Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Djelatnici sustava socijalne skrbi s područja Grada Dubrovnika okupili su se danas ispred Centra za socijalnu skrb Dubrovnik u 12:10 sati i održali mirni prosvjed povodom tragičnog događaja, ubojstva njihove kolegice Blaženke Poplašen, socijalne radnice i teško ranjenog Ivana Pavića, pravnika, oboje djelatnika Centra za socijalnu skrb Đakovo.

„Duboko potreseni izražavamo sućut obitelji preminule kolegice Blaženke i zaposlenicima Centra za socijalnu skrb Đakovo te želimo uspješan i brz oporavak kolegi Ivanu. „ - poručili su djelatnici sustava socijalne skrbi s područja Grada Dubrovnika.

DPP

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko - neretvanske županije u četvrtak 11. srpnja na Stradunu s početkom u 12 sati organiziraju mimohod u povodu 24. obljetnice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

Ovim mimohodom upozoravamo svjetsku javnost da se ovaj genocid nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja ne smije zaboraviti, odnosno da se ovaj strašni zločin ne smije dogoditi nigdje i nikome na kugli zemaljskoj.

Pozivamo Vas da i Vi budete dio mimohoda.

Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika
Esad Čustović

Nakon što je Vlada, još uz Festu svetoga Vlaha na sjednici u Dubrovniku, donijela zaključak o projektu izgradnje kongresnog centra u Dubrovniku, vijećnik Teo Andrić (HDZ) pitao je župana Nikolu Dobroslavića na sjednici Županijske skupštine što je dosad učinjeno po pitanju realizacije tog projekta. Dobroslavić je pak naglasio kako je višenamjenski kongresni centar u Dubrovniku ključni strateški projekt Županije. Istaknuo je kako su se na nedavno sastanku predstavnici Grada Dubrovnika i Valamara usuglasili kako, bez obzira na spor koji vode oko zemljišta, projekt izgradnje kongresnog centra ostaje prioritet.

-Višenamjenski kongresni centar je ključni strateški projekt Županije za koji smo izradili dvije prethodne studije koje su potvrdile mogućnosti njegove izgradnje na dvije lokacije, s time da jedna lokacija ima prednosti po analizama. Utvrđeno je da postoji tržišna opravdanost za takav vid turizma, odnosno da Dubrovnik treba kapacitete koji će moći prihvatiti kongrese s više od tisuću i pol sudionika. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuvši kako je nedavno održan sastanak svih sudionika u projektu, Dobroslavić je rekao kako hotelska grupacija Valamar pretendira na vlasništvo nad zemljištem, na Babinu kuku a koje je predviđeno za kongresni centra.

- Grad Dubrovnik, koji je zainteresiran po mnogim osnovama za ovaj projekt je u sporu s Valamarom oko zemljišta, no Grad i Valamar usuglasili su se još jednom oko potrebe njegove brze realizacije, a pitanje zemljišta rješavat će se između Grada i Valamara, odnosno suglasni su da se bez obzira na na ishod spora, kongresni centar gradi na tom zemljištu. - rekao je Dobroslavić.

Župan je također istaknuo kako je nužno raspisati arhitektonsko- urbanistički natječaj za kongresni centar te pokrenuti razgovore s resornim ministarstvom i Vladom o financiranju ovog projekta sredstvima iz EU fondova. Kazao je kako je riječ o projektu vrijednom pola milijarde kuna za koji Grad i Županija imaju potporu Vlade.

Nakon što je Vlada na sjednici u Dubrovniku održanoj u veljači, podržala projekt izgradnje autoceste od čvora Metković do Osojnika, vijećnik Davor Mihaljević (HDZ), pitao je župana Nikolu Dobroslavića u kojoj je fazi taj projekt. Dobroslavić je odgovorio kako autocesta čvor Metković – Dubrovnik ostaje prioritet te istaknuo kako je na Hrvatskim cestama da izrade Studiju izvodljivosti koje je zapravo preduvjet za izgradnju autoceste do Dubrovnika.

-Autocesta od čvora Metković do Osojnika je prioritet u svim našim planovima i programima i strategijama, i na tome smo ustrajali dosad i ustrajat ćemo nadalje. Doista smo dobili potporu od Vlade prema kojoj je povezivanje Osojnika s čvorom Metković od strateške važnosti za Županiju i državu i Vlada je tim zaključkom povjerila Hrvatskim cestama izradu Studije izvodljivosti koja će pokazati kako treba izgledati ta cesta. - rekao je Dobroslavić.

- Nakon što bude gotova Studija izvodljivosti kreće su u projektiranje i zatvaranje financijske konstrukcije. Za nas je AC čvor Metković- Osojnik prioritet kao što je prioritet BC ZLD – Osojnik i Brijesta – Perna na Pelješcu. - kazao je Dobroslavić.

N.Metković

Dubrovčani se izgleda ove godine uopće ne kupaju, u moru, iako se neki ne kupaju ni doma, što se najbolje osjeti u autobusima javnog gradskog prijevoza, jer je more navodno opasno po život i nije to više ono čisto, bistro more u kojem smo se kao do jučer kupali. Danas, okupate li se npr. u Šulića ili na Dančama ne gine vam ležanje na infektologiji i to u bolnici za koju se, s obzirom na nedostatak doktorskog kadra, u šali kaže da čovjek uđe okomito, a izađe vodoravno. Nekima to baš i nije šaljivo, kao što nisu šaljive ni te silne objave o nezapamćenom onečišćenju mora u Dubrovniku, pa je ta „alarmantna” situacija pošla toliko daleko da su i strani mediji počeli upozoravati na šporko more i boleštine koje prijete odluči li se tko za odmor u Dubrovniku.

Tako je to kad se puno kaki, sve te fekalije moraju negdje izaći, ali para mi se da se više kaki po Facebooku i po medijima nego u zahode, a kako me pamćenje još uvijek dobro služi, sjetih se eto kako me mater, u ona doba kad su djeca još uvijek odrastala kao djeca, pa smo na kupanje išli i sami, vazda npr. upozoravala da ne idem na Banje – da se ne infetam. Kako mene moja, tako i ostalu djecu njihove matere, meni je 45, pa računajte kad su nas to matere upozoravale da radi šporkece ne idemo na određene plaže, u ona doba kad je more bilo kao čisto i bistro. Što se Banja tiče, one su doduše uvijek bile pune, jer što su stranci znali da pedeset metara dalje izvire kanala, a Banje su vazda bile Banje, mutno u plićaku, pa pogađaj je li od silne čeljadi ili od kanale i druge hale.

Zato smo se mi sa Svete Marije točali na Buži, gornjoj, prvoj, a vi iz Karmena ne čitajte dalje ako vam smeta što je prva. Točali bi se dakle kad ne bi plutala govna i šporkeca, a plutalo je nešto svaki dan, ovisno kurentu, ili hala ili kanala, ali nas matere nisu upozoravale da ne idemo na Bužu, jer to su ipak bila naša, domaća, svetomarijaška govna. Ova stranjska danas više smrde i opasnija su, puna boleština, naša govna bila su purificirana pa smo se mogli kupati u njima, ako bi bili nestrpljivi da pričekamo da ih more odnose dalje, ovisno o kurentu, Karmenašima i Porporelašima ili Pilarima koji su se kupali u Šulića i na Kolorini, a imali su i oni svoja govna koja su slali nama na Bužu. U Pilama se, fala Bogu nitko nije kupao, a pogodite zašto, vjerojatno zato što je sve bilo čisto i bistro.

E, a u Šulića kao dijete, u ona doba kad su naše plaže bile čiste nisam bio nešto raspoložen hodit, jer je Šulić bio više za ljubitelje katrana, ali bi se znali zaputiti s Buže na drugu bandu, plivajući prema Banjama, onim Banjama na koje su nas majke upozoravale kao Josip Broz pionire na domaće izdajnike i unutrašnje neprijatelje. Usput bi preplivali preko nekoliko kanalizacijskih ispusta, a na Porporeli izašli vanka da zaobiđemo more između Kaša i Porta, pa preko catare, bosi, što i nije bilo baš moguće, pa bi opet finuli u giblinu što je bio bolji izbor od opekotina na tabanima, makar taman u Kapetaniji iz Labirint bara potekla mješavina guz papira i onog što je prethodilo guz papiru.

Okupat se u giblinu nije bio dakle izbor, nego nužnost na putu do Banja preko Porta, Posata i Komarde, pa smo zato valjda one što su se kupali na Komardi gledali kao bjegunce s psihijatarskog odjela, jer ako smo mi morali skakati u more s catare, oni su imali izbor - ne kupati se u govnima na Komardi, ali su se isto kupali i ništa im nije smetalo niti im se što dogodilo.

Zato danas svakome smeta hala u moru i svi se nešto kao razboljevaju, jer nije više čisto i bistro kako je nekada, kako vidimo, bilo, pa ni na Dančama, Bellevueu i Libertasu gdje kurenti i valovi nikad prije nisu nanosili nakupine hale u onu uvalu između ta tri kupališta. E, tako je nekad bilo - kad bi se gađali avionima - kako na plažama oko Grada tako i na drugima, od Lapada do Orsule, gdje se i smeće iskrcavalo, Župe dubrovačke, Orašca i Elafita, sjevernije i južnije, ma gdje god prst stavite u more.

I eto, nakon što smo se desetljećima kupali u vlastitim fekalijama koje su izvirale na svakom koraku i nakupinama hale pazeći po spjađama da šugamane ne maćamo katranom, danas, kad je broj direktnih ispusta kanalizacije u more blizu plaža smanjen, a katran na dubrovačkom području puno rjeđa pojava, dok se u Portu čak može vidjeti i dno, danas kad nema više ni slavnog Radeljevića da kurenti iznose sav onaj smrad dalje prema plažama, problem je i diže se panika kad doplutaju tri brabonjka, pa uslijede upozorenja Zavoda za javno zdravstvo s kojima i inače možemo svi zajedno obrisati stražnjicu, jer je riječ o čistoj smijuriji.

Naime, kako drukčije nazvati nego smijurijom izvještaje o mjerenju kakvoće mora, koji se daju svako sedam dana dok se situacija u moru može i mijenja svakih par sati, a koje, kao kakav – takav pregled situacije, objavljuju svi mediji, uključujući i Dubrovnikpress.hr. A koliko su ti izvještaji realni pokazuje baš nedavna objava na portalu Dubrovnikpress.hr kako danima u isto vrijeme svakog dana poslijepodne na plaži u Lozici doplutaju fekalije, ali, gle čuda, u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Lozica nije bila na popisu plaža gdje je čistoća mora nezadovoljavajuća. Jbga, ne plutaju govna u radno vrijeme za uzimanje uzorka. Realno, izmjeriti pravo stanje kakvoće mora na stotinu i nešto plaža na kojima se uzimaju uzorci skoro je pa nemoguće, osim ako djelatnici ZZJZ-a neće „kišat” na svakoj od tih sto i kusur plaža svaki dan po cijele dane.

Jednako tako ako smo realni, kazat ćemo da u priobalnom pojasu danas, barem što se kanalizacije tiče, ako već nije bolje, a ono, situacija sasvim sigurno nije gora nego što je bila prije 10 ili 40 godina. Gori su jedino ljudi kojima i dlaka na onoj stvari smeta ili možda nisu gori, već samo prije 40 godina nije bilo Facebooka da se po njemu kaki više nego u more i diže panika, niti je bilo javnih objava mjerenja kakvoće mora koje skoro pa ničem ne služe, ako se uopće „kakvoća mora za kupanje” i mjerila, pa se čeljad manje i opterećivala, a više bezbrižno kupala puštajući govna da ih more nosi.

Iako prema komunalnom redu svi ugostiteljski objekti u Gradu moraju po završetku radnog vremena ukloniti stolove i stolice s javnih površina, a oni koji ih nemaju gdje ukloniti moraju ih posložiti na način da se omogući pristup površini kako bi se očistila, izgleda da ta pravila ne vrijede za svih isto, a posebno je iritantno što ne vrijede za svih isto na Stradunu.

Naime, dok djelatnici ostalih objekata na dno Straduna unose stolove i stolice iz Cele, koju inače drže Tomislav Ivušić i Davorko Obuljen, ne mare za pravila i svako večer ostavljaju stolove i stolice kao da objekt radi 24 sata dnevno. Čitatelji Dubrovnikpreess.hr portala navode nam i kako ponekad uopće ne uklone ni suncobrane.

Inače, stanovnici Grada bune se upravo zbog buke koja u sitnim noćnim satima, nakon karaj radnog vremena kafića i restorana dolazi upravo s mjesta gdje su stolovi Cele, turisti zasjednu i buče, što ne bi kad imaju gdje, a nema nikog da im kaže kako i u Gradu žive ljudi pa da tri ure poponoća nije vrijeme za viku i dernjavu koje bi sigurno bilo manje da im nije omogućeno da zasjednu.

Fotografije čitatelja u prilogu, nastale daleko nakon kraja radnog vremena, govore uostalom sve.

Predsjednik GO SDP-a Jadran Barač prokomentirao je na svom Facebook profilu obavijest iz gradske uprave o provođenju netom usvojenih izmjena Odluke o komunalnom redu koje su stupile na snagu. Naime, prema ovoj odluci vlasnici prostora u povijesnoj jezgri, u čijim su pročeljima 32 bankomata, moraju od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku moraju dobiti suglasnost kako bi u vratima i izlozima prostora zadržali bankomate te tako izbjegli novčane kazne koje, s obzirom da će se pisati na dnevnoj bazi, nisu tek simbolične.

U postu kojega prenosimo u cijelosti, Barač naime izražava sumnju u zakonitost ove netom usvojene odluke na Gradskom vijeću te ističe kako će u konačnici u povijesnoj jezgri ostati isti broj bankomata.

„Već sam izrazio sumnju u provedivost ove odluke - upitna je njezina zakonska održivost. Svi koji budu predmetom ovih sankcija uložit će žalbe, a pitanje je kako će sud kvalificirati ove prekršaje i prateće kazne jer su bankomati bili postavljeni u vrijeme kad nije bilo ove odluke Gradskog vijeća. Osnovni postulati prekršajnog i kaznenog prava ne predviđaju mogućnost kažnjavanja za ponašanja koja u trenutku njihovog nastanka nisu bila propisana kao kazneno, odnosno prekršajno djelo. Povodom toga, malo je reći kako će se ovi postupci otegnuti... Drugim riječima, u našem Gradu će (nažalost) ostati isti broj bankomata, a dobit ćemo na teret brojne sudske postupke i prateće troškove. „ - naveo je predsjednik GO SDP-a Jadran Barač u postu na Facebooku.

N.Metković

„Ne želimo da dom umirovljenika ispod bolnice bude objekt u koji će stariji ljudi doći i čekati kad će umrijeti, želimo da to bude objekt u koji će se ljudi doći družiti, razgovarati, a možda se dogodi neka nova ljubav”, kazao je gradonačelnik Mato Franković predstavljajući idejni projekt Doma za starije i nemoćne koji će se graditi u neposrednoj blizini dubrovačke Opće bolnice, odnosno na mjestu u kojem je dom već davno trebao biti izgrađen.

Kad su u pitanju rok u kojem bi se dom ispod bolnice na Medarevu konačno trebao izgraditi, gradonačelnik je istaknuo kako se njegova izgradnja može očekivati početkom 2021. godine. Istaknuo je kako se za izgradnju doma razmatra više modela financiranja te dodao kako neće odbiti niti pomoć od Blagih djela. Kazao je kako se s ciljem smanjenja troškova za korisnike i Grad već sad intenzivno radi na tome da ovaj dom bude uvršten u mrežu domova.

Najavio je kako će u ovom domu cijena smještaja biti niža nego u domu koji se treba graditi u Gružu, a u kojem će zbog manjeg broja smještajnih jedinica cijena biti komercijalna.

Projekt izgradnje Doma za starije i nemoćne procijenjen je na iznos od 100 do 120 milijuna kuna, predstavio ga je izrađivač idejnog rješenja Tin Sven Franić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, istaknuvši kako će dom površine 11 tisuća kvadrata moći primiti nešto više od 200 stalnih i 75 dnevnih korisnika dok će pokretni korisnici ovog doma imati smještaj kao ona u hotelu s tri zvjezdice. Dom će imati tri paviljona, biti okružen uređenim zelenim površinama, naravno imat će i zajedničke prostorije za druženje i aktivnosti korisnika.

Riječ je o potpuno novom projekt kojeg je izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Autori idejnog projekta uz arhitekta Franića su i arhitekti Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško.

- Ovim projektom htjeli smo postići toplinu prostora, kako bi ga budući korisnici smatrali svojim domom te ostvariti ugodni, kućni ambijent za korisnike, djelatnike i posjetitelje Doma i tako razbiti predrasude o instituciji, koja sada, osim što pruža medicinske i smještajne usluge, postaje i ugodna sredina za odmor, boravak i druženje starijih Dubrovčana, stalnih i povremenih korisnika Doma. - kazao je arhitekt Tin Sven Franić.

Prema privremenim podacima koje je ustupio Ured državne uprave u Dubrovačko -neretvanskoj županiji u prve razrede osnovnih škola na području DNŽ upisan je 1 171 učenik sa školsku godinu 2019./20. U odnosu na prošlu školsku godinu upisni rezultati pokazuju da je riječ o ujednačenom broju upisanih prvašića.

Od ukupno navedenog broja, u osnovne škole kojima je osnivač Dubrovačko -neretvanska županija upisana su 733 prvašića jednako kao i prošle godine. Nakon dvije godine laganog pada broja upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola, ovo je godina u kojoj je zaustavljen negativan trend upisnosti. Vjerujući pokazateljima očekujemo kako bi broj upisa učenika u prve razrede osnovnih škola na području DNŽ trebao krenuti uzlaznom putanjom u narednim školskim godinama.

Prema informacijama Ureda državne uprave, konačni podaci o rezultatima upisa u prve razrede osnovnih na području Županije dubrovačko - neretvanske bit će poznati i dostavljeni Ministarstvu znanosti i obrazovanja do 2. rujna.

DPP

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, zabilježeni su izvrsni turistički rezultati. Naime, od 1.siječnja do 30. lipnja 2019. godine u Dubrovniku je boravilo 582 883 turista (23 % više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 1 610 904 noćenja (9 % više nego 2018.godine). Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Španjolske, Finske, Australije, Kanade i Irske.

Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 30.lipnja 2019. godine, 370 282 gostiju je odsjelo u 51 dubrovačkom hotelu, što je porast od 27 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 941 483 noćenja, odnosno 6 % više nego prošle godine.
U privatnom smještaju od početka godine do kraja lipnja odsjelo je 160 542 gostiju, što je porast od 16 % u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno je 515 516 noćenja, odnosno 14 % više nego 2018. godine.

Tijekom lipnja Dubrovnik je ostvario 195 133 dolazaka, odnosno 11 % više nego u lipnju 2018.g., te je ostvareno 610 546 noćenja (porast od 5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine). U lipnju je najviše gostiju bilo iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Australije, Španjolske, Kanade, Finske i Švedske.

S.M.