Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Nakon dvogodišnje pauze Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik, uz potporu Europske komisije, organizirala je jučer šesti Sajam vježbeničkih tvrtki u palači Sponza. Sajam je okupio deset vježbeničkih, odnosno učeničkih tvrtki koje su predstavile svoje usluge i proizvode kroz sajamsko poslovanje. Cilj ovakvih događanja, prema riječima ravnateljice dubrovačke Ekonomske i trgovačke škole Suzane Đurđević, je razvijanje poduzetničkih ideja i inicijativa među učenicima.

Učenici su tijekom školske godine simulirali poslovanje tvrtke od same ideje poslovanja, preko istraživanja tržišta, osnivanja tvrtke, marketinških i knjigovodstvenih poslova, pa do sajamskog poslovanja.

Na ovogodišnjem sajmu najboljom je proglašena tvrtka „Forza“, s mentoricom prof. Meri Šerbu. „Forca“ se bavi prodajom sportske opreme i zdravih napitaka, a povod za osnivanje uprave takve djelatnosti, rečeno je na predstavljanju, bilo je istraživanje prema kojem su Hrvati jako pretil narod.

Na drugom mjestu je tvrtka „Bosiok“, dok su treće mjesto podijeliti „Redicool“, te „Printera“.

Ove godine sajam je uvršten u službeni program Europske komisije s kojim se obilježava šesti po redu europski tjedan strukovnog obrazovanja.

U moru poskupljenja koja Hrvate pogađaju u zadnje vrijeme, otočane nije toliko ni iznenadilo poskupljenje karata za brodove i trajekte na gotovo svim državnim linijama u linijskom obalnom pomorskom prometu. Otočani kažu da nisu iznenađeni, ali da nisu ni zadovoljni tim poskupljenjem.

Načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić kaže kako će to poskupljenje brodskih karata najviše pogoditi turizam na otocima.

- Ljudi koji žive na otoku isključivo su vezani za brodove i katamarane kao jedine načine transporta. No, kako imaju otočne iskaznice, odnosno subvencionirane karte, poskupljenje od dvije kune ih ne pogađa puno. Ovo poskupljenje najviše će pogoditi turizam, odnosno otežat će niz okolnosti vezanih uz tu gospodarsku granu. Pogoršat će se naši turistički uvjeti. Svako poskupljenje brodskih karata poskupljuje i dolazak na otok. - kazala je načelnica Jančić Lešić.

Ističući kako svako poskupljenje uvijek negativno odjekne načelnik Općine Mljet Đivo Market je rekao:
- Moramo biti svjesni da su svi energenti i održavanje brodova znatno poskupili pa razumijemo i brodare koji su tražili od Agencije za obalni linijski pomorski promet odobrenje za poskupljenjem prijevoza. Te karte su uvijek što se tiče otoka preskupe. Otok i otočani su samim svojim položajem okruženi morem pa ne mogu ići drugim prijevoznim sredstvom i ovisimo o cijenama koje nam netko drugi dirigira. No i to je cijena života na otoku. – smatra načelnik Market, dodajući kako Općinu Mljet nitko nije kontaktirao vezano uz poskupljenje brodskih karata, već da je i on o tome saznao iz medija.

On ne očekuje da će poskupljenje karata bitnije utjecati na turiste koji dolaze na Mljet iz nekih daljih krajeva na više dana.

- Ako je netko planirao doći na odmor na Mljet taj će i doći. Povećanje cijene karata može omesti one koji još razmatraju gdje bi mogli poći, pa kalkuliraju koliko ih dodatno košta prijevoz do otoka i je li im isplativije ostati u nekoj destinaciji na kopnu. Ovo poskupljenje najviše će pogoditi ljude, primjerice iz Dubrovnika, koji bi došli na jednodnevni izlet na Mljet i još ako kupe kartu za Nacionalni park, potrošit će skoro pola plaće. – kaže mljetski načelnik Đivo Market.

Kako je pisao Južni, Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet je prihvatilo zahtjeve linijskih brodara za povećanjem cijena karata. Tako su karte putnicima u izvansezonskom razdoblju povećane 4 kune te 8 kuna u sezoni, dok za otočane i djelatnike javnih službi poskupljenje iznosi 2 kune tijekom cijele godine. Djeca od 3 do 12 godina plaćat će kartu 2 kune više, a u sezonskom razdoblju dodatnih 4 kune na trajektnim linijama.

Cijena karte za vozila povećana je za 8, odnosno 16 kuna u sezoni, a za otočna i vozila javnih službi do 4 kune tijekom cijele godine.

Teretna vozila nosivosti >5,01 tone izdvojena su kao posebna kategorija vozila kojima se mijenja cjenik prijevoza te se predviđa povećanje cijene prijevoza po toni nosivosti i to – povećanje u izvansezonskom razdoblju do 4 kune, u sezonskom razdoblju do 8 kuna, a za otočna vozila i vozila javnih službi do 2 kune tijekom cijele godine.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo je Općina Konavle pokazala interes za komasacijom, odnosno okrupnjivanjem zemljišta. Javni poziv uputilo je Ministarstvo poljoprivrede kako bi se utvrdila područja na kojem će se provoditi komasacija poljoprivrednog zemljišta po novom zakonu. Iznenađujuće je da se nije javio nitko primjerice iz doline Neretve, gdje je poljoprivreda i dalje jedna od važnijih djelatnosti. Na području tri grada i četiri općine ukupno je oko 2200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pa se očekivao i njihov interes za komasaciju.

Neretvanski gradovi i općine trenutno se bave regulacijom korištenja državnog zemljišta, što je u Pločama dovelo do najave da će biti podnesena kaznana prijava protiv nadležnih u gradskoj upravi.

MATAGA: ZA KOMASACIJU NISMO SPREMNI JER IMA DOSTA RASCJEPKANIH ZEMLJIŠTA

Ističući kako po pitanju poljoprivrednog zemljišta ništa nije napravljeno od 90- tih godina gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević je rekao kako želi zaustaviti agrokriminal „pred kojim Državno odvjetništvo i Ministarstvo poljoprivrede godinama zatvaraju oči“.

- Postoje određeni ljudi koji su agresivnim pristupom uzeli državnu zemlju i dali je drugima u zakup, pa im sad ne odgovara da gradska uprava želi uvesti red i prijete kaznenim prijavama. - rekao je Krstičević.

Njegov opuzenski kolega Ivan Mataga također provodi reguliranje ugovora o privremenom korištenju državnog poljoprivrednom zemljišta, ali u mirnijoj atmosferi.

- Pozvali smo sve korisnike koji su u mirnom posjedu i imaju podmirene sve obveze prema Gradu da nam se jave i podnesu zahtjev za produljenjem ugovora na dvije godine, odnosno do raspisivanja natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. - rekao je Mataga.

Objašnjavajući zašto se u neretvanskoj dolini nitko nije javio za komasaciju gradonačelnik Opuzena je rekao:
- Mi još nismo spremni za komasaciju jer imamo dosta rascjepkanih zemljišta u posjedima korisnika i to je zahtjevan i dugotrajan proces. Prvi korak prema tome je udruživanje proizvođača, pa onda možemo o tome početi pričati. Mi smo kao gradska uprava već pokrenuli poziv za iskazom interesa za udruženjem, bilo u vidu udruge, zadruge ili proizvođačke organizacije. To mora ubuduće biti prioritet proizvođačima u prvom redu radi lakšeg zajedničkog plasmana, pregovora s kupcima, jeftinije nabave repromaterijala od dobavljača te na kraju lakšeg apliciranja na sredstva EU, jer će sredstva iz novog programskog razdoblja uglavnom biti fokusirana na udruženja. – pojasnio je gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

JAMBO: KOMASACIJA U DOLINI NERETVE VEĆ JE PROVEDENA NA PET TISUĆA HEKTARA

S druge strane Stipe Gabrić Jambo, bivši višegodišnji gradonačenik Metkovića i magistar agronomije, tvrdi kako je komasacija u dolini Neretvne već odavno provedena na oko pet tisuća hektara koje je koristio PIK Neretva.

- To su optimalne parcele, dobivene melioracijom i na kojima je riješena odvodnja. - pojašnjava Jambo, dodajući kako je jedini problem što su neke parcele, koje su vraćene nasljednicima bivših vlasnika, sad zapuštene.

- U svim uređenim državama, a što Hrvatska nije i ne znam kad će biti, komasacija je odavno napravljena i tu nema bojazni. Evo na primjer, ja imam manje nasade mandarina na više mjesta, a da su mi na jednoj ili dvije parcele bilo bi lakše za obrađivati i imao bih manje troškove. Ne bojim se velikih igrača jer nitko neće odnijet zemlju u Italiju ili Nizozemsku. Bolje je da netko zemlju uzme u koncesiju i obrađuje je nego da stoji ledina. S ovakvom klimom imamo uvjete za proizvodnju svega. Dostatni smo samo u žitaricama i uljaricama, te jabukama i mandarinima, a uvozimo svu ostalu hranu, što je sramota jer možemo proizvoditi stotine tisuća tona. – rekao je Jambo, dodajući kako je komasacija potreba u prvom redu za Konavosko polje, gdje su parcele male i raštrkane.

BELJAK: SVE MI TO IZGLEDA KAO KONAČNA DEVASTACIJA HRVATSKOG SELA

Da provođenje zakona neće štimati upozorili su nedavno oporbeni saborski zastupnici naglasivši kako postoji puno prepreka za realizaciju, od neriješeno imovinsko - pravnih odnosa do složenosti administrativnih postupaka, te da bi proces trebala voditi država, a ne gradovi i općine.

- Mislim da će se komasacija teško provesti jer je sav posao prebačen na jedinice lokalne samouprave koje nemaju kapaciteta ni mogućnosti za to. Možda bi komasacija i imala smisla kad bi postojalo povjerenje u lokalnu, regionalnu i državnu vlast, ali ljudi poučeni dugogodišnjim iskustvom ne vjeruju ništa. Sve mi to izgleda kao konačna devastacija hrvatskog sela. – rekao je za Južni saborski zastupnik i predsjednik HSS-a Krešo Beljak. On nadalje smatra kako je cilj novog Zakona o komasaciji okrupnjivanje i priprema zemljišta za strane kupce, jer 1. siječnja iduće godine ističe moratorij o zabrani prodavanja poljoprivrednog zemljišta strancima.

- Isti takav proces prošle su i hrvatske banke i sve što je u ovoj državi vrijedilo. - rekao je Beljak.

LASIĆ: BILO BI DOBRO DONIJETI POSEBAN ZAKON O KOMASACIJI KONAVOSKOG POLJA

Tvrdnje o pripremama zemljišta za strane vlasnike, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra netočnima. Po njemu je komasacija potrebna, ali uz dobru zakonsku regulativu.

Konavljani zapravo, neovisno o zakonu koji je na snazi, već godina pokušavaju komasirati, odnosno okrupniti dio zemljišta u Konavoskom polju, i do sada im je, prema riječima načelnika Boža Lasića, uspjelo riješiti oko 100 hektara zemljišta, od čega je 70 posto u državnom vlasništvu.

- Mi smo u Konavlima nažalost najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine koji nije provediv za naše područje. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektra i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitij model navodnjavanja. Jedan od ideja, je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskom polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

Inače, novi Zakon je nedavno u Saboru predstavila ministrica poljoprivede Marija Vučković koja je naglasila kako je komasacija, odnosno okrupnjivanje od strateškog interesa za Hrvatsku.

Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Krešo Beljak trebao bi imenovati stranačkog povjerenika za Dubrovačko - neretvansku županiju od kojeg se onda očekuje da raspiše izbore po ograncima. U zadnje vrijeme HSS su na jugu Hrvatsku gotovo paralelno vodili Zdenko Mateljak iz Ploča i Perica Pušić iz Konavala. Prvi kao koordinator za izbore, a drugi kao predsjednik Županijske organizacije koji je smijenjen, ali nije smijenjen (oni koji pozornije prate politička događanja na jugu zasigurno će se sjetiti toga), a kojemu je u konačnici ionako krajem prošle godine istekao mandat.

Neodržavanje stranačkih izbora Krešo Beljak pravda pandemijom, kad je bila preporuka da se na jednom mjestu ne okuplja veći broj ljudi.

- Imenovao sam Zdenka Meteljka povjerenikom za izbore, ali je daljnje djelovanje zeznula korona i nismo uspjeli revitalizirati stranku na terenu ni organizirati sastanke. Stoga vjerujem da će sad, kad su se stvorili uvjeti za sastanke, stranka početi normalno funkcionirati. Pušić je imao problem s komunikacijom i županijska organizacija nije odradila posao. Ipak ih nismo raspuštali nego imenovali povjerenika da pripremi stranku za parlamentarne izbore. – pojasnio je Beljak.

Ističući kako Županijsku organizaciju HSS-a u ovoj godini vjerojatno očekuju unutarstranački izbori Perica Pušić je rekao:

- Mandat županijskog odbora, pa tako i moj, ionako je završio u prosincu prošle godine, pored toga što su mi prethodno uskraćene ovlasti uoči posljednjih lokalnih izbora. Mene je birala županijska stranačka skupština i samo me ona mogla i smijeniti. Zdenko Mateljak je u siječnju prošle godine imenovan koordinatorom, kojem su odlukom Predsjedništva HSS-a u tom trenutku prenesene ovlasti za lokalne izbore, a meni uskraćene. Mandat predsjednika mi je istekao pa bi sad trebali slijediti izbori za novi mandat. - kaže Pušić.

Prema Pušićevim riječima, dio općinskih i gradskih organizacija je poslije lanjskih lokalnih izbora organizirao svoje izborne skupštine.

- Mislim da je cjelovita konsolidacija lokalnih organizacija važan preduvjet za kvalitetno formiranje županijske organizacije u novom mandatu. – stav je sad već bivšeg predsjednika županijskog HSS -a Perice Pušića. On je također naglasio:

- HSS mora (re)definirati svoje javne politike te se pozicionirati kao programski prepoznatljiva stranka. Samo to može probuditi emociju i potaknuti akciju kod HSS -ovaca. Prema mom mišljenju, u aktualnom vremenu, fokus treba biti usmjeren na obrazovanje, održivi razvoj i zelenu tranziciju, naravno i sigurnost. To je ključno pitanje za HSS.- rekao je Pušić. Na pitanje hoće li se ponovo kandidati za čelnika HSS-a na jugu Hrvatske on je odgovorio:
- Stvarno mislim da je stranku potrebno prvo konsolidirati, s obzirom na sve sto se događalo, a da je manje važno tko će biti predsjednik županijskog odbora. - kazao je.

Zdenko Mateljak, koordinator HSS-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kaže da se ne planira kandidirati na unutarstranačkim izborimae.

- Imam 62 godine i smatram da se strankom trebaju baviti mlađi ljudi. Spreman sam svoje znanje i iskustvo staviti HSS-u na raspolaganje. Sve ću učiniti za HSS, u kojemu sam od osnutka i obavljao sam različite funkcije, ali je sad red na mladima. – rekao je Mateljak.

Da nema ambicija u HSS-u potvrdio nam je i nekadašnji lokalni čelnik te stranke Stipo Gabrić Jambo.

- Kad sam ja bio predsjednik HSS -a u svim smo mandatima participitali u županijskoj vlasti i imali smo županicu i dožupanicu. U svakom gradu i općini smo imali vijećnike. Iz HSS -a su me izbacili jer sam kritizirao tadašnjeg potpresjednika stranke. Nije mi žao što sam otišao. Nisam bio protiv nikoga, ali zna se da je rad u stranci rudarski posao koji sam obavljao četiri godine. A rezultati su uvijek prema onoj poslovici „kako siješ, tako žanješ”. Bitno je raditi, angažirati se i pomagati ljudima. – rekao je Jambo.

Tvrtka HPL Croatia Limited, koja je u stopostotnom vlasništvu singapurske kompanije HPL postala je vlasnik 90 posto temeljnog kapitala tvrtke Kupari Luxury Hotels d.o.o. otkupivši suvlasnički paket od 40 posto od firme Avenue ulaganja ruskog milijardera Sergeja Gljadelkina.

Suvlasnik ostalih deset posto dionica Kupari Luxuri Hotels je aktualni ministar obnove Ivan Paladina, koji je jedno vrijeme bio i direktor te firme.

Inače, u rujnu prošle godine singapurska tvrtka je otkupila 50 posto udjela kompanije Avenue ulaganja u Kupari Luxury Hotels, a nakon ove transakcije postaje većinski vlasnik te firme koja je dobila koncesiju za uređenje i izgradnju hotelskog kompleksa Kupari u Župi dubrovačkoj.

Ovom kupoprodajom poslovnih udjela, Kupari Luxury Hotels ostaju bez ruskog udjela u vlasništvu što je predstavljalo potencijalni problem u realizaciji projekta, obzirom na provođenje sankcija nad ruskim ulagačima.

Singapurska tvrtka ima u vlasništvu 38 hotela najviše kategorije od čega 18 Four Seasonsa, što ga čini najvećim partnerom te renomirane hotelske kompanije. Također, trenutno grade šest novih hotela koji će također poslovati kroz brend Four Seasons. Obitelj većinskog vlasnika tvrtke HPL ima i tvrtku Como koja upravlja s 32 hotela.

„Sve navedeno, a posebno podatak o upravljanju sa 70 hotela najviše kategorije diljem svijeta ulijeva optimizam da će se projekt Kupari konačno realizirati kako je to i planirano”, nadaju se iz Općine Župa dubrovačka.

Slučaj mačke Anastazije i odjek koji su ona i njezina kućica imali u javnosti, ne samo dubrovačkoj već šire, govori o potrebi ljudi da svoje unutarnje stanje projiciraju na bilo što, uglavnom na besmislice. – kazao je dubrovački psiholog Dario Kulišić, smatrajući da tu i nema potrebe za dubljom psihologizacijom i interpretacijom toga događaja.

- Koliko sam uspio shvatiti, jedan naš sugrađanin, koji njeguje tradiciju oriđinala, nekad karakterističnih za mediteranske gradove, običnoj je mački skitnici, kakvih ima bezbroj i koje manje više neprimjetno žive od Kantafiga do Svetog Jakova, izgradio mali dvor nalik skoro najljepšoj gradskoj građevini. To se nekad zvalo škerac i u sebi je uvijek krio kritiku i ismijavanje vlasti ili nekoga bliskog vlasti. Nešto od toga ima i u ovome, ali se tome teško može dati posebna pažnja. Sve je to skupa nalik nekoj folklornoj igrariji poput Linđa. I onda sasvim logično stvar započeta škercom, manje više apstraktinim i besmislenim događajem, izrasta u nešto posve drugo jer svatko tome doda nešto svoje i dio vlastite svakodnevne preokupacije. Pa tako možete biti za ili protiv ili vas se to jednostavno ne tiče. - pojašnjava Kulišić.

Rekao je kako ovakav događaj treba psihologizirati i interpretirati jedino u slučaju da se takva opsesija pojavi u procesu individualne rehabilitacije, odnosno da se javi jedna osoba opsjednuta mačkom.

- Stvar postaje vulgarna kad se može bilo što i kako god reći o bilo čemu bez ikakve individualne odgovornosti. Intenzivne reakcije ljudi nisu više čudne jer Internet svakodnevno obiluje besposlenim komentarima s Anastazijom ili bez nje. - kazao je psiholog Kulišić dodajući kako će mnogi ljudi komentirati na jednaki način bilo koju temu.

- Ovaj slučaj mačke je toliko očito besmislen, a komentari su jednaki kao i u nizu drugih slučajeva. Nekim ljudima je dovoljno pokazati prst i oni krenu s komentarima. Ti komentari govore o unutrašnjim stanjima ljudi, koji su različiti i s različitim uzrocima, a projiciraju se na bilo koji problem. - pojašnjava Kulišić.

Na pitanje kako je moguće da slučaj mačke Anastazije koja godinama živi na dubrovačkim ulicama preraste u jedan od najvećih problema u Hrvatskoj o čemu izvještavaju i mnogi državni mediji Dario Kulišić je odgovorio:
- To govori o medijima.

Moje su želje da ovogodišnja turistička sezona bude bolja od lanjske. A kakva će stvarno biti to nitko ne zna. Potajno se nadam da ova situaciju u Ukrajini ide k smiravanju, ali nitko ne zna što vrijeme nosi. – rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić odgovarajući na pitanje o turističkim očekivanjima u na području najjužnije hrvatske općine.

Ističući kako je u stalnoj komunikaciji sa svim turističkim i ugostiteljskim čimbenicima, Lasić je kazao:
- Što se tiče hotela, imam informaciju da će uskoro za goste biti spremna Croatia, a ove bi se godine trebali otvoriti Albatros i Epidaurus. Vjerujem da će svi hoteli biti u pogonu do 1. svibnja. Za sezonu se također pripremaju i ugostitelji. Iz Zračne luke Dubrovnik su mi rekli da nema otkazivanja letova. Znači treba se pripremati i očekivati da će biti sve najbolje, ali ipak ne smijemo ljudima davati lažne nade. – smatra Lasić.

On nadalje kaže kako su Englezi već tradicionalno najbrojniji gosti u Konavlima i Cavtatu:
- Udio Engleza u ukupnom broju gostiju iznosi oko 50 posto i za očekivati je da će oni u velikom broju doći i ove godine. Tim više, što je sad Velika Britanija otvorila svoje granice, nema lockdowna te nikakvih mjera i ograničenja po pitanju zaštite od virusa covid 19. – rekao je konavoski načelnik Božo Lasić.

Inače, lani je na području Općine Konavle zabilježen 61.591 dolazak, od kojih 57.312 stranih, a u 2020. godini je bilo ukupno 23.773 dolazaka. Prema turističkim statistikama, lani je ostvareno 342.919 noćenja, a godinu prije 142.384. Rekordne 2019. godine bio je 175.841 dolazak, te 825.782 noćenja.

Kolega Tropan treba zamrznuti mandat u dubrovačkom Gradskom vijeću, ali ga na to nitko ne može natjerati. – rekao je predsjednik Županijskog odbora SDP -a Mišo Krstičević za Dubrovnikpress nakon što je nedavno Općinsko državno odvjetništvo za šest mjeseci produljilo rok za završetak istrage za kazneno djelo prevare za što je Ivan Tropan osumnjičen zajedno s ocem Igorom Tropanom. Ivan tropan osumnjičen je i za krivotvorenje.

- To je situacija koja nije dobra za SDP, a prolongiranje roka istrage znači da je potrebno prikupiti još dokaza ili da su nađeni novi tragovi koji zahtijevaju još istraživanja. U svakom slučaju tu gubi SDP i rejting stranke. Smatram da se ne treba pozivati na presumpciju nevinosti. Ja osobno ne bih puno dvojio, posebno jer se ne radi o čelniku stranke, već o gradskom vijećniku. Kolega Tropan treba zamrznuti mandat u dubrovačkom Gradskom vijeću, ali ga na to nitko ne može natjerati. – rekao je Krstičević, dodajući kako bi dubrovačkom SDP -u trebalo prepustiti autonomiju djelovanja.

- Zapravo, ovu situaciju najlakše može riješiti Tropan. Posebno zbog solidarnosti s ostalim članovima stranke trebao je to odavno učiniti. I ako smatra da je potpuno ispravan treba misliti na stranku, a s druge strane nije uspio ni javnost uvjeriti u svoju ispravnost. Ako mu javno mnijenje ne vjeruje, to šteti SDP -u, a samim time i njemu samome, jer kad je oslabljen SDP ni on sam nije relevantan faktor. – rekao je Krstičević.

Ističući nadalje kako je Tropan preuzeo odgovornost i kandidirao se za gradonačelnika u dosta teškom razdoblju za stranku Krstičević kaže:
- Preuzimanje društvene odgovornosti u teškom trenutku može se tumačiti kao vrlina, a s druge strane pretjerana ambicija može biti i mana. - zaključio je predsjednik županijskog SDP -a Mišo Krstičević.

Ston, jedna od prepoznatljivijih hrvatskih turističkih destinacija ne bi trebala imati puno posljedica zbog rata u Ukrajini, ako je suditi po riječima načelnika Općine Ston Vedrana Antunice. Kako on pojašnjava, Ston je destinacija gdje 90 posto turističkog smještaja čine obiteljske kuće i autokampovi pa su najave da će i ovu sezonu postići zadovoljavajuće rezultate.

- Za naše goste možemo slobodno reći da su to „poludomaći” ljudi. Većina ih godinama dolazi i za očekivati je da će tako biti i ovo ljeto. Turista smo čak imali i tijekom Domovinskog rata, dolazili su u Žuljanu, pa ni ovaj ukrajinski rat ne bi trebao to puno promijeniti. – rekao je Antunica.

Najčešći gosti na stonskom području su stranci i to Česi, Poljaci, Mađari te gosti iz Bosne i Hercegovine od kojih većina tu ima svoje vikendice.

Slična struktura gostiju je i na trpanjskom području, gdje su dolasci još uvijek neizvjesni, kako je za Južni nedavno kazao načelnik Općine Trpanj Jakša Franković, a to načelnik Stona Vedran Antunica ovako komentira:
- Za razliku od Trpnja gdje turisti dolazi najviše u hotel Faraon, naši gosti su smješteni u obiteljskim kućama i apartmanima. Tu dolaze već godinama i osjećaju kao dio familije. U razgovoru s privatnim iznajmljivačima jasno je da nema briga zbog otkaza. – kazao je stonski načelnik.

- U Stonu je i sada dosta gužve. Za blagdan svetog Josipa bilo je nemoguće naći mjesto u stonskim restoranima. Ako niste unaprijed rezervirali teško da ste mogli dobiti smještaj. Iako se ne evidentiraju gosti koji u Ston i na Pelješac dolaze na jednodnevne izlete, jasno je da će od njih puno koristi imati ugostiteljski objekti. – rekao je načelnik Antunica naglašavajući kako mu sve to zajedno daje vjeru da stonsko područje neće imati problema s ovogodišnjom turističkom sezonom, koja je zbog aktualnog stanja u Ukrajini neizvjesna u mnogim dijelovima juga Hrvatske.

Inače, stonska turistička statistika za prošlu godinu bilježi 25.386 dolazaka, dok ih je 2020. ostvareno 14.698. Noćenja je lani bilo 151.341, a godinu prije 107.578. U rekordnoj 2019. godini bilo je 36.650 dolazaka te 188.598 noćenja.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo se Općina Konavle prijavila na Javni poziv jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi komasacije, odnosno okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta.

Dok je donošenje novog zakona u tijeku, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra i kako bi trebalo pripremiti poseban pravni akt o komasaciji Konavoskog polja.

- Mi smo u Konavlima najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine jer nije bio provediv. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektara i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. Uspjeli smo to napraviti na 100 hektara zemljišta, od kojih je 70 posto u državnom vlasništvu. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitiji model navodnjavanja. Jedna od ideja je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskog polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

- Za razliku od Slavonije gdje ima dosta zemlje, kod nas je nema toliko i ovo što imamo trebamo održavati i oplemeniti. - govori konavoski načelnik dodajući kako je „bitno ljudima, koji se žele ozbiljno baviti poljoprivredom, to i omogućiti”, smatra Lasić, otklanjajući mogućnost da se sve to radi kako bi se stvorile predispozicije za prodaju zemljišta stranim vlasnicima.

Stranica 1 od 3

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019