Iako se po površini obrađenih vinograda nalazi tek na četvrtom ili petom mjestu, udio vrhunskih vina u našoj županiji je najveći u Hrvatskoj u odnosu na sve druge županije. Vrhunska i kvalitetna vina čine gotovo 90 posto naše proizvodnje a ona niže kategorije kvalitete tek 10 posto. - kazala je to predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Mara Marić na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik.

Prema njezinim riječima, na jugu Hrvatske, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2022. godine je bilo proizvedeno preko 7.700 tona grožđa i gotovo pet milijuna litara vina, od čega je čak 87 posto prijavljeno u kategorijama vrhunskog i visokokvalitetnog vina, a svega 13 posto kao sortno vino ili bez zaštićene oznake izvornosti.

- U strukturi proizvodnje najviše je sorte plavac mali, koja je i najzastupljenija hrvatska crna sorta i čini gotovo 50 posto proizvodnje Županije. No, vidi se da se proizvođači sve više okreću i visokokvalitetnim bijelim sortama. U novim vinogradima se sve više sade bijele visokokvalitetne sorte poput pošipa i grka te malvasije dubrovačke bijele i grka, perjanice vinogorja Korčule i Konavala. – kazala je dr. Marić.

Na skupu se također moglo čuti kako se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 75 milijuna litara vina, uvozi ga se oko 25 milijuna litara, a izveze oko pet milijuna litara.

Inače, hrvatska vina se izvoze po prosječnoj cijeni od 4,2 eura po litri, dok uvozna vina koštaju tri puta manje od toga.

Najzastupljenija poljoprivredna kultura na jugu Hrvatske je maslina. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, evidentirano je oko 480 tisuća stabala maslina i radi se uglavnom o starim maslinicima. Drugi po zastupljenosti su agrumi, njaviše mandarine, a na trećem mjestu je vinova loza.

Prosječno se godišnje ubere oko četiri tisuće tone maslina od čega se prosječno proizvede oko 600 tisuća litara ulja. Što se tiče mandarina, njih godišnje bude oko 40 tisuća tona, a u boljim godinama i 50 tisuća tona. Prema podacima APPPR-a, godišnje se proizvede preko 7.700 tona grožđa i gotovo 5 milijuna litara vina.

Kako je također rečeno na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik poljoprivreda je na jugu Hrvatske ipak sekundarna djelatnost koja zahtijeva u prvom redu da u nju uđu i mlađi ljudi koji se bave tom gospodarskom djelatnošću.

Dubrovačko – neretvanska županija je visoko turistički orijentirani kraj pa su prihodi u turizmu su višestruko veći nego u poljoprivredi. Ta je djelatnost, također je rečeno, obilježena i nesigurnošću u prinosu izazvanima bolestima i štetnicima te klimatskim promjenama i sve to čini poljoprivredu nedovoljno zastupljenom djelatnošću.

Od kada djeluje Povjerenstvo za rad po pritužbama na postupke policije, neovisno tijelo koje djeluje pri Ministarstvu unutarnjih poslova, među 444 pritužbe na rad policije koje je razmatralo, samo 28 ih je bilo na postupanje djelatnika Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

- Povjerenstvo je tijelo trećeg stupnja pa mu se građani ne obraćaju izravno. Građani se prvo mogu žaliti na rad policije policijskoj upravi, ako su nezadovoljni odgovorom drugi stupanj je žalba Službi za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova, pa tek onda predmet dolazi na povjerenstvo. Nakon što povjerenstvo donese odluku, policija je dužna preispitati svoje postupanje i o tome obavijestiti građanina. - pojasnio je predsjednik Povjerenstva dr. sc. Teo Giljević.

Tako su 2012. s juga Hrvatske stigle tri prijave, a iduće godine ih je bilo devet, 2014. godine deset, 2015. i 2016. po dvije, a onda 2020. i 2022. po jedna.

- Građani su se najviše tužili na postupanja policije vezano uz promet i kriminalistička istraživanja, zatim na narušavanje javnog reda i mira te ophođenje policije prema građanima. Kada je riječ o narušavanju javnog reda i mira, žalili su se da policija nije reagirala na dojave zbog buke, nisu evidentirali telefonske razgovore ili obavili razgovore sa susjedima. Žale se i na nepravedno ophođenje policijskih službenika, da su bili bezobrazni, nisu se predstavili ili pokazali značku. - kazao je dr. sc. Teo Giljević.

Pritužbama s obzirom na rezultate provjere navoda, pritužba može biti ocijenjena kao:
- utemeljena; prikupljenim dokazima potvrđeni su svi bitni navodi pritužbe
- djelomično utemeljena; argumentirano je potvrđen samo dio navoda, dok je dio navoda ili neutemeljen ili ga nije bilo moguće potvrditi
- neutemeljena; u cijelosti je pouzdano potvrđena i dokazana neutemeljenost svih navoda u pritužbi
- nepotvrđena; nije bilo moguće prikupiti saznanja koja bi potkrijepila tvrdnje podnositelja pritužbe posebno kad verbalni iskaz podnositelja opovrgavaju iskazi policijskih službenika navedenih u pritužbi, a svjedoka ili očevidaca kao ni materijalnih dokaza nema.

Najviše pritužbi na ponašanje policijskih djelatnika PU dubrovačko - neretvanske je proglašeno neutemeljenima i to 53,6 posto, dok ih 17,9 posto bilo utemeljeno, te 14,3 posto djelomično utemeljeno. Nepotvrđenima su proglašene dvije prijave, odnosno 7,1 posto, a toliko je bilo i onih koje su obustavljene zbog smrti podnositelja.

Prema izvještaju Povjerenstva, građani su se 2012. godine kada su bila tri predmeta, žalili na ponašanje policije u rješavanju imovinsko – pravnih odnosa, kao i pri narušavanju javnog reda i mira, ali su te pritužbe ocijenjena neutemeljenima. Povjerenstvo je te godine utemeljenom ocijenilo prijavu zbog policijskog ponašanja u jednom kriminalističkom istraživanju.

Iduće godine Povjerenstvo je razmatralo devet predmeta. Utemeljenim su procijenili prijavu zbog djelovanja policije pri narušavanju javnog reda i mira, a neutemeljenima dvije prijave za postupke u prometu, kao i za nepravilno ophođenje prema građanima. Jedna prijava odnosila se na i postupanje policijskog djelatnika na granici i Povjerenstvo ju je procijenilo kao djelomično utemeljenom, dok su prijave nepravilnog ophođenja prema građanima kao i postupanje na granici proglašene nepotvrđenima, dok je jedan predmet obustavljen i to zbog smrti podnositelja koji se bio žalio na ponašanje policije tijekom kriminalističkog istraživanje.

Od deset predmeta koliko je ih bilo 2014. godine Povjerenstvo je jednu prijavu ocijenilo utemeljenom i to zbog nepravilnog ophođenja prema građanima. Neutemeljene su bili dvije prijave za ponašanje policije u prometu, zatim tri za postupanje u slučajevima narušavanja javnog reda i mira, te po jedna zbog odnosa u policijskoj službi, kao i pri kriminalističkom istraživanju. Djelomično utemeljenom je ocijenjena prijava zbog uporaba sredstava prisile, a procjena postupka nepravilnog ophođenja prema građanima je obustavljena zbog smrti podnositelja pritužbe.

Prijava zbog djelovanja policajaca pri uhićenju u jednom slučaju 2015. godine je proglašena neutemeljenom, dok je Povjerenstvo utemeljenom smatralo prijavu zbog uporabe sredstava prisile.

U idućoj godini djelomično utemeljena je bila prijava zbog nepravilnog ophođenja prema građanima, a neutemeljena za policijsko djelovanje pri narušavanju javnog reda i mira.

U 2020. godini prijava za djelovanje policije u prometu je ocijenjena djelomično utemeljenom, dok je neutemeljenom Povjerenstvo 2022. proglasilo pritužbu na policijske postupke u kriminalističkom istraživanju.

U sklopu Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva HGK Županijska komora Dubrovnik organizirala je okrugli stol o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Cilj okruglog stola, kojeg je moderirala predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, bio je analizirati trenutno stanje s poljoprivrednim zemljištem, dobnu strukturu poljoprivrednika, kulture koje se dominantno uzgajaju te one koje imaju najbolju produktivnost i potencijal.

Ističući kako hrana u posljednje vrijeme u svijetu postaje jedno od strateških interesa u prvom redu nakon rata u Ukrajini, kao i pitanje sigurnosti, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, uz ostalo je rekao:

- Sada je ujedno i prilika da svi u lancu proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda budu što bolji i uspješniji kako bi što uspješnije odgovorili na trenutne izazove. Bitno je napraviti sve kako bi proizvod bio što rentabilniciji i konkurentniji na tržištu. – rekao je Tušek, dodajući kako je jedan od čimbenika za to i imovinsko - pravno sređivanje poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarstke komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević naglasio je dobar potencijal hrvatske poljoprivrede, ali je i kako bitan problem naveo slabu produktivnost koja, dodao je, iznosi 30 posto od europskog prosjeka.

Prema Kovačevićevim riječima, čest problem u dodjeli državnog zemljišta što bi trebalo predstavljati jednu od mjera za razvoj poljoprivrede je i „političko potkusurivanje“, posebno na lokalnoj razini.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Mara Marić je rekla kako je na području Dubrovačko – neretvanske županije obrađeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a dominiraju maslinici, agrumi i to ugalvnom mandarini, te vinogradi. Posebno je naglasila kako su vina s juga Hrvatske posljednjih godina na razini vrhunskih

- Dubrovačko – neretvanska županija nije u vrhu korisnika sredstava iz EU fondova. Na razini je Hrvatske, jednako kao što je Hrvatska na razini Europske unije. Tek 121 korisnik iz Dubrovačko – neretvanske županije je u takozvanim „ekošemama“ i taj je broj potrebno povećavati u prvom redu kroz unapređenje ekološkog uzgoja. – rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac dodajući kako je tome razlog što je turizam primarna djelatnost, a ne poljoprivreda.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić je naglasio kako se ipak sve više ljudi počinje baviti poljoprivredom, te posebno naglasio vinare i školjkare.

Ivan Bjeliš, vlasnik i direktor tvrtke Agro Neretva iz Opuzena ispričao je svoju priču kako je nakon deset godina rada poljoprivredne tvrtke posebnu priliku vidio prije tri, četiri godine u plasmanu proizvoda u trgovačke centre, da bi od ove godine uspio i dobiti priliku za „ulazak“ u hotelske kompanije.

- Dolina Neretve je generator svega i ima veliki potencijal. Mogla bi hraniti ne samo jug, nego i cijelu Hrvatsku. Međutim, u zadnjih desetak godina došlo je do stagnacije. Sada je oko 70 posto zemljišta u nasadima mandarina, a čija je proizvodnja zadnjih godina smanjena za 50 posto. – rekao je Bjeliš koji budućnost poljoprivrede u neretvanskoj dolini vidi u povećanju poljoprivrednik kultura i plasteničkoj proizvodnji.

Sudionici skupa poseban su naglasak stavili i na razvijanju mogućnosti što kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda kroz sektor turizma, posebno istaknuvši kako je potrebno poraditi i na marketingu i promociji. Naglašena je i kako posebno mlade treba učiti vrijednostima poljoprivredne djelatnosti kako bi se neki od njih odlučili za posao poljoprivrednika, koji je sve manje ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.

U hrvatskoj javnosti proteklih dana se dosta govori o žrtvama zlostavljanja unutar Katoličke crkve. Katolička crkva već se godinama pokušava nositi s tim problemom organizirajući, uz ostalo, različita savjetovanja i skupove kako bi se pronašao što kvalitetniji način rješavanja evidentnog problema. O svemu se pokušava otvoreno govoriti te pri biskupijama i nadbiskupijama postoje i posebni povjerenici koji se bave tom problematikom i kojima se zlostavljeni mogu obratiti. Primarni cilj tih postupaka je zaštititi žrtvu, ali i zadržati, odnosno vratiti povjerenje u Crkvu.

Povod aktualnim raspravama o tim zlostavljanjima bila je u prvom redu nedavna objava obraćanja meksičke novinarke Valentine Alazraki papi Franji i predsjednicima biskupskih konferencija iz cijelog svijeta još iz veljače 2019. godine. Ona je, prema pismu objavljenom nedavno na portalu fratellanza.net, u Vatikanu na skupu posvećenom zaštiti od zlostavljanja, istaknula važnost da Crkva stavi žrtve na prvo mjesto, zatim dopusti da je savjetuju ljudi i izvan Crkve, te profesionalizira svoju komunikaciju.

Obraćanje meksičke dopisnice iz Vatikana komentirao je predsjednik Povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić, ističući također kako Katolička crkva u borbi protiv zlostavljanja treba staviti na prvo mjesto žrtvu, te da oni koji su počinili ili svojim postupcima omogućili zlostavljanje – moraju odgovarati.

Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović za Dubrovnikpress i Južni je rekao da „cijela Crkva i papa Franjo već godinama ističu kako je važno čuti žrtve u procesima otkrivanja zlostavljanja unutar Crkve”. On stoga smatra razumljivim da predsjednik Povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić to isto naglašava za Crkvu u Hrvatskoj.

- Praksa pokazuje da se taj put pokazao ispravnim u situacijama suočavanja s počinjenim zlom. Žrtve treba čuti i suosjećati s njima, one su doživjele zlo od onih u koje su nekad imale povjerenja. Imenovani su biskupijski povjerenici i Metropolijski ured za zaštitu maloljetnika i žrtava zlostavljanja koji su dužni saslušati žrtve, ali i pokrenuti proces. Također je razumljivo da svi oni koji su počinili nedjela trebaju odgovarati i suočiti se s veličinom zla kojeg su nanijeli zlostavljanim osobama ne samo u fizičkom i psihičkom smislu nego i u onom duhovnom, što je veliko zlo u Božjim očima. - komentar je dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića.

Inače, Dubrovačka biskupija još od lipnja 2020. godine ima povjerenicu za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba. Iz Dubrovačke biskupije navode kako je ta osoba voditeljica Obiteljskog savjetovalište Dubrovačke biskupije psihologinja Silvia Sokal Gojavić.

„Na naslovnici mrežne stranice Dubrovačke biskupije nalaze se kontakti na koje se žrtve mogu javiti.” - navode iz Dubrovačke biskupije, dodajući kako do sada prijava nije bilo.

Nedostatak zdravstvenih djelatnika, posebno liječnika i to onih zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postao je jedan od značajnijih hrvatskih problema. Takva situacija je i na jugu Hrvatske gdje već nekoliko ambulanti zjapi prazno, a u nekima radi tek medicinska sestra s tim da liječnici dolaze na ispomoć. Domovi zdravlja često objavljuju specijalizacije i natječaje na koje ponekad se nitko ni ne javi.

Gotovo kao šala zvuči priča iz Ploča, gdje je u opremljeni stan stigla nova pedijatrica, ali se i ne vidjevši ambulantu, predomislila ne želeći ostati u tom gradu. Stoga i ne čudi nedavna reakcija ravnatelja Doma zdravlja Ploče Vinka Matića koji je odlučio da više neće davati izjave za medije smatrajući da od toga nema nikakve koristi i da se ništa u zdravstvenom sustavu ne mijenja. On sa 67 godina i dalje vodi tu zdravstvenu ustanovu, ali i radi kao liječnik opće prakse.

Dosta medijskog prostora u posljednje vrijeme zaokupile su česte promjene liječnika na otoku Lastovu, gdje se, već godinama, doktori slabo zadržavaju. Dubrovački Dom zdravlja stalno traga za pedijatrima i ginekolozima, a za nadati se je da neće biti većih problema i s liječnicima obiteljske medicine iako taj posao već sada obavljaju doktori koji imaju sve uvjete za mirovinu.

Prema podacima Dubrovačko – neretvanske županije koja je osnivač domova zdravlja, u tim zdravstvenim ustanovama na jugu Hrvatske trenutačno nedostaje 17 liječnika. Najviše ih fali u DZ Dubrovnik i to šest liječnika, po dva obiteljske medicine, pedijatra i ginekologa. DZ Korčula nedostaju četiri i to jedan liječnik u mobilnom palijativnom timu te specijalist dermatolog, ginekolog i neurolog. DZ Metković priželjkuje tri nova liječnika i to dva obiteljske medicine i ginekologa. Dva liječnika službeno nedostaju u velolučkom DZ Dr. Ante Franulović i to pedijatar i ginekolog, a isto toliko i u DZ Ploče gdje osim pedijatra traže i psihijatra.

Inače, trenutačno je na specijalizaciji 15 mladih liječnika. Najviše ih je za DZ Korčula i to pet, zatim četiri za DZ Dubrovnik, tri DZ Dr. Ante Franulović, dva DZ Metković te jedan liječnik za DZ Ploče.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financiraju se četiri specijalizacije liječnika i to tri za DZ Korčula, te jedan za DZ Metković. Iz istog fonda zatraženo je i financiranje još pet liječnika, tri za Dubrovnik i dva za Velu Luku.

Prema podacima Dubrovačko – neretvanske županije, u domovima zdravlja na jugu Hrvatske trenutno je zaposleno 145 liječnika. Najviše ih je naravno u dubrovačkom Domu zdravlja i to 81, a potom slijedi DZ Metković sa 21 zaposlenim liječnikom, te velolučki DZ Dr. Ante Franulović gdje ih radi 18, DZ Korčula ima 15, a najmanje ih je u DZ Pločama i to deset.

Ministarstvo unutarnjih poslova RH potpisalo je ugovor o izvođenju radova na obnovi zgrade bivše prometne policije u Dubrovniku u ulici Andrije Hebranga. Inače, ta je zgrada u Gružu već gotovo 12 godina prepuštena propadanju i u njoj su se znali okupljati narkomani, a ponekad je bila i sklonište za beskućnike. Sve je to godinama predstavljalo problem i stanarima okolnih kuća i zgrada, koji su se često žalili na tu situaciju, ali i na stanje zapuštene i oronule policijske zgrade s koje su, kad bi zapuhao jači vjetar, znale letjeti i persijane.

Inače na prvi natječaj za sanaciju i adaptaciju te zgrade koji je MUP raspisao u rujnu prošle godine nitko se od izvođača nije javio, pa se natječaj morao ponoviti. Kako su za Dubrovnikpress odgovorili iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske, na ponovljenom natječaju kao izvođač radova izabran je Alfaplan građenje te je ugovor potpisan 31. siječnja ove godine, a ugovorena vrijednost radova s PDV-om je 1,68 milijuna eura.

Ističući kako su radovi započeli sredinom veljače, nakon potpisivanja ugovora, iz PU dubrovačko – neretvanske navode: „Objekt se obnavlja u postojećim gabaritima i u njemu se planira smještaj djelatnika upravnih poslova, prometne i pomorske policije kao i mogućnost smještaja za 14 policijskih službenika.“

Inače, odjeli Upravih poslova i Prometne policije Policijske uprave dubrovačko – neretvanske smješteni su već duži niz godina u zgradi bivšeg Telekomunikacijskog centra na Ilijinoj glavici u Dubrovniku, za što MUP plaća Hrvatskom telekomu godišnji najam od 60 tisuća eura, što je pet tisuća eura mjesečno.

Jedan od vrjednijih prostora u Župi dubrovačkoj gdje bi se mogli stvoriti javni sadržaji jest prostor kampa u Kuparima. Radi se o uglavnom državnom zemljištu koje se nalazi uz magistralu, nasuprot bivšem vojnom odmaralištu Kupari, idealanom za javnu i društvenu namjenu, što uostalom i jest namjena u prostornim planovima Župe dubrovačke.

Dugo godina, sve do pandemije, na tom je prostoru bio autokamp koji je vodila tvrtka „Lovrijenac 1000” kao ugovorni zakupac državnog zemljišta. Međutim, nakon što je ugovor istekao, država ga nije produžila, ali je „Lovrijenac 1000” ostao u posjedu zemljišta gdje ima i podzakupce. Zbog svega toga Republika Hrvatska je tužila tvrtku „Lovrijenac 1000” i do okončanja sudskog spora budućnost tog kompleksa je neizvjesna.

- Prostor autokampa Kupari je u vlasništvu Republike Hrvatske. Imovinski je riješen i kao takav je dugi niz godina bio u zakupu. Zakupac je bila privatna tvrtka „Lovrijenac 1000” i ugovorom je bila predviđena djelatnost autokampa. Kad je ugovor istekao, država ga nije produžila, ali je ta tvrtka ostala u posjedu. Stoga je država pokrenula sudski spor kako bi tu tvrtku koja je i dalje u posjedu, deložirala, odnosno izbacila. To je postupak između države, odnosno Ministarstva prostornog uređena, graditeljstva i državne imovine i privatne tvrtke. - pojasnio je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, dodajući kako je tvrtka „Lovrijenac 1000” u podnajam dala dijelove državnog zemljišta i to za djelatnosti koje nisu predviđene ugovorom.

On je nadalje rekao kako župska općinska vlast u suradnji sa Županijom dubrovačko – neretvanskom, Gradom Dubrovnik te ostalim jedinicama lokalne samouprave želi urediti taj prostor prvenstveno za javnu i društvenu namjenu.

- Imali smo više sastanaka s predstavnicima nadležnog ministarstva, međutim sve je i dalje „status quo” jer prostor nije još uvijek slobodan. - dodao je Nardelli, te nastavio:

- Sukladno sadašnjim prostornim planovima prostor autokampa u Kuparima je predviđen za kongresni centar, manju zonu turističke namjene te za javnu i društvenu namjenu. No, više se ne priča o tom prostoru kao kongresnom centru, već je aktualna javna i društvena namjena. Tu bi moglo biti svašta, od školstva, zatim sportskih sadržaja, do zdravstvene zaštite, policije i slično. Pri tome ne mislimo samo na potrebe Župe dubrovačke nego i šire zajednice. - rekao je župski načelnik, dodajući kako se ipak ništa ne može raditi dok se ne riješi sudski spor.

Vlasnik tvrtke „Lovrijenac 100” Nikša Alamat nije želio komentirati situaciju u kampu u Kuparima zbog sudskog spora koji je u tijeku.

Najave da će više medicinske sestre i tehničari Hitne medicinske pomoći, nakon dodatne edukacije, na terenu samostalno pružati prvu pomoć umjesto liječnika djelatnik dubrovačke Hitne medicinske pomoći Mihael Kukuljica iz Sindikata medicinskih sestara i tehničara „Zajedno” smatra neozbiljnima.

- Medicinske sestre i tehničari nikad ne mogu u pravom smislu zamijeniti liječnike, ali nam se mogu povećati radne mogućnosti koje do sada nismo imali. Mislim da ni u Ministarstvu zdravstva ne znaju na koji način to točno provesti. Znači, dok ne dođe službena depeša Ministarstva zdravstva s potpisom ministra o točno određenim novim kompetencijama medicinskih sestara i tehničara o tome možemo samo nagađati. – rekao je Kukuljica, podsjećajući kako je ideja o dodatnoj edukacija „hitnjaka“ stara desetak godina.

Ministarstvo zdravstva planira dodatno školovanje 370 djelatnika, koji bi onda imali veće koeficijenta, to jest za 25 posto veće plaće. Prve edukacije za specijalizaciju iz hitne medicine medicinskih sestara i tehničara najavljene su za svibanj.

- To je zapravo bio otvoreni poziv koji su dobili svi djelatnici i na te edukacije se mogao prijaviti tko je htio uz uvjet da ima završeni trogodišnji ili petogodišnji studij Sestrinstva, koji se izvodi i u Dubrovniku. Znači ta edukacija nije obavezna, već se može prijaviti onaj tko želi. Ali dok ne dođe crnim slovima na bijelom papiru koje su to nove kompetencije sestara i tehničara, sve su to samo naklapanja. – rekao je Kukuljica, dodajući kako misli da će i stotinjak njegovih kolega završiti tu dodatku edukaciju dok iz Ministarstva zdravstva donesu neku odluku kojom bi se ta situacija regulirala.

- Uvijek mi je drago kad se provode edukacije, pa tako i ova. Jedina mana ove dodatne edukacije sestara i tehničara po meni je što se netko može javiti na tu „specijalizaciju“ ravno sa završene više škole, odnosno trogodišnjeg studija Sestrinstva, a kolege koje nemaju to formalno obrazovanje, ali godinama rade u sustavu hitne pomoći nemaju na to pravo. – priča Mihael Kukuljica.

Inače, u okviru Hitne medicinske pomoći trenutno rade dvije vrste timova, pa tako takozvani „tim 1“ čine liječnik, tehničar ili medicinska sestra i vozač, dok su u „timu 2“ uz vozača, medicinska sestra ili tehničar, bez liječnika.

Inače, prije ovakve specijalizacije potrebno je promijeniti Zakon o sestrinstvu kako bi djelatnici bili i pravno zaštićeni, što znači povećati njihove ovlasti u odnosu na postojeće, jer bi bez toga i unatoč dodatnoj edukaciji i kompetencijama, bili u prekršaju pružajući stvarnu hitnu.

Na području Općine Konavale krajem siječnja bilo je evidentirano 305 stanovnika s blokiranim računima. Prema podacima FINA-e njihova ukupna dugovanja su iznosila 3.347.665 eura.

Blokirani Konavljani su na dan 31. siječnja najviše dugovali takozvanim drugim vjerovnicima, a to su uglavnom telekomunikacijske kompanije, banke te kartičarske kuće i taj je dug iznosio 3.149.308 eura. Jedinicama lokalne samouprave, odnosno Općini i Dubrovačko – neretvanskoj županiji dugovali su 17.092 eura, dok je dug prema državi iznosio 181.265 eura.

Po broju građana s blokiranim računom Općina Konavle se nalazi na petom mjestu među gradovima i općinama iz Dubrovačko – neretvanske županije i to nakon Dubrovnika, Metkovića, Ploča i Župe dubrovačke.

kšc