Prikazujem sadržaj po oznakama: bolnica

U Općoj bolnici Dubrovnik sinoć je pronađeno beživotno tijelo 38 – godišnjeg djelatnika, koji je, prema neslužbenim informacijama, počinio samoubojstvo.

Preminuli 38 – godišnjak u Općoj bolnici Dubrovnik bio je djelatnik tehničke službe. Samoubojstvo je počinio na radnom mjestu tijekom noći. Pored njega je pronađeno vatreno oružje s kojim je sam sebi oduzeo život.

nm

Nakon što Hrvatska danas zabilježila više od tisuću i sto pozitivnih na koronavirus, odnosno novooboljelih, ne samo da je probijena psihološka granica već su i pojedini mediji brzo izračunali, kako će, ukoliko se intenzitet zaraženih zadrži na preko tisuću dnevno, 30. listopada doći do točke pucanja bolničkih sustava.

Naime, dok brojem zaraženih rušimo rekorde iz vremena lockdowna, mjere koje su na snazi, iako mnogima smetaju, zapravo su u Hrvatskoj za razliku od drugih zemalja, još uvijek iznimno liberalne. No, kako na koronu nisu imuni ni zdravstveni radnici, bolnice diljem zemlje čine sve ne bi li spriječile prodor virusa u svoje ustanove, jer ako oboli veći broj zdravstvenih radnika, ne samo da će biti upitna kvaliteta liječenja oboljelih, već se može postaviti pitanje tko će ih uopće liječiti.

Dubrovačka Opća bolnica spremna je na moguće povećanje broja zaraženih koronom i na području Grada i Dubrovačko – neretvanske županije. Ravnatelj doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić nada se da do svojevrsnog lockdowna bonice, kakav smo imali u ožujku neće doći jer je epidemološka slika u Županiji još uvijek povoljna.

- Zadnjih tjedan dana u prosjeku testiramo oko 130 ljudi, a tijekom sezone, pogotovo u kolovozu i rujnu dnevno smo testirali od 150 do 200 ljudi, a bilo je dana kad smo testirali i 200 ljudi. Sad testiramo 130 do 150 i u prosjeku ovih zadnjih dana imamo rast broja zaraženih od 10 do 15 posto. Znači na 130 do 150 testiranih imamo 10 do 15 posto zaraženih. Taj broj od 10 do 15 posto zaraženih niti raste niti se smanjuje i možemo reći da je on zadnjih petnaest dana u našoj Županiji konstanta i čini mi se da je krivulja u našoj Županiji stabilna. - kazao je Bekić.

Stanje je dobro i u samoj bolnici pa Bekić, iako spreman za još jednu rundu korona funkcioniranja, ipak naglašava kako nije pesimist, ali i upozorava kako se ovo pozitivno stanje može vrlo brzo promijeniti.

- U Općoj bolnici je danas 10 hospitaliziranih COVID pacijenata, a na intenzivnoj, intubiranih ili na respiratoru nema niti jedan pacijent. Jedan djelatnik bolnice ima COVID i imamo desetak ljudi u samoizolaciji. Na temelju ovog današnjeg stanja ja ne mogu biti pesimističan i očekivati neko naglo pogoršanje stanja. Naravno, nije isključeno da će do toga doći, ali u ovom trenutku zaista možemo biti sretni ako ovako ostane. - kazao je Bekić, naglasivši kako je bolnica spremna i za rad u nešto drukčijim uvjetima, a što naravno ovisi o broju zaraženih, prvenstveno onih među njima kojima će biti potrebna bolnička njega.

- Zaštitne opreme zaista imamo i više nego je dovoljno. Sva je ta oprema evidentirana i spremna za upotrebu. Naši su liječnici i medicinske sestre educirani i ako se broj pozitivnih poveća oni će se smještati unutar Odjela za zarazne bolesti. Imamo mogućnost na Zaraznom odjelu, otorinolaringologiji u prizemlju te na katu iznad, na odjelima kardiologije, jednodnevne kirurgije i urologije, koji su trenutno izmješteni i u ovom trenutku može se hospitalizirati 30 do 40 pacijenata, - kazao je Bekić, naglasivši kako je posebno važno da zdravstveni radnici ostanu zdravi jer oni su ti koji će skrbiti o pacijentima s težim oblikom COVID-a.

- Jasno je da o pacijentima s težim oblicima COVID-a netko treba skrbiti, netko ih mora liječiti i u slučaju proboja virusa u bolnicu svi se zdravstveni radnici, uključujući i mene, mobiliziramo na liječenju COVID bolesnika. No, građanima mora bit jasno da u tom slučaju radimo na način na koji smo radili od sredine ožujka, dakle radi se samo ono najnužnije i najhitnije, a mi liječnici i medicinske sestre među sobom radimo rotaciju. Tako to funkcionira, drukčije ne može jer se bolnica mora štiti od proboja virusa. Ipak, nadam se da do toga neće doći. - kazao je Bekić.

Istaknuo je kako su za slučaj potrebe, odnosno mogućnosti velikog rasta boja oboljelih, planirani i drugi kapaciteti koji će se staviti na raspolaganje bolnici.

- Planirali smo šator izvan bolnice, naravno ne za smještaj pozitivnih nego prvenstveno za trijažu i dijagnostiku prije eventualnog smještaja u bolnici. Županija ima spreman određeni objekt i ako do toga dođe i taj objekt se može vrlo brzo staviti u funkciju, ali opet ponavljam, nadam se da do toga neće doći. - rekao je Bekić, prokomentiravši i financijsku sliku bolnice u ovom korona vremenu.

- Financijska situacija je kronično ista. Veledrogerije stežu svoj obruč, ne samo oko naše već i oko još 30 - tak općih bolnica i ustanova u Hrvatskoj. Za sada uspijevamo zadovoljiti naše potrebe, ali pitanje je što će vrijeme donijeti. - rekao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić.

Kako bolnice, posebno u COVID uvjetima moraju funkcionirati i moraju imati dovoljno lijekova i opreme, na resornom ministru i Vladi je da s predstavnicima veledrogerija postignu dogovor, dok je na nama građanima da se razumnije ponašamo, poštujemo mjere te tako zaustavimo ovaj veliki val širenja koronavirusa koji je zahvatio veće dijelove Hrvatske, a od kojega, premda nam brojke još uvijek idu u prilog, nismo imuni ni mi na jugu zemlje.

Dubrovačko - neretvanska županija donirala je Općoj bolnici Dubrovnik UZV aparat za radiologiju opće namjene u vrijednosti od 868.750 kuna, a svečanoj primopredaji u četvrtak je nazočio i ministar zdravstva Vili Beroš.

Ministar Beroš istaknuo je kako mu je zadovoljstvo svjedočiti trenucima kada se u klinički rad uvode moderni uređaji.

- Vidjeli smo danas uređaj iznimne vrijednosti koji pruža nove modalitete snimanja, uključujući moderne bioakustičke modalitete, također snimanje s kontrastom što će povećati učinkovitost i točnost dijagnostičke pretrage, ali isto tako će omogućiti da one bolesnike koji su prije zahtijevali određeno slikovno snimanje poput CT-a i MR-a da se ono izbjegne ako je to moguće. Želio bih čestitati djelatnicima dubrovačke radiologije na broju učinjenih pretraga u uvjetima koji su navedeni. Uvjeren sam da će novi aparat omogućiti i značajnije poboljšanje pružanja kvalitete i učinkovitosti usluge. - rekao je Beroš.

- Ovo je drugi put da boravim u dubrovačkoj bolnici. Svjedočim kvaliteti rada, pogotovo u novim okolnostima kad se svi moramo prilagoditi novom normalnom. Ono što je činjenica je da je virus među nama, a vrlo je važna spremnost i sposobnost bolnice za pružanje adekvatne zaštite. - rekao je Beroš.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako mu je veliko zadovoljstvo da je Županija osigurala sredstva za uređaj.

- Riječ je o jednom sofisticiranom ultrazvučnom uređaju na radiološkom odjelu. Osigurali smo sredstva za još jedan uređaj koji treba stići za koji dan, ukupno dva i pol milijuna kuna. Drago mi je da smo i na takav način mogli pomoći bolnici te našim sugrađanima kako bi imali bolju dijagnostiku. - rekao je župan Dobroslavić.

Voditeljica odjela radiologije te predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović rekla je kako je danas je poseban dan za OB Dubrovnik, osobito za Odjel za radiologiju

- Dobili smo visokokvalitetan ultrazvučni uređaj. Dosad smo na odjelu radili na posuđenom uređaju s drugog odjela i dijelili s kolegama drugih specijalnosti zbog čega bi došlo do poteškoća u funkcioniranju, ali naravno bez ikakvih posljedica. Kolege su izrazito educirani, imaju znanje, iskustvo i stručnost te su bez problema radili na uređaju, jednako kvalitetno kao i na ovom izrazito tehnički naprednom uređaju. - rekla je Kosović te dodala kako je od Županijske skupštine, župana Nikole Dobroslavića i ravnatelja OB Dubrovnik Marija Bekića dobila bezrezervnu potporu za nabavku uređaja.

- Obratila sam se Županijskoj skupštini čija sam vijećnica i kojoj sam na čelu te sam dobila bezrezervnu podršku svih vijećnika, ali i podršku župana i ravnatelja OB Dubrovnik. U istoj toj mojoj zamolbi s ultrazvučnim uređajem najviše klase bio je i digitalni rendgenski uređaj s "flat panelom" koji će ujedno doći na naš odjel. Ovaj uređaj ima vrlo napredne tehničke specifikacije koje se odnose na izrazito visoku rezoluciju prilikom ultrazvučnih pretraga s kontrastom koje ćemo primjenjivati sada na našem odjelu. Tako da ćemo kod evaluacije žarišnih lezija jetre te pacijente "rješavati" na ultrazvuku s kontrastom, a nećemo ih onda morati slati dalje na slikovni "imaging" kao što je Multi-Slice kompjuterizirana tomografija ili magnetska rezonanca. - rekla je Kosović te dodala kako će ovaj uređaj pomoći u ranoj detekciji bolesti kod pregleda štitnjače ili dojki.

Ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić rekao je kako je odjel radiologije obogaćen dvama hvalevrijednim uređajima.

- Naš odjel radiologije je obogaćen, na putu je još jedan analogni rendgen koji će biti digitaliziran, a kroz projekt dnevne bolnice cijeli niz dijagnostičkih terapijskih uređaja će stići do kraja godine. Zaista ćemo moći reći da oni pacijenti koji dolaze u OB Dubrovnik će biti pregledani, ili terapijski obrađivani najsuvremenijim medicinskim uređajima. - naglasio je Bekić.

dpp

Nakon više od mjesec dana Opća bolnica Dubrovnik od 4. svibnja, sukladno smjernicama Nacionalnog stožera civilne zaštite, započinje s radom u punom opsegu.

Naime, u OB Dubrovnik u proteklom razdoblju primali su se samo onkološki i pacijenti s kroničnim bolestima te oni kojima je bio nužan hitni zahvat.

Ujedno, 4. svibnja će biti pokrenuta Libertasova autobusna linija broj 9. Do pokretanja linije, prijevoz medicinskog i nemedicinskog osoblja zaposlenog u zdravstvenim ustanovama se obavlja kao i do sada posebnom linijom Mokošica - Opća bolnica.

dm

Podnoseći izvješće o svom radu za prvo polugodište godine na izmaku, kao najveći problem župan Dubrovačko - neretvanske županije istaknuo je poslovanje Opće bolnice Dubrovnik, odnosno rješavanja dugova te ustanove.

- Naš glavni problem je u Opća bolnica Dubrovnik koja ne može rješavati svoje dugove, a ne može to ni Županija, barem ne u onom većem obujmu jer bolnica ima ako preko 200 milijuna kuna duga, Kakva je to uopće rasprava da Županija rješava dug bolnice kad svi znamo da je to nemoguće. Razgovarat ćemo s resornim ministrom, HZZO-om i Vladom kako taj problem riješiti, a važno je da bolnica pruža sve svoje usluge, da nema smanjenja opsega usluga, niti nedostatka lijekova i to je najbitnije i to jamči i ministar zdravstva. - rekao je Dobroslavić.

Među najvažnije projekte, na čijoj realizaciji Županija radi, istaknuo je izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama, brzu cestu od Zračne luke Dubrovnik do Osojnika, autocestu Osojnik -Metković, pelješku cestu od Brijeste do Perne, projekte lučke infrastrukture za povezivanje otoka, projekt navodnjavanja donje Neretve, Centar za gospodarenje otpadom te Centar kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam te višenamjenski kongresni centar.

Vidimo se mi sljedeće godine u rujnu i neće vas biti u parlamentu jer HDZ u petak potpisuje i dnevna bolnica kreće, tako je ministar zdravstva Milan Kujundžić jučer u Saboru odgovorio Mostovu zastupniku Nikoli Grmoji koji je tijekom rasprave o povjerenju resornom ministru opetovano upozoravao za stanje zdravstva u Metkoviću, konkretno tamošnjem domu zdravlja te ministrovim obećanjima o izgradnji dnevne bolnice u Metkoviću.

- Bolnica kreće, na lokalnoj razini se odlučuje i bolnica će biti napravljena, vidim se s tobom dolje na izborima pa ćemo dolje razgovarati. Dolina Neretve ima sinove koji znaju, koji će doći dolje raditi, a oni imaju prijatelje koji će također doći i narod u Neretvi će imati tko liječiti i sad je bolje stanje nego je bilo. - kazao je Kujundžić.

O lošem stanju zdravstva u dolini Neretve kao i metkovskom Domu zdravlja govori se već godinama, no malo se toga napravilo kako bi se ta slika poboljšala. Štoviše, tragedija jedne obitelji, odnosno smrt dječaka Gabrijela Bebića do koje je došlo zbog nemara tamošnjih liječnika, zapravo je pokrenula lavinu nezadovoljstva stanovnika doline Neretve nakon čega je ponovno aktualizirano pitanje izgradnje dnevne bolnice u Metkoviću u kojoj bi s pacijentima trebali raditi dubrovački liječnici specijalisti.

No, kako u dubrovačkoj Općoj bolnici liječnika također manjka, Grmoja s pravom postavlja pitanje tko će raditi u toj bolnici ukoliko ona ikada i bude dovršena.

- Nema dnevne bolnice u Metkoviću, a rekli ste da je to gotova stvar, a i kad se napravi neće biti liječničkog kadra. Nema liječnika, a prije više od dvije i pol godine obećali ste dnevnu bolnicu. Vi o tome ne govorite i ne želite ljudima reći istinu nego namjerno obmanjujete građane i javnost. - rekao je Grmoja.

Kad će započeti radovi na izgradnji dnevne bolnice u Metkoviću, ministar Kujundžić nije rekao.

Grmoja je upozorio i na loše stanje u Općoj bolnici Dubrovnik te upozorio resornog ministra na loše međuljudske odnose u toj ustanovi i malverzacije novcem.

- Zašto se ne reagira na prijavljene pravilnosti, nezakonitosti, diskriminaciju i mobing za što je kriv ravnatelj bolnice Mario Bekić, koji se petlja u rad sindikata te je stvorio sindikalnu podružnicu liječnika pod svojom ingerencijom. Može li ministar objasniti prevelike razlike u plaćama liječnika u Općoj bolnici Dubrovnik i kako se novci preko tzv. pomorske medicine izvlače iz OB Dubrovnik te gdje je utrošeno 22 milijuna kuna. - pitao je Grmoja ministra Kujundžića od kojega odgovor nije dobio.

Upozorivši na loše stanje u dubrovačkoj bolnici, Grmoja je istaknuo kako se u toj ustanovi jedva uspijevaju pokriti dežurstva te dodao da bi bez pomoći 40 liječnika koji u bolnicu dolaze temeljem ugovora o djelu, Opća bolnica Dubrovnik mogla staviti ključ u bravu. No, Kujundžić mu ni dalje nije odgovarao.

Dubrovačka bolnica građena osamdesetih godina u to je vrijeme bila predviđena da opslužuje pola milijuna ljudi, a danas se njenim uslugama koristi 200 tisuća ljudi. Dubrovačka bolnica jedna je od četiri hrvatske bolnice koja dugove prema veledrogerijama ne podmiruje više od tisuću dana. Njezin dug prema veledrogerijama iznosi oko 170 milijuna kuna, a taj iznos nije cjelokupni dug dubrovačke bolnice kojoj nedostaje oko 30-tak liječnika te oko 100-tinjak medicinskih sestara. Na nekim odjelima, poput gastroenterologije nedostatak liječnika itekako je osjetan.

Iako je stanje u ostalim hrvatskim bolnicama gotovo identično onom u dubrovačkoj, resorni ministar Kujundžić ga ne vidi takvim pa je naveo kako je hrvatski zdravstveni sustav sa svim njegovim anomalijama među 15 najboljih u svijetu. Negirao je nedostatak i odljev liječnik, a i nedostatak medicinskih sredstava.

Naime, prema Kujundžićevim brojkama, 2015. u sustavu je bilo zaposleno 14 400 liječnika, a sad ih je oko 15 300. Kujundžić tvrdi kako je 2015. bilo 29 000 sestara dok ih je danas 31 000.

Ako su Kujundžićeve brojke zaista točne onda se sasvim logičnim postavlja pitanje gdje su liječnici i sestre ako ih je danas u sustavu više nego prije četiri godine.

Naveo je Kujundžić kako su plaće medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom i noćnim dežurstvima 2015. iznosile 5 800 kuna, a danas iznose 6 700, dok su plaće sestara s višom i viskom stručnom spremom 2015. iznosile 6 500, a danas su 7 300 kuna. Naglasio je kako sestre i liječnici danas imaju regrese i božićnice koje im je SDP- ova vlada bila ukinula.

Bivšeg ministra Miranda Mrsića aktualni ministar Milan Kujundžić prozvao je za najsramniji čin u području svjetske medicine kada je liječnicima ukinuo reprezentativnost. Naglasio je kako se Mrsiću zbog tog čina smije cijeli svijet. No, sam Kujundžić nije se u protekle dvije godine usudio predložiti izmjene zakona o reprezentativnosti čime bi vratio liječnike za pregovarački stol s Vladom s kojom bi tada mogli pregovarati o uvjetima rada.

Inače, zbog načina na koji se tijekom rasprave obraćao saborskim zastupnicima, neprestano veličajući sebe i svoja dostignuća kao liječnika i ministra, a omalovažavajući druge, Kujundžić je u saboru dobio i dijagnozu.

- Pokondirena tikva, mislim da je to djelo Jovana Sterije Popovića, to vam je dijagnoza.- kazao je Kujundžiću saborski zastupnik HSS-a Krešo Beljak.

Ovih dana svjedoci smo iz medija da Hitni bolnički prijem u Dubrovniku muku muči s nedostatkom liječnika tako da sada samo jedan hitni medicinski tim ima liječnika, a mogli smo isto tako pročitati i da je ravnatelj molio liječnike iz Doma zdravlja da dežuraju na Hitnom bolničkom prijemu. - navodi se danas u priopćenju županijskog SDP-a.

„Zbog svega toga ne možemo se ne sjetiti onog bezdušnog dizanja ruku vladajućih u Županiji, kada je liječnicima opće prakse, koji su u zakupu, izglasano podizanje zakupnine prostora u treptaj oka.” - pišu SDP-ovci.

SDP ima poruku za vladajuće:
„Župane i vladajući, na prošloj sjednici tri liječnika su stajala na vratima Županijske skupštine i nije im bilo dozvoljeno da govore o svojim problemima sa zakupninama, a niti mjesec dana nakon toga kucate im na vrata s molbom da se uključe dežurstvom u rad Hitnog bolničkog prijema. To je jako dvolično od Županijske vlasti.
Događa se urušavanje zdravstvenog sustava, za koji vi tvrdite da je na visokoj razini, a sve na štetu onog malog jednostavnog čovjeka, radnika, onog koji nema za privatne poliklinike i ovisi isključivo o javnim zdravstvenim ustanovama o kojima se ova vlast u državi i u Županiji očito ne zna brinuti. „ - stoji u priopćenju.

„Tražimo hitno rješavanje problema liječnika, a predlažemo Vam da se liječnici, koji će se uključiti u rad hitnog bolničkog prijema, oslobode plaćanja zakupa za svoje ordinacije jer puno više vrijedi jedan ljudski život nego jedan mjesečni zakup.” - zaključuju SDP-ovci.

D.M.

U Gradu Dubrovniku neugodno smo iznenađeni posljednjim medijskim istupima ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Luciana Vukelića i direktora Udruge poslodavaca u zdravstvu, dr. Dražena Jurkovića, kojima su kao tvrdnje izrekli neistine vezane uz financiranje Opće bolnice Dubrovnik iz proračuna Grada Dubrovnika.

U novinskom napisu „Rijeka pomaže bolnici, a Dubrovnik ni lipe“, objavljenom u Novom listu dana, 2. listopada 2019., ravnatelj HZZO-a, gospodin Lucian Vukelić izjavio je sljedeću neistinu: „Ali županije trebaju shvatiti kako funkcionira zdravstvo u Hrvatskoj. Gradovi Rijeka i Dubrovnik imaju sličan proračun, Dubrovnik ima bitno manje stanovnika od Rijeke, a za svoju bolnicu, za razliku od Rijeke, ne izdvaja ništa.“

Na sličnom tragu je i dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, koji je u intervjuu za Glas Istre istog dana, 2. listopada, izjavio: „Bogatije županije, a uzmimo primjer Rijeke, obraćaju veću pozornost na funkcioniranje sustava i kroz dodatna sredstva daju novce. Nitko to lokalnim upravama ne brani, a neke se i premalo uključuju. Svaki župan može dati dodatna sredstva i financirati bolnicu ili dom zdravlja i neke sredine to rade. Imate i primjer Dubrovnika, gdje je bolnica objektivno u problemima, ali je nedopustivo da Grad Dubrovnik ne sudjeluje u financiranju te bolnice. Ne može se dubrovačka bolnica jednako financirati kao ona u Gospiću, jer se samo od kruzera ili obilaska zidina godišnje zarade milijuni. A stav je da ne postoji obaveza financirati zdravstvene ustanove, a one imaju obaveze liječiti turiste. To naprosto nije u redu.“

Dopustite da izrazimo svoju iznenađenost, čak zaprepaštenost, činjenicom kako gospoda Vukelić i Jurković, kao dio čelnih ljudi koji upravljaju hrvatskim zdravstvenim sustavom nisu do kraja upoznati s događanjima u zdravstvu na području Republike Hrvatske te u javnost distribuiranju ovakve tvrdnje koje su suštinski potpuno netočne. Naime, iako ga zakon na to ne obvezuje, jer su osnivači bolnica županije, Grad Dubrovnik je iz svog lokalnog proračuna samo u posljednje dvije godine za potrebe Opće bolnice Dubrovnik izdvojio gotovo 7 milijuna kuna javnog novca, a do kraja ove godine planiramo izdvojiti još 2 milijuna kuna, što zorno prikazuje koliko su gospoda Vukelić i Jurković pogriješili u svojim istupima.

Posebno nas iznenađuje istup gospodina Vukelića koji, ničim izazvan, spominje Grad Dubrovnik, iako bi trebao biti svjestan kako je svojom odlukom prije dvije godine ukinuo punkt hitne medicinske pomoći na elafitskim otocima, ocijenivši ga nepotrebnim. Svjesni važnosti dubrovačkih Elafita, ova gradska uprava odlučila se u potpunosti financirati navedenu uslugu te smo u posljednje dvije godine samo za ovu svrhu izdvojili ukupno 840 tisuća kuna, a sve kako bi zdravstvena skrb na našim elafitskim otocima ostala na nivou kakav stanovnici ovih otoka, građani Grada Dubrovnika, zaslužuju.

Grad Dubrovnik i Opća bolnica Dubrovnik surađuje na projektu izgradnje i opremanja senzoričkog parka u Dubrovniku, dok se jedna od posljednjih novčanih donacija prema Bolnici odnosi na 2.1 milijun kuna vrijednu obnovu bolničkog informatičkog sustava. Prošle godine je donacijom gradske Javne ustanove Rezervat Lokrum te drugih donatora nabavljen novi, suvremeni digitalni mamograf. Nadalje, poznato je kako je, zbog kretanja tržišta nekretnina, pitanje stanovanja jedan od većih problema u Gradu Dubrovniku. Stoga je Grad Dubrovnik odlučio bez naknade ustupiti dva stana u svom vlasništvu Općoj bolnici Dubrovnik.

No, Opća bolnica nije jedina zdravstvena ustanova na području grada koju Grad Dubrovnik financijski potpomaže. Spomenut ćemo financiranje nabavki specijaliziranih vozila za Hitnu medicinsku pomoć Dubrovnik i Dom zdravlja, za što je ukupno izdvojeno preko 700 tisuća kuna. Za potrebe Doma zdravlja Grad Dubrovnik je nabavio tri analizatora krvi za djecu.

Osim toga, već dugi niz godina Grad Dubrovnik financira ljetnu ambulantu u povijesnoj jezgri i ambulantu na otoku Koločepu, za što na godišnjoj razini osigurava više od pola milijuna kuna. Grad je Domu Zdravlja dodijelio i vrijedan prostor u Dubrovniku za potrebe pedijatrijske ambulante i ambulante za logopeda. U adaptaciju prostora uloženo je više od milijun kuna te je u postupku nabava potrebne zdravstvene i druge opreme, sve financirano iz proračuna Grada Dubrovnika.

Obzirom da u ovom trenutku Dom zdravlja nije u mogućnosti financirati liječnicu i medicinsku sestru u pedijatrijskoj ambulanti Mokošica, Grad Dubrovnik je za navedenu uslugu izdvojio sredstva u iznosu od 400 tisuća kuna. I kao posljednje, ali ne manje značajno, Grad Dubrovnik u potpunosti financira fizioterapeuta u Općoj bolnici Dubrovnik za djecu s poteškoćama u razvoju, za što se iz proračuna izdvaja 180 tisuća kuna.

Iz svega gore navedenog vidljivo je kako su plasiranjem neistina u javni prostor gospoda Vukelić i Jurković, iz samo njima poznatih razloga, obmanuli javnost, i to u jeku „javne rasprave“ o stanju u hrvatskom zdravstvu, a koje je opterećeno brojnim problemima.

Iako to nije zakonski dužan, Grad Dubrovnik će nastaviti financijskim donacijama pomagati Opću bolnicu Dubrovnik i druge ustanove u zdravstvu jer želi svojim građanima osigurati najbolju moguću kvalitetu zdravstvene usluge. Zbog toga smo osjetili potrebu javno reagirati na ovaj način jer se uzastopnim istupima ovakve prirode nanosi šteta Gradu Dubrovniku, i to od strane onih koji bi trebali poznavati činjenice.

Gradonačelnik Dubrovnika
Mato Franković

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić, dr.med. potpisali su Ugovor o novčanoj donaciji u iznosu od 2,15 milijuna kuna za obnovu bolničkog informatičkog sustava Opće bolnice Dubrovnik. Financijska sredstva osigurana su u Proračunu Grada Dubrovnika.

- Danas je drugo potpisivanje u posljednjih 10 dana s Općom bolnicom Dubrovnik. Ovim se nastavlja inicijativa koju je Grad Dubrovnik i pokrenuo prije dvije godine donacijom sredstava za povećanje kvalitete usluga Opće bolnice Dubrovnik, ali samim time i povećanje kvalitete pružene usluge svim građanima Dubrovnika. Opća bolnica nije jedina zdravstvena ustanova na području grada koju Grad Dubrovnik financijski potpomaže, tu je i Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu. Uistinu značajna sredstva izdvajamo za podizanje kvalitete zdravstvene usluge za naše građane, a to ćemo raditi i u budućnosti. - rekao je gradonačelnik Franković.

Ravnatelj Bekić je naglasio kako je Opća bolnica Dubrovnik početkom tisućljeća bila prva i jedina u Republici Hrvatskoj takozvana ‘non-paper bolnica', ali se s vremenom sustav nije nadograđivao te je stvarao brojne probleme u protekle dvije godine, zbog čega su krenuli u postupak obnove sustava koji sveukupno vrijedi 3 milijuna i 400 tisuća kuna.

- Zahvaljujem se na donaciji, razumijevanju i partnerstvu koje se nastavlja između Opće bolnice Dubrovnik i Grada Dubrovnika. Bolnica je s Gradom potpisala ugovor o senzornom parku, rekonstrukciji terapijskog bazena, a do kraja godine očekujemo i završetak donacije za opremanje operacijskih sala u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. - istaknuo je ravnatelj Bekić.

DPP

Često se u posljednje vrijeme postavlja pitanje zašto dubrovački Sanitat ne upravlja parkiralištem ispred dubrovačke Opće bolnice, već je taj posao povjeren privatnoj tvrtki. Ta privatna tvrtka, sukladno ugovoru, parkirališnim prostorima u krugu bolnice upravljat će još godinu i pol dana. Po isteku tog ugovora, Sanitat ga je voljan preuzeti, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr direktor dubrovačkog Sanitata Tomislav Tabak.

- Naravno da je Sanitat, ukoliko bi to upravi Bolnice odgovaralo, voljan preuzeti upravljanje parkingom u krugu Opće bolnice Dubrovnik. Kako privatna tvrtka sukladno ugovoru s Bolnicom upravlja tim parkirnim mjestima, nismo ulazili u neke ozbiljnije razgovore. No, ako bi Bolnica zatražila da ga preuzmemo nakon što privatnoj tvrtki istekne ugovor, mi smo na to spremni. - kazao je Tabak.

Da bi parking oko bolnice trebao preuzeti Sanitat, slaže se i gradonačelnik Mato Franković.
- Sigurno će Sanitat bit zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice na kojem bi se mogli parkirati građani koji imaju PPK dok bi se onima koji nemaju pretplatne karte parking naplaćivao. - kazao je gradonačelnik, dodavši kako ne zna zašto Sanitat i prije nije bio zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice.

Bivša je uprava dubrovačke Opće bolnice, uvidjevši nekoliko godina kako se stanje na njihovu parkiralištu otelo kontroli, u lipnju 2015. nakon raspisanog javnog natječaja svoja parkirališta na upravljanje povjerila tvrtki „Parking tim”, koja je potom, nakon uređenja parkinga početkom kolovoza iste godine, uvela naplatu parkiranja u bolničkom krugu.

Iako je svojih 460 parkirnih mjesta te 2015. tadašnja uprava bolnice ponudila Sanitatu, oni taj parking nisu željeli preuzeti. Naime, tadašnja je Sanitatova uprava procijenila kako bi preuzimanje i uvođenje naplate na bolničkom parkingu loše djelovalo na njihov PR, odnosno da bi se nezadovoljstvo građana prelilo na tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića, jer bilo je to vrijeme kad je većinu u Vijeću držala oporba, vrijeme pred prijevremene izbore pa se na razne načine pokušavalo ugoditi građana, vrijeme kada se smatralo da bi građani burno reagirali da im Sanitat uvede naplatu parkinga ispred bolnice.

Iako su pritužbe na rad te privatne tvrtke od strane građana česte zbog sustava putem kojeg im se česti pogrešno naplati parking, stoji činjenica da je na tom parkingu konačno uveden red, odnosno da se ispred bolnice može pronaći slobodno parkirno mjesto jwer nema više autobusa i rent a car vozila koji su zauzimali mjesta.

Uprava Sanitata, ukoliko u konačnici i preuzme upravljanje parkiralištima ispred bolnice, uvođenjem smart parkinga svakako će doskočiti onima koji bi, nakon što privatni koncesionar ode, taj parking pokušali pretvoriti u svoj privatni, odnosno kad jednom parkiraju ne pomicati svoj automobil mjesecima, kao što to čine na ostalim parkirališnim površinama, a svi su vlasnici pretplatnih parkirnih karata. Svih 460 parkirnih mjesta u krugu dubrovačke Opće bolnice prvenstveno su namijenjeni za pacijente, odnosno građane koji u bolnicu dolaze na preglede i pretrage ili posjete te zaposlenicima. Varaju se oni koji misle da će taj poveći parking moći pretvoriti ponovo u parkiralište za kombije, rent a car, svoje napuštene olupine ili da će u sezoni svoje auto parkirati pred bolnicu na duže vrijeme, a svoju garažu staviti na raspolaganje turistima kojima su afitali sobu ili apartman.