Župan Nikola Dobroslavić prisustvovao je sastanku europskih lokalnih čelnika u Varšavi, koji su usvojili prijedloge o kohezijskoj politici nakon 2020. Domaćin sastanka je bilo Mazovjecko vojvodstvo Povjerenstvo OR-a za teritorijalnu kohezijsku politiku i proračun EU-a (COTER).

Veća ulaganja u smanjivanje rizika i mobiliziranje regija i gradova kako bi građanima ponudili nove mogućnosti, trebala bi biti glavni odgovor na izazove u razdoblju nakon Brexita. To je glavna poruka koju su iz Varšave 2. ožujka poslali članovi Odbora regija, kao i povjerenica EU za regionalnu politiku Corina Cretu te predstavnici ministarstava za razvoj iz Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije.

Kohezijska politika – sa sredstvima u visini 454 milijarde eura do 2020. – bez sumnje je glavni investicijski instrument EU-a kojim se podupire uključiv i pametan rast u svim europskim regijama. Tom se politikom smanjuju razlike u razvoju, šire inovacije te povećava konkurentnost gospodarstva EU-a uključivanjem institucija EU-a, nacionalnih vlada, kao i regionalnih vlasti.

Župan Nikola Dobroslavić, u kontekstu rasprave o kohezijskoj politici, izjavio je sljedeće: “Kohezijska politika je, nakon poljoprivredne, druga financijski najznačajnija politika EU-a. Ona je pokazala snagu za promjene te doprinos rastu u EU-u izravno stvarajući značajan broj radnih mjesta. Pretpostavka za uspješno provođenje politike svakako je nacionalna politika usklađena s prioritetnim ciljevima EU-a, ali i fokusirana na one projekte koji su u funkciji razvoja nacionalne ekonomije. Međutim, unatoč širokom rasponu investicija i usmjeravanju sredstava na ekonomski i socijalni razvoj, Europsku uniju i dalje karakteriziraju velike ekonomske nejednakosti. Držim potrebnim sve veće uključivanje regionalnih vlasti u proces donošenja odluka bitnih za implementaciju mjera kohezijske politike, kao i za njihovo financiranje, u cilju regionalnog razvoja i ekonomskog sustizanja. Regijama, gradovima i općinama kao potencijalnim mjestima ulaganja, povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova postalo je sve privlačnije te pozdravljam inicijative za pojednostavljenja financiranja kroz ESIF fondove, kao i inicijative da se kohezijskoj politici i nakon 2020. godine osigura važna uloga u EU-u.“

Sastanku je prisustvovala i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Z.R.

Portal Dubrovnikpress.hr posljednjih je dana pod neprestanim napadima zbog čega dolazi do povremenog "rušenja" i nedostupnosti portala. Iako smo u prvom redu mislili kako je riječ o tehničkom problemu, koji je postojao, ali ipak ne u tolikoj mjeri da bi portal bio nedostupan, nakon što je i taj problem otklonjen, a Dubrovnikpress.hr povremeno ponovo bio nedostupan, otkriveni su i napadi koji imaju jedan jedini cilj: "rušenje" Dubrovnikpress.hr portala.

Na Dubrovnikpress.hr portalu već odavno smo navikli na takve vrste napada, posebice u predizborno vrijeme. Kao najutjecajniji dubrovački online medij Dubrovnikpress.hr od samih svojih početaka mnogima je smetnja i trn u oku. E pa bit ćemo i dalje.

Navikli su i naši čitatelji, kojima se naravno i ovaj put ispričavamo, no na koncu svi oni pročitaju ono što žele, pa je i to poruka onima koji rade na "rušenju"; nije nas nitko zaustavio ni prije, pa neće ni sad.


Uredništvo

Petak, 03 Ožujak 2017 12:12

Povratnički govor Vida Bogdanovića

Dubrovačka organizacija HSS-a ponovo je osnovana u četvrtak, a za predsjednika je očekivano izabran donedavni povjerenik stranke za Grada Dubrovnik Vido Bogdanović. Nakon što je izabran Vido Bogdanovićodržao je poduži, ali i zanimljiv govor u kojem je iznio svoja razmišljanja o stranci, smjeru kojim ona treba ići te naravno Gradu i njegovu razvoju.    

Prenosimo povratnički govor Vida Bogdanovića:
vidobgo2Znam da neki od nas mrmljaju, evo ga na, sve je dogovoreno, nema protukandidata, sve je na brzinu, tup, tup tup, tko je za, tko je protiv. Da vam pravo rečem, ja bi rađe da je moguće bilo drukčije, da je moguće bilo imati više kandidata nego što biramo, da je moguće da ova skupština nije izvanredna, da je bilo moguće da to bude netko mlađi i snažniji, prodorniji, ambiciozniji nego ja sa svoje 63 godine. Slažem se da bi sve to tada drukčije izgledalo nego ovako suhoparno tup, tup, tup. – počeo je svoj govor Vido Bogdanović.

Nažalost, HSS se u Gradu Dubrovniku srozao na takve razine da nam je trebalo par mjeseci da se skupi nas 55, 57 koji su spremni biti članovi HSS-a i evo skupilo nas se ovdje 37, 38 koji su došli na ovu skupštinu. Nije bilo lako skupiti ni po jednoga kandidata za Gradski odbor jer ljudi imaju svoje probleme i obveze, svoje vrijeme koje nije lako odvajati za nešto, pogotovo nakon onih razočarenja u zadnja tri, četiri ciklusa. Ljude nije lako uvjeriti. Dosta je i onih s kojima sam razgovarao, a kojima nije jasno što se uopće u HSS-u događa. – kazao je dalje.

Svi ste vi pratili događanja u HSS-u, odnose u vrhu stranke, skupštinu, izbore, ostavke u stranci, suspenzije, ali reći ću vam jednu stvar: mene su u doba Tomčića isključili iz stranke, u doba Hrga su me izbrisali, u doba Friščića su me u stranci ignorirali i ja sam sad dočekao da sam za vrijeme Krešimira Beljka opet u stranci. Očito se u HSS-u promijenio pristup vođenja stranačke politike i ja očekujem da ćemo se, nakon što smo stigli od jednoga saborskog mandata do pet mandata koje smo osvojili na nedavnim parlamentarnim izborima, početi penjati prema onim brojkama iz  '95. kad smo osvojili 16 mandata. Da ćemo se počet vraćati na hrvatsku političku scenu jer zato sam 15-tak godina šutao u sakristiji, u špajzi stranke, jer sam uvjeren da je HSS, odnosno ne HSS nego političko učenje našeg utemeljitelja Stjepana Radića  jedan od sigurnih recepata za stvaranje prosperitetne Hrvatske koja će biti zemlja pravednoga društva, pravednoga uređenja. – rekao je Bogdanović.

SKORUP DRUŠTVENI PLUTA, ON UŽIVA, NJEMU JE DOBRO

Nažalost, od završetka rata na ovom području  mi smo još uvijek daleko i od uspješne države, daleko smo od pravedne države. Činjenica je da svaki dan Hrvatsku napusti jedna do dvije obitelji s djecom dovoljno govori o kvaliteti društva i zemlje u kojoj živimo. Zaludu nama i medalje s prvenstava, zaludu nam i nekakva pojedinačna znanstvena dostignuća, zaludu i prepoznavanje svijeta da smo atraktivni i lijepi kad jednostavni nestajemo, nestajemo kao država, kao zajednica, gasimo se i nije to sad neko pesimistično njorganje Vida Bogdanovića.
vidobgo3To je činjenica kojom se svi stručnjaci u ovoj državi bave, od ekonomista do demografa, govore i dokazuju to brojevima, nisu to njihovi dojmovi tipa njima se ne sviđa Milanović ili im se ne sviđa Kolinda, to su jednostavno brojevi koji su poražavajući i da vam pravo rečem, što se mene osobno tiče, meni više i ne prema, imam 63 godine, mogu smršavit 20 kila u ovih narednih pet, šest, sedam ili deset godina koliko imam živit, ali jednostavno, ova se država gasi, a problem je što se gasi upravo u vremenu kad je postala samostalna. U doba, kako oni vole reći srbo-jugoslavenske države, Hrvatska se razvijala, a sad se odjedanput gasi. Očito i ova i ona vlast i ona poluvlast i kombinirane te vlasti ne znaju što s ovom državom. To je očito!

To je pitanje semafora. Kad vide rezultat svi govore da smo najbolji na terenu, a stalno gubimo. Skorup društveni pluta. Netko laže. Netko u ovoj državi, ljudi moji, laže. Netko vara, netko krade, a pati samo narod. Ovaj skorup društveni koji pluta, on uživa, njemu je dobro. Pare se prebacivaju vanka, kupuju se jahte. Leti se avionima, pričaju se priče, a narod… Znamo što se događa. – rekao je.

RADIĆ SE NIJE BAVIO USTAŠOIDNIM GLUPOSTIMA, POPOVIMA, CRKVOM I KRALJEM TOMISLAVOM

Nama s dubrovačke perspektive to možda i nije tako crno, odnosno sivo. Ali pogledajte druga područja. Neki dan sam čuo kako čak i u bogatoj Neretvi sve više i više mladih ljudi odlazi. Prvo pođe muž i otac i kad tamo baci korijene povuče cijelu familiju, djeca napuštaju školu u Neretvi i idu u nekakvi Dublin, u nekakvi Rim, u nekakvu drugu državu, Dansku, Norvešku, Švedsku. Odlaze jer bahati poslodavci, bahati, neću reći kapitalisti, jer će mi reći da sam komunist, kažu kako nitko neće da radi, a uvjeti po kojima se našim mladima davaju poslovi nisu ljudski uvjeti nisu pravedni. Mi smo nepravedna država. Mi nismo siromašni. Možemo biti prebogati. Mi smo nepravedni, neorganizirani, lupeška država i to je bio osnovi politički cilj Stjepana Radića: stvoriti pravednu državu, pravedno društvo.
vidiobgo1On nije nikad rekao: „Hrvatska do Drine.“ Nikad! Nije se bavio ustašoidnim glupostima, ili pravaškim, nego je govorio o pravednom društvu gdje će hrvatski čovjek s ostalim narodima i narodnostima na ovom području moći ne lagodno, nego pravično živjeti, znači da može živjeti od svoga rada, to je osnovna vertikala Radićeve filozofije. On se nije bavio ni popovima ni crkvom ni kraljem Tomislavom, grbovima, zastavama himnama nego potrebom za stvaranjem poštenog društva. Jedan od preduvjeta da to društvo bude pošteno je samostalna država koju smo ostvarili, ali onda smo ugrozili tu samostalnost prenoseći dio te suverenosti na strani kapital, na briselski parlament, na NATO snage. Očito da nešto ne valja. - kazao je.

Ja sam se '94. prvi put upisao u HSS s tim da nisam bio u nijednoj stranci ni prije ni poslije. Moje je uvjerenje da u tome razmišljanju Stjepana Radića leži recept. Isto kao kad idete doma nešto kuhat… Radite po receptu, malo pobjegne lijevo, desno, ali ne izmišlja se novi recept. A mi stalno nešto izmišljamo i zato sam spremno rekao hoću kad je naš predsjednik Beljak rekao: „Ajde molim te uhvati se malo dole da to opet posložimo.“  Imam obaveza, nisam ni naročitoga zdravlja i ovo mi u nekakvoj ambiciji ne treba. Bio sam gradonačelnik, vidio sam kako to izgleda. Šetao sam četiri godine lijevo - desno i vjerujte mi, nije neka posebna zabava, ali izazov je i to. - rekao je Bogdanović.

NI LIJEVI NI DESNI NEGO RADIĆEVCI, BITI KONZERVATIVAN ZNAČI BITI NAZADAN

Često vas pitaju i često provociraju jest li vi lijevi, jeste li vi desno, jest li vi s komunistima, jeste li vi s ovim, kako se zovu, demokršćanima, pa jeste li centar, lijevi centar, desni centar. Ja mislim da je najbolje reći, nismo mi ni lijevi ni desni, mi smo Radićevci. Bit Radićevac je jedan poseban odnos prema javnoj stvari. Poseban odnos! Nisam ga izmislio ni ja ni itko od vas nego ga je izmislila ta nevjerojatna poštena i pametna familija Radić. Nije ta njegova filozofija ni lijevo ni desno. Po nećemu je vrlo lijevo! Kad govorimo pravu radnika, kad govorimo o pravu seljaka, apsolutno je protiv Todorića i ostalih sličnih imena. Apsolutno protiv. Čak zazire i od popova. O tome je vrlo otvoreno govorio, ali je zato vrlo nacionalno svjestan, vrlo skeptičan prema Europi i otvoreno je govorio: „Ne očekivajte pomoć iz Europe, ne tražite pomoć u Europi, nećete je dobiti nego će doći i uzeti nam ono što valja. – kazao je Vido Bogdanović.

Nama često kažu da smo konzervativni. Pa i danas jedan od mojih nasljednika, Andro (Vlahušić, op.DPP) rekao je na priču o mojoj eventualnoj kandidaturi da nisu stare ideje za nova vremena (Dubrovnikpress.hr: „Vlahušić gleda pozitivno na moguću kandidaturu Bogdanovića“). Koje stare ideje, koja nova vremena?! Često kažu da je HSS konzervativna stranka i da je Stjepan Radić konzervativni političar. Volio bih da to večeras raspravimo i zauvijek riješimo. Biti konzervativan znači biti nazadan, biti retrogradan. Svako društvo, svaki organizam ima svojevrsnu evoluciju. Ljudsko društvo se razvija, ljudski odnosi se razvijaju i evoluiraju pod raznim utjecajima, bilo da je to vjera, crkva, ateisti, znanstvenici. I sad ako ste vi političkog uvjerenja da tu evoluciju treba zaustaviti, konzervirati je u tome stanju kakvo jest, ne dopustiti daljnji razvoj, onda ste vi nazadni, kočite uzbrdo, neko gura uzbrdo, a ti ga kočiš. – rekao je predsjednik dubrovačkog HSS-a.

VRAĆAMO SE NA '41. JER NE ZNAMO POVUĆI NAPRIJED

Možete cijelu naciju vratiti nazad k'o što je Hitler vratio svoju, k'o što je Pavelić svoju vratio ili Staljin svoju, ali evolucija ide dalje, a oni koji prepoznaju da treba ići dalje, koji vide 50 godina ispred što bi u svom djelovanju trebali ostvariti su ljudi prije svog vremena. Takav je bio Stjepan Radić. Sebi je zacrtavao ciljeve i vizije koje mi još nismo ostvarili, a on ih je zacrtavao prije prvoga rata. Sad mi govorio da je on konzervativan, a mi se vraćamo na '41. Na ustaše i partizane se vraćamo, na „za dom spremni“. Kome to treba? Vraćamo se zato jer ne znamo povući naprijed, cijela hrvatska politika je retrogradna.
vidobgo4Oni su se sad pomamili oko abortusa. Oko kojega abortusa? Cijela nacija sad raspravlja o abortusu. Pa bože k'o je tu lud? Pa neka zabrane sad 30 godina abortus, ali mora im biti jasno da će za 40 godina abortus opet biti legalan zato jer će evolucija i progres društva dovesti do toga. Ne može se to zaustaviti. Ne mogu oni nas vratiti u vještice. Ne mogu nas vratiti natrag i uvjeravati da je zemlja ravna ploča, da nije okrugla.

Ima i onih koji govore da djecu ne treba cijepiti i to zbilja graniči sa situacijom da nekim liječnicima treba dizati diplomu. Zamislite vi liječnika koji reče: „Ja sam protiv cijepljenja.“ A diplomirao medicinu! To vam je konzervatizam, a HSS nije konzervativna stranka. Jesu je malo okretali prema klerikalnom nacionalizmu, jesu, bavili se matematikom, s kime će trgovat, političkom trgovinom. Umjesto da su se bavili politikom. - kritičan je bio Bogdanović.

Ja se nadam da će sad pod vodstvom Kreša Beljka HSS napokon biti prva stranka koja će dobiti političku platformu, da će se znati što je to HSS, za što se zalaže, toplo se nadam da ćemo svoje programske koncepcije početi ostvarivati, a ako se razočaram neće bit prvi put u životu. Ipak vjerujem da je sazrelo vrijeme da se zna što je HSS, a ne „meni je nono bio u HSS-u, imam doma sliku Stjepana Radića“. Vjera u Boga i seljačka sloga, to je odlučno, to je jedan lijepi stranački pozdrav, ali nije to politika.

Izlet u Mariju Bistricu je odličan stranački događaj, ali nije to politika, to nema veze s politikom. Zalaganje Marijane (Petir, op.DPP) da se blaženi Alojzije Stepinac proglasi svetim... Odlično! Ali nije to politika. To nema veze s politikom, neće niti jedno dijete niti jedna familija zaustavi svoj dolazak u Irsku zato što je Stepinac proglašen svecem. Je li to njima jasno, tim glavama glupim? Dapače, neka sedam puta bude svetac ako treba. Bio je i Tito tri puta heroj.
vidobgo6Političke stranke se moraju baviti politikom. Moraju ispuniti svoju odgovornost prema društvu. Vidite da je ova nova vlada samo izmislila takva pravila da oni dobiju veće plaće. Danas mi jedan čovjek, profesor sa 40 godina staža, u penziji, koji ima penziju  3 tisuće i 990 kuna, pita kako će se on osjećat u ovoj državi kad je nekima skočila plaća za njegovu penziju. Mi imamo ozbiljan strukturni problem u glavama, mi kao nacija. Mi jednostavno nasjedamo na nekakve petljavine koje neće i ne mogu urediti društvo. Možemo se samo prodati i rasprodati, naša djeca će biti najamni radnici, i to sezonski, to nam je budućnost. Par uspješnijih prodanih duša će bit direktorčići, viši recepcioneri, a ovo ostalo će učit strani jezik da bi u Hrvatskoj mogao radit. Tome netko mora stati na kraj. Neće Plenković to učiniti, nije je on taj čovjek. Je li on hrvatski ili briselski čovjek? Neće ni Kolinda? Je li ona američka ili hrvatska cura? - rekao je.

USPJEŠNI JER SMO SE DIGLI IZ VLASTITE POSTELJE I AFITALI JE

Mi smo ođe uspješni bogati itd, uspješni smo zato što smo se digli iz vlastite postelje i afitali je. Mi ništa nismo stvorili. „Robina Hooda“ doveli su Amerikanci, ne mi, jer ga mi ne znamo učinit. Moramo se dobro pogledati u ogledalo. Po svim procjenama međunarodnih agencija Hrvatska ima potencijal za ozbiljan i bezbrižan život od rada, a mi smo pali i idu nam ljudi ća jer ne mogu u ovoj državi živjeti. Ja vjerujem da će HSS bit taj koji će na sljedećim izborima ponuditi konkretne načine kako izaći iz ove situacije. – kazao je Vido Bogdanović.

Ja spadam u grupu koja Davor (Mladošić op.DPP) zove njorgala. Jesam, njorgalo sam jer mislim da uz malo truda može biti bolje. Previše smo se okrenuli turizmu, ubacili smo sva jaja u jedan košić. Sjećam se '98. i '99. kad nije bilo ni jednoga stranca u Gradu, kad me Montgomery pitao: „Koliko hoćeš nosača aviona da guramo dole, da trošu?“ Nikoga nije bilo. Nula, zero! To se može dogoditi već sutra ujutro. Mi samo na afitavanje računamo. Mi ništa ne stvaramo. Svaka čast turizmu. I ja afitavam, otvorio sam krčmu, naslijedilo se, pa da ne stoji prazno. Ali nije životni izazov afitavat apartmane. Uz turizam moramo stvarati nekakvu vrijednost.

Ako HSS bude u prilici utjecati na buduće odluke gradske uprave, jedna od stvari je Sveučilište. Ono treba gurati jer stvara novu i najveću vrijednost, a to je znanost, učeni čovjek, djevojka, mladić, to je možda najvrednija ljudska aktivnost. Razvijanje kulture, ali ne ove trivijalne koju masno financiramo nego one koja će donositi, na kojoj ćemo zarađivati.

Tu je i sport. Mi smo svi ponosni na Juga, svi volimo Juga i navijamo za Juga, ali Jug je potpuno ugušio dubrovački sport. Nema nogometa, nema košarke, rukometa, samo Jug. A imamo klimatske i prostorne mogućnosti da guramo razvoj sporta.

Pomorstvo? Ja ne znam što je s pomorstvom, je li se ono ugasilo? U Dubrovniku više ne znamo ni terminal učinit u Gružu nego trebaju doći stranci. U Dubrovniku je pomorstvo utihnulo, a zašto, kako, nitko se ne pita. - naglasio je Bogdanović

ŠAMPION TURIZMA BEZ JAVNOG ZAHODA

U Dubrovniku se često spominjala riječ izvrsnost, zadnjih godina se ne spominje jer smo osrednji. Više nam nije ni cilj biti izvrstan. Dobili smo plavi, žuti svijet, šampion smo turizma, a nemamo javni zahod. Nemamo zahod za invalide nego trebaju Grad obilazit s pelenom. Šampion turozma, a nemamo vidikovca. Dođeš na magistralu, oni ljudi nesretni trču, penju se na rubnik i slikavaju Grad, a na Orsuli isto autobus nema gdje stat. Za okrenut se treba vozit u Čibaču. Najljepši vidikovac na Mediteranu, daleko najljepši, uvjeravam vas, Žarkovica, to je uzgajalište kučaka. I ja sam tri kučka uzeo ozgo, dvije mačke, ali treba to maknut negdje drugo, ali mi smo šampion turizma, u ovoj državi netko stalno laže. – kazao je Bogdanović.

Strateško pitanje u ovom gradu koje treba rješavat je zbrinjavanje smeća. Zna li tko što je odluka? Ne zna nitko. Nema odluke, ne zna se. Mi ne znamo što ćemo sa smećem. Bacali su ga u Župi i da ga nisu Župljani jedno jutro išćerali još bi ga tamo bacali i cijelo bi smeće po šiloku dolazilo u Porat. I sad pijemo to smeće. Krepanu mačku u kontejner, a ujutro juice s rubineta. To mi radimo. Bolnički otpad je donedavno gore završavao i neću vam govoriti što još gore završava.
vidobgo7Pitanje pitke vode. Svi su se uhvatili pročistača, ali mi imamo ozbiljni problem s vodom. Ona može nestati. Gradonačelnik, župan i načelnici općina na to su već upozoreni, ali su se samo okrenuli i pošli ća. Sad je taj elaborat dobio Plenković pa ćemo vidjeti što će on učiniti. Postoji opasnost da mi ostanemo bez vode. Ne da ostanemo s mutnom vodom, nego da ostanemo bez vode. To je ozbiljna opasnost. Milijuni kubika ističu u more, a u opasnosti smo da ostanemo bez vode. Kemiju, kemijske spojeve, bakterije i lijekove pročistač ne pročišćava i pitanje je što će s time biti, ali grad se u to ne uključuje. Oni to ignoriraju, jer su važne kućice na Stradunu i Robin Hood. OK, zaduži nekoga da se i time bavi, neka se Vlaho (Margaretić op.DPP) time bavi, a ti rješavaj strateško pitanje što ćeš sutra piti.
 
Kanalizacija u Gradu. Mi smo grad šampion turizma u kojemu se naši gosti ujutro kupaju u vlastitim govnima. Ima na Palaceu jedna plaža gdje se kupaju ovi „celebrityji“, samo oni mogu tamo proći. Tamo na ponti. A tamo prvo govna dođu. Mi do '20.-te, a ovo je '17.-a u Petki moramo izgraditi pročistač inače ćemo počet plaćati penale svake godine Europskoj komisiji, jer na tome nitko već deset godina ne radi.

Ne znam koliko znate, ali Grad s trećom najljepšom ulicom na svijetu leži na punoj fosi. To je puno masnoće i fekalije. To stoji, ne teče i što se na tome radi? Za to treba zadužit pet ljudi da se samo s time bave. Ako nemamo mi u Gradu.. Za vrijeme Republike pošli bi u Italiju kupiti ljude da se samo s time bave. - rekao je bivši gradonačelnik Dubrovnika.

NACRTALI SU I PODZEMNU ŽELJEZNICU U GRADU S 40 TISUĆA STANOVNIKA

Prometna rješenja? Dobili smo Ilijinu glavicu, koja je dobra. Imamo i veliko gumno i malo gumno. To funkcionira. Tri kvarta Grada je protiv rješenja oko Robne kuće Minčete, a ja vam kažem da je ono odlično. K'o ima vremena mogu mu čak to i objasniti. Promet ide, a prije se stalo. Napravljeni su sporadični pomaci, ali još uvijek nemamo konačno rješenje, da znamo što se će sljedećih 10, 15 godina u Gradu događati. Svako malo na internetu izađe neka video simulacija, a nitko nije konzultiran, nego sjedne trust mozgova i crta, nacrtali su i podzemnu željeznicu u gradu s 40 tisuća stanovnika, Bože mi oprosti. Za vašu informaciju još uvijek nije konačno dogovoren koridor ceste od Dubrovnika do Plata. Ako ne znaš kuda ćeš gradit kako ćeš je izgradit?

Golf na Srđu treba što prije rješavat, terminal u Gružu je, hvala Božem zaustavljen, tu je marina u Lapadu gdje je Dubrovnik prevaren, terminal u Gružu i marina u Lapadu su čin izdaje Grada Dubrovnika. Umjesto da to rade Dubrovačani mi smo to dali nekome drugome. Garaža, ne zna se više ni čija je i svi šute. Groblje… 2001. smo ga ostavili da bude na lokaciji iznad Nuncijate. Da se počelo gradit već bi gore bilo lijepo groblje. Dubac… Pa tamo je trebalo graditi jedan novi ekskluzivni hotel. S društvom prijatelja konflikt… I to treba riješiti. Imamo dva doma, jedan u Gružu, drugi na Medarevu koje nećemo dočekati.
vidobgo8Što se tiče funkcioniranja Grada, ne zna, koliko je zaposlenih, o tom po tom, ali mislim da Grad, kao i gradska poduzeća trebaju funkcionirati racionalnije, treba zaposlene svesti na pravu mjeru. Lijepo je da ima zaposlenih, svuđe neki glasnogovornik. Ali zašto su neki zaposleni a neki nisu? Lijepo je da smo svi zaposleni, ali ne može se na javnim jaslama bit zaposlen jer je to tako dogovoreno.

Inače, najjednostavniji način kontrole trošenja javnih financija je gledat portafo, ne dat pare. Svo trošenje javnog novca treba dnevno objaviti na Internetu. Svaki dan treba pisat gdje je pošla lova, da sve lijepo piše jer to su javno dokumenti. Pa kad ja budem išao na liposukciju u Ameriku pisat će da sam bio u Americi i što sam platio. Natječaji i ugovori ne mogu biti poslovne tajne.

Ni neka komunalna poduzeća nisu logična. Zašto se Sanitat bavi parkiranjem kad je zakonski obavezan za pantagane i komarce. Imaju oni to, ali bave se parkiranjem, lovom, a mi imamo poduzeće koje se bavi javnim gradskim prometom, pa što se Libertas ne bavi parkiranje i ne pretoči u autobuse ono što je zaradio od parkiranja. - kazao je.

NIJE ISTO BITI MLADA I KURVA

Ako dobijemo dva vijećnika u Gradskom vijeću nešto će nam dati. Na izbore ćemo najvjerojatnije samostalno jer sva dosadašnja druženja predizborna su se pokazala kao trgovina koja je za rezultat imala rastakanje stranke. Postoje inicijative da se ide s nekim strankama, možda čak i lagani pritisci, ali što se mene tiče, osobno mislim da k'o ne može osvojiti pet posto samostalno nema ni razloga sjedat u Vijeću. Ja bar tako mislim. Netko tko ima osvojit 1,5 posto s najjačom postavom ne može igrat u prvoj ligi nego mu je mjesto u četvrtoj. Ali neki se ukalumaju, uđu u Vijeće i ucjenjuju. Moj je stav ako nemaš 5 posto, promijeni rukovodstvo stranke i spremaj se za sljedeće izbore. Što meni treba da vučem SDP ili umirovljenike, HDZ, bilo koga?
vidobzadAko baš bude stani-pani na pištolja, da moramo s nekim ići, ja vam govorim da ja naću, ja ću se taj dan razbolit. Što se tiče gradonačelničke utakmice bilo bi smješno ići s listom, a nemati kandidate za gradonačelnika. Ukoliko raspoloženje ostane kao što je sad, spreman sam se upregnut u to pa kome opanci kome obojci. Da znam nešto o vođenju grada - znam, bio sam premlad za biti gradonačelnik, ali o tom po tom, o tome će odlučivati birači. Možda sam neke razočarao. Što se tiče koaliranja nakon izbora, ako imate dva vijećnika, a ovaj ih ima 11 nećemo se ponašati kao uvrijeđena mlada pa govoriti da nećemo s nikim, ali kad kreneš u predizbornu koaliciju i poslije s dva vijećnika se okrećeš nekome drugom, to nije isto, onda nisi mlada nego kurva. - zaključio je predsjednik HSS-a Dubrovnik Vido Bogdanović.

DPP

Petak, 03 Ožujak 2017 11:36

Dolasci i noćenja u porastu

U prva dva mjeseca 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 31.502 dolazaka turista s ostvarenih 104.642 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 6 posto a noćenja 20 posto.

U samoj veljači 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 17.709 dolazaka, što je 4 posto manje od veljače 2016. godine i 57.289 noćenja, što je 8 posto više nego u veljači 2016. godine.

Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Koreje, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

Vodovod Dubrovnik krenuo je u pregledavanje svih svojih kanalizacijskih objekata i mreže javne odvodnje na području Dubrovnika u sklopu priprema za turističku sezonu, navodi se u priopćenju Vodovoda.

U priopćenju za javnost stoji kako je ovu mjeru Uprava Vodovoda uvela od ove godine kao godišnju obvezu, kako bi se u što je većoj mjeri moguće osiguralo neometano odvijanje svakodnevnog života građana i posjetitelja Dubrovnika tijekom tog najaktivnijeg dijela godine.

„U sklopu ovih aktivnosti ujedno se provodi i zamjena pola stoljeća starog i dotrajalog kanalizacijskog sustava u uvali Lapad, a čime će se dugotrajno osigurati čisto more na jednoj od najljepših i najposjećenijih dubrovačkih plaža. Za vrijeme odvijanja svih predviđenih aktivnosti, a zbog nužnog gašenja crpnih stanica prilikom njihovog pregleda, u sljedećih 15 dana može doći do kratkotrajnih preljeva otpadnih voda na za tu svrhu predviđenim incidentnim ispustima.“ – piše u priopćenju.

D.M.

Petak, 03 Ožujak 2017 10:54

Sanirana stabla platana u Trstenom

Uklonjenja je zaštitna ograda oko platoa platana u Trstenom čime je nakon deset godina taj prostor ponovo otvoren za mještanje, turiste i sve posjetitelje. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije obavila je radove orezivanja i sanacije stabala platana u svrhu očuvanja i zaštite platana čime su stvoreni uvjeti za siguran i nesmetan prolaz te boravak mještana i posjetitelja u neposrednoj blizini platana u Trstenom.

Javna ustanova u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, tvrtkom Drezga te  profesorom Jaroslavom Kolarikom sa Šumarskog fakulteta Mendelovog Sveučilišta u Brnu (Češka Republika), obavila je radove orezivanje i sidrenja dvaju orijaških stabala platana (Platanus orientalis L.) u Trstenom.

Tijekom orezivanja i sanacije platana u Trstenom obavljeni su radovi orezivanja i prikraćivanja krošnje prema preporukama i standardima Europskog vijeća za arborikulturu (European Arboricultural Council-EAC), uklanjanja i zamjene zastarjelih sistema za osiguranje krošnje, izrada plana sidrenja krošnje stabla te sidrenje stabala ugradnjom dinamičkog sustava za osiguranje krošnji kod oba stabla platana u Trstenom.

Prije samog orezivanja trulih i statički nestabilnih grana obavljeno je dodatno ispitivanje zdravstvenog stanja i statike najkritičnijih grana i grana većih dimenzija pomoću rezistografa. Radovi orezivanja i sanacije platana u Trstenom obavljeni su sukladno Elaboratu zdravstvenog stanja platana s preporukama mjera njege za dodatno poboljšanje vitalnosti stabala, kojeg je izradio Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na temelju istraživanja vitaliteta i statike platana korištenjem vizualno kontrolne metode.

Stabla potječu iz XV. stoljeća iz vremena podizanja Parka oko starog ljetnikovca Dubrovačke vlastelinske obitelji Gučetić. Starost ovih jedinstvenih primjeraka procjenjuje se na više od 500 godina. Osim njihove starosti krase ih impozantne dimenzije i čine prepoznatljiv dio Trsteno. Jasan su akcent u krajobrazu te se opisuju kao velika, povijesna, značajna stabla osobite vrijednosti. Danas slove kao najstarija i najljepša stabla u Hrvatskoj te spadaju među najstarije i najveće primjerke platana u Europi.

U tijeku je izrada idejnog rješenja revitalizacije trga pod platanima u Trstenom temeljem kojeg će se postaviti klupe izrađene od drva platana nastalog orezivanjem, postaviti koševi za smeće kao i informativna ploča o platanama. Tijekom jeseni ove godine planira se obaviti poboljšanje stanišnih uvjeta platana sukadno preporukama Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sanacija je realizirana uz financijsku potporu Grada Dubrovnika.

Z.R.

Iz Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik povodom obilježavanja Dana civilne zaštite posjetili su 70-ak učenika prvih razreda OŠ Lapad. Prilikom posjete održana im je prezentacija o osnovama zaštite i spašavanja, a pored Županijskog centra 112 Dubrovnik mogli su upoznati pripadnike operativnih snaga sustava civilne zaštite koji su im tom prigodom demonstrirali svoje vještine i opremu.

Učenici su nakon prezentacije mogli postavljati pitanja i razgledati vozilo službenika policije, saznati kako Crveni križ pomaže kod velikih nesreća i katastrofa, sudjelovati u demonstraciji tehnika spašavanja HGSS-a i podizati se u korpi na vatrogasnoj ljestvi. Ovom edukativnom događaju nazočio je i načelnik Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Davorko Obuljen.

DPP

Sanja Putica imenovana je pomoćnicom ministra znanosti i obrazovanja. Odluka je to Vlade RH sa zatvorenog dijela današnje sjednice.

Ovim su prestala i nagađanja što će Sanja Putica raditi nakon što nije ponovo izabrana u Sabor, a na posao u Gimnaziji Dubrovnik nije se mogla vratiti s obzirom da je bila ravnateljica. Naime, za ravnateljska mjesta nije predviđeno "zamrzavanje" radnog odnosa.

D.M.

Vlada je na današnjem, zatvorenom dijelu sjednice donijela Zaključak kojim se predlaže Skupštini društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. imenovanje Roka Tolića direktorom Zračne luke Dubrovnik, ali najviše na vrijeme od šest mjeseci.

Zaključak je donesen sukladno Uredbi o izmjeni Uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova Uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

N.M.

Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece koje je podnijelo sedmero predlagatelja. Hrvatskom saboru naloženo da u roku od dvije godine donese novi zakon u skladu s utvrđenjima Ustavnog suda. U obrazloženju Ustavnog suda navodi se kako je "prekid trudnoće kompleksno i kontroverzno pitanje kojem se ne može i ne smije jednoznačno pristupiti".

"Ono izaziva duboke podjele i rasprave u svim društvima. To je i razumljivo budući da je riječ o duboko moralnom, svjetonazorskom, etičkom, filozofskom, medicinskom, znanstvenom, religioznom i pravnom pitanju. Stoga ne čudi da o njemu od pamtivijeka do danas nije postignut konsenzus." - navodi se u obrazloženju.

Ustavni sud navodi kako se "srž problema, posebice ako ga se promatra primarno sa zakonodavnog aspekta, nalazi u tome što se iskonsko moralno i svjetonazorsko pitanje pokušava prelomiti tako što će se urediti (prisilnom) pravnom normom".

"Međutim, moralni stavovi (osobito ako se povežu s nečijim religioznim/vjerskim uvjerenjima) mogu biti u međusobnom sukobu, čak se i međusobno isključivati. Riječ je o pitanju morala, etike i vjere, kako ga svaki pojedinac, u skladu sa svojim pravom na samoodređenje poima i prosuđuje." - piše u obrazloženju.

Navodi se kako se "često ispušta iz vida da se moralni stavovi ne mogu uvijek, i ne moraju nužno, pretočiti u pravne norme, a da moralne dužnosti, i onda kada su zakonski uređene, prelaze granice zakona. Moralne dužnosti stoga ne mogu biti isključiva osnova za pravno uređenje određenog pitanja" te da "prekid trudnoće jest, prije svega, moralno pitanje koje se tiče ne samo savjesti, prava i dostojanstva žene (koja želi, namjerava prekinuti trudnoću), već se ogleda i u stajalištu određene društvene zajednice o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti nekog čina (javnom moralu), filozofskim i etičkim stavovima o pravu na zaštitu i pravu na dostojanstvo ljudskog bića i prije rođenja".

U obrazloženju se također navodi kako u Ustavu nije jasno razrađen pojam ljudskog bića, obuhvaća li on uz rođene osobe, koje nedvojbeno imaju pravni subjekt, i one nerođene.

Stoga je "Ustavni sud utvrdio da nerođeno biće, kao Ustavom zaštićena vrijednost, uživa ustavnu zaštitu u smislu članka 21. Ustava samo do one mjere do koje se ne sukobljava s pravom žene na privatnost".

N.Metković

Stranica 1919 od 1951