U Dubrovniku se održava znanstveno - stručni simpozij „Seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja” koji je započeo jučer u Poslijediplomskom središtu. Skup je okupio 50 -ak stručnjaka i znanstvenika koji na simpoziju prezentiraju rezultate istraživanja, smjernice i upute u slučajevima dviju najvećih ugroza za šire dubrovačko područje, odnosno seizmičkoj i klimatskoj ugroženosti dubrovačkog područja.

Kako je istaknula izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić sa zagrebačkog PMF -a grupa seizmologa intenzivno radi na proučavanju opasnosti od potresa na dubrovačkom području, odnosno karakteristika tla i rasjeda koji utječe na pojavu potresa.

Na skupu je ukazano kako karta epicentara pokazuje da je područje juga Hrvatske jedno od najaktivnijih područja kada je riječ o potresima, odnosno područje Dubrovačko – neretvanske županije inače ima najveću seizmičku opasnost u Hrvatskoj. Ipak, jednako tako tzv. dionica Ston - Herceg Novi kojom se proteže rasjedni sustav pokazuje u zadnjih 350 godina vrlo malu aktivnost, tj. nakon velike trešnje u Dubrovniku 1667. godine, unatoč tome što je do danas zabilježeno nekoliko jakih potresa poput onog 1996. godine s epicentrom u blizini Slanog, a koji je nanio veliku materijalnu štetu u Dubrovačkom primorju i Stonu. No, istaknuto je na simpoziju, moguće je da se deformacije stijena približavaju kritičnim iznosima.

Također je zanimljiv podatak i da je, prema riječima prof. dr. sc. Marijana Heraka s PMF -a, da je, kad je o urbanim cjelinama riječ, potresna opasnost u Metkoviću veća nego u Dubrovniku.

Na otvaranju skupa u ime Dubrovačko - neretvanske županije govorio je zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Maro Hađija koji je istaknuo kako su „seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja teme od iznimne važnosti za ovaj kraj, a kako smo nedavno svjedočili, na dubrovačkom području one su i iznimno aktualne”.

dm