljenje, GK Grad, Ploče – Iza Grada, Gruž, Montovjerna, Mokošica i Pile – Kono.

U tih šest kotara HDZ-ove liste imale su 1.843 glasa, a liste Dajmo ruke, tj. SJG 1.252 glasa.

Da su srđevci trenutno jedina ozbiljna opcija koja parira HDZ-u pokazuje i podatak da su u usporedbi s ostalim strankama (izuzevši HDZ) u spomenutih šest kotara oni sami imali više nego dvostruko glasova od svi ostalih zajedno, koji su prikupili 531 glas pa čak i skoro dvostruko više kad se među ostale stranke ubroji i HSU, koji je na tri samostalna izlaska bez HDZ-a skupio 154 glasa.

Izbori za gradske kotare tako zapravo imaju dva pobjednika, HDZ koji je osvojio najviše kotara i mandata i Srđ je Grad koji je ovim izborima i „službeno” postao najveća i najjača opozicijska stranka u Dubrovniku.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a tri su lakše ozlijeđene, dok su s materijalnom štetom zabilježene četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 482 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 200 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 93 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 13 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 33 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 28 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 45 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Ni nakon nedavne konferencije za novinare Državnog zavoda za statistiku (DZS) ne smiruju se strasti oko broja katolika koji je, prema popisu stanovništva provedenom prošle godine u uvjetima pandemije koronavirusa, i ukupnim brojem i postotkom u odnosu na novi broj stanovnika manji nego na popisu 2011. godine.

„Pressica” DZS-a nije baš previše pripomogla u razjašnjavanju pojedinih „misterija” poput katolika koji ne pripadaju Katoličkoj crkvi i ateista koji joj pripadaju. Oba slučaja jesu moguća. Može postojati osoba koja je krštena kao katolik, tijekom života je izgubila vjeru i osjećaj pripadnosti Katoličkoj crkvi, ali se na popisu izjasnila kao katolik zbog krštenja, no ne i pripadnikom Katoličke crkve. Može postojati i osoba koja je krštena kao katolik, ali u Boga danas ne vjeruje, a na popisu, opet zbog krštenja, izražava pripadnost Katoličkoj crkvi. Takvi slučajevi ipak su se statistički trebali drukčije obrađivati, a u slučaju statističkog pada broja katolika nije čak ni stvar u tome.

Najbolji pokazatelj da s rezultatima uistinu nešto nije u redu jest upravo jedan od popisa u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, onaj u Općini Pojezerje. Naime, u toj općini, u kojoj su 2011. godine katolici činili gotovo stopostotni udio u stanovništvu, točnije 99,29 posto, 2021. postali su de facto vjerska manjina s udjelom od 32,03 posto dok većinu čine – „ostali kršćani”.

Pad broja katolika i općenito pad broja vjernika u Europi zapravo ne bi trebao biti previše iznenađujući u 21. stoljeću, čak i u Hrvatskoj, bez obzira na duboku, uistinu duboku povezanost Hrvata s tradicionalizmom i samim tim vjerom i vjerskim dogmama. Ipak, strmoglavljenje brojki u pojedinim slučajevima nije ni realno niti možemo povjerovati u to, što zorno dokazuje slučaj iz Pojezerja gdje je sasvim očito bila primijenjena kriva ili je metodologija pogrešno korištena. Jedna izrazito konzervativna sredina poput hrvatskog juga, odnosno Dubrovačko – neretvanska županija, u deset godina izgubila je, prema popisu stanovništva, skoro osam posto katolika u odnosu na ukupni broj stanovnika (2011. - 89,95 posto, 2021. - 82,07). Takvo što ne bi osmislili ni najzagriženiji komunisti '45.

U čemu je onda pogreška. Pa u onom što DZS ne želi priznati kao grešku. Naime, u obrascu popisa pri izjašnjavanju o vjeroispovijesti postojala su dva pitanja. Prvo je bilo o samoj vjeroispovijesti, a drugo o pripadnosti vjerskoj zajednici. Ako je netko na prvo pitanje odgovorio da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj Crkvi statistički je išao u rubriku „ostali kršćani”. Dakle, bi se ubrojao u ukupan broj katolika na prvom pitanju morao se izričito izjasniti tako – kao katolik. To što se izjasnio kršćaninom pripadnikom Katoličke crkve prema tumačenju DZS-a ne čini ga katolikom!

Na popis se pobunio i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i to zbog navodnog pada broja Srba u Vukovaru ispod 30 posto (34,8 posto 2011. te 29,73 posto 2021.). Pišemo navodno jer tko će uistinu nakon svega vjerovati ovakvom popisu stanovništva koji suvislo ne umiju objasniti niti oni koji su ga radili. Pupovac optužuje da su „neki ljudi imali cilj i misiju da taj broj Srba mora biti ispod onog postotka koji je bio prije 10 godina”, a s druge strane vukovarski gradonačelnik Ivan Penava tvrdi da je popis 2011. godine bio namješten da se prikaže kako Srba ima više.

Popis dakle tumači svatko kako ga je volja, očito to nije ništa novo, no za razliku od prijašnjih nagađanja sad su izašli konkretni problemi s popisom koji produbljuju nepovjerenje u popis stanovništva, a čak i najveći laici trebali bi znati njegov značaj.

Nije popis tu zato da tek tako, bez veze i iz znatiželje doznamo koliko ima katolika ili pravoslavaca i muslimana ili koliko ima Srba u Vukovaru. Taj ogroman skup statističkih podataka u brojnim je slučajevima osnova za donošenja vrlo bitnih odluka za gospodarstvo i politiku i zato je njegova vjerodostojnost bitna, a ona jest poljuljana. Kako naime vjerovati onim statističkim podacima iz popisa koji su kompliciraniji od prebrojavanja krvnih i vjerskih zrnaca kada ćemo, prema statističarima iz DZS-a, uskoro imati veći broj pripadnika Katoličke crkve nego katolika. Da, dobro ste pročitali, nakon što DZS objavi sljedeću turu službenih podataka već se zna kako će broj pripadnika Katoličke crkve u Hrvatskoj biti veći od broja katolika. Naravno, samo statistički (pogrešno).

Utorak, 11 Listopad 2022 13:05

Nigerijski princ

Navikli smo na svakojake gluposti koje izvaljuju hrvatski političari, od Sabora sve do lokalne razine. Ponekad je riječ o neznanju, ponekad o manjku inteligencije, ali ponekad i čistom populizmu i pokušajima manipulacije.

Zadnji primjer kojeg smo vidjeli u Dubrovniku veže se uz jednog od najvećih populista u lokalnoj politici, mostovca Mara Kristića. Čovjek jednostavno voli govoriti ono što drugi vole čuti bez obzira što i sam zna da to što govori nema blage veze s vezom sa stvarnošću. U stvari, nije da on voli govoriti, nego među ovcama koje mu mogu povjerovati na taj način traži tako glasove za politički opstanak. I zapravo nije uopće problem u tome što Maro Kristić govori i piše. Slobodna smo zemlja, a ovaca za šišanje ionako ima koliko ti duša želi pa što i Kristić ne bi nekog podšišao za glas na izborima. Problem je što se u javnom prostoru premalo diskutira o takvim izjavama i kvaziprijedlozima političara. Takve gluposti prolaze manje – više bez ikakve kritike kao nešto – sasvim normalno.

Njegovo, Kristićevo, posljednje priopćenje, objavljeno u nizu medija bez ikakvog propitkivanja o čemu to on uopće piše, moglo bi se usporediti s onim mailovima nigerijskog princa koji vam obećava milijune, naravno nakon što uplatite određeni iznos na njegov račun. Za troškove, je li. Tako i Kristić išće glasove, nebuloznim prijedlozima poput ovog posljednjeg u kojem on predlaže „privremeni moratorij na gradnju velikih višestambenih zgrada na užem području Grada”.

Zna Kristić jako dobro da je takvo što zakonski potpuno nemoguće izvesti, ali kao što će se uvijek naći neka budala koja će povjerovati nigerijskom princu, tako ima i onih koji će povjerovati i Kristiću.

Ukratko - Kristić je prdnuo i ostao živ. Na smrad tog populističkog prdca, dok ne prođe, svi su začepili nos, Kristić je ubrao možda pokoji politički poen, nije se zamjerio vladajućem HDZ-u koji mu je osigurao radno mjesto i dobru plaću u Čistoći, jer i u HDZ-u znaju da je njegov prijedlog služio samo u dnevno - populističke svrhe te da im štetu ne može nanijeti jer je neprovediv i eto - svi opet prijatelji.

Ponedjeljak, 10 Listopad 2022 13:16

„No money – no honey”

Uz Srđ je Grad, Dubrovnik, nominalno, ima još dvije stranke koje nose dubrovački predznak – Vićanov Dubrovački demokratski sabor (DDS) i Raguževu Dubrovačku stranku (DUSTRA).

U Dubrovniku će se 6. studenoga održati izbori za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora. Osam je gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. DUSTRA za te izbore ima samo jednu listu i to u Mjesnom odboru Luka šipanska, a DDS – niti jednu jedinu listu! Za usporedbu, srđevci kroz niz nezavisnih lista pod zajedničkim nazivnikom „Dajmo ruke” izlaze u sedam gradskih kotara, ali mora se reći da ni oni nemaju niti jednu listu za mjesne odbore. OK, nije se doduše niti očekivalo da će srđevci sastavljati liste u HDZ-ovim utvrdama u Gornjim selima, ali možda su se na otocima mogli aktivirati.

Ne bi bilo pošteno ne reći kako je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž još u kolovozu najavio kako DUSTRA neće izlaziti na ove izbore, odnosno da je to upitno. Upitno se uistinu pretočilo na odluku da izađu samo u Luci Šipanskoj, a Raguž to objašnjava time da, prema njegovom mišljenju, kotari nisu važni sve dok nemaju vlastiti proračun s kojim bi mogli raditi i utjecati na promjene u svojim sredinama.

Takvo Raguževo tumačenje politike na ovom stupnju, na njenoj osnovnoj razini, krivo je koliko i točno. Kotarima bi se trebalo dati više ovlasti u provođenju pojedinih odluka, dati im proračun da ih mogu provoditi, time bi se uostalom i rasteretio rad Gradskog vijeća. U tom dijelu teško se ne složiti s Ragužem. Ipak, s druge strane oni imaju svoju važnost baš u komunikaciji prema Gradskom vijeću i donošenju odluka koje bi trebale iskazivati volju građana pojedinih kotara. Druga je stvar što (pre)često nedostaje iskrene suradnje ako je u Gradskom kotaru zastupljena jedna, a u Gradskom vijeću većinu ima druga opcija. Tu je već riječ o politikanstvu koje se u pravilu stavlja ispred brige za građane.

No, kakvo opravdanje ima Pero Vićan? U kolovozu je samouvjereno rekao kako DDS izlazi samostalno na ove izbore, a na koncu nema niti jednu listu. Pero Vićan diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu još u onoj bivšoj državi, a na koji način su u DDS-u pristupili ovom elementarnom stupnju lokalne politike, odnosno nisu joj pristupili uopće, možda bi bilo bolje da je završio Univerzitet „Džemal Bijedić” s kojim se često voli sprdati.

Nekakav Dubrovački demokratski sabor, stranka tako zvučna imena, pazi – Sabor, golema je to riječ, nije se uspjela skupusit da iznijedri barem listu – dvije u gradu po kojem se zove.

Ma skupsili bi nešto u DDS-u, ali u kotarskim izborima Vićana možda muči isto što i Raguža, „no money - no honey”. Ne odlučuje se u gradskim kotarima i mjesnim odborima niti o prenamjeni parcela u građevinsko zemljište, ne dijele se ni direktorska mjesta za pufice sa stražnjice, ne može se radom u gradskom kotaru čak nikoga niti uvaliti u neko upravno vijeće ili nadzorni odbor pa Vićanu i DDS-u valjda nije to baš nešto jako zanimljivo. U gradskom kotaru, tko hoće, može raditi samo da susjedstvu bude bolje, a u DDS-u očito u tome nisu našli svoj politički ili bilo kakav drugi interes.

U Dubrovniku će se 6. studenoga održati izbori za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora, a danas su objavljene i liste koje izlaze na te izbore. Liste su za politički život Dubrovnika sramotne. Zapravo su vrijedni spomena tek HDZ i srđevci koji imaju niz nezavisnih lista. Ostalim strankama, isključivši nezavisne liste, bilo je bolje da na ove izbore nisu nikako ni izlazili kad nisu sposobni sastaviti liste barem za sve gradske kotare, ako ne i za mjesne odbore.

U Gradskom kotaru Grad na izbore će izaći samo dvije liste HDZ-HSLS-HS te KLGB Marina Krstulovića, inače aktualnog predsjednika tog kotara. Ostale političke stranke Grad očito suviše ne zanima kada nisu bili sposobni sastaviti niti listu. Naravno, pri tome treba spomenuti da Krstulovićeva lista predstavlja zapravo Srđ je Grad u kojem su odlučili na ove izbore izaći s nizom nezavisnih lista pod zajedničkim nazivom Dajmo ruke, a ne kao stranka.

U GK Ploče iza Grada također na izbore izlaze samo HDZ u koaliciji s HSLS-om i Dajmo ruke – KLGB Srđana Obada.

U gruškom kotaru izlazi pet lista, koalicija HDZ-HS, zatim HSU, SDP gdje je nositelj liste predsjednik dubrovačkog SDP-a Ivica Didić te dvije nezavisne liste KLGB Tihomora Oreča i KLGB Marija Anđelića (Dajmo ruke).

U GK Komolac tri su liste, HDZ-ova te KLGB Toma Kristovića i KLGB Tomislava Vuletića. Još jedan kotar u kojem su se ostale stranke već osramotile nesposobne sastaviti listu.

Nije puno bolje niti u Lapadu gdje će uz koaliciju HDZ – HSU još izaći SDP-ova lista te KLGB Anamarije Miletić (Dajmo ruke).

Što tek reći na GK Mokošica, niti jedna stranka osim HDZ-a i SJG kroz Dajmo ruke i KLGB Katarine Šilje ne izlazi na izbore. U tom kotaru izlazi još i KLGB Antonije Knežević.

U GK Montovjerna uz koaliciju HDZ - HSLS natjecat će se SDP-ova i lista HSU-a te KLGB Lada Pletikosića (Dajmo ruke).

SDP nije uspio sastaviti listu niti za izbore u GK Pile – Kono gdje će biti pet lista. Uz HDZ-ovu i Dajmo ruke, odnosno KLGB Dubravke Garić, tu je i lista HSU-a te, pazi sad - KLGB Mara Kristića, te KLGB Vlaha Radovčića Picule.

Što tek reći za mjesne odbore... Od 17 mjesnih odbora HDZ izlazi na izbore u svima osim na Kalamoti gdje je jedina prijavljena lista KLGB Iva Kisića. Kao što se zna dakle već pobjednik izbora na Kalamoti tako se zna da je HDZ pobjednik izbora na Bosanci, u Brsečinama, Dubravici, Gromači, Kliševu, Lopudu, Ljupču, Mravinjcu, Mrčevu, Orašcu, Osojniku, Riđici, Suđurđu i Trstenom. Naime, u svim navedenim mjestima HDZ je jedina stranka koja je predala liste i nema konkurencije.

HDZ ima konkurente jedino u Luci Šipanskoj gdje izlazi lista DUSTRA-e te HSU i Zatonu gdje je listu također predao još i HSU.

Kompletne liste možete vidjeti OVDJE.

Stranica 1 od 69

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019