Prikazujem sadržaj po oznakama: babin kuk

Vadili su se i rastezali metri i mjerili centimetri prošlu setemanu na gradilištu u Ulici kardinala Stepinca. No, nećemo ovdje nastavljati sagu jesu li i, ako jesu, koliko su investitori Roko Tolić, Iris Valentić i Srećko Žunec ušli u trup ceste zbog čega su svo troje, poglavito Tolić kao najeksponiranija osoba među njima, izbili u prvi plan kada građani upiru prstom dok govore da je prostor na obroncima iznad Uvale Lapad devastiran.

Ipak, Tolić, Žunec i Valentić koji grade kuću s tri stana, nisu jedini investitori na gradilištu koje izgleda kao jedna cjelina, iako to nije.

izgradnjauvala0103 1Napomena: Oznake su informativna grafika, nisu službeno geodetsko mjerenje

Uz njih, na parceli do, kuću gradi i nogometaš Emir Spahić, a iznad kuće koja je pri kraju, sav iskop, koji je trenutno najružniji dio gradilišta, pripada istoj parceli.

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje, Spahić je namjeravao tu izgraditi još jednu kuću, ali je zasad odustao zbog problema s prilaznim putom koji prolazi ispod same tvrđave na Babinome kuku.

A problem s prilaznim putom nastao je u sporu obitelji Sršen s vlasnikom dijela zemljišta Lovrom Banovićem. Inače, investitori su Nikola i Ivan Sršen, sinovi nekadašnje gradske vijećnice s liste Pera Vićana Marine Sršen. I dok je Spahićev iskop ružan samom činjenicom jer je iskop, upravo kuća koju grade Sršeni iznad Tolića, Žuneca i Valentić, najviše strši u prostoru.

Objavljeno u Aktualno

Pripremnim radovima započela je izgradnja sportsko-rekreacijskog parka na glavici Babinog kuka, a kako je i najavljeno prošlog tjedna po uvođenju odabranog izvođača radova u posao.

Radove izvodi Alfaplan građenje d.o.o., a ugovorni rok izvođenja je 75 dana. Investicija u društvenu infrastrukturu namijenjena sportu i rekreaciji građana Babinog kuka vrijedna je 2.871.591,88 kuna s PDV-om.

Nova zelena zona za aktivno provođenje vremena namijenjena je svim dobnim skupinama. Uključivat će dječje i sportsko igralište (nogomet i košarka) te platoe za trening i fitnes na otvorenom.

Budući kompleks koncipiran je u četiri povezane jedinice, s tim da je dječje igralište podijeljeno u zone za djecu do i iznad 6 godina te je opremljeno spravama za djecu s poteškoćama u razvoju. U sklopu zahvata uredit će se nogostup za pristup parku, prostor za odlaganje otpada i autobusno stajalište.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Građevinska groznica na koju su u Dubrovniku izgleda imuni tek oni koji nemaju sredstava upuštati se u građevinske pothvate, zahvatila je izgleda i sestre Družbe Kćeri Milosrđa. One se naime, prema informacijama portala Dubrovnikpress.hr, uskoro namjeravaju upustiti u itekako zahtjevan projekt rekonstrukcije bivšeg franjevačkog Samostana svetoga Josipa u Lapadu, što ne bi bilo niti malo sporno da časne sestre na mjestu ovog još uvijek skladnog vjerskog zdanja nisu namjerile izgraditi zgradu trokatnicu sa 16 apartmana. Vijest je to koja je ogorčila stanovnike glavice Babina kuka i šireg lapadskog područja.

Gotovo da i nema stanovnika glavice Babina kuka i ovog lapadskog područja koji svoje vjerske obrede nisu obavljali u crkvici svetoga Josipa. Crkvica je to u kojoj su se pričestile i pohađale vjeronauk brojne generacije Lapađana, a kojima nikako nije jasno čemu građevinski pothvat u koji se namjeravaju upustiti sestre Družbe Kćeri Milosrđa.
skmtekst2 1802Koji je cilj nadogradnje crkve svetog Josipa i samostana te koliko je taj projekt vrijedan, kojim će se sredstvima financirati pokušao je portal Dubrovnikpress.hr doznati od samih sestara, no od časnih sestara Družbe Kćeri Milosrđa kojima je upućen novinarski upit, odgovor nema danima.

Prema informacijama kojima raspolaže portal Dubrovnikpress.hr sestre Družbe Kćeri Milosrđa na mjestu crkvice svetoga Josipa i samostana namjerile su graditi zgradu s prizemljem i tri kata. U tom kockastom zdanju, kako ga nazivaju stanari koji su imali prilike vidjeti projekt, bit će 16 apartmana. Iz projektne dokumentacije proizlazi kako će časne sestre graditi ni manje ni više nego neku vrstu hotela.
skmtekt2 1802
Sestre Kćeri Milosrđa na novinarski upit koji im je upućen na dvije adrese ne odgovaraju, no iz projekta je vidljivo kako namjeravaju zadržati kapelicu od 40 metara kvadratnih od ukupnih 700 metara kvadratnih neto površine. No, u kapelici se više izgleda neće služiti misa. Naime, ukoliko bi se u kapelici služila misa, sestre ne bi mogle dobiti prenamjenu objekta, a s kapelicom unutra novo će se zdanje i dalje tretirati kao vjerski objekt pa će sestre Kćeri milosrđa biti oslobođene plaćanja poreza na nekretnine.

Što namjeravaju raditi sestre Kćeri Milosrđa ne znaju ni u Dubrovačkoj biskupiji iz koje su nam u telefonskom razgovoru rekli da red sestara Kćeri Milosrđa nije pod njihovom ingerencijom. No, istaknuli su kako je lapadska crkvica svetoga Josipa u lošem stanju.

Samostan Svetoga Josipa otvorila je franjevačka provincija svetoga Jeronima koja je 1974. kupila zdanje od obitelji Vukmirović, a u kojem je do kraja 2006. obitavao barem jedan redovnik. Krajem 2006. samostan je prodan sestrama Kćeri Milosrđa koje su do kraja 2007. stanovale u stanu u Gradu, pokraj Katedrale. Redovničku zajednicu Kćeri Milosrđa utemeljila je blaženica Marija Propetog Isusa Petković.

U samostanu svetoga Josipa navodno su četiri sestre, iako se od stanovnika tog područja može čuti da su u njemu smještene samo dvije sestre. Za tako mali broj sestara zaista nije potrebna takva megalomanska rekonstrukcija objekta, osim ako se sestre nemaju namjeru baviti iznajmljivanjem apartmana ili razvijanjem vjerskog turizma, a za što su im potrebni smještajni objekti. No, Dubrovnik nema svetišta koja bi pohodio veći broj hodočasnika.

U Rimu je primjerice prazno ni manje ni više nego 300 vjerskih objekata pa je zato nedavno u organizaciji Papinskog vijeća za kulturu u suradnji s Papinskim sveučilištem Gregoriana i talijanskom biskupskom konferencijom održan dvodnevni skup pod nazivom „Zar Bog više ne boravi ovdje?”. Upravo se na tom skupu raspravljalo o napuštanju bogoslužnih mjesta i integriranim upravljanjem crkvenim i kulturnim dobrima.

Papa Franjo sudionicima tog skupa obratio se putem pisma u kojem je napisao kako „činjenicu da neke crkve nisu potrebne zbog nedostatka vjernika i klera ili zbog drukčijeg razmještanja ljudi u gradovima i seoskim područjima treba prihvatiti kao znak vremena koji nas poziva na razmišljanje i kojemu se trebamo prilagoditi“.

„No što činiti s praznim crkvenim zgradama? Odreći se upravljanja nad crkvom ne treba biti prvo i jedino rješenje o kojemu treba razmišljati, niti to činiti na zgražanje vjernika, već podsjećanjem na crkveno učenje kako dobra nemaju apsolutnu vrijednost, već u slučaju potrebe moraju služiti većem dobru, ljudima i posebno biti u službi siromašnih.” – napisao je Papa Franjo.

Ako je suditi prema izgledu, odnosno projektu novog zdanja kojeg na mjestu sadašnje crkve svetog Josipa u Lapadu namjeravaju graditi Kćeri Milosrđa, ne bi se baš reklo da će ono služiti siromašnima. Teško je za vjerovati da će njemu biti organizirano prihvatilište za siromašne i potrebite.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 3 od 3