Ministar obrane Damir Krstičević rekao je danas u Dubrovniku kako će ministarstvo kojem je na čelu veća proračunska sredstva s kojima će raspolagati u 2019. godini utrošiti u daljnje jačanje i modernizaciju hrvatske vojske.

Proračun Ministarstva obrane u 2019. godini bit će veći za 5,4 posto, odnosno iznosit će pet milijardi kuna

- Bavit ćemo se s ljudima, čovjek je najveći dio sustava. Dakle, bit će bolji standard vojnika, ali bit će tu i ostali projekti u funkciji jačanja i modernizacije hrvatske vojske. Sustavno se ojačavamo kako bi čuvali našu Hrvatsku. - kazao je Krstičević.

- Vojska je stvorena u ratu, sjećamo se i Vukovara, Škabrnje. Ogromne agresije na Hrvatsku. Narod nije imao vojsku, ali obranili smo se, oslobodili Hrvatsku. Danas nam je vojska moćna i snažna i nitko nikad više neće ugroziti našu Hrvatsku. - zaključio je Krstičević.

Ministar Krstičević u Dubrovniku boravi uz obilježavanje 29. obljetnice od osnivanja Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik.

V.S.

Dubrovački HDZ proslavio je danas 29 rođendan. Tom prilikom na skupu u hotelu Hilton predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik i gradonačelnik Mato Franković osvrnuo se na prethodno razdoblje, prije svega kazavši kako je HDZ ostvario odličan rezultat na kotarskim izborima.

Rekao je kako je od 207 mandata HDZ osvojio njih 162, odnosno 78 posto. Od 25 gradskih kotara, rekao je Franković, HDZ je pobijedio u njih 22.

- Mi smo to doživjeli i kao test rada gradske uprave. Zato hvala svima koji su glasali za nas. Dužan sam vas izvijestiti i o izvršenim obećanjima. - kazao je Franković, pustivši tada sa svojeg mobitela i audio snimku na kojoj prije godinu i pol dana govori što će sve ostvariti u sljedećem razdoblju.

Na toj snimci Franković govori o pitanju vodoopskrbe, kanalizacijske mreže, poticajne stanogradnje, korištenju EU fondova...

- Evo, čuli ste. Vrijeme je i svjedok i sudac. Što se tiče vodoopskrbe, Brsečine su dobile vodu, počinje projekt vodoopskrbe i u Brsečinama, Šumet za par dana dobiva vodu, kao i Dubravica do iduće godine. Privodimo kraju projekt u Gornjim selima. Neće biti mjesta koje će biti bez vode. Za ludu nam je voda ako je ne možemo piti uvijek. Jedan od problema je bio pročistač. našli smo ga u fazi izvršenosti od 10 posto. Danas pročistač je završen. Nalazi se u fazi probnog rada. U prosincu će biti u punom radu. - naveo je Franković, koji je iskazao i zadovoljstvo učinjenim projektima na kanalizacijskoj mreži, ali i korištenjem EU fondova, preciziravši kako će se u četiri godine mandata povući 700 milijuna kuna.

- Što je Grad bez mladih i bez ljudi? To onda nije Grad. Odavno imamo problem s preskupim stanovima. Zato smo pokrenuli poseban model poticajne stanogradnje po dubrovačkom modelu. A to je najam stana za deset godina u iznosu od 1500 kuna mjesečno. A nakon deset godina pravo na otkup stana, dok sav onaj novac koji se plaćao ulazi u samu vrijednost nekretnine. Prije deset dana smo započeli izgradnju stanova u Mokošici, a u suradnji s Ministarstvom branitelja. Tu je i Solitudo. Vjerujem da će se tu početi graditi iduće godine. Napravili smo korak dalje. Grad se treba širiti. Dobili smo građevinsku dozvolu za cestu od mosta do Pobrežja, kad cesta dođe do Pobrežja, gore imamo veliko zemljište, više od 100 tisuća kvadrata zemlje, gdje će se graditi obiteljske kuće. Tako maksimalno ulažemo u život i naše mlade. - pojasnio je Franković.

Rekao je i kako će se do svetoga Vlaha dograditi vrtić Palčica, koji će dobiti osam novih vrtićkih skupina. Novi vrtić, kazao je Franković, dobit će i Mokošica, koja će također do svetoga Vlaha dobiti nove četiri vrtićke skupine. Osim toga, naglasio je Franković i kako će se nadograditi vrtić Pčelica u Mokošici, ali i graditi vrtić u Solitudu. Iskazao je zadoovljstvo što će se graditi i Područna škola Montovjerna.

Ipak, Franković smatra kako je jedan od najvećih uspjeha ove gradske uprave upravljanje turizmom.

- Nakon što sam preuzeo dužnost gradonačelnika, CNN i BBC su objavili članke o smrti Dubrovnika, grada koji umire pred hordama turista. Bili smo na prekretnici. Uhvatili smo se u koštac s tim., Prezentirali smo javnosti projekt Respect the City, koji kao glavnu okosnicu nosi stanovništvo Grada, a ne turiste. Jer, kad je naš stanovnik zadovoljan, onda će naš turist biti još zadovoljniji. Uspjeh se ne smije brojiti brojem gostiju, nego kvalitetom. Okrenuli smo priču i to smatram jednim od najvećih uspjeha ove gradske uprave. - naveo je Franković.

- No, ne možemo biti zadovoljni sa svim, osobno nikad nisam zadovoljan, bit ću zadovoljan kad za četiri godine pročitam brošuru koju smo predstavili na početku mandata i rečem da smo je ispunili do kraja. Ako je ne ispunimo ja neću biti zadovoljan. - objasnio je.

Kazao je kako ima potrebu reći i "par crtica o nacionalnoj politici".

- Posljednjih mjeseci jedan od najvećih trendova je mjerenje hrvatstva u HDZ-u, mjerenje jesmo li dovoljno veliki Hrvati mi HDZ-ovci. Meni se čini da se povijest ponavlja. Ponavlja se 100 posto. Ne zaboravite 1989. ili nekoliko godina iza toga. Ne zaboravite trenutke kad se mjerilo hrvatstvo dr. Franja Tuđmana. Pa mu se spočitavalo da je bio partizanski general, da nije dovoljno veliki Hrvat, da je bio ljevičar. U međuvremenu danas je jasno da se radi o jednom od najvećih Hrvata koji nas je poveo u stoljetni san svih nas Hrvata. To je slobodna i neovisna domovina Hrvatska. Zato, ima velikih i nas malih Hrvata, ali uvijek su oni mali znali ostvariti velike snove. Ne zaboravite, svi koji pričaju velike priče na kraju iza njih ostane jedno veliko ništa. - zaključio je predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik i gradonačelnik Mato Franković.

Na skupu su govorili i ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, ministar obrane Damir Krstičević, saborski zastupnik i predsjednik županijskog HDZ-a Branko Bačić te župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Prije skupa u Hiltonu članovi HDZ-a su se fotografirali ispred crkve sv. Vlaha te se u Karake prisjetili početaka svoje stranke, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Grad Dubrovnik nema nikakvu kontrolu po pitanju Marine Gruž, jedino putem Vodovoda i komunalnog odjela, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Frnaković na sjednici Gradskog vijeća.

Naime, vijećnik Maro Kristić pitao je kako je moguće "da je obavljen tehnički prijem za marinu Gruž, a Lapadska obale se nije rekonsturirala".
- Dobili su građevinsku dozvolu. Marina je podijeljena u dvije zone, A i B. Do potonje ne može doći infrastruktura, a za zonu A je obavljen tehnički prijem. Grad je dao određene primjedbe, vjerojatno će biti otklonjene te će investitor dobiti uporabnu dozvolu. - rekao je Franković.

- Kako ona vizualno izgleda, to je naš doživljaj, ali oni su ipak ishodovali građevinsku dozvolu, sviđalo se nama to ili ne. - objasnio je Franković.

Dodao je kako se za rekonrukciju Lapadske obale uskoro može očekivati građevinska dozvola, naznačivši kako će se početi s projektom dogodine. Napomenuo je kako će se obnova odvijati u više faze, podsjetivši kako će projekt koštati 19 milijuna kuna.

V.S.

U organizaciji Udruge za zaštitu i uzgoj ptica Dubrovnik, ovog vikenda u Zatonu Malom odvija se izložba ptica u sklopu koje je otvorena i izložba likovnih radova na temu ptice. Izložene su ukupno 323 ptice, a najboljim uzgajivačima su proglašeni Andrej Greguš, Branimir Sentić i Nikša Oblizalo.

Predsjednik Udruge Andrej Greguš za portal Dubrovnikpress.hr kazao je kako su ptice podijeljene po grupama: kanarinci boje, kanarinci stasa, egzotične ptice, papige te ptice europske i domaće faune-

- Ptice su ocjenjivali sudci Duško Matušić, Branimir Sentić i ja. Ukupno je dodijeljeno 95 nagrada, a svoje ptice izložila su 23 uzgajivača iz naše Udruge. Izložba se organizirala zahvaljujući sredstvima Grada Dubrovnika, a u sklopu izložbe organizirali smo i likovno natjecanje uz koje su sudjelovali osnovci iz OŠ Mokošice te polaznici vrtića iz Zatona, Trstenog i Mokošice. Najuspješniji radovi nagrađeni su diplomama i pticama. - rekao je Greguš.

Na pitanje koliko je zapravo uzgajanje ptica zahtjevno, Greguš je odgovorio:

- Ima tu svakodnevnih obaveza, sat-dva vremena posla, treba pticama promijeniti vodu, hranu... Osobno imam oko 200 ptica smještenih u 20, 30 kvadrata. Treba ptice pripremiti za izložbu, odvojiti ih u izložbene kaveze, treba ih okupati. No, sve je to ljubav, nema financijske koristi. Uzgajanje ptica na našem području ima dugu tradiciju. Nas u Udruzi ima 42, a ovom izložbom tek smo otvorili sezonu. Slijedi nam Međunarodno prvenstvo u Rijeci, nakon toga najveća međunarodna smotra u Reggio Emiliji u Italiji te kao kruna Državno prvenstvo koje će se održati u Poreču gdje će naša Udruga izložiti najbolje eksponate. - objasnio je Greguš.

V.Salvia

Gradonačelnik Mato Franković uz današnje polaganje Povelje o polaganju temeljnog kamen na gradilištu budućih stambenih zgrada za veterane Domovinskog rata i mlade Grada Dubrovnika poviše postojećih HRVI zgrada u Mokošici govorio je i o stambenim projektima na Nuncijati i Pobrežju, kazavši kako će oni započeti u 2019 godini.

- Slijedi nam Nuncijata. U suradnji s Ministarstvom kulture došli smo pri samom kraju usvajanja UPU-a Nuncijata koji će osigurati da naši branitelji dobiju zemljište na Nuncijati, a mi paralelno radimo projekt nove ceste kako bi cijela priča bila zaokružena. Projekt će vjerujem početi u 2019. godini. - rekao je Franković.

- Što se tiče onih branitelja čije stambeno pitanje nismo riješili, Grad Dubrovnik je kupio preko 100 tisuća kvadrata na Pobrežju i stambeno pitanje svih branitelja će s tim projektom biti riješeno. I taj projek tće početi u 2019. godini. Došlo je vrijeme da se odužmo svim našim braniteljima i odamo im priznanje jer su se borili za naš Grad. - kazao je Franković.

V.S.

Povelja o polaganju temeljnog kamena položena je danas u zemlju na gradilištu budućih stambenih zgrada za veterane Domovinskog rata i mlade Grada Dubrovnika poviše postojećih HRVI zgrada u Mokošici. Povelju su potpisali ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Slavko Čukelj.

Inače, za izvođača radova izabrana je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Lavčević i Lavčević - inženjering iz Splita. Ministarstvo hrvatskih branitelja u ovom projektu u 2019. godini sudjuje s 60,5 milijuna kuna, a u 2020. godini s 29,7 milijuna kuna. Grad Dubrovnik u projektu sudjeluje s 10,8 milijuna kuna. Izgradit će se tako dvije zgrade sa 108 stanova. Za veterane bit će namijenjeno 65 stanova. Preostale 43 stambene jedinice, s dodatnih 20 garažnih i parkirališnih mjesta Grad Dubrovnik će kupiti za 38 milijuna kuna od Ministarstva hrvatskih branitelja temeljem ugovora o kupoprodaji koji će se sklopiti do kraja 2018. godine.

Ministar Medved rekao je "kako je u 20 godina postojanja Ministarstva hrvatskih branitelja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukupno stambeno zbrinulo 625 stradalnika Domovinskog rata".

- Dodijeljeno je 245 stanova, 347 stambenih kredita i 33 financijske potpore. Ukupna vrijednost je oko 200 milijuna kuna. U mandatu ove Vlade smo zbrinuli 33 stradalnika, od čega sedam dodjelom stanova, deset stambenih kredita te 16 financijskih potpora ukupne vrijednosti 5,2 milijuna kuna. Nažalost u DNŽ još uvijek je stambeno nezbrinuto 679 stradalnika iz Domovinskog rada od čega je njih 110 podnijelo zahtjev za dodjelu stana u Gradu Dubrovniku. Stoga poduzimamo nove korake i danas ovdje polažemo temeljni kamen za početak radova ukupne vrijednosti 93 milijuna kuna, od čega Ministarstvo hrvatskih branitelja sudjeluje s 44 milijuna kuna. Ovim projektom pokazujemo da skrbimo o stradalničkoj populaciji i u skladu s rokovima koje smo propisali zakonom riješiti stambeno pitanje naše stradalničke populacije. - rekao je ministar Medved.

- Nakon niza godina konačno krećemo s rješavanjem onoga što je davno trebalo riješiti, danas okrećemo novu stranicu. Za šest mjeseci ovo će biti mjesto smijeha i budućnosti te istovremeno vraćanje dugova iz prošlosti. Naš grad je jedan od rijetkih koji nije potpunosti riješio stambeno rješavanje hrvatskih branitelja, ali do kraja mandata ćemo ga riješiti stopostotno. Ovo je tek početak. Veći dio ide u namjenu za branitelje koji su na listi prvenstva, a drugi dio za prvi dubrovački POS, mlade obitelji koji ne mogu riješiti stambeno pitanje bez da Grad osigura stambene jedinice, što će biti slučaj ovdje neposredno uz one koji su bili spremni dati život za ovaj Grad. - rekao je gradonačelnik Franković.

Zamjenica župana Žaklina Marević kazala je da je "raduje činjenica da će i mnoge mlade obitelji imati riješeno stambeno pitanje", ističući "da vodstvo Grada Dubrovnika brine o svojim sugrađanima".

Na Danima hrvatskog turizma Dubrovnik su zaobišle značajnije nagrade. Zapravo, nagrađani su jedino gradski prometni redar Marko Šilje u kategoriji najboljeg djelatnika u cestovnom prijevozu te hotel Pucić Palace u kategoriji najuspješnijeg "stories" hotela.

U svim drugim kategorijama, a na Danima hrvatskog turizma ima ih poprilično, Dubrovnik ili nije bio među nominiranima ili jednostavno nije bio nagrađen.

Može se u Dubrovniku postaviti pitanje je li se turizam ispravno promišlja, može li ponuda biti bolja i raznovrsnija, ustvari puno je tu silnica koje treba promisliti. Primjerice, kako oživiti, odnosno izmjestiti iz povijesne jezgre glavninu noćnog života, gdje pronaći dodatnu vrijednost kako bi se sama ponuda disperzirala sa Straduna, ali stalno raditi i na poboljšanju kvalitete smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih usluga. Jasno kako stvari nisu idealne i kako uvijek postoji prostor za napredak.

Međutim, sva ta promišljanje ne bi trebala imati poveznice s činjenicom da su Dubrovnik zaobišle značajnije nagrade.

Naime, iz godine u godinu kriteriji organizatora manifestacije Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice podrazumijevaju da nagradu ne mora osvojiti onaj najbolji, već postoje tu i svojevrsni podstreci za zalaganje.
Ove godine tako se dogodilo da pobjednik bude Zagreb, što je zapravo smiješno jer je jasno da se Zagreb ne može mjeriti s Dubrovnikom ili Rovinjem.

Zagreb je u turističkom smislu odlučio napraviti zaokret, postavivši logiku da nije potrebna blizina mora kako bi se privuklo turiste. Oni koji redovito posjećuju Zagreb upravo će naglasiti to suživljavanje grada s turizmom, a što je eto honorirano na Danima hrvatskog turizma. Međutim, hoće li iduće godine nagradu dobiti Slavonski Brod ako učini neki zaokret? Kad se spomene Hrvatska i turizam zapravo Dubrovnik, Hvar ili Rovinj čovjeku padnu napamet, a upravo Dubrovnik, zajedno s Dalmacijom i Istrom dobrano puni državni proračun na račun turizma.

Ali, eto prema takvim kriterijima najbolji je Zagreb. Baš zato, Dubrovnik ne bi trebalo zamarati što se nije pronašao u društvu najboljih, kad je očito da su i Dani hrvatskog turizma ustvari manifestacija čiji su kriteriji vođeni zadovoljenjem svih aktera, što ustvari miče faktor realiteta sa samog priznanja, a samim tim i nekog prestiža.

Drugim riječima, Dubrovnik svoju "turističku bitku" već je dobio jer ostvaruje najbolje brojke uz dolaske i noćenja turista,  a tu su i uglavnom izvrsne reakcije turista na Dubrovnik. Jasno, puno je tu koraka uz koje i one negativnije strane treba poboljšati, ali neovisno o rezultatima Dana hrvatskog turizma.

U povodu Dana dobrovoljnih davatelja krvi, Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik dodijelio je priznanja višestrukim darivateljima krvi. Ovo godine dodijeljeno je 81 priznanje za pet, deset, dvadeset, dvadeset i pet, trideset, četrdeset, pedeset i sedamdeset i pet puta darovanu krv, ali i šest obiteljskih zahvalnica, dakle onih namijenjeih obiteljima u kojima barem dva člana darivaju krv.

Darivatelji koji su dobili priznanje i srebreni znak Hrvatskog Crvenog križa za 75 puta darovanu krv su Edin Čerimagić i Zdravko Cvitanović. Darivatelj koji je ove godine imao završno 42. darivanje Željko Kulišić. Pak, darivatelji koji su ove godine dobili priznanje i brončani znak Hrvatskog Crvenog križa za 50 puta darovanu krv su Ante Vujičić, Božo Papac, Ivo Kalinić, Vlaho Lujo i Mario Klokoč. Obiteljske zahvalnice dodijeljene su obiteljima Obradović, Slade, Obuljen, Baletić, Bupić, Matković i Rikalo.

Prizanja za četrdeset darivanja dobili su: Ivica Matana, Željan Petrić, Božo Sesjak, Miho Soljačić i Marko Žitković, dok su za pedeset darivanja krvi dobili priznanje: Ivo Kalinić, Mario Klokoč, Vlaho Lujo, Božo Papac i Ante Vujičić. Priznanja za trideset darivanja krvi dobili su: Romeo Boroje, Davor Jurković, Nikša Kisić, Tonči Kovačević, Vlaho Lučić, Branko Radić, Ivo Rilović, Antonio Rušić, Srđan Todorović i Ilija Vodopić.

Prizanja za deset darivanja dobili su: Nikša Bušlje, Denis Dilberović, Jadranka Dubčić, Frankica Đuraš, Ivan Herceg, Maro Kalinić, Antonija Kapetanović, Marinko Kmetović, Denis Konjević, Franka Kristović, Robert Loginka, Ante Lučić, Luka Markić, Andriana Matušić, Jakov Nodilo, Jadranka Pantović, Josip Perutina, Teo Putica, Marko Radojčić, Domagoj Režić, Dijana Rikalo, Valentina Roso, Nikša Slade, Ilija Stražičić, Darko Surla, Niko Trtoman i Ante Volarević.

Priznanja povodom pet darivanja krvi dobili su: Maris Arbanasin, Maja Biuk, Lucija Cvjetković, Franica Dujmović, Katica Grgurin, Marija Gverović, Ella Karamatić, Ana Kristić, Sanja Metković, Ines Regović, Dubravka Rilović, Vesna Šanovsky, Tea Tomelić, Katija Violić, Darija Vukas i Mirjana Zec.

- Svake godine obilježavamo Dan dobrovoljnih darivatelja krvi. Jedna doza krvi otprilike spasi tri života, a mi na skromni način dodijeljujemo priznanja kako bi se tim ljudima zahvalili za ono što nesebično daju, a nema ljepše nego spasiti nečiji život. - rekao je predsjednik GDCK Dubrovnik dr. Vicko Mihaljević.

Ravnatelj dubrovačkog GDCK Živko Šimunović također se zahvalio darivateljima krvi, kazavši i kako ga raduju aktivnosti koje članovi Društva provode.

Novinarima su se obratili i Zdravko Cvitanović te Edin Čerimagić, koji su danas dobili priznanje za 75 puta darovanu krv. Cvitanović je kazao kako mu darivanje krvi pričinja veliko zadovoljstvo, dodajući da je s darivanjem počeo sa 17 godina. Čerimagić je kazao kako je ciljano dao krv 1976. godine kako bi spasio život prijatelju. Dodao je da svi u njegovoj obitelji dobrovoljno darivaju krv.

V.S.

Stranke desnog predznaka, kako na državnom nivou, a tako i dubrovačkom u principu doživljavaju neuspjehe na izborima što je u neskladu s europskim trendom gdje ovakve stranke bilježe porast u potpori građana.

Dakle, niti dubrovački politički prostor nije bitno drugačiji od onog državnog, gdje ustvari stranke desnice mogu ući u predstavničko tijelo građana kroz neku koaliciju, što jasno dovodi u pitanje njihovu samu političku opstojnost u Gradu Dubrovniku.

MARKOVIĆ (HRAST): KLJUČ U UJEDINJENJU

Trenutno, upravo na račun koalicije faktor u dubrovačkom političkom životu je Hrast kojega u Gradu vodi Krešimir Marković, a koji je postao i gradski vijećnik, što za ipak malu i relativno novu stranku predstavlja uspjeh.
- Naš odnos s HDZ-om je dobar, od početka je dobar i taj odnos se nastavio i kvalitetno se razvija. Što će biti poslije, ne mogu predviđati, ali za sad je odnos dobar i kvalitetan. Oni su tražili suradnju, mi smo pristali. - kazao je Marković za portal Dubrovnikpress.hr.
No, neizbježno pitanje je može li Hrast sam polučiti značajan rezultat na izborima.
- Morat ćemo donijeti tu odluku. Mislim da kad je nešto dobro, a naš odnos s HDZ-om je dobar to ne treba mijenjati. No, mi ćemo vidjeti kako ćemo na izbore izaći. Za sad HDZ očito smatra da smo im mi dodatna snaga za biračko tijelo u Gradu Dubrovniku. - naveo je Marković.

Odgovorio je na pitanje što smatra glavnim uzrokom da stranke desnog predznaka ne mogu polučiti bolje rezultate.
- Desne stranke bi mogle biti kvalitetnije organizirane, isto kao i stranke lijevog predznaka. Moglo se drugačijim pristupom više ostvariti. Ali, da bi se to postiglo trebalo na drugačiji način djelovati. Izlaziti u javnost kao jedna opcija, ujediniti se. Mislim da je u podjeli glavni problem dosadašnjih neuspjeha. - zaključio je Marković, koji je naveo kako Hrast u Gradu Dubrovniku ima oko 50 članova.

ŠIMUNOVIĆ (HSP AS): PRAVA DESNICA ĆE UVIJEK IMATI SVOJ PROSTOR

Ono što su HDZ-u sad Marković i Hrast, nekoć su bili HSP AS i njegov predsjednik Ivan Šimunović, koji je također zahvaljujući koaliciji s HDZ-om uživao ulogu dubrovačkog gradskog vijećnika.
- Nas sad nema u Gradskom vijeću Vijeću, ovaj put nismo zastupljeni. Ali, mi djelujemo kako smo djelovali, pokušavamo se pripremati za izbore koji će biti za dvije godine, ako možda ne i prije toga. A brzo su i europski izbori. - naveo je Šimunović, kazavši kako u županiji HSP AS broji 450 članova, a u Gradu Dubrovniku njih 120.
- Dakle, to je neki okvir koji je bio i svih prijašnjih godina. Moram vjerovati i vjerujem da postoji prostor za HSP AS u Dubrovniku. Vidimo da desnica dobiva značajne glasove diljem Europe. Taj omjer je realan, tu se radi od nekih od pet do 15 posto glasova. Šansa za rastom je i u neradu aktualne vlasti. Vjerujem da možemo računati na pet, sedam ili devet posto glasova na izbora. Nažalost, u nas je desnica raštrkana, ali mislim da se to treba "porihtati" i da će prava desnica uvijek imati svoj prostor. - precizirao je predsjednik dubrovačkog HSP-a AS Ivan Šimunović.

VUKOTIĆ: NAPOKON JE DOŠLO VRIJEME DA DESNE I LIJE STRANKE NISU POTREBNE

Zanimljiv sugovornik na temu političkih prilika i neprilika je Slobodan Vukotić, inače bivši predsjednik dubrovačkog HSP AS, ispred kojega je također djelovao kao gradski vijećnik Grada Dubrovnika.

Dakle, radi se o osobi koja je djelovala kao predsjednik stranke desne preferencije, a koju trenutne političke dužnosti ne sprječavaju da kaže ono što misli.
- Mišljenja sam da je došlo vrijeme u kojem napokon i desne i lijeve političke stranke nisu potrebne! Svi se trebaju okrenuti gospodarstvu, razvojnim projektima, borbi protiv korupcije i kriminala, posebno u državnim institucijama. Glasači očito shvaćaju da se treba okrenuti razvoju, a ne nekakvim podjelama na lijeve ili desna. Ne mislim da se neka ekstremno politička opcija može vratiti na političku scenu, osim onih koji će se zauzeti za razvij u svojim zajednicama. - objasnio je Vukotić.
- Pazite, nije suvišno niti loše voljeti domovinu, voljeti svoj dom, ali bilo kakva ekstremna politika ne može dovesti do rezultata, niti politička stranka ekstremno desnog predznaka može pronaći svoje mjesto na političkoj sceni. - rezolutan je Vukotić.

Objasnio je i zašto smatra da su te stranke izgubile dio članstva.
- Recimo da su neki pravaških pretenzija ušli u politiku da se obračunaju s korupcijom i kriminalu poglavito u HDZ-u, ali i SDP-u. Ta manjina je naposljetku ulazila u koalicije s HDZ-om i shvatila da ne može ništa promijeniti. Onda su se i povukli. Nažalost, apatično je stanje na političkoj sceni, bez obzira o kome se radilo. Mislim da su ljudi izgubili volju da se nešto može promijeniti dok su ovakvi na vlasti. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr nekadašnji predsjednik dubrovačkog HSP AS Slobodan Vukotić.

Rezultati projekta projekta Crveni križ u Gradu predstavljeni su na današnjoj konferenciji za novinare. Naime, projekt je to koji se provodi već četvrtu godinu zaredom, a uz kojega su djelatnici i volonteri Crvenog križa pružaju prvu pomoć na Stradunu, Lokrumu, plažama i zidinama.

Zamjenica predsjednika dubrovačkog Crvenog križa Katija Damjanović tako je rekla da su ove godine od 1.svibnja do 30. rujna šezdesetak članova Kluba mladih Dubrovačkog Crvenog križa odradilo 29.096 sati i imali sveukupno 4.059 intervencija. Što se tiče financija, kazala je kako je za projekt u 2018. utrošeno 1,4 milijun kuna. Grada Dubrovnika projekt je financirao sa 650 tisuća kuna, Društvo prijatelja dubrovačke starine s 299.727 kuna, Turistička zajednice Grada Dubrovnika s 220 tisuća kuna, a Javna ustanova Rezervat Lokrum s 197.333 kn. Pak, Hrvatski Crveni križ i Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik za projekt su izdvojili 68.354 kuna vlastitih sredstava.

O počecima projekta više je rekao predsjednik dubrovačkog Crvenog križa dr. Vicko Mihaljević.
- Projekt je počeo prije četiri godine, sasvim slučajno. Naime, jedna gospođa na zidinama je bila ozlijeđena, nije ju se moglo skinuti sa zidina i to je odradio HGSS. Čuvši tu situaciju zapitao sam se zar nema nitko u Gradu tko razmišlja o turistima koji su na zidinama, na Stradunu i plažama? Hitna pomoć je brza, razvijena i efikasna, ali ne može pokriti sve pozive koji idu prema njoj. Pokušali smo onda osposobiti mlade. Tak smo prve godine imali dva punkta na zidinama, bilo je skepse i od samog Društva, drugu godinu smo imali punktove na Stradunu, treću godinu smo krenuli na Lokrum, a četvrtu godinu s projektom spasioca na gradskim plažama. - rekao je Mihaljević.

- Mi se nosimo s komentarima kako tratimo vrijeme mladih ljudi, kako se troši previše novca. Čujemo i da mi ne trebamo jer je tu hitna pomoć. Ali, dok hitna pomoć dođe do zidina izgubit će pola sata. A osoba kojoj je pozlilo može biti "gotova" kroz par minuta. Ovaj projekt ima itekakvog smisla, stvoren je međuprostor za koji su zaslužni mladi ljudi kojima se zahvaljujemo. - objasnio je dr. Mihaljević.

Ispričao je lako je jedan čovjek pao na Lokrumu i bio cijeli krvav, a ozljede su mu sanirane od strane djelatnika Crvenog križa. Tada, kazao je Mihaljević, "tek po završetku intervencije taj čovjek im je otkrio da je španjolski kardiolog te je sa zanimanjem slušao više o projektu". Pak, naveo je Mihaljević, jedan sugrađanin je htio da mu se ispred Sponze izmjeri tlak, nakon što mu je objašnjeno kako timovi Crvenog križa ne mjere tlak, rekao je Mihaljević, "taj čovjek je kazao znate li vi da sam ja kapetan". Jasno, ova anegdota govori o percepciji domaćih i stranih ljudi o ovom projektu Crvenog križa.

Na konferenciji za novinare govorio je i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić koji je rekao kako je projekt opravdan ako je i jedan ljudski život spašen.

Novinarima su se obratili i partneri dubrovčakog Crvenog križa, ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec, tehnički tajnik DPDS-a Lukša Hanza, Stijepo Domijan ispred TZ Grada Dubrovnika te pomoćnica za sestrinstvo u Zavodu za hitnu medicinu Nikolina Duper. Svi oni naglasili su značenje ovog projekta.

Ravnatelj dubrovačkog Crvenog križa Živko Šimunović kazao je kako ovo Gradsko društvo ove godine slavi 140 godina, naglasivši da će se 16. studenog u Kazalištu marina Držića održati centralna proslava.