Nedjelja, 24 Travanj 2022 19:45

Baletani u zlatnom propustili zlatnu priliku

Prejadnom igrom u Koprivnici protiv Slaven Belupa Hajduk je propustio šansu da se približi Dinamu i preskoči Osijek na prvenstvenoj ljestvici. Jedino što su hajdukovci preskočili jest igra.

Hajduku jest nedostajalo „pola momčadi”, ali ako se ova druga polovica ponaša kao što se, izuzevši par imena, ponašala u Koprivnici bolje niti ne može biti za „bijele”. Splitski baletani odjeveni u zlatno u cijeloj utakmici uspjeli su stvoriti svega par prilika. U prvom poluvremenu to je još i sličilo na nogomet, ali u drugom utakmica se svela na nabij loptu pa gdje padne.

Da se susret u Koprivnici još uvijek igra vjerojatno bi još uvijek bilo 0:0, odnosno jedno veliko ništa – ništa. Ekipi koja želi biti prvak Hrvatske protiv ekipe kojoj je pobjedu zadnji put donio Djed Božićnjak, nikakvo opravdanje ne može biti izostanak nekoliko igrača, odnosno može ako takve ambicije ne postoje.

U potresu koji je sinoć pogodio područje Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore poginula je 28 – godišnjakinja iz Stoca, a više osoba na području BiH je lakše ozlijeđeno. Potres jačine 6,1 stupnjeva po Richterovoj ljestvici imao je epicentar u blizini Ljubinja u Republici Srpskoj, 15 kilometara sjeveroistočno od tog grada. Osim na području BiH, potres koji se dogodio u 23 sata i sedam minuta osjetio se u cijeloj južnoj Hrvatskoj kao i na području Crne Gore. U Hrvatskoj je ovaj zemljotres posebno intezivan bio na području Dubrovačko – neretvanske županije koja je najbliže područje Hrvatske samom epicentru.

Poginula 28 -godišnjakinja u Stocu podlegla je ozljedama koje je dobila nakon što se na njenu obiteljsku kuću srušila stijena, dok su ostali ukućani lakše ozlijeđeni. Ona je preminula u mostarskoj bolnici Dr. Safet Mujić gdje je prevezena u teškom stanju.

Nakon potresa u 23:07 zabilježen je cijeli niz nešto slabijih podrhtavanja tla na istom području, među kojima i oni jačine 3,7 svega sedam minuta nakon najjačeg podrhtavanja i, prema izvještaju EMSC -a 3,9 stupnjeva u ponoć i 25 minuta, kao i 4,3 stupnja u 3:01 sati i 4,4 stupnja u 4:20 sati.

Intenzitet u epicentru potresa u 23:07 sati bio je VII. stupnja Mercallijeve ljestvice. Takvi potresi svrstani su u kategoriju vrlo jakih potresa od kojih je moguće rušenje i razaranje uz znatne štete na namještaju u kućama.

mostar potres 1 220422Mostar

Na svu sreću zasad nema izvještaja o većim razaranjima u BiH, ali je zabilježeno dosta oštećenih stambenih i drugih objekata, prema prvim izvještajima uglavnom je riječ o naoko manjoj šteti, padali su crijepovi, otpadali dijelovi fasada, popucali zidovi, u Mostaru se na ulicu srušio i jedan dimnjak, ali pravi razmjeri oštećenja objekata bit će vidljivi tek stručnim pregledima građevina.

mostar potres 2 220422 3

Na cestama u BiH je dosta odrona.

dubrovnik mlini 220422 potres

 Manje štete je bilo i na objektima u Hrvatskoj, korisnik EMSC -a iz Dubrovnika objavio je fotografiju popucalog zida, kao i gosti u hotelu u Mlinima.

Crnogorski mediji nisu izvjestili o eventualnoj šteti, a potres se snažno osjetio u Nikšiću koji je udaljen od epicentra svega 30 -tak kilometara.

Procjena je kako je jučer trening Hajduka na pomoćnom igralištu na Poljudu pratilo preko dvije i pol tisuće navijača. Navijači su došli dati potporu „bijelima” pred veliki derbi. Hajduk u srijedu igra na Poljudu protiv Dinama zaostalu utakmicu, odgođenu zbog europskih obaveza „modrih”, a koju „bijeli” moraju dobiti žele li ostati u utrci za naslov prvaka.

No, kakve su uopće mogućnosti da Hajduk sustigne i prestigne Dinamo, točnije kakve su šanse da Hajduk postane prvak jer ne treba zaboraviti niti Osijek, koji bi iz međusobnih dvoboja Hajduka i Dinama, a dva su susreta „modrih” i „bijelih” do kraja prvenstva, na koncu čak i najviše mogao profitirati dobrim partijama Hajduka.

Osim derbija u srijedu, u igri je još 15 bodova, odnosno pet kola. Hajduk nema čistu računicu, odnosno ne ovisi „sam o sebi”. Drugim riječima da pobjedi u svim susretima do kraja, uključujući i derbi u srijedu, dakle da uzme punih 18 bodova, matematički mu ni to ne garantira titulu prvaka.

Zamislimo taj najpovoljniji scenario za „bijele” - da pobjede u svih šest susreta pri čemu su dva s Dinamom na osnovu čega činimo daljnju računicu što je Hajduku još potrebno za titulu.

Za titulu bi mu bilo potrebno da Dinamo još negdje kiksa, odnosno da odigra barem neriješeno. U tom slučaju Hajduk bi imao na kraju 77 bodova, tj. bod više od Dinama koji bi ostao na 76 bodova.

No, tu je i Osijek. Osijek trenutno ima pet bodova više od Hajduka i dva manje od Dinama, ali i utakmicu više. Osjećani do kraja mogu osvojiti maksimalno još 15 bodova. Pri tome i oni igraju protiv Dinama.

U slučaju da Hajduk dva puta pobjedi Dinamo, Osjećanima bi tih 15 bodova u koje bi bila uključena eventualna pobjeda na Maksimiru, donijele titulu prvaka sa 79 bodova, dva više od Hajduka (77) i čak četiri više od Dinama (75). Osjećani bi u slučaju dvije Hajdukove pobjede protiv Dinama mogli sebi priuštiti i neriješen ishod na Maksimiru jer bi u slučaju da budu bodovno poravnati s Hajdukom (77:77) bili u prednosti zbog boljeg međusobnog omjera.

Sve je ovo računica u kojoj se nikog drugog ništa ne pita osim Hajduka, Osijeka i Dinama, ali pita se, posebno Rijeku, koja iako je posrnula neće sasvim sigurno tek tako pokloniti bodove niti Hajduku niti Osijeku (s Dinamom su odradili sve dvoboje).

Uostalom, evo tko s kim još igra do kraja.

Hajduk, osim dva puta s Dinamom, u srijedu i u zadnjem kolu, do kraja igra još redom u gostima Slaven Belupu pa doma dočekuje Hrvatski Dragovoljac, zatim ide u goste posrnuloj Rijeci i pred završni derbi u Maksimiru na Poljudu čeka Istru.

Osim s Hajdukom Dinamo igra redom u gostima kod Gorice i Lokomotive pa doma dočekuje Osijek i gostuje u Šibeniku pred završni derbi s Hajdukom.

Osjećani igraju u sljedećem kolu kod Rijeke, onda doma s Istrom pred gostovanje kod Dinama, zatim ugošćuju Lokomotivu, a u zadnjem kolu gostuju kod Gorice.

Ponedjeljak, 18 Travanj 2022 19:26

Treba sve to i znati odglumiti

Nakon što je Grad Dubrovnik raspisao natječaj za pročelnika/pročelnicu novog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove imenovanje Marijete Hladilo, koja taj odjel privremeno vodi, a koja i inače uživa veliko povjerenje gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića bio bi sasvim logičan slijed, a i praćenje obrasca po kojem se privremeni pročelnici i pročelnice, ne samo u Gradu Dubrovniku, već je jednako i u mnogim drugim jedinicama lokalne samouprave, na koncu i imenuju „zapravo”.

Novi pročelnici poznati su najčešće puno prije objave bilo kakvog natječaja, podsjetimo samo na niz posljednjih imenovanja u Gradu Dubrovniku gdje je Upravni odjel za poslove gradonačelnika preuzela Ivana Brnin, Upravni odjel za kulturu i baštinu dr. sc. Julijana Antić Brautović i npr. Upravni odjel za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić. Sva ta imena Dubrovnikpress je objavio kao de facto već izabrana tjednima, u nekim slučajevima i mjesecima prije nego su natječaji i objavljeni.

Za natječaje u kojima se unaprijed znaju „pobjednici” inače je teško optužiti lokalnu vlast, odnosno lako je ako ćemo se baviti floskulama i populizmom da se nekom svidimo. Naime, sasvim je logično da gradonačelnici, načelnici i župani na pročelničkim mjestima žele ljude od osobnog povjerenja. Može se u javnosti govoriti beskonačno dugo o tome jesu li takvi natječaji namješteni ili nisu, je li se tu trebaju zapošljavati stranački kadrovi ili uistinu treba tražiti stručnjake putem javnih natječaja, što ne znači i da pojednici iz stranačkih redova nisu stručni, dapače, ni oni se ne biraju tek tako, ali istina je samo jedna – bilo koja vlast, s bilo kojim stranačkim predznakom izabrat će na ta mjesta svoje ljude. Pa i oni koji se prije izbora kunu i u vlastitu djecu da to neće biti tako na koncu tako i učine. Primjera je puno, besmisleno ih je navoditi, uprite prstom u kartu Hrvatske i nećete pogriješiti, gdje god vam prste zapne situacija je u svakoj jedinici lokalne samouprave ista.

Za natječaje koji to zapravo i nisu kriva je zakonska odredba prema kojom tu nije riječ o dužnosničkoj poziciji, već o radnom mjestu jednakom kao da se npr. bira tko će biti kafe kuharica, a ne osoba od povjerenja nekog gradonačelnika. Nitko pa ni oni koji u ovom trenutku, čitajući ove retke zamišljaju kako oni to ne bi uradili, ne bi nepoznatu osobu uzeli za tako osjetljivo radno mjesto. I svi se prave ludi da to nije tako.

Pri svemu, od toga da su pročelnici unaprijed poznati, ipak je puno gore to što nikome ne smeta što se takvim zakonom samo gomilaju radna mjesta u općinskim, županijskim i gradskim upravama nakon što pojedina vlast „sklizne”. Puno bi poštenije konačno bilo urediti pročelničke funkcije kao dužnosničke pri čemu istekom mandata prestaje i radni odnos. Bilo bi sve kristalno jasno i uostalom zakonski neupitno. Ovako svi lažu svakog, čelnici objavljuju lažne natječaje, koji formalno nisu lažni, ali se znaju pobjednici, sudionici natječaja lažu sami sebe, oporba laže i samu sebe i narod kada kaže da bi bilo drukčije da su oni na vlasti, a narod glumi lažno poštenje pri čemu je vrhunac kad se objavi kako je netko imenovan pa isti taj narod počne lupat' „lajkove” i čestitke kao da je dotični/dotična dobio/dobila Oscara. Hm, u neku ruku deboto da je i tako, treba to sve znati odglumiti.

Možda možemo neke gradnje, koje su prije devastirale prostor, zamijeniti arhitekturom više arhitektonske i oblikovne kvalitete. Nije ideja „gristi” netaknuti prirodni prostor, već oplemeniti prostor koji je već zauzet gradnjom. - istaknula je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac na godišnjem okupljanju „Dani arhitekata” koje se ove godine održava u Dubrovniku, gradu koji je zadnjih 20 -tak godina uistinu nagrđen raznoraznim, blago rečeno, građevinama koje se ne uklapaju u njegovu urbanu cjelinu, a što je dijelom i dobra zasluga upravo arhitekata koji nakradne građevine i „crtaju” po željama megalomanskih investitora.

No, to ne sprječava arhitekte da „lupaju” na njihovom godišnjem okupljanju o zaštiti prostora, naravno do prve prilike dok im se ne ponudi neki projekt kada često sve ono što govore, briga za sklad u prostoru, padne u vodu pred kunama i eurima.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac istaknula je pak kako se arhitekti „trebaju otvoriti prema prostoru u kojem djeluju, ali i prema ljudima za koje projektiraju”.

- Trebamo jednostavnim jezikom prikazati najbolje iz naše struke, kako bi nas razumjeli oni koji naručuju i koriste naša ostvarenja. Došlo je vrijeme da naše arhitektonske teme prezentiramo jednostavnim, ali i stručnim jezikom i pokažemo koliko naš rad utječe na dobar ili loš život svih onih koji su korisnici naše arhitektonske produkcije. – rekla je Bunjevac.

Poručila je kako alternativa proširenju gradnje u urbanim područjima treba biti kvalitetnija gradnja u postojećem prostoru. Napomenula je kako lokalne uprave posjeduju oruđa za unaprijediti prostor kojim upravljaju, a arhitekti ostvaraju njihove želje.
- Javni novac, koji se ulaže u gradnju i uređenje prostora, treba biti iskorišten na najbolji mogući način, odnosno da ta arhitektura bude najbolja. - rekla je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata kazao je kako „dobra arhitektura odgovara na potrebe suvremenog društva i poboljšava kvalitetu života uz veću socijalnu uključivost te održivost i ekološku svijest”.

- Izazov suvremene arhitekture je uvijek isti, jer uvijek moramo pomiriti traženja naručitelja s vlastitim ambicijama u stvaranju autorskog djela, a kako bismo stvorili kvalitetan i održiv okoliš. Gradovi se mijenjaju i ono što danas vidimo neće biti isto za sto godina, a uvijek postoji mogućnost da se napravi nešto bolje. - rekao je Šilje.

Na okupljanju arhitekata govorio je i župan Nikola Dobroslavić koji je kazao:
- Ljudi grade grad, a grad izgrađuje ljude i u toj interakciji arhitekti imaju značajnu ulogu. Pelješki most, kao mega projekt koji se dovršava u našoj županiji, nije značajan samo zbog povezivanja hrvatskog teritorija. Rezultat je naših značajnih napora i napora Vlade RH u rješavanju diskontinuiteta hrvatskog teritorija i Pelješki most se potvrdio kao izvanredno rješenje koje je odlično uklopljeno u prostor. – rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na središnju temu okupljanja „Grad i ljudi” rekavši da se od arhitekata očekuje izvrsnost „kako bismo puno bolji Grad ostavili novim generacijama koje će također stvarati sjajna arhitektonska djela”.

Svečano otvaranje godišnjeg okupljanja održano je u nagrađenom Studentskom domu u Dubrovniku autora Vanje Ristera, Tina Svena Franića i Ane Martinčić Vareško, a nastavljeno je u Hotelu Dubrovnik Palace.

Studija, odnosno Procjena o utjecaju na životnu sredinu koju je za poduzeće Aerodrom Trebinje izradio banjalučki Institut za građevinarstvo „IG” pokazala je da bi izgradnja zračne luke oko 14 kilometara zapadno od Trebinja, u blizini mjesta Taleža, mogla negativno utjecati na izvor rijeke Omble s kojeg veliki dio Dubrovčana dobiva vodu za piće te da ej stoga potrebno posvetitI posebnu pažnju njegovoj zaštiti, objavio je danas portal Capital.

Citirajući odredbu iz Procjene Capital navodi kako se lokacija aerodroma nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta te da se prilikom projektiranja treba uzeti u obzir zabrane koje su definirane za tu zonu.

U Procjeni o utjecaju na životnu sredinu navodi se također kako u cilju zaštite „prilikom izgradnje aerodroma vozila i mehanizacija moraju biti na vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu procurivanja”.

„Nafta i naftni derivati se moraju čuvati u zatvorenom posudama smještenim u betonskom bazenu zaštićenom od atmosferskih utjecaja, a mehanizacija mora biti svakog momenta ispravna i ne smije se servisirati na licu mjesta. U tijeku korištenja se mora uspostaviti separativni sistem otpadnih voda, te projektirati i izgraditi postrojenje za prečišćavanje. Konstrukcije objekta za prečišćavanje otpadnih voda sa puta moraju garantirati vodonepropusnost, tj. ne smije se dozvoliti procjeđivanje otpadnih voda u podzemlje. Gorivo se mora skladištiti u rezervoarima s dvostrukom stijenkom, a zahtijeva se i uređaj za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.” - piše u Procjeni.

Capital takođe podsjeća da je prema važećem Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta Republike Hrvatske u trećoj zoni zabranjeno privremeno i trajno odlaganje otpada, građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda, građenje benzinskih pumpi bez rezervoara s duplom stijenkom, te eksploatacija mineralnih sirovina.

Iz Republike Srpske za sada stižu uvjerenja kako će sve biti izgrađeno u skladu sa najvišim ekološkim standardima.

U Procjeni se navodi kako investitor nema u planu alternativnu lokaciju za gradnju aerodroma, ističe Capital.

„Izabrana lokacija je rezultat procjene za uspješnu eksploataciju objekta koji je prilagođen situaciji na terenu i postojećim objektima u okruženju. Pri izboru lokacije vodilo se računa o maksimalnom iskorištenju kapaciteta područja. Izabrano područje karakterizira izrazito niska gustoća stanovanja sa stihijski razvijanim građevinskim fondom, prometno je dobro povezano, i s prirodnim karakteristikama koje odgovaraju budućoj namjeni prostora.” - citira Capital dio Procjene o utjecaju na životnu sredinu izgradnje aerodroma Trebinje koju je izradio banjalučki Institut za građevinarstvo „IG”.

Alkoholizirani 51 –godišnjak koji je zaustavljen 31. ožujka na Pelješcu jedan je u nizu pokazatelja da imamo preblage zakonske odredbe za kažnjavanje idiota za volanom. Naime spomenuti je zaustavljen mrtav pijan s 1,92 „promila”, a već otprije zaslužio je dvije pravomoćne sudske presude zbog istog prekršaja u posljednje dvije godine. Problem je upravo u tome što je riječ o „prekršajima”, a ne kaznenom djelu, jer u Hrvatskoj niti jedan političar nema hrabrosti izmijeniti zakonske odredbe pa da se svako pijanstvo za volanom karakterizira kao kazneno djelo. Nema hrabrosti jer živimo u društvu u kojem je alkoholiziranost za volanom društveno prihvatljiva.

Uglavnom, 51 – godišnjak je nakratko uhićen i uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom od 20 tisuća kuna uz jednogodišnju zabranu upravljanja vozilima B kategorije.

Za koji dan će vjerojatno ponovo sjesti za volanom, ponovo pijan, jer je sasvim jasno da kazne ovakve vrste za takve ne znače ništa, ali da danas čuči u zatvorskoj ćeliji na prometnicama bi bila jedna budala manje.

Svakoga čuda tri dana dosta, ako je nekog čuda uopće i bilo, jer mačka Anastazija je tamo gdje i bila, mirno drijema u voltima od Dvora, nitko je nije niti tjerao niti istjerao, kalamale su objave psihopata po Facebooku koji bi htjeli da „rak izjede sve uhljebe Dubrovačkih muzeja” i da se Dubrovčanima „sruši ono govno od zidina pa da vide kako je živjet od plaće”, jer, vele psihopate, „vrjednija je jedna Anastazija od te hrpe njihovog govnjivog kamena”. Dalje nema smisla navoditi bolesne komentare, većini vas zapao je za oko barem pokoji. Ono što je zanimljivo u svemu tome jest od koga takve objave dolaze...

Dakle, ukratko da ponovim priču, iz Dubrovačkih muzeja odlučili su s pižula Dvora maknuti kartonsku kutiju koju je netko postavio da u njoj spava mačka, onda je Srđan Kera načinio pristojnu kućicu, ali su iz Muzeja rekli da ni to ne može, a u međuvremenu je nastala prava mala revolucija i debata je li mačjoj kućici mjesto ispred Dvora ili nije. Kartonskoj kutiji svakako nije.

I sve je to bilo donekle podnošljivo i razumljivo dok su o tome govorili ljubitelji životinja iz Dubrovnika, onako, manje više pristojno i normalno. Ipak, nije dugo trebalo čekati da se jave zaštitnici životinja iz egzotičnih mjestašaca iz unutrašnjosti Hrvatske iz, da koga bespotrebno ne uvrijedim, navest ću ovdje izmišljena imena tipa Gornjih i Donjih Vrbovica, Pršljenovaca, Slabinštinice i sl. pa da oni, ti Pršljenovčani, Dubrovčanima poruče kako su oni jedna obična stoka koja treba pokrepat, ako ne od raka, a ono barem od tifusa, jer im, je li, smeta jedna obična stara maca. To što mačka zapravo nikome ne smeta hebe se njima, udri kme, kme, „kome smeta maca” i gotovo, nema dalje, maca smeta, Dubrovčani trebaju pokrepat jer u Slabinštinici nema zidina i turista i to je to.

U takvoj psihopatskoj mržnji prema Dubrovniku i Dubrovčanima, rođenoj iz ljubomore, što je najgore k tome i neopravdane, porazno je da se među samim Dubrovčanima rodila ideja „ajmo sjebat Dubrovačke muzeje” pa im srušiti recenzije, što su naravno Pršljenovčani brže bolje prihvatili, jer sve nas ovdje treba pobit, jer nam, je li, kao smeta jedna obična maca. Stali Pršljenovčani po Internetu lupat „jedinice” zdušno potpomognuti s par dubrovačkih siđelica i jednim siđelunom, a to im je možda bilo i najveće uzbuđenje koje su doživjeli u zadnjih 30 godina.

Ako ih je zabavilo, eto ih tamo, jer i inače, Hrvati su jedna jako čudna nacija, najviše vole čiketat sami po sebi, a najviše to vole novinari, u Gradu najčešće oni koji se dalje od Kantafiga nisu makli, ali sve o bijelom svijetu znaju pa i o mačkama u Veneciji, imenom ih čak poznaju.

Cijelu „aferu Anastazija” naime pokrenuli su upravo mediji. Društvene mreže, pa tako i FB, još uvijek su daleko od značaja koji im se pripisuje bez da se „postovi” prenesu u klasičnim medijima. Tako bi i sve oko Anastazije zapravo ostalo u okvirima objava onih par siđelica, jednoga siđeluna i jednog, oprostit ćete, protiv homoseksualaca nemam stvarno ništa, ali moram kazat, neostvarenog tubaša u duši, da nisu krenule medijske objave intonirane isključivo tako da potiču na „linč” djelatnika Dubrovačkih muzeja.

Vrhunac svega je bio kad su se pojedine novinarke i urednice, nakon niza takvih objava kojima su kumovale ili ih pisale, deboto čudile količini divljaštva pa stale moralizirati o divljaštvu koje su same potaknule. I misli čovjek, otvorile im se oči, kad ono sutradan eto ih opet o jadnoj, tužnoj i ugnjetavanoj Anastaziji i zločestim muzealcima. Nadmašuje to i psihopate s Facebooka. Ali, kao što već napisah; udri „lajk”, pusti suzu za Anastaziju.

P.S.
Dvije su „najgluplje pametne izreke” na svijetu, jedna je da „pametniji popušta” pa nam stoga budale često i određuju sudbine, a druga je da „tko ne voli životinje ne voli ni ljude”. Znači li to da tko voli životinje voli i ljude? Za odgovor „prelistajte” objave pojedinih ljubitelja životinja.

Ponedjeljak, 04 Travanj 2022 09:00

U manjem dijelu mreže Palate voda još zamućena

Iako u manjoj količini, povišena mutnoća i dalje je prisutna na izvorištu Palate i u dijelu mreže pa se na području Vrbice, Štikovice, Malog i Velikog Zatona te Orašca voda i dalje ne preporučuje za piće. Prije uporabe potrebno je pustiti da se istaloži te tekućinu iznad taloga prokuhati.

Mutnoća vode u ostalim dijelovima mreže Palate te drugim sustavima pod nadzorom Vodovoda Dubrovnik odgovara Zakonu o vodi i može se koristiti za piće, a kontrola i dezinfekcija obavljaju se redovito i bez poteškoća.

U suradnji s nadležnom vatrogasnom postrojbom Vodovod je osigurao opskrbu pitkom vodom cisternom prema sljedećem rasporedu:

10:00 do 10:45 sati VRBICA (na autobusnoj stanici)
11:00 do 11:45 sati ŠTIKOVICA
12:00 do 12:45 sati ZATON MALI (kraj vrtića)
13:00 do 13:45 sati ZATON VELIKI (na rivi)
14:00 do 14:45 sati ORAŠAC (DVD Orašac)

Vodovod Dubrovnik

Ništa, ili možda da makar malo optimističnije napišemo, zasad ništa neće biti od projekta dobrovoljne službe potrage i spašavanja u Dubrovniku koji je pokušala pokrenuti udruga Dubrovačka pomorska akademija Argosy. Naime, kako u ime udruge navodi tajnik Antun Karužić nisu dobili potrebnu potporu, točnije, nisu uopće dobili odgovore s većine adresira na kojima su je tražili za realizaciju tog ambicioznog, a čini se, s obzirom da je stanje u traganju i spašavanju na moru zabrinjavajuće, i potrebnog projekta.

Udruga je tražila pomoć od Grada Dubrovnika, Županije dubrovačko – neretvanske kao i županijskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more, Lučke uprave Dubrovnik, Luke Dubrovnik, Atlantske plovidbe i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Karužić u e-mailu upućenom medijima navodi kako od nikog nisu odbili odgovor izuzevši predsjednika uprave Luke Dubrovnik Željka Raguža koji ih je odbio, navodi Karužić, „podrugljivo”. Od ostalih nisu primili ni to.

NAJGORE OD SVEGA JE ŠTO UDRUGA NIJE IZRIČITO I ISKLJUČIVO TRAŽILA NOVAC

Istina je da za ovaj ambiciozan projekt organizacije potrage i spašavanja na moru u dubrovačkom akvatoriju, treba možda pronaći i pravni okvir, iako po sličnom principu djeluje i Hrvatska gorska služba spašavanja. No, upravo stoga što je ovo pionirski projekt začuđuje da na inicijativu nisu odgovorili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić, kao ni pročelnik UO za more Ivo Klaić, a koji bi trebali biti zainteresirani za ovakvu inicijativu. Posebno je žalosno što na dopis nije odgovorio ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora kap. Siniša Orlić. Lučka uprava Dubrovnik i Luka Dubrovnik u ovom slučaju čine se ipak kao adrese na kojima se tek može tražiti financijska pomoć, baš kao i od Atlantske plovidbe.

No, iako udrugi jesu potrebne donacije kako bi realizirala ideju dobrovoljne službe za spašavanje na moru, prvenstveno za kupnju adekvatne brodice, najgore od svega je što Dubrovačka pomorska akademija Argosy zapravo nije izričito ni tražila novac.

„Ukoliko smatrate da bi mogli pridonijeti ovom, prvom takve vrste projektu u RH, molimo Vas da nas uputite kako bi na najbolji i najtransparentniji način ispunili vaša očekivanja i vaše povjerenje.” - piše u dopisu udruge koji je upućen na navedenih sedam adresa.

Neki savjet, neka podrška, poziv na, makar i samo kurtoazni razgovor, najmanje je što bi bilo za očekivati kada je ovako plemeniti cilj na stvari, posebno dok je situacija u akvatoriju gdje udruga namjerava djelovati takva da je skoro pa više ljudi na moru spasio naš sugrađanin Dominko Radić nego službe za spašavanje na moru.

DOBROVOLJNA SLUŽBA SPAŠAVANJA NA MORU POKRIVALA BI AKVATORIJ OD CAVTATA DO KOLOČEPA

Udruga namjerava u prvoj fazi djelovati u akvatoriju između Cavtata i Kalamote (Koločepa) do šest nautičkih milja od kopna, a u drugoj fazi, ovisno o opremi i posadi i do 12 NM. Za realizaciju projekta udruga je namjeravala kupiti sedammetarsku polovnu RIB brodicu („gumenjak”) za spašavanje koja ima SOLAS i FRC svjedodžbu i koja se nalazila na oceanskom spasilačkom tegljaču „Putford Worker”. Nove SAR i FRC brodice ovog tipa dostižu cijenu do 200 tisuća eura dok je cijena naveden polovne bila 11 tisuća eura bez „davanja”.

argosy press tekst 040422Foto: Božo Radić/CROPIX

Naravno prva faza obuhvaćali bi i ustroj dobrovoljne službe, kako navodi Karužić, „isključivo na temeljima IAMSAR pravila, STCW i posebnog programa obuke s uključenjem u nacionalni SAR sustav preko SAR središnjice u Rijeci (MRCC) i SAR podsredišnjice u Dubrovniku (MRSC)”, pri čemu bi dubrovački Porat postala prvi dobrovoljni CS (Coastal Station) u Hrvatskoj s redovnim dežurstvom od tri člana posade koliko je potrebno za ovu brodicu.

UDRUGA SE OKREĆE DONACIJAMA GRAĐANA

Iako Karužić navodi kako zasad nisu uspjeli te da će donacije trojice Dubrovčana uplaćene za kupnju brodice i opreme (članovi udruge inače su već pripremili i tri tisuće eura vrijednu opremu koju posjeduju) biti vraćene, također ipak napominje kako se nakon neuspješnog traženja podrške od spomenutih okreću građanima.

„Za ovaj neuspjeh nije kriv Projekt. To je svima jasno. To je, za sada, slika javne odgovornosti, pomorskih vrlina i kulture koja vlada u Dubrovniku i u Državi. Nastavit ćemo upozoravati na problem neopremljenosti, neosposobljenosti, neuvježbanosti, konfuzne i nedjelotvorne organiziranosti spašavanja ljudskih života na moru i na poseban položaj Gradske luke. Projekt je spreman na svako argumentirano javno sučeljavanje kako bi javnost saznala istinu i pravo stanje te se, za vrijeme plovidbe našim morem, tom stanju sigurnosno prilagodila. Međutim, kao iskusan, mišljenja sam da odgovorni nemaju za sučeljavanje niti snage niti znanja.” - naveo je tajnik udruge Dubrovačka pomorska akademija Antun Karužić.

„Pilot projekt ostaje isti samo što će biti problem naći tako povoljnu i atestiranu brodicu. Projekt će se okrenuti prema građanima, preko posebnog žiro računa, ukoliko će prepoznati potrebu za istim. U međuvremenu, nastavit ću skupljati svjedočanstva svjedoka i sudionika u svim slučajevima (ne)spašavanja ljudi i plovila u našem akvatoriju, a koji su završili katastrofalno i sramotno za pomorsku struku i našu slavnu tradiciju te ću je objaviti javno. Naravno i one koje su obavili naši savjesni i hrabri sugrađani unatoč i usprkos ovima koji su protiv svega pa i ovoga projekta.” - napisao je Antun Karužić.

Karužić je za kraj povukao i zanimljivu paralelu:
„Nažalost, ponovila se povijest nakon nešto manje od 30 godina, kad je Odred naoružanih brodova Dubrovnik trebao biti okosnica Hrvatske obalne straže i potrage i spašavanja na moru, a koji je miniran od istih struktura koje danas vode brigu o tome.”

Stranica 7 od 69

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019