Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Nije nam prihvatljiv prijenos osnivačkih prava općih bolnica na državu, jer smatramo da se ciljevi reforme mogu postići i bez centralizacije tih ustanova. – jedan je od stavova čelništva Dubrovačko - neretvanske županije koje je župan Nikola Dobroslavić iznio na sastanku s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, a na kojem se razgovaralo o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Jedna od novih odredbi toga zakona odnosi se i na izmjenu ustroja djelovanja zdravstvenih ustanova prema kojoj bi na području svake županije postojao samo jedan dom zdravlja. Za Dubrovačko -neretvansku županiju to bi značilo najvjerojatnije ukidanje domova zdravlja u Pločama, Metkoviću, Veloj Luci i Korčuli, dok bi kao središnji ostao onaj u Dubrovniku.

Kako je naveo u izjavi za Južni župan Dobroslavić je na sastanku iznio i prijedlog kako u pogledu broja domova zdravlja „specifičan zemljopisni položaj županije opravdava iznimku od, inače razboritog, pristupa da u županijima bude jedan dom zdravlja”.

- Za sanitetski prijevoz smatramo da osnivačima treba prepustiti odluku hoće li ga organizirati pri Hitnoj medicini ili domovima zdravlja, jer nam je sadašnji ustroj u tom pogledu dobar. – rekao je također župan Dobroslavić.

Ističući nadalje kako je ministru Berošu iznio i stajalište Dubrovačko - neretvanke županije o drugim točkama Prijedloga reforme zdravstva, župan je rekao:

- Podržavamo reformu zdravstva jer, unatoč činjenici da nam je zdravstvo kvalitetno, trebaju mu bolja rješenja u financiranju i određene organizacijske poboljšice.

Stanari zgrada bivšeg Hotelsko turističkog poduzeća Cavtat na Zvekovici mogli bi dobiti te stanove u vlasništvo po cijeni od 80 eura po kvadratu. Ukoliko pristanu na nagodbu s Općinom Konavle ti stanovi bi mogli biti njihovi za iznose od 90 do 200 tisuća kuna, ovisno o kvadraturi.

O tome je na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle govorio općinski načelnik Božo Lasić odgovarajući na pitanje SDP - ovog vijećnika Antonia Bagoja. Načelnik je podsjetio kako je bivši HTP Cavtat te stanove dodijelio svojim zaposlenicima, ali su zgrade u ratnim razaranjima oštećene. Država je, prema Lasićevim riječima, obnovila te objekte i stanari koji su imali stanarsko pravo, vratili su se, ali nisu mogli legalizirati i etažirati zgrade jer nisu bili vlasnici.

- Taj gordijski čvor smo godinama pokušavali otpetljati i riješiti. Vlasništvo nad zemljom je pripalo Općini, a stanove je obnovila država i tražili smo način kako da pređu u vlasništvo stanara. Onda se na sreću dogodio Zakon o legalizaciji koji je omogućio legalizaciju tog velikog broja stanova podijeljenih u četiri lamele. Općina je platila sve potrebne elaborate i geodetske poslove, otkupili smo i dio okolnog zemljišta kako bi se sve to uspješno legaliziralo. Željeli smo da stanari imaju što manje troškova. Razmišljali smo i o mogućnosti da oni ništa ne plaćaju, ali su nam odvjetnici sugerirali da bih ja u tom slučaju mogao imati problema sa zakonom te da dogovorimo nagodbu sa stanarima. – pojasnio je Lasić ukratko tu višegodišnju imovinsko - pravnu borbu za legalizaciju zgrada na Zvekovici.

- Žao mi je što većina stanara smatra da se podrazumijeva da oni dobiju besplatno rješenje svojih imovinsko – pravnih problema, ali sam uvjeren da je nagodba najbolje mogući način. Na nižu cijenu od 80 eura po kvadratu nismo mogli ići jer su stanovi trebali proći procijenjenu nadležnih tijela. Čak smo tražili da se u procjenu unese da su ih stanari nakon rata obnavljali o vlastitom trošku, samo kako bi se smanjila cijena. Oni su te stanove prije dobili besplatno i sad se mnogi ljute što trebaju plaćati. No, ja zbog toga ne želim ići u zatvor. – rekao je načelnik Lasić dodajući kako vjeruje da će mu možda tek dvoje od tih ljudi reći „hvala“ dok će veći biti nezadovoljan što će za stanove u kojima živi sada trebati izdvojiti od 90 do 200 tisuća kuna.

Vidio sam novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i mogu reći da mi u Županiji uključujući i župana Nikolu Dobroslavića nismo zadovoljni s tim prijedlogom. Naime, Dubrovačko - neretvanska županija se razlikuje od 90 posto ostalih županija jer treba gotovo jedan i pol dan da se primjerice do Dubrovnika dođe iz Vela Luke i vrati doma. - govori ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan o novom prijedlogu zakona kojim bi se u reformi zdravstva broj domova zdravlja po županijama ograničio na tek – jedan.

- Postoje tri područja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koja u medicinskom smislu imaju totalno različite potrebe i koncepcije djelovanja. Jedno područje je šire područje Dubrovnika, drugo je Neretva, a treći dio su otoci i dio Pelješca. – govori Bazdan komentirajući najave da bi novim zakonskim odredbama u svakoj županiji djelovao jedan dom zdravlja. To znači da bi u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ostao samo jedan i to najvjerojatnije onaj u Dubrovniku, dok bi u Veloj Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću današnji domovi zdravlja djelovali u sustavu buduće središnje zdravstvene ustanove.

- Ne mislim da je razlog ovog novog ustroja ušteda, zapravo mogu reći da to nije točno. Znači, kako bi se postojeći domovi zdravlja uskladili u jednu ustanovu potrebno je kupiti nove informatičke programe za financije, računovodstvo, pisarnicu i sve to dosta košta, a za vremensko usklađivanje potrebno je jedna do dvije godine. A najveći problem bi bio smanjenje zdravstvene zaštite ljudi jer svaki ravnatelj nastoji popuniti medicinsko osoblje koje nedostaje suradnjom s različitim ustanovama. Tako kolege s Korčule dogovaraju posjete liječnika iz KBC Split, neretvanski domovi zdravlja surađuju s KBC Mostar i mi iz Dubrovnika također dogovaramo suradnje s različitim ustanovama. Svaki ravnatelj će se pri tome pozabaviti financijama i gledati gdje treba uštedjeti i iskalkulirati da mu troškovi budu u okviru „pozitivne nule“. - napominje ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

- Mišljenja sam da će, ako dođe do spajanja, troškovi eksponencijalno rasti. Takav stav ima i župan Dobroslavić koji je više puta ministru zdravlja Viliju Berošu iznosio naše argumenta. I dalje smo na stajalištu da su domovi zdravlja u nadležnosti županija, te da županije imaju pravo odrediti broj potrebnih zdravstvenih ustanova i prema tome odgovarati za njihovo financijsko poslovanje i razinu zdravstvene zaštite. – smatra Branko Bazdan te dodaje kako se u slučaju novog ustroja radi o centralizaciji, što je protivno nastojanjima suvremenog europskog društva koje teži decentralizaciji.

Na području Dubrovačko - neretvanske županije, kao i diljem Hrvatske novi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova pokazao je pad broja katolika, a povećanje „ostalih kršćana“. U oči posebno upadaju podaci iz Općine Pojezerje gdje se u popisu iz 2011. godine od 991 stanovnika, njih 99,29 posto izjasnilo katolicima, dok je na popisu 2021. godine evidentirano 963 stanovnika, od kojih 32,03 posto katolika te 67,44 posto „ostalih kršćana“.

Iz Dubrovačke biskupije, koja zauzima najveći dio Dubrovačko -neretvanske županije, a drugi dio je u nadležnosti Splitsko -makarske nadbiskupije, dobili smo odgovor kako i oni „prate te rezultate”.

„Razlozi za to se mogu tražiti u, pretpostavljamo, pitanjima o vjerskoj pripadnosti koja su bila nejasna, ili bolje rečeno, dvoznačna. Tako da su se neki naši vjernici izjasnili da su katolici, a drugi da su kršćani, pripadnici Rimokatoličke Crkve, što je vjerojatno dovelo do poteškoća u statističkoj obradi.” - navode iz Biskupije dubrovačke.

„Pod pretpostavkom da je katolika u nekom postotku ipak manje u ovom popisu stanovništva nego u prijašnjem, a što još uvijek ne možemo sa sigurnošću tvrditi jer konačni rezultati nisu do kraja službeno utvrđeni, razloge vidimo jednim dijelom u tome što je u vrijeme pandemije koronavirusa u zadnje dvije godine preminulo i dosta katoličkih vjernika. Također smo svjedoci velikog iseljavanja stanovništva s područja Republike Hrvatske, a samim tim iseljavaju se i katolici.” - stoji u odgovoru Dubrovačke biskupije.

„Struka će o razlozima vjerojatno moći dati još točnije i kvalitetnije odgovore. Na našim liturgijskim slavljima, unatoč svemu, ne primjećujemo da nam je ukupan broj sudionika znatno opao. Katolička Crkva na ovom području sa svojim biskupom, svećenicima, redovnicima, redovnicama, vjeroučiteljima, vjeroučiteljicama, roditeljima, mladima i djecom, svim vjernicima aktivnim u pastoralu, posebice na župama i u crkvama, i dalje će nastojati, što bolje zna i umije, osluškivati poticaje Duha i vršiti svoje poslanje koje joj je Isus Krist povjerio da čini. – poručuju iz Dubrovačke biskupije.

Obitelji koje žive u Konavlima, a nisu konavoskog podrijetla i nisu članovi bratstava teško će doći do grobnom mjesta. HSS-ovog vijećnika u konavoskom Općinskom vijeću Ivana Diklića zanimalo je gdje se ljudi koji svoj dom nađu u Konavlima i tu žive, mogu pokopati kad umru i pitao je u kojoj je fazi projekt izgradnje groblja na Zvekovici.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić složio se da je to kompleksna tema, tim više što je Zakonom o komunalnom gospodarstvu predviđeno da svu brigu o grobljima vodi jedinica lokalne samouprave.

- Međutim, poštivajući običajno pravo u Konavlima to i dalje rade bratstva i Općina se u njihov rad ne miješa iako bismo sukladno zakonskim odredbama to trebali napraviti. Bratstva gospodare grobljima, dosta su zatvoreni i uglavnom se ne dozvoljava ukop osobama „sa strane“. Razumijem i njih. – rekao je načelnik dodajući kako je općinska uprava uspjela na Grudi otkupiti dio zemljišta i nadograditi postojeće groblje.

- Takvih ukopnih mjesta, nastavio je, fali najviše u Cavtatu, Zvekovici i Močićima. Pokušali smo u Cavtatu otkupiti dio zemljišta kako bismo proširili groblje. Međutim, nije nam uspjelo jer su nas vlasnici ucjenjivali da im odobrimo mogućnost gradnje oko Rata na što ne možemo pristati. Tek smo s jednom obitelji dogovorili javno - privatnu suradnju kako bismo na njihovom zemljištu izgradili nekoliko općinskih grobnica u koje bi se ukopavale osobe koje nemaju svoja grobna mjesta. – rekao je Lasić.
Govoreći o planovima izgradnje groblja na Zvekovici konavoski načelnik je podsjetio kako je prvotnim projektom bio predviđen dosta veliki prostor za gradnju te kako se taj projekt i dalje „nosi“ u prostornim planovima. Lasić je i dodao kako je potrebno smanjiti obuhvat budućeg groblja jer kada je bio planiran, nije bilo govora od gradnji groblja na Dupcu.

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća usvojena je Odluka o pravu na novčanu pomoć roditeljima učenika osnovnih i srednjih škola za školsku 2022/2023. prema kojoj novčanu pomoć roditelji mogu ostvariti temeljem kriterija socijalne pomoći ili demografskih mjera.

Sukladno Odluci pravo temeljem socijalne pomoći ostvaruju roditelji učenika kojima je za 2022. odobren dječji doplatak s tim da jedan od roditelja treba imati prebivalište na području Općine Konavle. Tako će pomoć za djecu od 1. do 4. razreda iznositi 200 kuna, za one od 5. do 8. razreda 250 kuna, a za srednjoškolce 350 kuna.

Pravo na novčanu pomoć temeljem demografskih mjera ostvaruju roditelji s prebivalištem u Općini Konavle koji imaju četvero i više malodobne i uzdržavane djece do 26. godine starosti i koja se redovito školuju. Pomoć za učenike osnovnih škola iznosi 250 kuna, a za srednjoškolce 550 kuna.

Zahtjevi će se zaprimati od 3. listopada, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva radi ostvarivanje prava na novčanu pomoć je 31. listopada.

„Zahtjev za novčanu pomoć na propisanim obrascima sa dokazima o ostvarivanju prava na novčanu pomoć dostavlja se Upravnom odjelu za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti, poštom ili osobno u pisarnicu. Obrazac zahtjeva roditelji mogu preuzeti u Općinskim uredima u Cavtatu i Grudi te na web stranici Općine Konavle.” – stoji također u odluci.

kšc

Vijećnica Jele Butijer Gleđ (HSS) na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle postavila je pitanje je li slika nepotizma imenovanje nove direktorice Dječjih vrtića Konavle. Naime, za ravnateljicu je izabrana sestra dojučerašnjeg vijećnika i bivšeg zamjenika načelnika Iva Radonića (HDZ).

Konavoski načelnik Božo Lasić najprije joj je tek kratko odgovorio da tu nema nepotizma, ali je, predomislivši se, vratio za govornicu i rekao:

- Natječaj je završio i za ravnateljicu smo izabrali, po nama, najboljeg kandidata. Zar osoba koja ima završeni ekonomski i pedagoški fakultet, po Vama, nije dovoljno kvalificirana da bude na čelu Dječjeg vrtića Konavle. Zar tu osobu trebamo gledati samo kao sestru donedavnog vijećnika Iva Radovića. - rekao je načelnik dodajući kako je „nova ravnateljica Marija Radonić, zasigurno stručna i kvalificirana za taj posao.”

kšc

Ivo Penetra iz HDZ-a novi je vijećnik Općinskog vijeća Općine Konavle. Na dužnost je stupio nakon što je vijećnik Ivo Radonić, zbog nespojivosti funkcija svoj mandat stavio u mirovanje. Naime, Radonić je postao direktor općinske tvrtke Poslovna zona Čilipi.

Na sjednici Općinskog vijeća prihvaćeno je i polugodišnje izvješće o radu konavoskog načelnika Boža Lasića.

Obrazlažući izvješće načelnik Lasić je nabrojio najvažnije projekte na kojima se radilo u prvoj polovici godine.

- U ovom razdoblju dobili smo lokacijsku dozvolu za OŠ Cavtat, očekujemo građevinsku dozvolu, a čekamo i natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja za dobivanje sredstava za gradnju. Pri kraju je novi Vatrogasni dom na Grudi, uskoro slijedi rekonstrukcija cavtatske rive. Do Dana Općine Konavle bit će službeno otvoreni radovi, a nadam se da se neće ići u planirane tri sezone nego u godini dana. Ljetno kino u Cavtatu je pretvoreno u Ljetnu pozornicu, a Ministarstvo kulture je osim toga odobrilo 300 tisuća kuna za sanaciju krovišta samostana u Cavtatu. Kanalizacija u Moluntu se radi, završena je mreža i do proljeća bi trebali biti gotovi radovi na pročistaču. Nabavljeno je 1300 kompostera, u tijeku je podjela kontejnera. Uspjeli smo se i izboriti da se zamrzne cijena električne energije za jedinice lokalne samouprave kroz Hrvatsku zajednicu općina kojom trenutno predsjedam. - rekao je načelnik Lasić.

Vijećnici su odobrili i prodaju bivšeg restorana Jadran u Moluntu za iznos 341 tisuću eura Renatu Marlaisu. Prihvaćen je i darovni ugovor kojim John Andrewa Popjevalo i Peter Anthony Popjevalo daruju Općini Konavle dio zemljišta u Pridvorju. Plan je da se prenamijeni za javne potrebe.

Odlukom Općinskog vijeća, sklopljeno je prijateljstvo između Općine Konavle i Općine Vinica, a vijećnici su prihvatili i ugovor o financiranju i gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture između Općine Konavle i Marina Cavtat & Resort d.o.o., kao i Izvješće o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Konavle za 2021.g. te Prijedlog Strategije upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Konavle za razdoblje od 2022. do 2028. godine.

kšc

Arhitekt Stijepo Butijer dobit će Nagradu Općine Konavle i to za izniman doprinos u urbanističkom - arhitektonskom uređenju Konavala. Nagrada će mu biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana Općine Konavle 21. listopada 2022. godine.

Kako su odlučili konavoski vijećnici, ove godine zahvalnice Općine Konavle će dobiti Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“, 163. brigada HV Dubrovnik, Udruga 156. brigade HV Vrgorac Makarska, Udruga Hrvatski Domobran „Dubrovnik“, Satnija Konavle, Udruga pripadnika Odreda naoružanih brodova Dubrovnik, Policijska udruga branitelja PU Dubrovnik ’91.,Udruga specijalne jedinice policije „Grof“, Udruga specijalne jedinice policije „Grom“, Jadranka Trojanović, Nikola Kojan, Frano Luetić, Zoran Čagalj, Matiana Staničić, Andio Drobac i Pavo Pulić.

kšc

Najnoviji rezultati popisa stanovništva posebice dio koji se odnosi na vjersku pripadnost uzburkali su hrvatsku javnost a svakodnevno neke nove činjenice i podaci bacaju drugačije svjetlo na sad već službene brojke. Prema tim podacima Hrvati su sve manje katolici, a povećao ih se broj u kategoriji „ostali kršćani“, što god ta kategorija značila.

Podsjetimo, što se tiče vjerske pripadnosti kao „katolik“ izjasnilo se 78,97 posto popisanih stanovnika. Međutim, kao „ostali kršćani“ izjasnilo ih se 4,83 posto, a Državni zavod za statistiku je objavio da se među njima na pitanje o vjerskoj zajednici 87.26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi. Znači, ako bi se i oni pribrojili onima koji su se izjasnili katolicima, ukupan udio katolika u stanovništvu Republike Hrvatske bio bi veći od 83 posto, računaju neki. Međutim iz DZS tvrde da se ti podaci ne mogu povezivati.

Da nešto u tom popisu i rezultatima ne štima smatra i demograf Nenad Pokos koji je gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao rezultate popisa stanovništva u Hrvatskoj.

Ističući kako je najveće iznenađenje popisa za njega činjenica da se pad udjela katolika smanjio ispod 80 posto. Kaže da se pad očekivao, ali ne toliki.

- Bio sam zapanjen i porastom ostalih kršćana. Tko su oni? Nisu to mormoni i Jehovini svjedoci. – upitao se Pokos u programu N1 te dodao kako je zajedno s novinarom koji je prethodno od njega tražio izjavu odgonetnuo da u prezentaciji Državnog zavoda za statistiku postoji jedna fusnota, u kojoj sitnim slovima piše da među ostalim kršćanima, 87,3 posto njih se izjasnilo pripadnicima Katoličke crkve na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici.

- Zato i imamo ovaj nerealan pad broja katolika. - rekao je.

Kako navodi, u DZS-u glavni koordinator za popis kaže da se ti podaci ne smiju i ne mogu upariti.

- Tu je došlo do zbrke zbog dva pitanja. Ako je prvo pitanje bilo vjera, mnogi koji su se samopopisali mislili su da na prvo pitanje moraju napisati samo „vjernik“, pa se na drugom pitanju izjasniti kao član Katoličke crkve. Nisu bili upućeni u metodologiju. Sada imamo veliki problem. - rekao je demograf Pokos, dodajući kako su prethodnim popisima pitanja vezana uz vjeru bila puno jednostavnija.

Kaže da su popisivači morali, u slučaju da je osoba koja je popunjavala popis ne razumije pitanje, objasniti o čemu se radi.

- Popisivači nisu bili dobro obučeni. Oni koji su se samopopisali mogli su u uputama vidjeti o čemu se radi. Sada imamo ogroman porast ostalih kršćana u malim i ruralnim sredinama. - rekao je za N1 demograf Pokos.

Stranica 1 od 7

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019