Prosjek me ne zanima, rekao je na konferenciji za novinare novi predsjednik Malonogometnog kluba Square Željko Raguž. Na "pressici" su predstavljena i pojačanja Squarea, a to su Dubrovčanin Maro Đuraš i Brazilac Leonardo dos Santos znakovitog nadimka Pele.

Raguž je u ponedjeljak postao predsjednikom Squarea.

- Neću najavljivati titule, to bi bilo bahato, pored nas postoje klubovi koji imaju veći budžet, ali bit ćemo ugodno iznenađenje nove sezone. Novi prijelazni rok je u siječnju, pred trenerom i igračima nema imperativa, ali očekujemo dobar i atraktivan nogomet te rezultate koji će nas zadovoljiti. Nadam se da ćemo kraj sezone dočekati uzdignutih ruku. - kazao je Raguž.

- Zadnje sam tri godine bio predsjednik Košarkaškog kluba Dubrovnik. Iz financijskog minusa smo ušli u plus, ušli smo u Prvu ligu... No, u košarci sam više odrađivao posao, ovdje sam došao iz strasti jer zaista volim mali nogomet. - dodao je Raguž.

Što se tiče pojačanja, u Square se vratio Maro Đuraš, koji je prošlu sezonu igrao za MNK Split. On je kazao kako mu je povratak u Dubrovnik bio izričita želja, dodavši kako Square ima i odličan podmladak koji voli trenirati. Pak, 29-godišnji Brazilac Leonardo dos Santos došao je iz španjolske lige, inače jedne od najboljih malonogometnih liga u Europi, gdje je igrao za Cartagenu.

- Jako sam lijepo prihvaćen, ovdje je sve u najboljem redu. Imam želju osvajati trofeje. dat ću sve od sebe da osvojimo titulu. Vjerujem da je ekipa ovdje prava i uvjeren sam da možemo do najboljih rezultata ako budemo dobro igrali. - rekao je Leonardo dos Santos, koji je kazao i kako je igrao još za Botafogo, Ibiramu, Joinville...

Trener Squarea Antun Bačić naglasio je kako vjeruje da je učinjen dobar posao oko pojačanja te kako jezgru kluba čine domaći igrači. I kapetan Squarea Hrvoje Cvjetković rekao je da je zadovoljan ovogodišnjom ekipom, objasnivši da sad "treba zavrnuti rukave, raditi i krvavo trenirati".

Na konferenciji za novinare govorio je i dosadašnji predsjednik Squarea Željko Jelić. On u klubu ostaje kao dopredsjednik.

- U ovih pet godina kako sam bio predsjednik dva smo puta bili u finalu kupa, natjecali se u doigravanju za prvaka... Vjerujem da je klub stabilan, ali i kako je sad vrijeme za skalin više kojega pod novim predsjednikom možemo ostvariti. - rekao je Jelić, dodavši da bi svoj mandat ocijenio s ocjenom dobar.

Novi predsjednik Raguž je kazao kako je Jelić preskroman, preciziravši kako je ta ocjena puno viša i kako je "Square organiziran kao malo koji klub u Gradu i zemlji".

U Gradskom vijeću bit ću na raspolaganju svim sugrađanima, rekla je potpredsjednica dubrovačkog HNS-a Marina Vučković Matić, koja će u ponedjeljak prisegnuti kao nova dubrovačka gradska vijećnica. Vučković Matić će u Gradsko vijeće ući umjesto nedavno preminulog akademika Nenada Vekarića.

- Bez obzira na preferencije građana, bilo oni lijevo ili desno, bit ću na raspolaganju svim građanima. - rekla je Marina Vučković Matić.

Inače, tema konferencije za novinare bila je uvođenje eksperimentalne provedbe kurikularne reforme.

- Sjećamo se prosvjeda na kojima su građani izrazili nezadovoljstvo obrazovnim sustavom. Vrištali je s transparenata da se obrazovanje vrati struci. Pisalo je na transparentima i da naša djeca nisu ni desno ni lijevo. HNS je prepoznao potrebu da se promjene naprave u obrazovanju i odlučio je preuzeti odgovornost. Dao je povjerenje nestranačkoj ministrici Blaženki Divjak i ona je odlučila vratiti obrazovanje struci. U našoj županiji su tri škole u kojima se provodi eksperimentalna kurikularna reforma. U Gradu je to Osnovna škola Ivana Gundulića, a na Korčuli OŠ Blato i Srednja škola Vela Luka. - objasnila je Vučković Matić.

- Veliki zaokret je to u obrazovanju. Torbe su lakše, eksperimentalni program se implementira, nove su smjernice u obrazovanju. Manje toga se uči napamet, a nastavnici se dodatno educiraju te su se stavili na raspolaganje novim generacijama. Iskorak je to za obrazovanje sve naše djece, no treba znati da je ovo još uvijek eksperimentalna provedba. Sva iskustva će se moći implementirati dogodine kad bi sve škole trebale raditi po novom programu. Naša djeca zaista nisu ni desno ni lijevo već su naša. I moramo raditi za dobrobit naše budućnosti i zato idemo naprijed u provedbi eksperimentalne kurikularne reforme. - zaključila je potpredsjednica dubrovačkog HNS-a Marina Vučković Matić.

V.Salvia

Devetomjesečne peripetije oko ravnateljskog mjesta u Kazalištu Marina Držića konačno bi se mogle privesti kraju. Naime, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, ravnatelj teatra ipak bi mogao postati mladi redatelj Paolo Tišljarić, koji je trenutno zapravo favorit gradske uprave, koja brže-bolje ovo pitanje želi adaktirati.

Na sjednici Odbora za izbor i imenovanja, koja je održana u srijedu, osim o prijedlogu nove ravnateljice Zavoda za obnovu Dubrovnika, govorilo se i o izboru nove čelne osobe Kazališta Marina Držića. Članovi ovog Odbora HDZ-ovi vijećnici Katarina Doršner, Blaž Pezo i Marko Potrebica, Mostov Maro Kristić te SDP-ov Jadran Barač nisu dali konačan prijedlog već će se još jedna sjednica održati u ponedjeljak, pred samu sjednicu Gradskog vijeća.

Očekuje se da se u tom razdoblju obave završni razgovori s Tišljarićem te bi se upravo njega trebalo predložiti gradskim vijećnicima. Njegova protukandidatkinja Mia Begović baš i ne uživa sklonost čelnih osoba Grada, budući da su kontroverze koje se vežu uz nju postale pravilo, a ne iznimka.

Jasno, ne treba odbaciti niti mogućnost da ne dođe do dogovora s Tišljarićem, odnosno da Odbor posluša mišljenje Kazališnog vijeća koje se na svojoj sjednici nije odlučilo za nijednog kandidata. Onda bi valjda ponovo išao ponovljeni natječaj.

Na čelu Kazališnog vijeća je Marin Gozze, a njegov sastav čine Đuro Market, Asim Arslanagić, Karlo Krijes i Vesna Babarović. Njihovo obrazloženje zašto ne preporučuju nijednog kandidata odnosi se na to da "Mia Begović nema iskustva u vođenju kazališne kuće", a problem Tišljarića je taj "da mu se kroz predloženi program iščitava neupućenost u specifičnosti Kazališta Marina Držića", odnosno da je "taj program primjereniji nekoj kazališnoj kući koja je već ustrojena i ekipirana sa svim potrebnim kadrovima".

Smiješna su to obrazloženja jer zamišljenog iskustva nije imao niti aktualni ravnatelj Ante Vlahinić, niti ga je imala novinarka Lidija Crnčević koju je Kazališno vijeće predložilo na prethodnom natječaju, a koja je od kandidature odustala. Uopće, ako bi se gledalo prema parametrima koje je navelo Kazališno vijeće onda bi malo koji šef dubrovačkih ustanova u kulturi uopće dobio ravnateljsku priliku.

Stoga, ukoliko Odbor za izbor i imenovanja, a na koncu i Gradsko vijeće ne posluša mišljenje Kazališnog vijeća, odaslat će "lijepu" poruku upravo Kazališnom vijeću, čije mišljenje tako biva nebitnim. U svakoj drugoj situaciji, narativ bi bio taj da eto politika ne sluša mišljenje stručnjaka, tj. ide mimo njega, što baš ne ide ruku uz ruku s demokratičnosti. U svakoj drugoj situaciji, osim u ovoj.

U ovoj situaciji je politika ustvari glas razuma jer kad bi se slušao trust mozgova Kazališnog vijeća i njihova obrazloženja niti četiri, pet ili šest natječaja očito ne bi bilo dovoljno da se pronađe novi ravnatelj jednog, i u hrvatskim prilikama, malog teatra. Stoga, koliko god zvučalo paradoksalno, ovdje je politika ona koja osjeća potrebu da se napokon skonča ova agonija po KMD-u. Jasno, povući će to onda i pitanje svrsishodnosti Kazališnog vijeća, koje bi očito rado djelovalo kao tijelo bez obaveze i odgovornosti, ali na koncu politika je ona koja bi se i s njim trebala pozabaviti.

U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti u ponedjeljak koju će odluku donijeti spomenuti Odbor jer, uistinu, oko KMD-a više ništa ne bi smjelo iznenaditi.

A što se tiče samog detaljno obrazloženog Tišljarićevog programa, treba reći kako on namjerava Kazalište otvoriti turistima, županijskoj publici, ali i povećati glumački ansambl te tehničku službu. Cilj mu je, kako je napisao u svom programu, "postaviti i afirmirati klasične hrvatske i svjetske dramske naslove, književnosti, u suradnji s brojnim hrvatskim i europskim umjetnicima svih generacija, kao i poticati stvaralaštvo hrvatskih autora, ali i promoviranje vrhunaca suvremenog svjetskog teatra te čuvati autohtoni dubrovački govor". Poseban naglasak u Tišljarićevom programu je i na marketinškom aspektu te on namjerava u sklopu KMD-a otvoriti i suvenirnicu.

Grabovica se trebala zatvoriti još jučer, ne može se dokazati da prošlotjedna onečišćenja na Ombli nemaju veze s Grabovicom, rekla je na konferenciji za novinare potpredsjednica dubrovačkog HNS-a i bivša direktorica Čistoće Nataša Gabričević.

Također, Gabričević je okupljenim novinarima predala i dio studije koja, kako je rekla, u direktnu svezu dovodi Grabovicu s Omblom". Naime, u toj studiji iz 2016. godine "stoji da se traser boja otpuštena s Grabovice na izvoru Omble pojavila za pet dana". Sve to, tvrdi Gabričević, "može značiti i da je prošlotjedno onečišćenje povezano s Grabovicom".

- Iz gradske uprave mogu reći da to nije povezano, ali mogu li dokazati da nije povezano? - zapitala se Gabričević.

Rekla je i da prošlotjedno onečišćenje biološke prirode, a ne mehaničke, preciziravši "da stoga neće pomoći niti pročistač pitke vode čija je uloga pročišćavanje zamućene vode".

Nakon što je dobila uvid u studiju te 2016. godine, kazala je, "učinila je sve da se Grabovica zatvori te je i Gradsko vijeće donijelo odluku u prosincu 2016. o zatvaranju Grabovice"
- Vjerovala sam u zatvaranje Grabovice nakon te odluke, i tadašnja oporba, a današnja vlast željela je Grabovicu zatvoriti. - objasnila je.

- Pozivam gradsku upravu na čelu s gradonačelnikom Frankovićem da bez odlaganja provede zatvaranje tj. zabranu odlaganja na Grabovicu te zatim pristupi sanaciji i njenom zatvaranju uz potporu EU fondova, putem kojih bi se moglo bespovratno dobiti do 85 posto novca. Projekt kojega gradska uprava želi provesti se odnosi na sanaciju Grabovice uz potporu Fonda za zaštitu okoliša, putem kojeg bi se na račun daljnjeg korištenja ovog odlagališta moglo dobiti do 60 posto potrebnih sredstava, i to ukoliko bi Grabovica i dalje ostala aktivno odlagalište. - navela je Gabričević.

Na pitanje zašto sad govori o zatvaranju Grabovice, odnosno na pitanje što je učinila po tom pitanju kad je bila direktorica Čistoće, Gabričević je kazala kako se odluka o zatvaranju našla na Gradskom vijeću odmah nakon što su postali jasni pokazatelji navedene studije, ističući da se za njezinog mandata mjerio i sastav graničnih vrijednosti procjednih voda na Grabovici, ali i sanirale tamošnje lagune, odradilo mikrozoniranje te naposljetku donijeta je odluka o prestanku korištenja Grabovice.
- No, ovo nije politička tema. Ne želim tražiti krivce. Samo želim poručiti da je moj stav, ali i stav HNS-a da treba prestati odlagati novi otpad na Grabovicu. Već 1996. krenule su pripreme za njenu sanaciju i zatvaranje. Već od 2002. godine na Internetu nalazimo čitav niz studija i elaborata koji ukazuju na mogućnost štetnog utjecaja Grabovice na izvorište Omble. Napokon 2003. godine izdaje se građevinska dozvola za sanaciju i zatvaranje Grabovice. Svaka daljnja tumačenja o tome kako se treba upravljati procjednim vodama koje se stvaraju u neadekvatnim uvjetima i izlaze izvan okvira laguna direktno u okoliš, svako daljnje zatvaranje očiju i priča o tome da je izdana nova građevinska dozvola, da će se raditi sanacija i zatvaranje Grabovice sljedeće godine su suvišni. Zavod za javno zdravstvo zna još od 2000. godine da je Grabovica povezana s Omblom. Ali oni ne mogu ništa poduzeti po ovom pitanju, već to mogu samo Čistoća i Grad. Zatvorite Grabovicu. - poručila je potpredsjednica dubrovačkog HNS-a i direktorica Čistoće Nataša Gabričević.

Kad bi se računalo po voznom redu Libertasa ispalo bi da je turistička sezona gotova, da su ugostitelji i hotelijeri zatvorili svoja vrata, pa se eto samo još broje pare i čeka travanj kako bi turisti ponovo počeli dolaziti.

No, sve je to daleko od istine i od onoga što Dubrovnik trenutno živi. I dalje su u večernjim satima pune ulice, istina manje nego u samom srcu sezone, ali itekako dovoljno pune da bi se moglo reći da Grad skupa sa svojim gostima diše punim plućima. Ali, sve to eto nije dovoljan argument kako bi Libertas nastavio voziti prema ljetnom voznom redu.

Dakle, još u lipnju Libertas je produžio svoje prometovanje sve do ranih jutarnjih sati. Tako se sve do 2.15 sati moglo s Pila za Mokošicu ili Babin Kuk. Od danas zadnji autobus za Mokošicu ili Babin Kuk kreće u 1.15 sati. Dakle, za sat vremena vozni red je skraćen.

Na prvu možda ne izgleda strašno, ali velika je razlika kad čovjek već u ponoća i pol priprema i planira svoj odlazak kući, a sasvim drugačije kad ima opciju ići doma s autobusom koji kreće iza 2 sata.

Život Grada ne staje u 1 sat. Upravo naprotiv, dobrano nakon tih ura rade ugostiteljski objekti, a raniji odlazak zadnjeg autobusa s Pila ne predstavlja samo komplikaciju gostima, nego i radnicima, brojnim djelatnicima kafića i restorana koji taman iza 1 sat završe sa zatvaranjem, pa se tako dodatno trebaju snalaziti za prijevoz do doma.

Osim toga, šalje se tu općenito pogrešna poruka o Dubrovniku. U redu, početak rujna i školske godine imaju jednu simboliku „prestanka“ ljeta, evo danas su na ulicama i đaci i sve to pomalo ide svome smiraju. No, čemu iz godine u godinu požurivati taj isti smiraj, a to je upravo ono što Libertas radi, bez obzira na to koja ga uprava vodila? Hotelski i privatni kapaciteti i dalje su manje-više puni, ljudi žele izlaziti i sezona se općenito produljila.

To i jest godinama bio svevišnji cilj - produljenje sezone kako bi se gosti disperzirali i u razdoblju predsezone ili posezone. Stoga, kad smo to dosegnuli i kad sad tu poziciju treba dodatno osnažiti nema potrebe skraćivati vozni red već početkom rujna. Jednostavno, autobusi bi komotno mogli prometovati do 2.15 sve do početka listopada, a zašto ne i nakon toga.

Izložba „Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“ otvorena je večeras u Kneževome dvoru. Izložbom je predstavljen dio kartografske zbirke koja se čuva u fundusu Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a koja sadrži preko 500 primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih u širokom vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća. Autorica izložba je voditeljica Pomorskog muzeja Ana Kaznačić Skurić.

Autorica Kaznačić Skurić kazala je kako se izložba sastoji od tri tematske cjeline. Radi se o kartografiji europskih zemalja, kartografiji Dubrovačke Republike i pomorskoj kartografiji Jadrana. Dodala je kako je prezentirano ukupno 87 kartografskih djela, istaknuvši kako su odabrane karte najboljih europskih kartografa iz 17., 18. i 19. stoljeća, prve pomorske karte Jadrana iz druge polovine 18. i prve polovine 19. stoljeća, pomorske karte nacionalnih europskih hidrografskih ureda iz 19. i 20. stoljeća, rukopisne karte Dubrovačke Republike dubrovačke provenijencije, kao i karta Dubrovačke Republike Miha Pešića iz 1746. godine posuđena iz Državnog arhiva u Dubrovniku, portulanski atlas Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, tiskana izdanja starih atlasa nastalih od 16. do 20. stoljeća i terestrički globusi iz 18. i 19. stoljeća.

Naglasila je kako su stare karte iznimno kulturno dobro i "kao dio pisane kulturne baštine jednog naroda vrijedan su povijesni izvor koji svjedoči o prostoru i vremenu u kojem su kartografska djela nastala, a ujedno su i važan izvor podataka za znanstvena istraživanja".

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać rekla je kako je napravljen odabir najznačnijih djela, dodavši kako zbirka Pomorskog muzeja u Dubrovnika spada u najbogatije kartografske zbirke u Hrvatskoj. Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji je poručio da su ove karte bile nekadašnji GPS, naglasivši da je trenutak da na ovoj izložbi "u spomen 500 godina državnosti Dubrovačke Republike vidimo koje su to bile njezine komparativne prednosti".

Izložbu prati i reprezentativni dvojezični katalog koji, uz poglavlja o povijesnom pregledu kartografije, razvoju pomorske kartografije i kartografije u Dubrovačkoj Republici, donosi i popis kataloških jedinica, stručno obrađenih prema Međunarodnom standardu za opis kartografskog gradiva – ISBD(CM), prilagođen muzejima, kao i popis kartografa, gravera i izdavača. Na otvorenju izložbe katalog će biti dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po promotivnoj cijeni od 210 kuna.

Likovni postav izložbe potpisuje studio Rašić + Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. studenoga.

[youtube url="

V.S.

Viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić bit će izabrana za novu ravnateljicu ove ustanove. Naime, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress. hr, Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na današnjoj sjednici odlučio se upravo za Skurić. Ostale prijavljene kandidatkinje bile su sadašnja v.d. ravnateljice Zavoda za obnovu Iva Carević Peković te viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora Sanja Krželj.

Članovi ovog Odbora su HDZ-ovi vijećnici Katarina Doršner, Blaž Pezo i Marko Potrebica, Mostov Maro Kristić te SDP-ov Jadran Barač. Većinom glasova, dakle, izabrana je Mihaela Skurić. Prema proceduri, prijedlog Odbora dostavit će se na suglasnost Ministarstvu kulture RH i mišljenje županu Nikolu Dobroslaviću, a po ishođenju istih uputit će se na Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Iako je potrebno ishodovati još mišljenja jasno je kako se ovdje može reći da je izbor Mihaele Skurić gotovo pa siguran, odnosno kako će ona biti izabrana za novu ravnateljicu ZOD-a na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak.

No, sve ovo sa sobom vuče određene konotacije koje znakovito kazuju o trenutnom dubrovačkom i hrvatskom ne samo političkom, nego i društvenom ozračju.

Podsjetimo, ovdje se radi o ponovljenom natječaju. Na prvotno objavljeni bile su se javile Iva Carević Peković i Sanja Krželj. Natječaj je poništen te je objavljen novi, u kojemu se recimo nije tražio program rada te koji je po svakoj svojoj značajki bio onako prikladniji za posao blagajnice u Pemu nego za čelnu osobu ZOD-a. Tada je bilo jasno da se tu radilo o očitom traženju „idealne“ treće osobe, koja je eto pronađena u liku i djelu Mihaele Skurić.

Možda je Skurić idealna osoba za voditi ZOD, to će se tek vidjeti, ali čemu onda silne pohvale sa svih stana Ivi Carević Peković o dobrom vođenju Zavoda za obnovu Dubrovnik? Očito, bilo je to samo mrtvo slovo na papiru. Jer, da nije tako, natječaj se ne bi poništavao i ne bi se tražila treća osoba koja iz ovih ili onih razloga više zaslužuje.

A zašto Skurić više zaslužuje? Mihaela Skurić natjecala se na Nezavisnoj listi Konavle na platformi MOST-a na lokalnim izborima za konavosko Općinsko vijeće 2017. godine. Kako je i Mostov Maro Kristić član Odbora, a kako živimo u društvu gdje je stranačka pripadnost ključna pri zapošljavanjima na javne funkcije, ne treba biti pronicljiv zašto se to većina odlučila upravo za Mihaelu Skurić.

Nelogično je čemu onda silna priopćenja Kristića i Dolores Lujić u kojima se proziva sadašnja gradska uprava, ali papir ionako svašta trpi. Ono što je jasno na ovom primjeru je da Most itekako kadrovira, kao što je i jasno kako je cijelo vrijeme na snazi dogovor s HDZ-om.

Ostaje samo za nadati se da će Skurić svoj posao obavljati dobro. I, ta nada je ono što je u cijeloj priči najžalosnije. Dakle, to što se potrebno nadati da se „ubolo“ s ovom ili onom osobom, a ne to što se startno radi o dobroj kandidatkinji ili kandidatu. Startno, eto, važna je samo stranačka pripadnost.

Počela je nova školska godina. Živo i veselo bilo je u Osnovnoj školi Ivana Gundulića, u kojoj je održana i priredba, a tom prilikom prvašiće je pozdravio je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, koji je ovu školu posjetio zajedno s pročelnikom gradskog UO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživom Brčićem. Inače, u prvi razred OŠ Gruž upisano je 111 učenika prvih razreda te još dva prvašića u Područnoj školi Luka Šipanska.

- Danas je veliki dan. Većina vas će zaboraviti ono što sam ja pričao, ali će se sjećati cijeli svoj život onaj prvi trenutak ulaska u razred. Grad Dubrovnik je i ove godine svim svojim osnovnoškolcima osigurao besplatne udžbenike. A što se tiče osnovne škole u Gružu, ovdje smo osigurali značajna novčana sredstva.- rekao je Franković.

- Samo ćemo ove godine u OŠ Ivana Gundulića uložiti deset milijuna kuna. Ovo je prva škola koja provodi kurikularnu reformu, ali i prva e-škola te eko škola. Možemo biti ponosni na našu školu u Gružu. Najbolje želim našoj dječici, neka im je sretan prvi dan škole i neka sretno plove dalje u budućnost. - kazao je gradonačelnik Franković, koji je s učenicima zasadio i stablo, dok je ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez također pozdravila učenike, zaželjevši im sve najbolje u njihovom školovanju.

Nakon što su posjetili OŠ Ivana Gundulića, gradonačelnik Franković i pročelnik Brčić pošli su u obilazak Područne škole Montovjerna i OŠ Lapad, a prethodno su obišli i OŠ Antuna Masle u Orašcu.

V.S.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš potpisali su danas ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu dječjih vrtića „Ciciban" i „Izviđač", ukupno vrijednih 1.5 milijuna kuna. Cijeli projekt obnove košta četiri milijuna kuna.

Također, potpredsjednik Vlade i ministar Štromar gradonačelniku Frankoviću uručio je odluke o dodjeli bespovratnih sredstava za sufinanciranje energetske obnove osnovnih škola Ivana Gundulića i Marina Držića.

- Ovo je nastavak započete suradnje. Već obnavljamo i podižemo energetsku učinkovitost za OŠ Lapad. Investicija je to vrijedna sedam milijuna kuna. Sad potpisujemo ugovore za još dva vrtića, a energetski će se obnavljati i dvije škole. Dakle, to je pet javnih objekata. Grad će nastaviti koristiti ova sredstva kako bi podizao energetsku učinkovitost svojih škola i vrtića. - rekao je gradonačelnik Franković.

Potpredsjednik Vlade i ministar Štromar rekao je više o ovim natječajima.

- Dakle, ukupna vrijednost obnove vrtića je četiri milijuna kuna, a Ministarstvo je osiguralo milijun i pol kuna. Što se tiče razlike, Grad će se moći prijaviti na druge fondove. Što se tiče osnovnih škola, samo energetska obnova OŠ Ivana Gundulića koštat će 7,8 milijuna kuna, a država će biti tu s 2,7 milijuna kuna. Interesantno je da potpisujemo ugovore dva dana prije početka školske godine. Jedne posebne školske godine budući da se nakon 20 godina uvodi reforma u obrazovanju To nije mala stvar. Mnogi su je htjeli provesti, odgađala se, a evo Vlada je došla do tog nivoa da će reforma ući u učionice. - objasnio je Štromar.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš kazao je kako Fond dobije prijave jedinica lokalne samouprave uz koje se istima teško može pomoći, ali i da dobije prijave dobro pripremljenih projekata. Dodao je kako Grad Dubrovnik spada u ovu drugu kategoriju.

Potpisivanju ugovora nazočili su zamjenik direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović, direktorica DURA-e Ana Marija Pilato, pročelnica UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i pročelnik UO za izgradnju i upravljanje projektima Srđan Todorovski.

Također, ministar Štromar i direktor Ponoš potpisali su i ugovor s metkovskim gradonačelnikom Daliborom Milanom za projekt energetske obnove sportske dvorane u Metkoviću. Projekt je to vrijedan devet milijuna kuna.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je radove na obnovi Lazareta. Između ostalih, obilasku su nazočili župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković. Pak, premijera Plenkovića s tijekom radova upoznala je ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnik Iva Carević Peković.

Podsjetimo, nositelj projekt "Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika", uz koji su su osigurana EU sredstva za obnovu Lazareta obnavljaju, upravo je Zavod za obnovu Dubrovnika. Trenutno se radi na na osmoj, devetoj i desetoj lađi ovoga kompleksa. Na obnovu tri lađe utrošit će se 20,6 milijuna kuna. Inače, uz cijeli projekt osigurano je 31 milijun kuna.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo projektom, odnosno svim njegovim značajkama s kojima ga je upoznala Iva Carević Peković. Tako je u jednom trenutku uz osmijeh poručio Frankoviću "kako je dobar" te je dodao "da ne vidi kako može izgubiti iduće lokalne izbore".

Inače, Plenković je posjetio i lađu koju koristi Folklorni ansambl Linđo. Tom prilikom popričao je s ravnateljem ove gradske ustanove u kulturi Vlahom Kljunkom, koji je premijeru tom prilikom uručio i poklon.

V.Salvia