Dogovor je bio da HSLS uđe u Vijeće neovisno o rezultatu izbora, zato jer između te dvije stranke postoji najveća sličnost u programima te HSLS nije konkurent HNS-u nego partner, rekla je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednica dubrovačkog HSLS-a Belka Elezović.

Naime, HNS-ova Marina Vučković Matić ući će u Gradsko vijeće umjesto nedavno preminulog akademika Nenada Vekarića, koji je u ovom predstavničkom tijelu građana zajedno s Matijom Čale Mratović djelovao kao nezavisni vijećnik. I Čale Mratović i Vekarić su iz HNS-a izašli nakon što je ova stranka na državnoj razini koalirala s HDZ-om. Pošto je na zajedničkoj listi HNS-a i HSLS-a Elezović bila četvrta, dok je Vučković Matić bila 11., logično je pitati Belku Elezović je li očekivala ulazak u Vijeće.

- O našoj koaliciji pred lokalne izbore prošle godine dogovorili su se predsjednik HSLS-a Darinko Kosor i tadašnji predsjednik dubrovačkog HNS-a Andro Vlahušić. Nisam bila na tom sastanku, ali smatrala sam cijelo vrijeme da ja kao četvrta na listi trebam ući u Gradsko vijeće. Jučer sam imala sastanak s predsjednikom dubrovačkog HNS-a Mihom Obradovićem i od toga neće biti ništa. Mislim da HSLS zaslužuje to mjesto. Naša koalicija je još tri godine na snazi i mislim da bih dobro zastupala interese ne samo HSLS-a nego i HNS-a jer je dogovoren partnerski odnos. - kazala je Belka Elezović.

- Moram reći da cijela ova situacija oko mandata meni prvenstveno izaziva tugu jer se radi o mandatu akademika Nenada Vekarića, koji nas je nažalost prerano napustio. Akademika Vekarića će u Vijeću biti nemoguće zamijeniti, radi se o osobi koja je u Dubrovnika bila jedinstvena. Također, iako mislim da je HSLS zaslužio vijećničko mjesto, moram reći kako mi je drago da će u Gradsko vijeće ući Marina Vučković Matić. Radi se o jako pametnoj i dragoj osobi i sigurna sam da će na nivou zastupati interese HNS-a, ali i HSLS-a. - dodala je Elezović.

Špekulira se kako će iz Gradskog vijeća izaći Matija Čale Mratović, što bi otvorilo još jedno mjesto u Gradskom vijeću nekome s liste HNS-HSLS.
- Ne bih to komentirala, Matija Čale Mratović je još uvijek u Gradskom vijeću pa stoga ne bi bilo fer govoriti o njenom mandatu. - konstatirala je Elezović, podvukavši ipak i kako HNS očito računa na mandate vijećnika koji su u Vijeću djelovali kao nezavisni vijećnici.

Rekla je više i o trenutnoj situaciji u dubrovačkom HSLS-u.
- Mi u HSLS-u nismo uljuljkani, iako jest istina da preko ljeta nismo imali toliko aktivnosti, svi radimo, i to na poslovima koje nismo dobili zahvaljujući stranci. No, svakako radimo na osnaživanju članstva, a čim dođe jesen imat ćemo brojne aktivnosti. Prije svega izdvojila bih tu osnivanje Foruma žena, kako na gradskom, tako i na županijskom nivou. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednica dubrovačkog HSLS-a Belka Elezović.

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž krenuo je u ozbiljan "rat" protiv kulture, odnosno kako on smatra, prevelikog proračunskog izdvajanja za kulturu nauštrb sporta. Pronašao je tu i određenu nišu pa, vidjevši da ga građani poprilično podržavaju, jer uistinu iza rada pojedinih ustanova u kulturi i pogotovo udruga malo toga opipljivog stoji, dosta je i inzistirao po tom pitanju.

Krajem svibnja na Facebook profilu DUSTRA-e najavljena je anketa, u kojoj je napisao da bi se trebalo ispitati jesu li građani da se "novcem iz proračuna plaćaju svi hirovi u kulturi kao niti jedan grad u lijepoj našoj pa da nemamo za druge stvari" ili su pak za to da se "novcem iz proračuna napravi sportska infrastruktura i povećaju iznosi za razvoj sportskih klubova".

Naglasio je tada da će on i članovi DUSTRA-e napustiti Gradsko vijeće ako ne bude preko 80 posto onih koji će tu odabrati sport naspram kulture.

Danas, Raguž je odgovorio na pitanje portala Dubrovnikpress.hr hoće li anketa uistinu ići.

- Naravno! Ići ćemo u anketu, naručit ćemo je od najjače tvrtke u tom polju, a to je Ipsos Puls. Pitat ćemo sva važna pitanja da vidimo što ljudi zaista misle. Nju ćemo predočiti javnosti. Građani će tako odgovarati na pitanja jesu li zadovoljni raspodjelom novca u kulturi, koliko posjećuju kulturna događanja i Dubrovačke ljetne igre, a na kraju ćemo povezati cijelu priču sa sportom i bit ćemo pametniji kad dođu sami rezultati. Čekamo da završi sezona i nakon toga ide anketa. - najavio je Raguž.

Na pitanje je li i dalje stoji obećanje da će napustiti Gradsko vijeće ako barem 80 posto građana tu prednost ne daju sportu, Raguž je odgovorio:

-To i dalje stoji! Pokrit ćemo se po ušima ako ne ispadne da sam bio u pravu, odnosno ako ako rezultati ne budu kako smo naznačili. A to je da će velika većina reći da se godinama izdvaja preveliki iznos za kulturu, pogotovo kroz kontekst onoga što dobijemo. Pritom se izdvaja premalo za sport, a znamo što sport nudi i zašto bi trebao raspolagati s više sredstava. - poručio je Raguž.

Nema tome dugo, tek nešto više od godinu dana da je gradonačelnik Mato Franković na Gradskom vijeću, a uz tadašnje probleme u Folklornom ansamblu Linđo govorio kako se ovoj ustanovi u kulturi daje posljednja šansa.

Podsjetimo, bilo je to vrijeme kad je na sjednici Gradskog vijeća bila razriješena ravnateljica Anuška Matušić, a za vršitelja dužnosti ravnatelja imenovan Vlaho Kljunak. Zašto zadnja šansa? Zato jer je "puklo" između plesača i Matušić te tadašnjeg umjetničkog direktora Tomislava Šokca. Normalno je to u svakom poslu, ali u Linđu nije bilo prvi put. "Puklo" je bilo i između plesača i bivše ravnateljice Dubravke Sarić, koja je onomad plesače optužila i da vole popiti.

Jasno, kad se nešto ponavlja i poprima obrise obrasca tada je logično i spominjanje posljednje šanse. Pogotovo jer je FA Linđo gradska ustanova u kulturi koja je i direktno ovisna o gradskom proračunu. Danas, može se čuti da je pod novim ravnateljem Kljunkom situacija drugačija, tj. da su izglađeni međuljudski problemi koji su kočili normalno razvijanje Linđa.

No, faktor međuljudskih odnosa tek je jedan čimbenik u funkcioniranju bilo koje ustanove pa tako i gradske ustanove u kulturi. Drugi čimbenik je vrlo jasan - svrsihodnost postojanja. Linđo ima svoju svrhu, posebice u radu s mladima, no sve zahtijeva novac, a koliko ovaj ansambl ovisi o proračunskim sredstvima…

Za odgovor na ovo pitanje portal Dubrovnikpress.hr zatražio je od ravnatelja Vlaha Kljunka podatke o broju nastupa od početka godine do danas te koliko je, ne računajući nastupe na Dubrovačkim ljetnim igrama, ukupno ulaznica prodano uz nastupe kao i koliko iznosi prihod od istih.

"Folklorni ansambl Linđo je do 20. kolovoza 2018. ostvario 72 nastupa, od toga 4 u okviru programa Dubrovačkih ljetnih igara." - odgovorio je ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak.
"Kada govorimo o prihodima i ulaznicama, ne možemo promatrati samo prodane ulaznice iz razloga što Ansambl aktivno surađuje i s mnogim agencijama za koje nastupa po fiksnim cijenama neovisno o broju gostiju te se za te nastupe ne prodaju ulaznice. Na svim dosadašnjim komercijalnim nastupima u tekućoj godini Linđo je pogledalo oko 7.500 gostiju, što ne uključuje: gratis nastupe, nastupe za Grad Dubrovnik, agencijske nastupe, nastupe na eventima te nastupe na otvorenim pozornicama. Kada bi uključili i takve nastupe ukupni broj ljudi koji su gledali Linđove nastupe penje se i do preko 15.000." - napisao je Kljunak.

Također, odgovorio je i na pitanje portala Dubrovnikpress.hr koliki je ukupan dosadašnji rashod FA Linđu u 2018., ukupan prihod i koji iznos od toga je prihod od proračunskih sredstava, tj. Grada Dubrovnika.

"Dosadašnji ukupni rashodi iznose oko 2.350.000 kuna od čega je na plaće za 17 zaposlenika izdvojeno oko 1.200.000 kuna. Dosadašnji prihodi Ansambla od Grada iznose malo manje od 2.000.000 kuna, dok ukupni vlastiti prihodi iznose oko 610.000 kuna. Osim navedenih prihoda, FA Linđo također sudjeluje u EU projektu "Lazareti kreativna četvrt Dubrovnika" iz kojega je do sada uprihodovao 240.000 kuna." - piše u odgovoru ravnatelja Kljunka.

Iz svega se očekivano iščitava ovisnost FA Linđo o gradskom proračunu i činjenica da Linđo samostalno ne može zaraditi za plaće. Jasno, ne može se svuda očekivati isključivo zarada i ne može se na svemu zaraditi, ali se treba raditi na tome da se razlika između proračunskih sredstava i onih ostvarenih znatno smanji, kako uostalom treba biti i u ostalim ustanovama u kulturi.

Ravnatelj Kljunak nedovoljno je dugo na čelu Linđa i nije bilo za očekivati da po tom pitanju donose velike promijene, godine i godine su tu funkcioniranja po istom modelu, očekivanja da se sve što manjka pokrije iz gradskog proračuna, a da bi se preko noći moglo djelovati drugačije. Stoga, Kljunku zapravo treba odati priznanje što je sredio spomenute međuljudske probleme, što ne znači da mu u daljnjem radu ne bi trebao biti izazov povećati prihode.

U svakom slučaju, Kljunak je u svom odgovoru još istaknuo:
"Osim navedenih financijskih pokazatelja voljeli bi istaknuti povećanje broja djece u našim pripremnim sastavima i Linđovom blagu, suradnju s drugim folklornim ansamblima, izdavanje priručnika (bojanke) za rad s djecom „Linđovo blago“ i ostale aktivnosti našeg ansambla." - zaključio je ravnatelj Folklornog ansambla Linđo Vlaho Kljunak.

Dodjela nagrade Orlando za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom dijelu Dubrovačkih ljetnih igara obično prođe u nekakvom mirnom, svečarskom duhu nezamjeranja te takva zapravo malo kad izazove neku veliku pozornost javnosti. Ove godine Orlando za najbolju dramsku izvedbu pošao je u ruke glumice Nataše Kopeč, a za najbolju glazbenu izvedbu nagrađen je ruski pijanist Daniil Trifonov. Upravo je izbor Trifonova uz ovogodišnju dodjelu nagrade eto povukao i neke kontroverze.

Naime, članici ocjenjivačkog suda nagrade Orlando za glazbeni program Mariji Grazio zasmetale su, navodi ona u svojem Facebook statusu, izjave intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski.

GRAZIO: INTENDANTICA JE NEGIRALA KREDIBILITET ŽIRIJA, A TIM I SVOJ KREDIBILITET

"Htjela bih se osvrnuti na jednu izjavu intendantice Igara koja je jučer sljedeće izjavila pred izravni prenos zatvaranja festivala. Izjavila je da nije zadovoljna odlukom žirija za glazbu za nagradu Orlando i da je tu nagradu trebalo dodijeliti mladom pianisti Ivanu Krpanu ili projektu Dubrovnik plovi u intonaciji." - napisala je Grazio, koja je dodala kako se tu radi o njezinom osobnom stavu, a ne stavu cijelog žirija kojega inače još čine predsjednik Goran Merčep te Sanja Dražić.

Napisala je Grazio kako je Trifonov "monstrum za klavirom", dodajući kako je njegov nastup "bio nešto najčudesnije što je uživo čula u svom životu".

"Ipak od svega je najgore, a nadam se da su to tv gledatelji zaključili, gospođa intendantica ovom svojom izjavom je negirala kredibilitet nas koji smo bili članovi žirija, a tim i svoj kredibilitet. Žao mi je da se drzla davat takve izjave, jer bazično mi nije mrska,intimno - ima nešto simpatično šašavo u njenom govoru i ponašanju." - napisala je Grazio u svojoj objavi na Facebooku.

RUŽDJAK PODOLSKI: PRAVO SVAKOG DA IZNOSI MIŠLJENJE NA DRUŠTEVNIM MREŽAMA

Portal Dubrovnikpress.hr kontaktirao je i intendantica Doru Ruždjak Podolski. Na telefonski poziv ona se nije javljala, a u SMS poruci je napisala kako je u inozemstvu te kako je za "krucijalne i hitne teme na raspolaganju putem maila".

"A što se ovih komentara tiče, pravo je svakog da iznosi svoje mišljenje na društvenim mrežama i u medijima." - kratko je napisala intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, koju komentar Grazio tako očito i ne dira previše.

Program Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto predstavljen je na konferenciji za novinare održanoj u Sponzi. Festival će se otvoriti sutrašnjim koncertom u Kneževome dvoru, a trajat će do 21 rujna. Održat će se ukupno 13 koncerata.

- Šestu godinu zaredom organiziramo ovaj festival. Ideja je bila ponuditi kvalitetna kulturna. glazbena događanja i u rujnu. Nakon svih ovih godina nešto smo naučili, vidimo i da nije lako održati Festival. Naš festival je niskobudžetni, a festival koji dolazi nakon Dubrovačkih ljetnih igara ima obavezu da bude kvalitetan. Mislim da smo mi vrlo kvalitetni, a što uspijevamo zahvaljujući umjetnicima s kojima surađujemo, a koji rado dolaze u naš Grad. - rekao je ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damir Milat.

Sam program je predstavio glazbeni direktor Festivala Christoph Campestrini. Festival će otvoriti Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem australskog dirigenta Nicholasa Miltona, svojedobno glavnog dirigenta DSO-a koji trenutno radi u Njemačkoj. Kao solist u ovoj glazbenoj večeri nastupit će Aleksey Semenenko, dobitnik brojnih nagrada, među kojima je i Orlando 2016. godine. Osim Miltona i samog glazbenog direktora festivala, Christopha Campestrinija, orkestrom će tijekom festivala ravnati i singapurski dirigent Darrell Ang, južnokorejski dirigent TaeJung Lee, zagrebački dirigent Tomislav Fačini i njemački dirigent Christoph Koenig.
Suradnja s Laus Akademijom ove će godine donijeti tri koncerta. Nadalje, 30. kolovoza nastupit će najbolji mladi violinisti, 5. rujna publiku očekuje koncert posvećen 145. godišnjici rođenja Sergeja Rahmanjinova i 100 godina smrti Claudea Debussya, a kojeg će izvoditi renomirani glazbenici Goran Končar, Vasily Shcherbarkov i David Grigorian.

U nastavku festivala nastupit će nagrađivana bugarska pijanistica Plamena Mangova, ali i tri ponajbolje i najtraženije hrvatske glazbenice u inozemstvu: pijanistica Martina Filjak, čelistica Monika Leskovar i klarinetistica Marija Pavlović. Svaka od njih održat će po jedan koncert s orkestrom, ali i jedan zajednički recital u sklopu programa Stradun Classic. Nezaobilazno je i gostovanje ruskog virtuoza Dmitryja Sinkovskog, ali i dubrovačkih glazbenika Marije Grazio, Aljoše Lečića i Dubravke Šeparović Mušović. Kako bi svi pronašli nešto za sebe, bit će tu i jazz koncerta, a po prvi put imat ćemo priliku čuti zanimljiv projekt etno jazz glazbe koju će izvesti sastav Bow vs Plectrum s dubrovačkom jazz pjevačicom Majom Grgić. Pravi „okršaj“ klasične i jazz glazbe održat će se 20. rujna kada će nastupiti Gudački kvartet DSO-a i Elvis Stanić Group. Cijeli program možete pročitati OVDJE.

Na konferenciji za novinare govorio je i dirigent Nicholas Milton, koji je kazao da je oduševljen što je ponovo u Dubrovniku.

- S DSO-om sam prvi put radio prije 18 godina. Zahvalan sam što me moj prijatelj Campestrini pozvao ovdje. Vidjeli smo se u Beču prije par mjeseci, nismo pričali o Beču, nego o ljubavi prema Dubrovniku. Oboje dijelimo ljubav prema Gradu. - kazao je uz osmijeh Milton.

Direktorica TZ Grada Dubrovnika Romana Vlašić kazala je kako je "TZ cilj produžiti sezonu".

- Iz tog razloga potičemo i ovakva događanja. DSO je jedan od onih naših prvih suradnika, svakako najkvalitetnijih po tom pitanju. Ovaj festival nije jedini na kojemu zajednički radimo. Želim festivalu puno uspjeha, novih glazbenih trenutaka, lijepu međunarodnu suradnju i drago mi je da stvaramo zajedno jednu novu tradiciju. - zaključila je Romana Vlašić.

Festival će se održati u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, dubrovačkom TZ te uz podršku Ministarstva kulture RH i Hrvatske turističke zajednice.

Ne bih davala ocjene onoga što smo napravili. te ocjene su već debelo prisutne u duhovnom prostoru Grada, neka su različite i neka su podložne dijalogu. rekla je intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski na konferenciji za novinare koja je održana uz večerašnje zatvaranje 69. Dubrovačkih ljetnih igara.

- Ovdje sam došljakinja i uistinu nisam nailazila na poteškoće. Dapače, dobili smo otvoreni dijalog s Gradom Dubrovnikom i Županijom dubrovačko-neretvanskom, kao i Ministarstvom kulture. To je jako važno. Olakšavajuće je imati otvoreni dijalog i dobru komunikaciju, ali i dobiti konstruktivnu kritiku u smislu toga da se naše djelovanje učini još boljim. - kazala je Ruždjak Podolski.

- Sljedeće godine je 70 godina Igara. Nastavit ćemo se intenzivno baviti istraživanjem područja ambijentalnog teatra i njegovih mogućnosti s akcentom na razvoj publike i pokušajem dovođenja najsuvremenijih kazališnih produkcija, ali ne samo kazališnih nego i baleta te suvremenog plesa koji su uvijek bili sastavni dio Igara. - dodala je Ruždjak Podolski, istaknuvši da je bitno i apostrofirati "mitske trenutke ovoga Grada".

- Već možemo predstaviti dva događanja. To je gostovanje Državnog orkestra Donje Saske iz Hannovera pod ravnanjem maestra Ivana Repušića, kao i koncert Iva Pogorelića. - najavila je Ruždjak Podolski.

Ravnateljica DLJI Ivana Medo Bogdanović rekla je kako je izvedeno 86 predstava na 30 lokacija te kako je ugošćeno oko dvije tisuće umjetnika. Naglasila je kako je bilo 19 besplatno održanih programa. Proračun je iznosio 13,8 milijuna kuna, a od čega je, naglasila je Medo Bogdanović, "44 posto ostvareno zahvaljujući vlastitim prihodima".

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pohvalila je umjetničko vodstvo Igara na čelu s Ruždjak Podolski znakovito poručivši "da smo se vratili na razinu profesionalizma koju očekujemo od najvećeg nacionalnog festivala".

Gradonačelnik Mato Franković je govorio o idućim Dubrovačkim ljetnim igrama.

- Grad može biti i otvoreniji prema svojim Ljetnim igrama. Trebamo omogućiti i neke prostore koji su sada postali nemogući za održavati predstave. Otvorit ćemo ih našoj publici. Pred nama su 70. DLJI. Kad smo otvorili 69. Igre odmah sam počeo razmišljati o tim 70., koje su velika obaveza Grada i Ministarstva kulture. Moraju biti na najvećoj mogućoj razini. Grad će osigurati maksimalna moguća sredstva kako bi doveli najveće svjetske umjetnike, kako bi imali Igre na ponos ne samo Grada Dubrovnika nego i cijele Republike Hrvatske. - objasnio je Franković.

Zamjenica župana Žaklina Marević rekla je DLJI šalju poruku i kako usmjeravati mlade generacije, zaključivši da će DNŽ i dalje kao i do sada sudjelovati u njihovom radu.

U jednom od svojih medijskih istupa, a koji redovito nazoče podobni novinari, dok se oni koji se smatraju nepodobnima ne pozivaju, ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Marijo Bekić jučer je eto kazao kako bolnica ima odličan standard, što eto ide sve do razine da dolaze i inspekcije NATO saveza koji su zadovoljni viđenim.

Govorio je Bekić o tome kroz prizmu liječenja turista, gdje eto OB Dubrovnik nema ravne u cijeloj državi, a rekao je Bekić, "standard je to koji nemaju niti neke zapadne zemlje".

Nijedan uspjeh se ne treba omalovažavati, lijepo je da se u OB Dubrovnik liječe stranci i to, njih, kako je Bekić rekao oko pet tisuća godišnje, ali nije li malo pretjerano hvaliti se oko liječenja turista, dok zdravstvo kroz kontekst liječenja domaćih ljudi doslovno puca od bolesti?

Kako su to prenijeli odabrani mediji, oni koji ne bi postvaljali nezgodna pitanja na „pressici“, rečeno je na toj konferenciji za novinare da su strancima "na raspolaganju 24 sata dva kirurga, otorinolaringologa, dva anesteziologa, neurokirurga, interventnog kardiologa, dva dežurna internista, radiologa..."

A eto, kad hrvatski državljanin mora u bolnicu ono s čim se suočava daleko je od idile koju Bekić spominje kroz dimenziju zdravstvene skrbi koja se osigurava turistima. Dakako, tu su dugačke liste čekanja, prenatrpani odjeli, vremešni medicinski aparati, eto činjenica i da na duži period nije radio niti uređaj magnetske rezonance, a OB se mora nositi i s velikim problemom odlaska liječnika u neka sretnija društva te ogromnim dugovima.

Problem o kojemu se ne govori je i jedna psihička tortura koju pacijent mora prolaziti sam sa sobom prije odlaska na liječenje. Prije svega satkana je ona u onoj odvratnoj hrvatskoj zbilji uz koju se ništa ne može bez veze. Pa, prosječan dubrovački pacijent, isto kao i prosječan pacijent u ostatku države, pred odlazak na liječenje eto mora misliti i koga poznaje, tko mu može srediti brži pregled, bolju uslugu, koga treba nazvati na telefon, a kome, treba i to jasno reći, ponuditi nagradu, da ne rečemo mito, da bi dobio adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

Naravno da zato nije kriv dr. Bekić, tu su stvari davno postavljene naopako u cijelom društvu, nije dr. Bekić kriv niti za upitne bolničke usluge koje korijene pak vuku kroz državni zdravstveni sustav, ali zvuči krajnje ignorantno govoriti o nekakvoj usluzi za strance, hvaliti se brojem liječnika koji su njima na raspolaganju, spominjati nekakve NATO inspekcije i zapadne standarde, dok cijeli zdravstveni sustav, iz čega ne treba izuzeti niti dubrovačku bolnicu, pripada zemljama trećeg svijeta.

Zapravo, podsjeća to na stari hrvatski kompleks uz koji je najvažnije prezentat se strancima, dok je domaćima valjda dobro bilo što. Još točnije, ustvari, podsjeća to na onaj narativ uz koji se vječno hvali npr. zagrebačko organiziranje Snježne kraljice, gdje se tako služe jastozi i ostali specijaliteti, dok u Italiji, Austriji ili Švicarskoj skijaši jedu paštete. Istovremeno, zaboravlja se tu da civiliziran svijet, onaj koji se brine o svojoj sirotinji, zdravstvu i potpomaže održanje srednjeg sloja, ne mari za drugorazredne događaje.

Drugim riječima, normalan i civiliziran svijet ne gaji sliku lažnog uspjeha i ne pronalazi sreću u licemjerju, kojim je prosječan Hrvat svakodnevno okružen. Kroz takvo licemjerje, ni više ni manje, može se svesti i Bekićevo hvaljenje s bolničkom uslugom za strance, a s kojim naposljetku ravnatelj samo kompenzira odjek općeg ponora s Medareva, s kojim su svakodnevno suočeni pacijenti o kojima ne brine NATO i za koje nije potrebno ispuniti zapadnoeuropske standarde.

Glavna sezona je pri kraju. Jasno, bude gostiju kroz cijeli rujan, bude ih i na jesen, ali na jednoj semantičkoj razini završetkom Dubrovačkih ljetnih igara i prvim ruksacima na leđima đaka već se rezimiraju neki rezultati.

Ove godine, po broju dolazaka i noćenja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji statistika kaže da je sezona nešto malo bolja ili ista kao lanjska, odnosno u srpnju je bio gotovom isti broj dolazaka i noćenja u odnosu na lani, a sveukupno u prvih sedam mjeseci šest posto više dolazak i četiri posto više noćenja.

No, razgovarajući s turističkim djelatnicima, hotelijerima, ugostiteljima i inima može se čuti kako sezona dugo nije bila lošija. Naravno, dokaz je to kako općenito pouzdavanje u postotke dolazak i noćenja bez cijelog konteksta, odnosno prihoda, nema previše smisla. Ima smisla pak zapitati se je li prethodnih godina stalno dvocifreno bilježenje porasta broja gostiju došlo i uz činjenicu da se kroz sustav E-visitor gosti napokon revnije broje, a manje je iznajmljivanja na crno što pokazuju podaci id a je najveći rast bio bilježen upravo kod privatnih iznajmljivača. No, to je već druga tema, a kakva je sezona uistinu vidjet će se tek po prihodima.

Ipak, prvi dojam je kako je osnovni problem naklapanja o lošoj sezoni u činjenici da se jednostavno previše očekivalo. Tržišno gledano, uostalom, zašto bi uvijek trebao biti prisutan linearni rast? Zašto sve što ne podrazumijeva rast se smatra neuspjehom? Stagnacija je sračunata u svaku životnu utakmicu, a kamoli ne ekonomiju, koja ima jasno zadani plafon.

To što se očekivalo da se svake godine može rasti i rasti ne znači automatizmom da je sezona loša, a kukanje o praznim kapacitetima… Eh, povećali su se i kapaciteti, drugim riječima svaka garaža pretvorena je u apartman, a svaka šupa u restoran pa eto ne mogu svi biti namireni i temeljem sezone kupiti novi automobil.

Legitimno je na imenu Dubrovnika pokušati zaraditi, međutim, "kvaka" i jest u tome što se to pokušava isključivo masovnošću, a ne nekakvom osmišljenom ponudom uz koji sami prihod nije uvjetovan brojem gostiju.

E, to je moment u kojem se krug zatvara, tj. ono što treba brinuti. Nije problem što možda ima nešto manje gostiju, nego u tome što ne postoji jasno oformljen sistem, koji uporište mora imati u kvaliteti ponude i usluge.

Jer, kad stvari funkcioniraju, kad je sistem jasan i kad ga definira kvaliteta, onda nema niti razloga za brigu. Onda faktor oporavka Egipta ili Turske, možda i faktor Svjetskog prvenstva u nogometu, odnosno svega što se navodi kao razlog te relativno kao slabije sezone, i ne može igrati neku dugoročnu ulogu. A samo istinska kvaliteta nikad ne može biti "out". Može u ovom slučaju biti ponekad zasjenjena eto nekom dobrom "all inclusive" ponudom na grčkoj obali, ali na duge staze ništa je ne može istinski ugroziti.

Kad se nudi loša usluga uz smiješno i bahato podizanje cijena smještaja koje su istovjetne onima u zapadnim metropolama, onda je jasno da postoji zabrinutost te da gosti mogu odlepršati isto onako kao što su i došli. Kad država nije u stanju zadržati mlade ljude koji bi mogli raditi u turizmu te kad povećava boravišne pristojbe i poreze kako bi novac utukla u bujanje svog birokratskog aparata glasača, onda je isto jasno da ne postoji okvir uz koji se uistinu može očekivati zadržavanje turista.

Sve su to razlozi za brigu, a ne je li se eto svake godine bilježi rast od deset, 15 ili 20 posto. Već, dakle, samo u tome što nikad i nije postojala jasna, pametna i kvalitetna strategija što zapravo s tim rastom i s tim gostima.

Radovi idu svojim tijekom,  završit će u zadanom roku do kraja rujna. No, kašnjenja se očekuju oko sportske dvorane gdje je potrebno sanirati krov. - rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić koja je sa suradnicima danas obišla radove na energetskoj obnovi Osnovne škole Lapad.

Radovi su započeli krajem svibnja, a uključuju kompletnu izolaciju vanjske ovojnice, potpunu izolaciju krovišta i vanjskih zidova, zamjenu 99 vanjskih otvora i šest vrata, ugradnju termostatskih ventila na 171 radijator te zamjenu postojeće rasvjete LED tehnologijom.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 7,6 milijuna kuna, a financiranje najvećeg dijela investicije, čak 5,1 milijun kuna, osigurano je bespovratnim sredstvima iz EU fondova što energetsku obnovu lapadske škole čini prvim projektom u obrazovanju na području Grada Dubrovnika koji se sufinancira sredstvima iz europskih fondova.

- Trenutno je u fazi izmjena otvora, ugrađuju se novi. Sad se otvori izmjenjuju u učionicama kako bi školska nastava mogla početi. Tijekom rujna mijenjat će se otvori u hodnicima. Što se tiče sportske dvorane, pojavili su se konstruktivni problemi, potrebno je dakle sanirati krov pa onda završiti energetsku obnovu dvorane. Izrađen je projekt, moramo osigurati sredstva od četiri milijuna kuna u rebalansu proračuna u rujnu. Onda ide ugovaranje, početak radova u listopadu. Nadamo se da će konstrukcija završiti do Božića, a da će sve skupa biti gotovo do veljače. - rekla je Tokić.

Ravnateljica OŠ Lapad Mirjana Kaznačić kazala je kako je značajna energetska obnova ove škole. Što se tiče obnove sportske dvorane, Kaznačić je rekla:

- Ma ne treba oko toga praviti probleme, mnoge škole nemaju dvorane uopće, a mi smo u OŠ Lapad navikli na visoki standard. Profesori tjelesnog odgoja su već napravili plan, prilagodit ćemo se uvjetima. Imamo izvrstan okoliš ispred škole, a u slučaju kiše kao nekad ćemo igrati šah, pikado, gledati sportske emisije. Prilagodit ćemo se i izdržati jer znamo da će uvjeti u školi biti izvrsni. - dodala je Kaznačić.

Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić također je pozvao roditelje na strpljenje po pitanju sportske dvorane, kazavši kako je ovaj cijeli projekt obiman i "da svi moraju maksimalno doprinijeti da se realizira". Kazao je da je resorno Ministarstvo upoznato s izmijenjenim kurikulumom tjelesnog odgoja u ovoj školi.

Također, zamjenica gradonačelnika Tokić dotaknula se općenito pitanja energetske obnove školskih i vrtićkih zgrada u Dubrovniku

- Grad je osim lapadske škole prijavio još dva vrtića, kojima su isto odobrena sredstva. Čekamo odobrenje sredstava i za grušku školu te obadvije škole na Ilijinoj glavici. A slijedi novi natječaj u rujnu na koji ćemo prijaviti sve ostale objekte. - najavila je Orlanda Tokić.

U sklopu programa Ključevi od grada za djecu pripovjedačica Jasna Held okupila je najmlađu festivalsku publiku (a i onu malo stariju) u utorak, 21. kolovoza u crkvici Sv. Stjepana u Pustijerni te ih odvela u svijet narodnih priča i bajki iz okolice Dubrovnika. Ni neočekivani pljusak nije zaustavio pripovjedaonicu, samo su se mali znatiželjnici sklonili od kiše ispod volta kraj crkvice i nastavili ovo uzbudljivo putovanje.

Dubrovkinja Jasna Held od 1994. godine nastupa kao profesionalna pripovjedačica bajki i priča te lutkarica. Godine 2004. sudjeluje na susretu europskih pripovjedača bajki EPOS u Njemačkoj. Nakon toga često nastupa u inozemstvu: Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, gdje pripovijeda tradicionalne priče i bajke odraslima, na engleskom jeziku. Renomirani pripovjedački teatar iz Velike Britanije Jasnu Held preporučuje kao jednu od 10 najboljih europskih pripovjedača izvan Velike Britanije. Od 2007. godine članica je HCDO-a (Hrvatskog centra za dramski odgoj) te drži radionice i seminare odgajateljima, nastavnicima i članovima HCDO-a na temu pripovijedanja bajki i priča. U crkvici sv. Stjepana u Pustijerni Jasna Held pripovijedala je narodne priče dubrovačkog kraja iz zbirke Baltazara Bogišića, među kojima se mališanima posebno svidio Papagalo, ispričan upravo u intimnoj atmosferi ispod volta, kiši usprkos.

Program za najmlađu festivalsku publiku se nastavlja i večeras, likovnom radionicom Kako percipiramo umjetnost? koju će voditi Lucija Vuković i Helena Puhara te umjetnice Katarina Ivanišin Kardum i Ivona Vlašić u palači Sponza s početkom u 19.30 sati. Radionica za djecu je zamišljena kao razgovor i prikaz rada ovih umjetnica predstavljenih na izložbi Užasi zavičaja, a uključuje i izradu vlastitog rada u kojem će trebati naglasiti problem ili privlačnu posebnost iz njihove neposredne okoline, u mediju kojeg izaberu (video, fotografija, slika). Ulaz je slobodan.

Program razvoja publike naslovljen Ključevi od grada na 69. Igrama je uključivao više programa za djecu poput ovih, a neki od temeljnih ciljeva jesu senzibilizirati građane i posjetitelje Dubrovnika za suvremenu umjetnost i festival te time raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala; proširiti publiku festivala, raditi na različitosti publike te produbiti odnos s postojećom publikom.

K.L.