Ako koga stvarno zanima, danas su se opet vjenčali Adriana i Duje. Riječ je naravno od Dubrovkinji Adriani, djevojački Đurđević, i nogometašu Duji Ćaleti Caru. Ako ova „vijest” dosegne određeni broj klikova vjerojatno ćemo doći u iskušenje da ugasimo portal, ono, kako se kaže, „motaj kabele, gasi internet”, jer dalje nema smisla bilo što objavljivati, to je to – vrh.

Sad dalje bez zajebancije, Adriana i Duje ovaj put obavili su crkveno vjenčanje na Jezuitima, tj. u crkvi sv. Ignacija, a nakon što su se prošle godine vjenčali kod matičara. Zbog epidemioloških mjera nisu mogli napraviti svadbu, a Adriana je bila i u visokom stadiju trudnoće pa su odlučili naknadno napraviti crkveno vjenčanje i festu kako priliči.

E da, ako koga zanima - kumovi su bili Mara Zovko i Ante Roguljić.

Malo skrolajte pa možete vidjet i koju sliku.

Petak, 03 Lipanj 2022 13:52

Povratak turizma

Nakon jučerašnjeg objave turističkih rezultata županijske TZ, koji su se pokazali dobrim i optimističnim uoči glavne sezone, i iz dubrovačke Turističke zajednice danas su objavili brojke turističkog prometa za svibanj i prvih pet mjeseci ove godine, a prema tim podacima u turističkom sketoru može biti razloga za zadovoljstvo.

Iako je broj turista i dalje, očekivano, znatno manji nego rekordne 2019. godine, ove predsezone može se već govoriti o povratku turizma, ako se, realno, ne očekuju svake godine nekakvi rekordi, a i pitanje je koliko su oni svrishodni. Uostalom, ovogodišnje brojke turističkog prometa, pri tome govorimo o broju noćenja i dolazak, u razdoblju od 2010. do 2015. itekako su bile zadovoljavajuće i nazivale se rekordnima, a u Dubrovniku se i tada od turizma - dobro živjelo.

Uglavnom, prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u svibnju ostvareno 98.175 dolazaka i 316.010 noćenja, odnosno 548 posto više u dolascima te 590 posto više u noćenjima u odnosu na svibanj prošle godine. Tijekom svibnja, strani turisti ostvarili su 92.117 dolazaka i 301.929 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 6.058 dolazaka i 14.081 noćenja. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u svibnju je ostvareno 66 posto turističkog prometa u noćenjima te 62 posto u dolascima.

Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom svibnja bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD -a, Francuske, Njemačke, Irske, Hrvatske, Nizozemske, Poljske i Kanade. Prema vrsti smještaja u svibnju je u hotelima ostvareno 58.281 dolazaka i 178.409 noćenja te u privatnom smještaju 28.483 dolazaka i 103.121 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, trenutno u Dubrovniku boravi oko 12 tisuća turista, a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD -a, Njemačke, Francuske, Irske, Hrvatske, Nizozemske, Kanade, Španjolske i Italije.

Od 1. siječnja do 31. svibnja, prema sustavu eVisitor, u Dubrovniku je ostvareno 209.081 dolazaka, 567 posto više nego u istom razdoblju prošle godine te 630.111 noćenja, odnosno 547 posto više prošle godine. U odnosu na rekordnu 2019. godinu od početka godine do kraja svibnja, riječ je o 63 posto ostvarenog turističkog prometa.

Od početka godine, najbrojniji turisti bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, SAD -a, Njemačke, Francuske, Irske, BiH, Španjolske, Nizozemske i Poljske.

Dubrovački simfonijski orkestar u petak navečer (21 sat) nastupit će u Kneževom dvoru – bez dirigenta. Zbog skandalozne odluke splitskog HNK koji je zabranio dirigiranje maestru Juri Bučeviću na koncertu u Dubrovniku, DSO je morao i promijeniti program.

Tako će na sutrašnjem koncertu Dubrovački simfonijski orkestar uz solista Tonija Kursara te umjetničko vodstvo koncert majstorice Mirabai Weismehl Rosenfeld izvesti sljedeći program:
L. Sorkočević: Simfonija br. 5u D duru, izdanje S.Šulek;
W.A. Mozart: Koncert za hornu i orkestar br. 2 u Es duru, K. 417
W.A. Mozart: Mala noćna muzika, K. 525.

Iz Dubrovačkog simfonijskog orkestra izvijestili su večeras kako je su pokušali naći zamjenu za maestra Bučevića, no da nisu uspjeli jer je, napisali su, prekasno, a navedeni program ocijenili su najboljom opcijom da glazbenici održe koncert bez dirigenta.

Jure Bučević inače je ravnatelj Opere splitskog HNK u kojem vladaju loši međuljudski odnosi što se neslužbeno i tumači kao razlog zašto mu je Kazališno vijeće uskratilo dopuštenje da nastupi u Dubrovniku, dok je službeno pojašnjenje kako je njegova nazočnost nužna u HNK.

Odluka Kazališnog vijeća, osim što nije razumljiva s ljudskog aspekta, nije logična niti iz razloga jer ovakva gostovanja podižu rejting svake kuće kojoj bi trebalo služiti na čast da se njeni članovi zovu na gostovanja koja su i inače uobičajna praksa ako se ne kose s obavezama u matičnoj kući, a molbe za dopuštenje obično su tek formalnost.

Oni su među prvima na Stradunu, oni su ti koji svakoga dana omogućavaju da nas dočeka čist i uredan Stradun i Grad, djelatnici dubrovačke Čistoće sa Straduna i iz okolnih ulica ovih dana pokupe i odnosu čak oko deset tona otpada i smeća – svakog jutra, a sezona zapravo još nije niti počela.

Vraćaju se ponovo poslijepodne, smeće se kupi oko pet sati, manjim vozilom, jer poslijepodne ga je i manje, to manje znači ovih dana i do dvije tone, otpad i smeće je to koje se stvori između ove jutarnje i poslijepodnevne smjene, a kada dođe sezona činit će još jedan đir, oko ponoći. U samoj sezoni svakog dana iz Grada će tako odvoziti i do 15 tona otpada i smeća.

Zapravo su to šokantni podaci koji uistinu najbolje pokazuju koliko je truda djelatnika Čistoće uloženo da bi Grad ostao čist. Inače od tih deset tona, a 15 ukupno dnevno u sezoni koje pokupe dubrovački čistači, veliki dio stvara se u ugostiteljskim objektima.

Osim veliku količinu otpada i smeća koja ih svako jutro dočekuje u Gradu, djelatnici Čistoće moraju se „boriti” i s dostavnim vozilima koji ujutro preplave Stradun, a fotogaleriju kako to na Stradunu izgleda već smo objavili OVDJE, koja ih ometaju u obavljanju posla.

- Kad nekome rečem da se bojim kako ću se sudariti na Stradunu gledaju me kao da sam lud. A pogledajte promet... - govori nam jedan od vozača Čistoće.

Kako izgleda jutro djelatnika Čistoće na Stradunu pogledajte u fotogaleriji.

Ponedjeljak, 30 Svibanj 2022 22:09

Prst u oko domaćim mrziteljima Dubrovnika

Još jedan prst u oko dobili su, uglavnom domaći, mrzitelji Dubrovnika, zapravo tek sitne ljubomorne duše. Naime, kako je objavio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković Dubrovnik je u jednom istraživanju proglašen drugom najpoželjnijom obalnom destinacijom na svijetu.

U svemu uopće nije bitno o kakvom se istraživanju radi, relevantnom ili ne, bitno je da se Dubrovnik redovno nalazi na popisu svjetskih destinacija obuhvaćenih turističkim istraživanjima ma kakva ona bila i ma kakav rezultat Dubrovnik ostvario.

„Velika studija Compare the Market objavila je popis 35 svjetskih gradova na obali idealnih za odmor. Kriteriji kojima su se vodili jest broj stvari koje u pojedinim gradovima možete raditi, broj restorana, plaža, sigurnost grada kao takvog, prosječne temperature, ali i količina Instagram postova iz tih gradova. Na prvom mjestu našao se tako Dubai, no drugo mjesto pripalo je Dubrovniku koji ga dijeli sa španjolskom Valencijom.” - objavio je inače gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

I u Dubrovniku je danas bio Dan državnosti, navodno, jer apsolutno ničim osim izvješenim zastavama obilježen nije.

Političari su svoje, amo ta nazvati dužnostima, obavili još prošli tjedan, uglavnom u petak, otad se cvijeće u vijencima položenim poginulim braniteljima gotovo već osušilo, a zapaljenje svijeće pogasile.

Danas, na Dan državnosti, niti je itko makar puhnuo u trubu ili udario u bubanj, a veliki je danas dan, dan na koji je konstituiran prvi saziv demokratski izabranog Sabora 1990. godine, dan koji je usmjerio sva povijesna događanja prema konačnoj državnoj samostalnosti pa i onu odluku istog tog Sabora godinu dana kasnije, 25. lipnja 1991. o uspostavi suverene i neovisne Republike Hrvatske. Taj 25. lipnja kasnije se slavio kad Dan državnosti, no promjena datuma nije bila baš najbolje prihvaćena, onaj 30. svibnja nekako je narodu bio više „legao”.

Mogu danas pojedinci objavljivati gluposti kako su 30. svibnja „izmislili Franjo Tuđman i HDZ” pa i da to nije praznik svih nas nego „praznik zločinačke organizacije”, ali činjenica je da je Dan državnosti 30. svibnja hrvatskim građanima itekako značio kao veliki državni praznik, a da 25. lipnja, unatoč tome što je tada donešena odluka o samostalnosti, možda i zbog toga što je ona „odgođena”, stavljena pod moratorij do 8. listopada, nikada u narodu nije bio prihvaćen kao onaj prvi - „pravi” Dan državnosti.

U konačnici za današnju temu zapravo je sasvim svejedno je li to 30. svibnja ili 25. lipnja, koji god da je datum isto bi bilo, kao uostalom i za svaki drugi praznik kada „pada” na ponedjeljak do kojeg se cvijeće osuši i svijeće ugase. Na to smo već nekako i navikli, ali ove godine još je žalosnije da Dan državnosti nije obilježen nikakvim programom u Dubrovniku, nikakvom prigodnom izložbom, nastupom...

Brojne su kulturne i druge inistitucije u Dubrovniku koje bez gradskog proračune ne bi postojale, od muzeja do Linđa i Dubrovačkog simfonijskog orkestra pa i Kazališta Marina Držića i nekako bi bilo logično da uz svaki veliki državni praznik apsolutno svatko od njih pripremi nešto prigodno ili uistinu previše tražimo, možda su ljudi jako umorni pa se dana trebaju odmoriti, umorniji i od političara koje su „svoje obavili” još eto prošli tjedan pa su danas eto malo „ohanuli”, njima je Dan državnosti bio u petak, a nekima nije ni došao.

Koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Linđovim balom nakon kojeg je točno u osam ura zvonjavom zvona dubrovačkih crkava i proglasom kneza koje je sve pozvao u Sponzu otpočela je središnja proslava 750. obljetnice Dubrovačkog statuta u okviru koje je otvorena i izložba Državnog arhiva u Dubrovniku na kojoj su primjerici Statuta i izloženi. Upravo na današnji dan 1272. godine Statut je u Dubrovačkoj Republici i službeno proglašen.

Akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, koja je i autorica izložbe, održala je predavanje u sklopu kojeg je kratko predstavila genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako već sama činjenica da je Statut izglasan i proglašen prije 750 godina dovoljno govori o stupnju uređenosti Dubrovačke Republike i tadašnjeg društva.

- Poznato je kako Dubrovački statut nije najstariji takav dokument na ovim prostorima, ali je isto tako činjenica da je kudikamo temeljitiji, razrađeniji i sveobuhvatniji od onih koji su mu prethodili. - kazao je Franković.

- Statut pokazuje uronjenost ovog prostora u zapadnu civilizaciju kojoj smo duhovno uvijek pripadali, zapadnoj civilizaciji kojoj Dubrovnik od tada do danas pripada i tako će zauvijek i biti. - kazao je pak župan Nikola Dobroslavić.

Nela Lonza istaknula je kako je upravo Akademija priredila tiskano izdanje Dubrovačkog statuta 1904. na koje se oslanjaju kasniji prijevodi, a da je tom izdanju glavni priređivač bio Cavtaćanin Baldo Bogišić.

- Slavimo starinu, slavimo dugovječnost jer je Statut ostao na snazi preko 500 godina, a što se danas čini nevjerojatnim. Bio je jako važan za identitet Dubrovčana i Republike. Bio je na razini najboljih dostignuća prava u Europu u tom vremenu. - rekla je Lonza mapomenuvši kako je i intencija same izložbe staviti naglasak na te činjenice.

„Smece od grada,sram vas bilo sve cu raditi da vam ni jedan turist ne dodje”, piše tako jedna ljubiteljica pasa iz Beča na FB stranici Društva za zaštitu životinja Dubrovnik. Neki Splićanin ruga se s dubrovačkim narječjem pa piše: „Svi psi koji nisu čipirani nazad u Grod!!! Iz Groda jesu u Grodu tribaju bit pa nek ih vataju ovlašeni za to! Grod nije li?”

„Uzas.gadi mi se Dubrovacka vlast.srusiti zidine da prestanu novci biti na prvom mjestu”, komentar je, pazi sad - iz Innsbrucka.

Jedna Zagrepčanka bi dizala „balvan revoluciju” pa piše: „Sta dubrovcani cesu onu stvar svi napravit blokadu nemogu otimat pse di ce sa njima opet na cestu zato je kriv gradonacelnik sto nisu napravili veliki azil kao mi u zagrebu to mi je neki dubrivnik fuj”

Nižu se dalje uglavnom komentari napisani „zbrda - zdola”, mahom ljudi koji su daleko od Dubrovnika kojima je izgleda životni san činiti štetu Dubrovniku, sjetimo se samo nedavnog slučaja mačke Anastazije (koja je kao i svih prethodnih godina još uvijek tamo gdje je i bila, ispred Dvora), pa pišu:

„Bojkotirajte Dbk kao turisticku destinaciju..gradonacelniku jedino to ocito igra da mu se pokaze... Ovo je sramota i zlocin!!”

„Dajte stranice gdje da ostavimo komentare za Dubrovnik da se pročuje, barem to možemo napraviti mi koji smo dalje”

„gradonačelnika zasuti, općinu, turističku zajednicu, slati mejlove... Ostaviti negativne ocjene i komentare na svim dostupnim javnim profilima”

„Dajte rušite rejting gradu..dajte svoj komentar na facebooku. googl-u .obavijestite strane udruge..ne može ovo samo ovako proći, ovo je sramota!! Od kuda im pravo..”

„e ne zna gradonacelnik sta ce ga stici, ide odmah sutra vijest o tome svima u inozemstvu, i poziv za bojkot Dubrovnika kao turisticke mete, pa nek onda on objasnjuje svojim gradjanima zasto nema turista odvratno”

„Napravite grupu DUBROVNIK SRAMI SE I dijeliti cemo po Svijetu”

„Treba proširiti ove vijesti po cijelom svijetu. Neka svijet bude upoznat kako u Dubrovniku postupaju sa psima i mačkama, te ostalim životinjama.”

Naravno, ne izostaju uvrede na račun Dubrovčana pa tako pišu:

„Čast izuzecima ali ta škvadra ljubitelja love je totalno nezainteresirana. Dakle, gadljivi su Prije će se zauzeti udruge iz inozemstva nego indolentni i bahati dubrovčani”

„Smetaju im macke, smetaju im pasi… samo im turisti sto dodju na jedan dan ne smetaju. Ni euri im ne smetaju.”

„ma koji dubrovcani,da su oni nesto ne bi do toga ni doslo,fuj..tko je izabrao te primitivce koji vladaju”

„oni su ljencuge,njih samo novci interesiraju..malo ljudi su tamo humani,fuj”

RAZLAZ MEĐU VOLONTERIMA MOŽDA JE BIO KLJUČAN ZA ONO ŠTO SE ZADNJA DVA DANA DOGAĐA NA ŽARKOVICI

Od brojnih komentara na stranicama Društva za zaštitu životinja ovo je samo mali dio, ali svi ostali u sličnom su „tonalitetu” i u većini stižu od ljudi koji s Dubrovnikom nemaju nikakvih dodirnih točki. Oni bi tako voljeli „braniti Žarkovicu”, ali daleko su, udomljavali bi pse, ali jedna je u Munchenu, druga u Donjoj Stubici, treća u Zagrebu, četvrta u Karlovcu itd. Ipak osjećaju potrebu reći Dubrovčanima da su smeće i nitko i ništa i da treba sve učiniti da se Dubrovnik ocrni. Eto, „pacijenti” svih zemalja ujedinite se, organizirajte fino jedan konvoj pa dođite, pokupite pse i odvedite ih u svoje tople domove jer „dubrovačka đubrad” nema srca.

Inače, manji dio komentara od samih je Dubrovčana, nedostaju i oni koji su nekada bili gorljivi branitelji azila na Žarkovici što govori u prilog tome da je kod onih koji su podržavali pa i sudjelovali u radu azila došlo do razlaza koji je počeo još onda kada je Sandra Sambrailo u doniranu kamp kućicu, koju su volonteri nabavili za nju kako bi joj pomogli da gore boravi u uvjetima dostojnim jednoj ženi, ubrzo - uselila pse.

Taj razlaz među ljubiteljima pasa sa Žarkovice možda je bio i ključan za ono što se ova dva dana tamo događa. Naime, na Žarkovicu policija i inspekcija nisu došli na poziv Grada Dubrovnika niti „zločestoga Mata”, jer je eto neki HDZ -ovac „bacio oko” na Žarkovicu pa sad zato valja izbaciti azil. Franković ipak nije idiot pa da ne zna da bi mu takav potez štetio, a koliko mu šteti iako u ovom konkretnom slučaju „niti je luk jeo niti je luk mirisao” sasvim je jasno. Uistinu je potrebno biti ispodprosječno inteligentan za povjerovati u to da je dolazak policije i inspekcije na Žarkovicu djelo Mata Frankovića i to dan nakon što je objavio kako se kreće u proces izdavanja građevinske dozvole za azil na Grabovici. Azil na Žarkovici, Društvo ili koga već, još ništa službeno nije poznato, prijavili su naime sami volonteri.

IMA LI NETKO PRI ZDRAVOJ PAMETI TKO UISTINU VJERUJE DA BI PAR STOTINA PASA SLOBODNO ŠETALO PO DUBROVNIKU DA NEMA AZILA NA ŽARKOVICI?!

Nerazumijevanje što se uopće trenutno događa na Žarkovici zajedničko je svim komentatorima na društvenim mrežama, zbog čega i pišu gluposti „kome smetaju životinje”, kao što su pisali i „kome smeta Anastazija”, a na Žarkovicu je policija došla - u sklopu kriminalističke istrage - i to ne neke bezazlene, već zbog sumnji u malverzacije s novcem za azil. Inspekcijski nadzor u kojem je utvrđeno da životinje žive u neprikladnim uvjetima i bez adekvatne skrbi samo je dio te istrage. Nekako je teško povjerovati u to da su se sestre Sambrailo okoristile od azila. Naime, društvenim mrežama provlači se teza kako je prijava stigla da se njih ocrni, ali s druge strane tko uopće kaže da se radi o njima, a policija kriminalističke istrage ne pokreće tek tako, onako iz – čista mira, jer nema pametnija posla.

Od istrage za financijske malverzacije u konačnici možda ne bude ništa, ali nalazi veterinarske inspekcije nisu zanemarivi, iako također nije jasno kako se to inspektori sad čudom čude (ne)uvjetima koje su zatekli na Žarkovici kad je svakome tko je barem jednom nogom kročio u taj azil jasno da, osim ljubavi prema životinjama, gore drugih uvjeta za držanje životinja nema. Na koncu treba jasno reći ono što uostalom i sestre Sambrailo kao najistaknutije članice Društva za zaštitu životinja Dubrovnik znaju – na Žarkovici azilu za životinje nije mjesto. Ne samo da se tamo ne mogu niti stvoriti uvjeti za prikladno držanje životinja već nije ni normalno da azil bude tamo smješten, kao što nije normalno ni da u njemu bude par stotina pasa sa svih strana, a ne samo iz Dubrovnika, kao što nije normalno da se zbog neizgrađenog azila proziva samo Grad Dubrovnik iako su azili obaveze i ostalih jedinica lokalne samouprave.

Nije normalno niti da volonteri azila uistinu jesu ti koji rješavaju problem nezbrinutih životinja umjesto jedinica lokalne samouprave, ali s druge strane paradoks je da su sami volonteri djelomično krivi za to jer ne prihvaćaju da se životinje odvode u druge azile (od njih tamo valjda prave burek ili ćevape, „idu u laboratorije smrti”, piše jedna ljubiteljica pasa) pa ih se na Žarkovici skupilo koliko jest. Nije normalno niti da neprestano slušamo žalopojke o „jadnoj Sandri”, zaboga kao da je netko puškom tjera da na Žarkovici stoji, kako se to voli istaknuti „i po buri i po ledu i po kiši i po žegi”. Mantra je kako bi eto svi mi kao trebali biti zahvalni volonterima sa Žarkovice, jer kao par stotina pasa šetalo bi slobodno po Dubrovniku da nema azila na Žarkovici. Ima li netko pri zdravoj pameti da vjeruje u to ili je ipak riječ o već spomenutom paradoksu.

Puno toga nije normalno, ali povrh svega nenormalno je kako se ljubitelji životinja deboto prave ludi da se provodi neka - kriminalistička istraga.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković oglasio se danas na prozivke kako je Grad Dubrovnik izdao nalog za premještaj pasa iz azila na Žarkovici, koji, kako je utvrdila i inspekcija, žive u neprikladnim uvjetima.

„Grad Dubrovnik nije izdao nalog niti pokrenuo bilo kakvu inicijativu za premještanje pasa sa Žarkovice”, naveo je Franković koji je objavio i niz fotografija koje je, kako je napisao dobio od dijela volontera, a već prije Grad Dubrovnik oglasio se kako su zapravo sami volonteri, odnosno pojedini među njima, podnijeli prijavu. Podsjetimo, policija, prema neslužbenim informacijama, provodi kriminalističko istraživanje zbog sumnju da je došlo do malverzacija s novcem namijenjenim azilu, a inspekcijski nadzor dio je te istrage.

„Molim da me „ljubitelji” životinja prestanu povezivati sa navedenim događajima. Do sada sam šutao o prijavi volontera koju su podnijeli zbog nehumanih odnosa prema životinjama te zdravstvenog stanja u kojem se nalaze životinje. Objavit ću samo dio fotografija koje sam dobio od volontera, to ni jedna životinja nije zaslužila. A Vi prosudite jesu li inspektori Državnog inspektorata donijeli pravilnu odluku o izmještanju životinja.” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, a fotografije možete vidjeti u prilogu ispod ovog napisa.

Inače, danas je pokrenuta procedura premještaja pasa u druge azile, a sve to događa se samo dva dana nakon što je Grad Dubrovnik objavio kako je pokrenuta procedura za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju azil na Grabovici.

O svemu su se danas priopćenjem oglasili i iz stranke Srđ je Grad iz koje navode kako je „ponovno odvoženje pasa sa Žarkovice krivnja je sram svih nas, kao društva koje nije u stanju osigurati Zakonom propisan azil za napuštene životinje”.

„Ali postoje među nama neki koji su najviše krivi jer su upravo njihove odluke odnosno nedostatak istih, dovele do ovoga: oni koji ih zlostavljaju, napuštaju, dopuštaju da se razmnožavaju iako za to nemaju uvjete i odbacuju, i Grad Dubrovnik koji im je upravo omogućio da još jednom prođu kroz traumu napuštanja.” - naveli su iz SJG.

„Oštro osuđujemo način na koji se godinama Grad odnosi prema Društvu za zaštitu životinja i pitanju azila, ponovnu suradnju s azilom Animalis Centrum koji se ne nalazi na području JLRS (protivno članku 62., stavak 4) i unatoč mnogobrojnim glasinama o načinu tretiranja životinja i osobito, prenatrpanosti ovog azila te po zdravlje i dobrobit volontera i štićenika brutalan i nehuman način na koji se ova situacija rješava.” - naveli su iz SJG iako je gradska uprava prethodno u priopćenju naglasila kako s trenutnim odvoženjem pasa iz azila nema ništa.

Za portal Dubrovnikpress izvor blizak istrazi potvrdio je neslužbeno kako se u azilu na Žarkovici radi o kriminalističkom istraživanju povezanom uz sumnje na malverzacije s novcem.

Naime, tijekom dana policija, Državni inspektorat i veterinarska inspekcija ušli su u azil na Žarkovici, ali dosad nije bilo potvrde radi li se uistinu o kriminalističkoj istrazi ili tek o prijavi za neprikladno držanje životinja.

Riječ je o neregistriranom skloništu za životinje u kojem se trenutno nalazi više od tri stotine pasa o kojima brigu vode volonteri, odnosno dubrovačko Društvo za zaštitu životinja, a o što o današnjem dolasku inspekcije govor iz azila možete pročitati OVDJE.

dm

Najnovije 24. svibnja:

Grad je u pet godina azil na Žarkovici pomogao s 4,4 milijuna kuna; sumnju u malverzacije prijavio je dio volontera

Stranica 5 od 69

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019