Prikazujem sadržaj po oznakama: bankomati

Počela je primjena Odluke o komunalnom redu, izvijestili su iz gradske uprave. Prema toj odluci vlasnici prostora moraju iz pročelja ukloniti bankomate ako za njih nemaju ili u roku od mjesec dana ne ishoduju suglasnost konzervatora.

Komunalni redari proteklih su dana utvrdili kako se u povijesnoj jezgri nalazi 41 bankomat od koji samo njih devet ima suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

I dok se čeka protek roka od 30 dana da vlasnici prostora za bankomate dobiju ili ne dobiju potrebno rješenje od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, isti taj odjel odbija portalu Dubrovnikpress.hr dostaviti odgovor na novinarski upit za kojih su devet bankomata i po kojim smjernicama izdali suglasnosti.

Nije ovo prvi put da iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ne odgovaraju na određene novinarske upite, kao što nije ni prvi put da se prilikom izdavanja raznih kriterija i suglasnosti ne vode istim kriterijima za sve one koji im i podnose zahtjeve.

Najbolji primjer su bankomati postavljeni na vratima knjižare Algebra na Širokoj ulici. Naime, ulazna vrata su zatvorena, a umjesto njih peči se bankomat, kao i u izlogu, uz odobrenje konzervatora, neslužbena je informacija s obzirom da konzervatori odbijaju dati službenu.

Jedan od razloga može biti i taj što je primjerice ovaj prostor u vlasništvu Blagih djela koje vodi Nikola Čičo Obuljen, otac ministrice kulture Nina Obuljen Koržinek, ali osim toga može se postaviti i pitanje na koji način i po kojim kriterijima su i drugi bankomati dobili suglasnost, odnosno je li to već posao policije i DORH-a.

Uglavnom utvrđeni su i svi vlasnici 32 bankomata za čije postavljanje nije izdana potrebna suglasnost, a u tijeku je redovni postupak uzimanja iskaza na zapisnik na temelju kojih će Komunalno redarstvo pokrenuti upravne postupke ili protiv vlasnika ili protiv korisnika prostora te sukladno Zakonu o općem upravnom postupku za svaki bankomat donijeti Rješenje o uklanjaju u roku od 30 dana, ukoliko od dana dostave Rješenja ne ishoduju suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

No, kad se pogledaju smjernice koje su konzervatorskim odjelima diljem zemlje, pa tako i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku uputili nedavno iz Ministarstva kulture, a koje se odnose na bankomate, jasno je da niti jedan bankomat, uključujućim i one za koje su već izdane suglasnosti ne može biti postavljen u Gradu, odnosno povijesnoj jezgri.

Smjernice Ministarstva kulture su naime jasne, a o njima je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

Da prema navedenim smjernicama zapravo niti jedan bankomat ne bi mogao biti u povijesnoj jezgri, pa tako ni oni koji imaju kakve takve suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, jasno je istaknuo i sam gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Naveo je tada naime i kako će bankomati koji imaju suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku morati proći revizijski postupak.

Nakon isteka od 30 dana, ako vlasnici/korisnici prostora ne postupe po rješenju izreći će im se novčane kazne koje, navode iz grada Dubrovnika, „za fizičke osobe iznose do dvije godišnje bruto plaće, odnosno 10 godišnjih bruto plaća za pravnu osobu. Istovremeno se pokreće i prekršajni postupak na način da će se prekršiteljima svakodnevno izricati prekršajni nalozi koji iznose 2.000 kuna za fizičku osobu, 5.000 kuna za obrt te 10.000+2.000 kuna za pravnu/odgovornu osobu, sve dok ne postupe prema Odluci o komunalnom redu”.

Objavljeno u Aktualno

Poruka dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića s konferencije za novinare koju je održao oko bankomata zajedno s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, nije direktna, ali je jasna, može se zatražiti suglasnost za zadržavanje bankomata u Gradu koji su već postavljeni, ali dobiti se neće ili u blažem slučaju, jako, uistinu jako teško.

Naime, Franković i Obuljen – Koržinek na današnjoj konferenciji za medije govorili su o smjernicama, tj. uputama konzervatorima na koji način se može dati suglasnost za bankomate, a zaključak koji je potvrđen jest da mjesta za bankomate u povijesnoj jezgri na otvorenom ne bi trebalo biti, osim na zgradama koje su projektirane kao novčarske institucije, pa da se našalimo, bankomat bi se mkogao postaviti jedino na Sponzi, tj. Dogani jer povijesno ima poveznicu s novčarskim poslovanjem.

S obzirom na to, gradonačelnik je odgovorio i čemu uopće onda rok od trideset dana u kojem se može tražiti suglasnost konzervatora za već postavljenje bankomate, pa je kazao kako zakonski takav rok mora postojati.

Na pitanje koje „instrumente”, koji „alat” Grad Dubrovnik može upotrijebiti ogluše li se vlasnici prostora na naloge za uklanjanje bankomata, Franković je kazao kako Grad ne može nasilno dizati bankomate, ali može naplaćivati kazne:
- ... a kazne su deset tisuća kuna dnevno za pravnu osobu i dvije tisuće kuna dnevno za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Pa ako se nekome isplati plaćati 300 tisuća kuna mjesečno kazne za jedna bankomat, neka ga nastavi držati. Mislim da se niti jedna bankomat ne isplati baš toliko. - kazao je gradonačelnik Franković dodavši kako će se kažnjavati isključivo vlasnici prostora, a ne oni koji su u najmu prostora.

Franković je dodao da bankomati u povijesnoj jezgri moraju postojati, a da se rješenje mora naći, najvjerojatnije na način da budu smješteni u neki od unutarnjih prostora.

- U unutarnje prostore bankomate su mogli smjestiti svi i nitko im ne bi ništa rekao. - kazao je Franković.

Ministrica Obuljen Koržinek kazala je kako je provedena inspekcija te je utvrđeno koji sve bankomati nemaju suglasnost konzervatora, nije znala odgovoriti na pitanje koji pak imaju i kako su je dobili, a na pitanje zašto Ministarstvo kulture i konzervatori kriju kojih je to devet bankomata i po kojim smjernicama dobilo suglasnost, s obzirom da su svi postavljeni na gotovo jednaki način, a odgovora na upit portala Dubrovnikpress.hr od 18. lipanja nema, Nina Obuljen Koržinek odgovorila je kako ništa ne kriju te da će provjeriti gdje je zapelo s odgovorom.

Obuljen Koržinek dodala je da kod postupanja konzervatora može doći do različitih tumačenja, ali da su izdane smjernice sada jasne za sve upravo kako se u budućnosti to ne bi događalo. Radom Konzeravtorskog odjela u Dubrovniku je, kaže zadovoljna, ali nije znala reći koliko je zaposlenih konzervatora u Dubrovniku, jer, istaknula je, ukupno je konzervatora u Hrvatskoj malo ispod dvije stotine, a Ministarstvo kulture ih gleda kao jedno tijelo pa ne zna točno koliko je konzervatora baš u Dubrovniku, a misli da ih je dvadesetak.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj koji je prilagodio Odluku o komunalnom redu smjernicama Ministarstva kad su u pitanju bankomati, a da naravno Dubrovnik nije jedini koji ima problem s bankomatima te se takve odluke očekuju i u ostalim gradovima.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je nedavno zbog bankomata postavljenih u pročelja prostora na Stradunu kojega je kupio Petar Ćorluka te ga potom dao u najam, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica pozvao građane na bojkot Ćorlukinih Teta Violeta proizvoda, danas je na sjednici Gradskog vijeća tijekom rasprave o izmjenama Odluke o komunalnom redu, kojom se zabranjuje postavljanje bankomata, Potrebica istaknuo kako ga je šokirala reakcija, kako je kazao, "nekih koji sebi daju za pravo da jedino oni vole ovaj Grad, a bili su na nekim listama nekih građanskih opcija".

- Na svojoj koži sam osjetio, kako me oni koji se busaju u prsa kako samo oni vole Grad, a nalazili su se i na nekim građanskim listama, prozivaju zbog mojih mišljenja o ovoj temi. Oni imaju nekretnine u Gradu, pa s njima rade svašta, a zatim meni, koji ne živim unutar zidina, oduzimaju pravo da se nazivam djetetom Grada. Kao političar ih mogu shvatiti, ali kao čovjek sam razočaran, Mrze me samo zato jer sam HDZ-ovac i zato me prozivaju. Mislio sam da je bar ovo tema oko koje ćemo postići konsenzus. Nisam ga dobio od onih koji su deklarirani ljubitelji Grada. - rekao je Potrebica.

- Dio građana me ugodno iznenadio svojom podrškom pri pozivu na bojkot Tete Violete. Zamolio sam gospođu Žanu Baću da upregnu sve snage i pomognu pri rješavanju problema. Za ovo će trebati vremena. Osobno sam zagovornik puno tvrđih metoda, osobno bih čupao bankomate. - kazao je Potrebica.

Istaknuvši kako je po pitanju bankomata očekivao konsenzus, Potrebica je dodao kako ga nisu razumjeli oni koji kao deklarirani ljubitelji Grada imaju plastične persijane.

Objavljeno u Aktualno

Usvajanjem izmijenjene Odluke o komunalnom redu, Gradsko je vijeće stvorilo preduvjete za uklanjanje bankomata iz povijesne jezgre. Naime, izmjenama Odluke na otvorima zgrada u povijesnoj jezgri zabranjuje se postavljanje bankomata i sličnih uređaja. Tako se svi bankomati za čije postavljanje nema suglasnosti Konzervatorskog odjela, a za koje se ne zatraži suglasnosti za koje se ne dobije, moraju ukloniti u roku od 30 dana. U suprotnom, od 1. kolovoza vlasnicima prostora svaki će se dan pisati kazne u iznosu od po 10 000 kuna.

Gradonačelnik je istaknuo kako će, nakon što Vijeće usvoji odluku, komunalni redari od vlasnika prostora u kojima su bankomati tražiti na predočenje suglasnost Konzervatorskog odjela. Ukoliko takve suglasnosti nema redar će izdati rješenje s rokom od 30 dana za dobivanje suglasnosti ili uklanjanje bankomata iz prostora.

- Kad nakon 30 dana redari izađu na teren i utvrde da bankomat nije maknut, kreću s pisanjem kazni koje iznose 10 000 kuna pravnoj osobi, vlasniku prostora, ne onome tko je u najmu, te 2 000 kuna odgovornoj osobi u pravnoj osobi. Kazna će se pisati svaki dan jer to zakon dozvoljava pa ćemo vidjeti kome odgovara da u mjesec dana dobije 300 000 kuna kazne. - rekao je Franković te objasnio daljnju proceduru.

Inače, Franković je istaknuo kako je Auro Domus prije par dana na Upravnom sudu u Splitu izgubio spor oko bankomata postavljenih na prostoru u kojem je donedavno bio Kraš.

- Na svako naše rješenje izjavljuje se žalba, a drugostupanjsko tijelo u žalbenom postupku je Dubrovačko - neretvanska županija i u trenutku donošenja drugostupanjske odluke naše naplatno rješenje, ako je doneseno u našu korist, postaje izvršno i u tom trenutku mi sjedamo na račun onome tko prostor iznajmljuje. Postoji mogućnost i da se žale na Upravnom sudu u Splitu i imali smo već slučaj, naime Auro Domus je prje par dana izgubio spor. - rekao je Franković.

Nakon što je Ministarstvo kulture dalo smjernice gradonačelnik je istaknuo kako je iz smjernica jasno da nijedan od bankomata koji trenutno nemaju suglasnost Konzervatorskog odjela ne bi u budućnosti smjeli bit u povijesnoj jezgri.

- Ni oni koji imaju suglasnost po ovoj odluci ne bi tu trebali bit. Sigurno će doći do revizije određenih suglasnosti jer je stav Ministarstva kulture vrlo jasan gdje je nešto prihvatljivo, a gdje nije. - kazao je Franković te se osvrnuo na pisanja jednog medija prema kojemu je Grad odgovornost o bankomatima sa sebe prebacio na Konzervatorski odjel.

- Govori se da je Grad digao odgovornost sa sebe i prebacio je na Ministarstvo kulture, što nije istina. - rekao je Franković.

Vijećnica Tatjana Šimac Bonačić (SDP) smjernice Ministarstva, koje su sastavni dio materijala, uopće nije pročitala pa je predložila da na javnoj površini Grad napravi punkt za bankomate kao što je to u zračnim lukama.

Gradonačelnik joj je odgovorio kako sukladno smjernicama bankomati mogu bit u unutarnjim prostorima.

- Cilj je u prostoru ponuditi tvrtkama da postave bankomate. Moramo imati bankomate jer ljudi moraju negdje moći dignuti novac. - kazao je Franković.

Maro Kristić (Most) predložio je da prostor za bankomate bude u prostoru u Ulici Cvijete Zuzorić kojega je Grad namjeravao kupiti od države te u njemu urediti javni zahod.

Vijećnik Ivan Jelčić (DDS) naglasio je kako je cijeli cirkus s bankomatima počeo zbog Blagih djela.

- Sav ovaj cirkus počeo je od Blagih djela i stavljanja bankomata na prostore Algebre. Inače, Blagim djelima je jedna od svrhi djelovanja unapređenje stanja kulturno - povijesne baštine. Iznajmljivanje pročelja za bankomate nije baš unapređenje stanja kulturno - povijesne baštine u Gradu Dubrovniku. Čičo Obuljen i Blaga djela su pogurali bankomate i dali šprancu ponašanja i ostalima, a i konzervatori su se zabrojali s ovih devet odobrenja. - rekao je Jelčić.

Inače Konzervatorski odjel još nije odgovorio na pitanje portala Dubrovnikpress.hr kome su izdane suglasnosti.

Objavljeno u Aktualno

Postavljanje prekomjernog broja bankomata narušava vizuru Straduna i pozdravljamo svaku inicijativu kako bi se ovaj problem riješio, piše danas u priopćenju ususret sjednici Gradsskog vijeća predsjednik dubrovačkog SDP-a i gradski vijećnik Jadran Barač.

„U cilju održivosti i zakonitosti dopune Odluke o komunalnom redu predlažemo gradskoj upravi doradu iste budući je u obliku u kojem je predložena nerazumljiva, nepravilna, a dijelom i nesprovodiva, i to posebno u dijelu koji uvodi zabranu postavljanja te u dijelu o nadležnostima konzervatorskih odjela Ministarstva kulture u davanju odobrenja i suglasnosti za postojeće bankomate. Naime, odlukama o komunalnom redu ne mogu se propisivati postupanja i nadležnosti konzervatorskih odjela kao tijela državne uprave, već se njihova postupanja propisuju jedino zakonom, odnosno drugim podzakonskim aktima, koje temeljem zakona donosi Vlada RH ili nadležno ministarstvo.” - napisao je Barač.

„Isto tako, zakon ne predviđa zabranu postavljanja uređaja u poslovnim prostorima, već samo mogućnost određivanja uvjeta za postavljanje i ugrađivanje urbane opreme na zgradama, a o provedbi tih odredaba odlučuje nadležno gradsko upravno tijelo.” - piše dalje predsjednik SDP-a Dubrovnik Jadran Barač.

„U svrhu pravilnog i kvalitetnog rješavanja ovog problema upućujemo na Opće kriterije za ugradnju bankomata u zaštićenim povijesnim jezgrama izdanim od Uprave za zaštitu kulturne baštine koji su vijećnicima dostavljeni u dodatnim materijalima za sljedeću sjednicu Gradskoga vijeća. Uvrštavanjem tih kriterija u Odluku o komunalnom redu, uz uvažavanje gore navedenih primjedbi, rezultiralo bi kvalitetnim normativnim uređenjem postavljanja bankomata u gradskoj jezgri.” - zaključio je Barač.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Dok se očekuje da gradski vijećnici zabrane buduće postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri i dok Dubrovnikpress.hr očekuje odgovor od konzervatora za kojih su to devet bankomata dali suglasnost za postavljanje, a po smjernicama Ministarstva kulture u Gradu, osim u nekom unutarnjem prostoru, ne bi smio biti niti jedan bankomat, treba podsjetiti na jedan od najdrastičnijih primjera na Stradunu.

Iako su u prvom planu, kada se govori o narušavanju vizura Grada, bankomati Auro domusa i Euroneta, primjere Privredne banke na Stradunu je upravo ono što se ne bi smjelo dopuštati. Naime, PBZ je i u vrata koja su zatvorili i u izlog na samom ulazu utrpala po jedan bankomat, u banku se ulazi između dva bankomata, a da im ne budu malo dva na samom Stradunu ili da im ne daj Bože uđe malo svjetlosti u banku, imaju još jedan s dnevno – noćnom trezorom u Dropčevoj ulici.

Iako su banke nekako pale u drugi plan, kad su u pitanju bankomati pravila će morati vrijediti za svih isto, iako se već može čuti kako će se prema bankama postupati drukčije, no to ne bi smjelo biti tako, posebno u ovom uistinu lošem primjeru bankomata Privredne banke Zagreb. Inače, nakon što je vlasnik Auro domusa najavio tužbu protiv Grada Dubrovnika, ne budu li se zakon i odluke o komunalnom redu provodile prema svima isto, Grad bi se na sudu mogao naći u vrlo nepovoljnoj poziciji.

Objavljeno u Aktualno

Dok se dubrovački gradski vijećnici pripremaju na sljedećoj sjednici prihvatiti odluku o zabrani postavljanja bankomata u Gradu, a Ministarstvo je izdalo jasne smjernice prema kojima u biti niti jednom bankomatu, pa ni onima koji su već postavljeni, nema mjesta u povijesnoj jezgri, osim u nekom od unutarnjih prostora, vlasnik Auro Domusa Loris Dessardo priprema tužbu protiv Grada Dubrovnika.

Naime, najviše bankomata od njih četrdesetak koji su postavljeni u Gradu pripada upravo tvrtki Auro Domus, a konzervatori su upravo za bankomate koje je ta tvrtka postavila u prostoru Petra Ćorluke, gdje je nekada bila trgovina Kraša, izdali nalog da se uklone.

No, Dessardu izgleda ne pada ni na kraj pameti to učiniti. Naime, on je danas za Jutarnji list izjavio pokuša li tko otuđiti, a time je mislio na uklanjanje, ili, kako je kazao „ući u privatno vlasništvo” da će Auro Domus poduzeti pravne korake, tj. da je spreman tužiti Grad Dubrovnik.

Dessardo je naglasio kako se komunalne ovlasti odnose na pročelja zgrada, a da niti jedan bankomat Auro Domusa u povijesnoj jezgri nije na pročelju, već u unutarnjim prostorima te da za njihovo postavljanje nije potrebna građevinska dozvola.

Cijeli članak na Jutarnjem možete pročitati OVDJE.

D. Mladošić

Objavljeno u Aktualno

Gradsko će vijeće, na sjednici u četvrtak, izmijeniti Odluku o komunalnom redu i tako zabraniti daljnje postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri, a oni koji su bankomate postavili u roku od mjesec dana dužni su dobiti suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Izmjene Odluke o komunalnom redu zapravo su usklađene sa smjernicama resornog Ministarstva, a prema kojima, kad bi se poštivale u potpunosti, ne samo da u Gradu, tj. povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, već bi trebalo ukloniti i onih devet za čije su postavljanje konzervatori u Dubrovniku dali odobrenje.

Kojih devet bankomata ima odobrenje, portal Dubrovnikpress.hr pitao je i Konzervatorski odjel u Dubrovniku, no odgovor na taj upit još nismo dobili. U Konzervatorskom odjelu očito je jako teško napisati kojim su se smjernicama povodili i kojih je to devet bankomata, a ako im nije teško odna taj podatak namjerno kriju.

A da razloga za skrivanje mogu imati, jasno je samim iščitavanjem smjernica Uprave za zaštitu kulturne baštine resornog Ministarstva.

Naime, prema smjernicama Ministarstva kulture onima koji ih žele postaviti, uvjetuje se da bankomat i tehnika njegove ugradnje ne smiju oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove. Mjesto i način ugradnje ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade koji ne smiju biti ugroženi.

Na mjestima gdje je postava uređaja prihvatljiva, zahtjeva se vizualna neutralnost postave, što znači da vidljiv može biti samo operativni dio bankomata, odnosno njegov ekran i tipkovnica.

Također se navodi kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva na zidanim pročeljima, izvan ostakljenim dijelovima građevinskih otvora te ne smije zadirati u povijesnu građevnu strukturu, odnosno arhitektonsko oblikovane elemente, kao što su kameni otvori i povijesna stolarija”.

Nije prihvatljivo ni postavljanje bankomata na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, osim na građevinama koje su izravno projektirane za bankarske institucije.

Navodi se i kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva unutar stilski oblikovanih izloga, npr. izlozima s drvenim profanacijama ili dekorativnim detaljima, ili posebnim vrstama ostakljenja”.

Prema smjernicama Ministarstva kulture „nije prihvatljivo postavljanje više bankomata u jednom građevnom otvoru”, a „postavljanje više bankomata nije moguće na povijesnim pročeljima već unutar jednog poslovnog prostora koji će se tretirati kao zajednički poslovni prostor za smještaj bankomata nekoliko različitih tvrtki”.

„Ne dozvoljava se postavljanje samostojećih bankomata na javnim prostorima, uličnim koridorima, zelenim površinama, povijesnim gradskim parkovima, unutar kulturno povijesnih zaštićenih cjelina.” - piše u smjernicama Ministarstva.

Kad se sagledaju smjernice Ministarstva kulture i više je nego jasno kako u povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, pa čak ni onaj na izlogu OTP banke ili Privredne banke, osim ako ti prostori nisu izvorno projektirani kao bankarske ustanove, a nisu. Tim više, jasno je da ni po dva bankomata ne mogu biti u jednom otvoru, a takvih je u Gradu dosta. Pitanje je samo imaju li dozvolu Konzervatora koji su zakonski nadležni i ako imaju hoće li sukladno smjernicama resornog Ministarstva biti uklonjeni.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 19 Lipanj 2019 22:34

Vidi Grada, nema Grada!

Stradun je postao „Aleja bankomata”, a fokus javnosti usmjeren je na to kako bankomati nagrđuju vizure Grada. Ružni jesu, doduše da nema onih kričavih naljepnica po njima bili bi manje primjetni, no ako nisu vidljivi onda njihovim vlasnicima ne ispunjavaju svrhu u potpunosti, ali u isto vrijeme dok se raspravlja o tome koliko bankomati, uglavnom postavljeni u izlozima i vratima poslovnih prostora narušavaju vizure Grada, što je osnovni razlog zbog kojeg će Gradsko vijeće vjerojatno zabraniti njihovo postavljanje, postoji nešto što puno više i puno značajnije od bankomata uistinu, bez ikakve dileme, ne samo da narušava vizure Grada, već sam Grad čini „nevidljivim”, a to su gomile i gomile tendi i suncobrana.

Dok je bankomate još i moguće izbrojati, koliko je postavljeno tendi i suncobrana u Gradu puno je teže utvrditi. Inače, sasvim logično svaka od tendi u Gradu postavljena je na kamena pročelja, odnosno fasade, a za to je potrebna i suglasnost konzervatora. Pa kad se pogledaju odluka konzervatora da se pojedini bankomati, postavljeni u vratima moraju ukloniti zbog zaštite kulturnog dobra, onda to zvuči kao dobra sprdačina kad se vidi kako su postavljene tende.

E sad, treba li donijeti odluku o uklanjanju svih tendi i suncobrana jer apsolutno nagrđuju vizure Grada? Ako ćemo se „kurčit” i biti frajeri do kraja, onda bi trebali reći da treba, jer ako bankomati u vratima i izlozima narušavaju vizure teško je uopće i opisati što tim vizurama rade tende, koje se, usput rečeno, zavidaju u fasade, i suncobrani, pa smo umjesto riječi pripremili fotogaleriju.

Nema sumnje da bankomate treba maknuti, rješenje je ponuđeno i na stranicama Dubrovnikpressa, neka Grad ili Blaga djela ustupe jedan unutarnji prostor gdje će oni biti smješteni, a usput će i zaraditi, jer za postavljanje bankomata u Ulici od Puča nudi se i po 12 tisuća kuna, a na Stradunu po 17 tisuća i eto prilike da Grad ili Blaga djela, u nekom prostoru u kojem se može smjestiti desetak bankomata, svaki mjesec utrže 100 do 150 tisuća kuna.

A što s tendama i suncobranima? Izgleda da to uopće nikome nije problem jer od od stabla (bankomata) ne vide šumu (puno veći problem tendi i suncobrana) dok svi mi, zajedno s turistima koji su radi Grada i došli, gledamo Grad, a ne vidimo ga jer je pokriven tendama i suncobranima.

Krenuli smo stoga u đir kako bi to možda učinio neki turist. Kad se prođe kroz Vrata od Ploča u prvih dvadeset koraka umjesto vizure Porta ukažu se suncobrani i to još s reklamom za „Janu”, a takvih reklamih po Gradu je još puno.trgoruzja1906

A kad se dođe na Stradun u oko ubodu suncobrani od „Cele” od kojih se ne vidi cijela jedna banda Straduna, a ako dolazite iz pravca Pila ne vidi se crkva svetoga Vlaha. Malo dalje naravno postavljeni su i suncobrani „Orlanda” koji također nagrđuju vizuru najljepše i najveće ulice u Gradu.
stradunsuncobrani1906

Sa Straduna može se poći na Prijeko. Turisti su nekad voljeli slikavati uske dubrovačke ulice koje vode sa Straduna na Prijeko i Peline, ali danas rijetko koju imaju razloga slikati, jer se one jednostavno – ne vide.
pogledasastradunanaprijeko1906

A kad kročite na Prijeko onda šetnja tom ulicom izgleda kao šetnja tunelom, a ne gradskom ulicom, jer ulica je na pojedinim dijelovima u potpunosti prekrivena tendama.
prijekotende1906

Naravno, ni pogled s Prijekoga prema Stradunu nije puno bolji, kroz većinu ulica Stradun se s Prijekoga jedva nazire.
prijekopoglednastradun1906

Ni s druge bande, kad šetate Stradunom, nije puno bolje.
pogleadsastradunamorskabanda1906

Široka ulica, koja se odavno „suzila” posebna je priča, a kad se dođe iza Roka situacija je jednaka, dok se npr. s placete ispod Ulice od Domina nebo ni ne vidi.
izarokaoddominasiroka1906
Skalini od Jezuita možda su i najljepši skalini u Gradu, našli su se na tko zna koliko razglednica, bili su motiv za tko zna koliko fotografija, no danas ih nije moguće lentrat, jer se ne vide. Kad se njima uspnete ne vidi se ni Gundulićeva poljana, odnosno Zelena placa, nad njom je pravi cirkuski šator.
pogledanzelenuplacu1906

Kad se spustite nazad i krenete desno prema Pujiškoj placi trebali bi ugledati Katedralu, ali ugledate gomile tendi i suncobrana, a Katedralu možete vidjeti između njih.
pujiskaplaca1906
Dalje bi put nekako logično vodio u Porat, a prilazeći vratima od Peskarije kakav turist bi se možda i okrenuo nazad misleći da je pogriješio jer se more od suncobrana ne vidi. Kad se dođe na Peskariju dočekaju vas otvoreni sucobrani i zatvoreni suncobrani, otvorit će se u vrijeme objeda, i one „kućice Ivice i Marice”, koje također valjda ne narušavaju vizuru Grada. Ni ispred Kapetanije nije bolje, a još se k tome možete diviti betonskim grastama koje pripadaju ipak negdje drugo, a ne u Porat, tj. u Grad.
porattende1906
Naravno, zatražili smo odgovor od konzervatora na pitanje kome su sve dali suglasnost za postavljanje tendi i po kojim smjernicama su se povodili. Odgovor s nestrpljenjem očekujemo.

Osim priloženih fotografija, u fotogaleriji pogledajte kako bi izgledala šetnja jednog prosječnog turiste koji želi napraviti koju fotografiju Grada, a da to nije samo Stradun.

Objavljeno u Aktualno

Ovolikom broju bankomata svakako nije mjesto na Stradunu. Na ovu invaziju naši sugrađani s pravom su burno reagirali, a potaknut njihovim pitanjima na sjednici Gradskog vijeća na potrebu žurnog rješavanja ovog problema prvi je upozorio upravo vijećnik HNS-a Miho Obradović. Stoga dubrovački HNS pozdravlja odluku da se Gradskom vijeću uputi prijedlog izmjena Odluke o komunalnom redu koji bi trebao riješiti najezdu bankomata u izlozima na najljepšoj ulici na svijetu. - piše danas u priopćenju dubrovačkog HNS-a.

„Izmjene ovog pravilnika uvode potrebu dobivanja suglasnosti lokalnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Iako je takva suglasnost formalno i do sada trebala biti ishođena kako bi se moglo raditi preinake na izlozima u povijesnoj jezgri, pa tako i postaviti bankomate, u najnovijim slučajevima njihovo mišljenje očito se nije tražilo. Stoga dubrovački HNS smatra kako je potrebno još veću važnost dati Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, i to na način da se dodatnim izmjenama ovog pravilnika taj odjel proglasi tijelom koje donosi konačno rješenje. Ujedno je potrebno u pravilnik unijeti i odredbu da vrata i prozori koji gledaju na Stradun moraju biti u izvornom izgledu i uređeni te da uređaji ne mogu biti sastavni dio prozora i vrata, osim u slučajevima kada je za to ishođena potrebna dozvola, a na što bi upravo komunalni redari posebno obratili pažnju te prijavljivali one koji se ne pridržavaju tih pravila.” - piše u priopćenju HNS-a.

„Na taj način osiguralo bi se poštivanje odluke Konzervatorskog odjela, ali i dobilo instrument kažnjavanja onih kojima riječi zaštićeno kulturno dobro predstavljaju tek mrtva slova na papiru. Upravo zato što takvi na Dubrovnik gledaju isključivo kao na zlatnu koku koja samo proizvodi bogatstvo, udarac po džepu im i predstavlja jedinu učinkovitu kaznu.” - zaključuju iz HNS-a.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Stranica 3 od 4