Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Petak, 10 Svi 2019 21:48

Testira se niskopodni zglobni autobus

Prvi niskopodni zglobni autobus za javni prijevoz putnika u Dubrovniku testiran je danas na gradskim prometnicama.

Riječ je o vozilu kapaciteta 120 putnika koje je Libertasu Dubrovnik za potrebe testne vožnje ustupljeno od društva Promet d.o.o. Split.

Uz direktora dubrovačkog javnog prijevoznika Ante Vojvodića i njegove suradnike te djelatnike Prometa, testnoj vožnji „harmonika“ autobusa prisustvovali su i stručnjaci nadležnog gradskog upravnog odjela za promet.

Zglobni autobusi bili bi korisna akvizicija u vozni park Libertasa zbog svojih mogućnosti za komercijalnu upotrebu. Naime, intencija gradske uprave jest ukidanje dolaska tzv. shuttle turističkih autobusa na Pile i preuzimanje prijevoza gostiju s kruzera na relaciji Luka Gruž - Pile s dva niskopodna autobusa koje Libertas namjerava nabaviti, a čime bi se značajno smanjile gužve.

Van te namjene, autobusi bi se koristili i za potrebe javnog gradskog prijevoza te bi uvelike rasteretili najopterećenije linije, posebno one koje prometuju na relacijama Mokošica-Pile i Babin Kuk – Pile.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Uvođenjem tzv. smart parkinga neće se samo omogućiti građanima lakše pronalaženje slobodnog parkirnog mjesta već će dubrovački Sanitat imati potpuni uvid u stanje na parkiralištima na području Grada, a koje je daleko o idealnog.

Već neko vrijeme na dubrovačkim uličnim parkiralištima mogu se vidjeti radnici koji postavljaju senzore i na parkirna mjesta ocrtavaju brojeve. Taj je posao na nekim parkiralištima već gotov, a nakon što se u potpunosti završi, građani će putem mobilne aplikacije brže dolaziti do slobodnog parkirnog mjesta, a Sanitat će s druge strane imati potpuni uvid u stanje na parkiralištima koja su često od strane pojedinih građana zloupotrebljavana, odnosno točno će se znati koliko se koje vozilo zadržalo na jednom parking mjestu. PPK stoji 60 kuna mjesečno što je zaista simboličan iznos novca, ako se uzme u obzir da za te novce na nekom od parkirališta auta mogu stajati nepomaknuta danima, pa čak i mjesecima, a takvih je sve više.

Naime, nakon što je smart sustav implementiran na parkiralištima oko povijesne jezgre, a bilo je to prije nekih 15 - tak dana, u Sanitatu su vrlo brzo uočili kako se neki automobili s parkirališta uopće ne pomiču. Slike auta koja su stalno parkirana na istim mjestima lako je uočiti. Dovoljno se par dana za redom provozati Gradom. Od Radeljevića, Gruža, Lapada, Montovjerne, povijesne jezgre, na svakom od tih parkinga mogu se vidjeti auti koji se danima nisu pomaknuli.

Stoga je gradonačelnik Mato Franković najavio Izmjene Odluke o organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja, pitanje je samo kada će biti stavljena pred gradske vijećnike.

Kad je uvedena povoljna PPK od 60 kuna, cilj Sanitata i Grada bio je omogućiti građanima povoljne cijene parkiranja i bržu izmjenu auta na parkirnim mjestima.

Još nije poznato hoće li izmjena Odluke o organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku, koju je najavio gradonačelnik dovesti do povećanje cijene mjesečne parkirne karte koja sad iznosi povoljnih 60 kuna ili će se njezinim izmjenama samo omogućiti da oni koji aute ne miču s parkinga taj luksuz u konačnici više i plate, ali gradonačelnik nije zadovoljan ponašanjem pojedinih građana.

- Senzori se postavljaju na većini uličnih parkinga, a na parkiralištima oko Grada, nakon što je sustav profunkcionirao, pokazalo se da 30 posto automobila nitko s parkirnog mjesta nije pomaknuo danima. Vjerujte mi, kako vrijeme bude prolazimo utvrdit će se da neki aute ne miču po par mjeseci, a to znači da ćemo morati mijenjati odluku o parkingu jer PPK od 60 kuna podrazumijeva da vozite auto, a ne da na duže vrijeme zauzimate javnu površinu. - kazao je gradonačelnik.

Franković nije otkrio kako će doskočiti svima onima koji zloupotrebljavaju parkiranje na javnim parkiralištima, ali je spomenuo novčane iznose koji se neće svidjeti građanima koji su sebi uzeli za pravo doslovce uzurpirati Sanitatova parkirna mjesta.

- Kad zauzimate javnu površinu na duže razdoblje onda to više ne košta 60 kuna nego tisuću, dvije ili pet tisuća kuna. - kazao je Franković, istaknuvši kako će građanima koji svoja auta ne voze tako često ponuditi alternativu koja će se naplaćivati.

- Naravno da ćemo svima koji ne trebaju dnevni parking ponuditi alternativnu lokaciju, možda ćemo u Luci zakupiti prostor za građane koji ne voze automobile po nekoliko mjeseci i tako ćemo osloboditi parkinge građanima za dnevno parkiranje. - kazao je gradonačelnik Franković.

- Pozivam građane da prijave sve one čiji su automobili na javnim parkiralištima parkirani više mjeseci jer zauzimaju prostor građanima koji ga normalno koriste.- rekao je još gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Dok se na HBO-u emitiraju posljednje epizode finalne sezone Igre prijestolja, opći je dojam u javnosti kako resorno Ministarstvo i HTZ nisu dovoljno iskoristili potencijale koje je snimanje ove serije omogućilo Gradu i Hrvatskoj. No, gradonačelnik Mato Franković ne dijeli to mišljenje, a kako stvari stoje Dubrovnik će i dalje biti kulisa brojnih filmskih ostvarenja. O čemu se radi gradonačelnik kaže kako ne smije otkriti jer ga na to obvezuju ugovori o tajnosti potpisani s producentskim kućama.

- Grad je od same serije Igra prijestolja dobio pozitivne efekte i pozitivan marketing što je rezultiralo i brojnim dolascima turista, posebno turista iz SAD-a i ne bih se složio da Grad ne sudjeluje u brendiranju, upravo je suprotno. - kazao je Franković, naglasivši kako su između HBO-a i Grada Dubrovnika potpisani određeni ugovori koji su se morali poštivati.

- Postojali su određeni ugovori o tajnosti koje smo morali potpisati, a što je značilo da do određenog trenutka nismo mogli u tom marketinškom smislu raditi neke stvari koje smo htjeli, ali taj je trenutak istekao prije nekih 20-tak dana nakon čega su Ministarstvo turizma i HTZ službeno objavili da zajedno s HBO-om radimo promociju finala serije. Naime, na Lovrijencu će biti prikazana posljednja epizoda ovog serijala i već postoji natječaj tko će biti izabran tamo doći gledati finalnu epizodu. Dakle, poštivali smo to partnerstvo i ugovore s HBO-om jer samo je finale serije snimljeno u Dubrovniku. - kazao je gradonačelnik.

I dok GOT ulazi u svoju završnicu, Ratovi zvijezda davno su u Dubrovniku „odratovali” kadrove za posljednji nastavak te sage koja je već prikazana na filmskom platnu. Davno nas je napustio i princ lopova Robin Hood, a filmovi i serije i dalje će se snimati u Dubrovniku.

Naime, prema nekim informacijama koje su izlazile u javnost u Dubrovniku se trebao snimati novi nastavak planetarno popularnog agenta 007, Jamesa Bonda. Je li to sljedeći film čije će ekipa stići u Dubrovnik još se ne zna, a ni gradonačelnik Mato Franković javnosti to neće otkriti, no ono što je otkrio jest da će se u Dubrovniku i dalje snimati.

- Ispred nas su veliki megaprojekti, ali o njima ne mogu govoriti, ali mogu reći da su to veliki i zanimljivi projekti koji će predstaviti Grad u najboljem svjetlu. Inače, Dubrovnik je iznad svega, iznad bilo koje serije, Dubrovnik je svijet za sebe, nešto što treba doći i vidjeti, pa ako će mu tome pomoći serija, svi su dobrodošli. - rekao je gradonačelnik.

Objavljeno u Aktualno

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović sa suradnicima će od ponedjeljka do četvrtka biti u obilasku Dubrovačko - neretvanske županije gdje će se susresti s građanima, organizacijama civilnog društva te predstavnicima tijela javne vlasti.

Tijekom posjeta Županiji, pravobraniteljica će posjetiti Dubrovnik, Ston, Metković, Kulu Norinsku, Korčulu i Lastovo, kako bi se detaljnije upoznala s problemima građana na ovom području. Isto tako, svi građani koji smatraju da su im ugrožena ili povrijeđena ljudska prava, ili da su diskriminirani, moći će kroz razgovor sa savjetnicima pravobraniteljice osobno iznijeti svoj problem i uložiti pritužbu na postupanje i rad pojedinih tijela obuhvaćenih nadležnošću pučke pravobraniteljice, odnosno državnih, županijskih, gradskih i općinskih tijela te pravnih osoba s javnim ovlastima, a uz njih, u slučajevima diskriminacije, i svih pravnih i fizičkih osoba.

Pritužbe građana primat će se u Dubrovniku u utorak od 11 do 13 sati u Maloj vijećnici Grada Dubrovnika (Pred dvorom 1) te u Metkoviću od 15 do 17 sati u Zgradi političkih stranaka, Kralja Zvonimira 20. U srijedu građani će svoje pritužbe moći uložiti i na Korčuli (u Uredu gradskog kotara Stari grad na Trgu sv. Justine) i to od 12 do 14 sati.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Rukometaši Dubrovnika večerašnjom pobjedom 37:31 protiv Karlovca u Gospinome polju, u posljednjem kolu južne skupine Prve hrvatske lige, na najbolji način proslavili su ulazak u najveći rang natjecanja, Premijer ligu. Dubrovčani su plasman u Premijer ligu inače osigurali već prije, dva kola prije kraja.

Medalje za prvo mjesto dubrovačkim rukometašima podijelili su župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković dok im je pehar uručio predstavnik Hrvatskog rukometnog saveza Dubravko Konjuh.

Ulazak u Premijer ligu najveći je uspjeh RKHM Dubrovnik i povijesti kluba.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo

S dolaskom toplijih vremena otvorena je i sezona kampiranja po sistemu gdje tko stigne. To je dugogodišnji problem s kojim se susreću mnogobrojne turističke destinacije, a čitateljica portala Dubrovnikpress.hr jutros je snimila kamperski šator u parku na Boninovu.

Kampiranje je inače u Hrvatskoj dopušteno isključivo na za to predviđenim mjestima, odnosno kampovima i auto kampovima, a noćiti u šatorima ne može se čak ni ako posjedujete vlastito zemljište koje nema namjenu kampa, a kamoli u parkovima.

Osim što se ne može raspečit šator kako je koga volja nije dopušteno ni noćenje u kamp prikolicama na parkinzima ili pored puta što je također dosta čest slučaj. Komunalci će svakako i ove sezone imati dosta problema s divljim kampiranjem.
kampiranjeboninovo 2

D.M.

Objavljeno u Aktualno

U nedjelju 5. svibnja održat će se izbori za Vijeća nacionalnih manjina. Na nedjeljne izbore izlazi i lista Bošnjačke zajednice kulture Preporod na kojoj je jedan od kandidata predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić, koji je u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr progovorio o aktualnim problemima pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Dubrovniku.

Osvrnuo se u razgovoru za Dubrovnikpress.hr Bečić i na nedavno aktualizirano pitanje izgradnje džamije te istaknuo kako je ono iskorišteno baš u predizborne svrhe.

Zašto bi Bošnjaci trebali uopće izaći na izbore za Vijeća nacionalnih manjina kad se konkretno ništa, kad su u pitanju problemi Bošnjaka, nije napravilo. Zašto da vas ljudi podrže?
- Ove godine podržavamo listu koju predlaže Preporod, a to je lista Bošnjačke zajednice kulture na kojoj je dosta mladih ljudi, novih ljudi, jer oni koji su u prošlom mandatu bili u Vijeću nacionalnih manjina za bošnjački korpus nisu ništa napravili. Sve se svelo na jednu noć sevdaha, odnosno dovođenje pjevača iz BiH i tu bi sve počelo i završilo.
sbecicrazgovor 8Smatram da naša populacija treba izabrati nove ljude s liste Preporoda koja ima podršku i Bošnjačke nacionalne zajednice i Braniteljske udruge Bošnjaka i Dubrovačke bošnjačke stranke, dakle svi daju podršku listi koju predlaže Preporod i apeliram na naše ljude da izađu na izbore za Vijeća nacionalnih manjina i zaokruže našu listu jer to je lista koja će pokrenuti promjene. Naš glas se mora čuti, a dosad nitko ništa nije radio ni u Županijskom vijeću, ni u Gradskom Vijeću nacionalnih manjina, a moglo bi se dosta toga napraviti. Postoji proračun, Grad daje 150 tisuća kuna za rad gradskog Vijeća nacionalnih manjina, a Županija negdje oko 60 tisuća kuna, dosta je to solada za napraviti nešto konkretno, ali da bismo pokrenuli promjene ljudi moraju izaći na izbore.

NIKADA NIJE BILO RAZGOVORA O IZGRADNJI MINARETA

Kad se sve zbroji i oduzme, kad je u pitanju Bošnjačka nacionalna manjina, ispada da je vaš najveći problem u Dubrovniku džamija, odnosno minaret. Što se uopće događa s tim projektom, odnosno s izgradnjom Islamskog centra.
- Velike su se tenzije digle oko minareta. S kojim god smo vlastima pregovarali, nije bilo govora o izgradnji minareta. Za tim nema ni potrebe jer prostor koji nam je dodijeljen nema gabarite za minaret. Taj je prostor planiran kao kulturni islamski centar.

Dobro, ali nedavno se pisalo o izgradnji džamije s minaretom, a čak je pokazana i skica te buduće džamije. Je li to neka farsa, laž, obmana, o čemu se radi?
- Ne bih govorio o tim ljudima koji predstavljaju Islamsku zajednicu u Dubrovniku i ne bih govorio istupima tog čovjeka i skicama koje je on pokazivao i tko je te skice radio, ali znam da nikad nije bilo govora o tome da bi se gradio minaret. Smatram da to nije potrebno. Bošnjaci u Gradu s ostalim građanima imaju vrlo dobar suživot i uspješnu komunikaciju s vlastima i ne bih želio da se tenzije previše dižu jer ne radi se o minaretu nego o prostorima za Islamski kulturni centar. Po mom mišljenju taj bi minaret stršio u prostoru. U Radničkoj ulici okolo su zgrade, a džamije se većinom grade na izdvojenim mjestima koji zadovoljavaju prostorne uvjete. Minaret mora bit visoko građen, a ja za tim ne vidim potrebu.

Možete li objasnit kako je zamišljen taj Islamski kulturni centar?
- To je trebao biti prostor za molitvu s jednim prostorom za sastanke kad nam dolaze delegacije, da se ne ide u povijesnu jezgru. Mi imamo potrebu svakog petka ići na džumu, odnosno molitvu, a imamo i pet vakata, to je pet dnevnih molitvi, dakle to je vrijeme kada bi našim vjernicima trebalo biti omogućeno klanjanje. Znači, tada bi oni trebali ići na molitvu u džamiju u povijesnoj jezgri, ali problem je što se nemaju gdje parkirati kad dođu u Grad i to je jedan od razloga zašto je novi islamski centar planiran izvan povijesne jezgre.
sbecicrazgovor 3No, činjenica je da Bošnjaci, odnosno muslimani u Dubrovniku nemaju pravu bogomolju, a to je džamija s minaretom.
- Tako je, istina, ali ima još mjesta u Hrvatskoj u kojima nema džamija s minaretom, a nitko ne bi bio sretniji od mene kad bismo imali primjerenu lokaciju za izgradnju džamije s minaretom, odnosno bogomolju po propisanim gabaritima i visine minareta oko 20 metara i ta bi džamija trebala imati prostor za molitvu velike kvadrature, 500 do tisuću kvadrata prostora. To su gabariti džamija.

ZA DŽAMIJU TREBA NAĆI PRAVU LOKACIJU, A TO NIJE RADNIČKA ULICA

Jeste li kroz neke razgovore s pripadnicima islamske vjeroispovijesti stekli dojam da oni iskazuju potrebu za pravom bogomoljom, u ovom slučaju džamijom s minaretom u Dubrovniku?
- Naravno da iskazuju potrebu za pravom džamijom. Jedan dio ljudi čak smatra da to nije potrebno, ali dosta je onih koji je priželjkuju, ali za džamiju treba naći pravu lokaciju, a ova u Radničkoj ulici to nije. Jednostavno nije primjerena.

Jeste li ikad s nekim od gradonačelnika, neovisno kojim, razgovarali o tome da se u Dubrovniku izgradi prava džamija.
- Naravno da jesmo, kao što smo i razgovarali o izgradnji groblja o kojem stalno pričamo. Gotovo 30 godina smo tražili prostor za groblje i ono se konačno počelo graditi na Dupcu.
sbecicrazgovor 1Kad već razgovaramo o džamiji, dojam je da nije problem u džamiji nego u minaretu. Ispada da je kad se to pitanje džamije potegne, neugodno i vama, pripadnicima Bošnjačke zajednice, ali i da je neugodno gradskim vlastima, neovisno tko je na vlasti. U čemu je problem s tim minaretom, možda u tome što imam s njega poziva na molitvu, zaista, u čemu je problem?
- Ne znam što bi vam rekao, mislim da je problem u visini minareta.

Dobro, ali mi se predstavljamo za tolerantno društvo, pa ako smo tolerantni, ako minaret mora bit visok 20 metra, zašto ne bi bio?
- Pa eto možda je to našim sugrađanima malo smetalo i možda bi im smetao taj način na koji se pripadnike islamske vjeroispovijesti poziva na molitvu. Možda im je to malo nezgodno.

Možda bi im to bio šok na početku, ali s vremenom bi se navikli, kad već volimo reći da smo tolerantni, onda bismo trebali poštivati i druge načine molitve.
- Vjerujem da bi se s vremenom navikli, ali smatram da se tenzije dižu bez potrebe. Bio bih jako sretan i radostan kad bi se pronašao neki drugi prostor za bogomolju, a ne ovaj u Gružu, odnosno u prenapučenom dijelu Grada.

PROBLEM JE ZAPOŠLJAVANJE BOŠNJAKA IAKO ĆE NEKI REĆI DA NI HRVATI NEMAJU POSLA

Spomenuli ste groblje i grobna mjesta. Imate dio groblja na Boninovu koje ne zadovoljava vaše potrebe. Jeste li razgovarali s vlastima o broju ukopnih mjesta na Dupcu?
- Jesmo i to je konstantan problem. Bit ću konkretan, o tome razgovaramo pa nekih 25 godina i napokon se taj problem rješava, a nama je potrebno oko 900 ukopnih mjesta na Dupcu. Govori se da će taj projekt biti gotov 2020. godine. Inače, kad već razgovaramo o džamiji sigurno će proteći još 20 - tak, 30 godina da bismo dobili pravu džamiju.

Vidite li vi možda neku drugu lokaciju za džamiju kad već ova u Radničkoj nije primjerena?
- Pa sigurno bi se mogla pronaći bolja lokacija, možda negdje na Nuncijati gdje je naša populacija najbrojnija. Zašto ne, zašto ne negdje na Dupcu, u Župi? Može negdje i u Komolcu, da imamo i popratne sadržaje, slično kao u Zagrebu ili Rijeci. Ako ćemo nešto raditi onda napravimo to kako treba, bez tenzija i podmetanja pamfleta. Mislim da je ova priča s džamijom svjesno pokrenuta baš pred ove izbore za Vijeća nacionalnih manjina, u predizborne svrhe.

Osim bogomolje i ukopnih mjesta koji su ostali krucijalni problemi Bošnjačke nacionalne manjine u Dubrovniku?
- Tu je i problem zapošljavanja manjina na rukovodećim mjestima, iako će mnogi reći da ni Hrvati nemaju posla.

Kako nema posla u Dubrovniku, pa što onda zapošljavamo Trebinjce?
- Istina, ali prema zakonu, lokalna samouprava ima obvezu zapošljavanja određenog broja pripadnika nacionalnih manjina. Ne znam u zadnje vrijeme... u zadnjih 7, 8 godina... Volio bih da mi netko kaže da se netko od Bošnjaka zaposlio na nekom od rukovodećih mjesta.

Da, ni jedan pročelnik nije Bošnjak.
- Da i volio bih da me netko demantira. Kad sam razgovarao kao predstavnik manjine kod gradskih vlasti pokušavao sam pojasniti da se brkaju kruške i jabuke kad mi kažu „pa imate muslimana zaposlenih u javnim službama”, ali ja im pokušavam ukazati na to da taj musliman koji negdje radi nije zaposlen po ključu. Znači, gledamo tko je bošnjačke nacionalnosti i islamske vjeroispovijesti, a mi takvog nemamo ni jednog. Bar da imamo jednog, bilo bi dobro da imamo jednog. Inače, dosta sam puta od gradskih vlasti tražio da nam daju jedan ured za nacionalne manjine.
sbecicrazgovor 6Nas ima, što muslimana, što samih Bošnjaka u Dubrovniku oko 5,1 posto prema popisu birača u odnosu na broj stanovnika. Tražio sam da imamo jednog predstavnika koji će bit zadužen za probleme svih nacionalnih manjina, ne samo Bošnjaka već Albanaca, Makedonaca, Crnogoraca pa čak i Srba i da taj jedan distribuira sve probleme nacionalnih manjina prema gradonačelniku, da ta osoba bude podrška gradonačelniku i s njime rješava probleme manjina.

SURADNJA S GRADONAČELNIKOM, DOBRA, S DRUGIM NACIONALNIM MANJINAMA SVODI SE NA POSJETE BLAGDANIMA

Od izbornog do izbornog ciklusa, konkretno kad je riječ o lokalnim izborima, vi Bošnjaci, jer ove druge manjine se ne ističu, doslovce se natječete tko će se prikloniti potencijalnom izbornom pobjedniku. Što ste, recimo od 2009. otkad se gradonačelnik bira neposredno, do danas napravili za bošnjačku nacionalnu manjinu, koji ste od svojih ciljeva ostvarili? Što su vam donijele te koalicije?
- Prije četiri godine potpisao sam sporazum i podržao listu HDZ-a i današnjeg gradonačelnika Mata Frankovića, a sporazum se temeljio Baš na ovim problemima o kojima razgovaramo. Prioritet je bio groblje. Rađamo se ovdje, korisni smo u zajednici, a na kraju umiremo i nemamo se gdje pokopati, ali groblje se pokrenulo, gradi se. Znači taj smo problem riješili. Tada smo bili dogovorili i prostor za rad nacionalnih manjina.

Kakva je vaša suradnja s aktualnim gradonačelnikom?
- Dobra! Gradonačelnik Mato Franković nam je obećao pronaći prostor za ured. Čak je i rekao da će nam dati jedan prostor gdje su smještene brojne udruge i čekamo realizaciju.

Kakva je vaša suradnja s predstavnicima ostalih nacionalnih manjina, konkretno srpskom manjinom, koja je iza bošnjačke u Dubrovniku najbrojnija?
- Pa, moram vam reći da je ta komunikacija vrlo slaba. Sve se svede na susrete tijekom vjerskih blagdana, posjetimo ih kad im je Vaskrs, odnosno Uskrs, Božić, a oni dođu kod nas kad je nama Bajram.

Ali problemi su vam slični, osim što Srbi u Dubrovniku imaju riješeno pitanje bogomolja.
- Suradnju više ostvaruje naša islamska zajednica nego mi predstavnici političkih stranaka. Mi skoro pa i nemamo kontakata, što mi je jako žao. Zaista bismo trebali više surađivati. Kad bismo dobili ured sigurno bi se ta suradnja s vremenom uspostavila i poboljšala.

Možda biste i brže od gradonačelnika odbili prostorije za ured kad biste bi svi predstavnici manjina po tom pitanju bili složni.
- Sigurno bi bilo tako, ali možda je i ovaj naš razgovor povod za početak jedne takve suradnje.

BOŠNJAČKA MANJINA AUTOMATIZMOM BI TREBALA IMATI PREDSTAVNIKA U GRADSKOM VIJEĆU

U kolikom broju pripadnici bošnjačke manjine izlaze na izbore za Vijeća nacionalnih manjina?
- U jako malom broju. Vrlo je teško motivirati ljude da izađu na ove izbore jer su dosta pasivni.

Jesu li pasivni birači ili ste pasivni vi koji ih predstavljate?
- I jedni i drugi. Ništa im ne nudimo novo i zato i sad apeliram na Bošnjake da izađu na izbore u nedjelju i glasaju za listu Bošnjačke zajednice kulture Preporod.

To znači da im Vi sad pred ove nedjeljne izbore morate obećati da ćete biti aktivni u rješavanju njihovih problema. Zašto bi vas Bošnjaci u nedjelju trebali zaokružiti, što im konkretno možete obećati? Minaret, odnosno džamiju još uvijek ne možete.
- Konkretno se možemo potruditi oko zapošljavanja Bošnjaka, na što imaju zakonsko pravo, možemo obećati brže rješavanje infrastrukturnih problema na Nuncijati, pristupnih cesta. Možemo im obećati više tribina o ulogama manjina koje su iznimno važne. Ljude buni ta odrednica Bošnjak i musliman, a to bismo im putem tribina mogli razjasniti.
sbecicrazgovor 4Bošnjačka zajednica u Dubrovinku ima bogatu povijest, ali ni po tom pitanju niste aktivni.
- Zato i govorim, kad bismo imali samostalnu ili nezavisnu listu i kad bi na lokalne izbore od 1 800 pripadnika bošnjačke manjine u Dubrovniku izašlo 900 birača, imali bismo jednog gradskog vijećnika, a taj je gradski vijećnik nekad presudan u rješavanju problema.

A nemate ga zato što ste pasivni.
- Tako je, predlagao sam gradonačelniku, recimo srpska manjina automatizmom ima svog saborskog zastupnika, tako bismo i mi, s obzirom da smo u Gradu najbrojnija manjina, trebali automatizmom imati jednoga svog zastupnika u Gradskom vijeću.

Pa da se onda on priključi vladajućima i „mirna Bosna”.
- Taj bi vijećnik sigurno imao veću ulogu jer bi samo činjenicom, da je vijećnik puno lakše mogao rješavati probleme i na njih ukazivati. Inače, iskoristio bi ovu priliku za čestitati vjernicima islamske vjeroispovijesti. Naime, sad nam počinje naš sveti mjesec, najljepši mjesec u godini, Ramazan, počinje post 6. svibnja i zaželio bi našim vjernicima islamske vjeroispovijesti da ga dočekuju u miru i blagostanju i da ga isposte u zdravlju i veselju.

Objavljeno u Aktualno

Sanitat Dubrovnik od sredine travnja počeo je s provođenjem velikog projekta „smart parkinga” te je u tijeku postavljanje parking senzora, njih gotovo dvije tisuće. Kako su već naveli iz Sanitata potrebna je i suradnja građana.

„Smart parking”, s tehnologijom uz koju će svaki građanin biti u mogućnosti unaprijed znati ima li slobodnih mjesta za parkiranje ili nema, trebao bi uvelike olakšati život svima. Problema s parkingom svi su svjesni, ali sljedećih mjesec dana građani će morati biti strpljivi dok se budu ocrtavala mjesta i postavljali senzori, kako bi nakon toga bilo bolje.

Stoga ponavljamo plan postavljanja senzora u mjesecu svibnju koji je okviran, jer dosta toga ovisi i o vremenskim prilikama.
smartparking 2 3004Parkirališna mjesta će se ocrtavati dan prije postavljanja senzora u večernjim satima (od 22:00 do 10 sati sljedećeg dana) do kada bi trebali biti postavljeni i senzori, a već od 18:00 sati će građani pojedinih zona biti pozvani i zamoljeni da izmjeste svoje automobile u tom razdoblju. Dnevno će se postavljati po 50 senzora, kako bi što manje opterećivali dostupna mjesta za građane.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Sezona kupanja brzo počinje, pa su počela i pitanj hoće li plaže i ovog ljeta biti zatrpane ležaljkama. Tako je vijećnica Kristina Ćurčija (SDP) tijekom sjednice Županijske skupštine pitala tko uopće kontrolira koncesionare te hoće li se i ove sezone događati da koncesionar zauzme ležaljkama 90 posto plaže, kao što je to bio slučaj prošle sezone. Naime, nije se baš dalo primijetiti da je bilo tko kontrolirao koncesionare u postavljanju ležaljke duž plaža, kao što se ne može primijetiti da su te ležaljke bile uredno sklopljene do trenutka dok ih kupači ne zatraže.

Resorni županijski pročelnik Ivo Klaić nije se baš proslavio odgovarajući vijećnici Ćurčiji. Ponavljao je sve ono što je govorio i prošle godine, a odgovornost je prebacio na komunalne redare i službenike Lučke kapetanije.

- Nećemo dozvoliti takav način postavljanja ležaljki. Ima točno limitarn broj koliko ležaljki se može postaviti. Naše povjerenstvo i dalje će kontrolirati ugovore, ali i dalje je Lučka kapetanija i komunalno redarstvo nadležno za kontrolu. Inspekcija jasno navodi da su po novom Zakonu o lučkim kapetanijama i Zakonu o komunalnom gospodarstvu nadležni komunalni redari i lučka kapetanije. Uz ta tri tijela možemo doći do visoke razine kontrole. Niti jedna koncesija nije isključiva i koncesionari ne mogu držati ležaljke onako kako ih drže. - kazao je Klaić.

No, Klaić očito nije obilazio plaže prošle sezone ili se možda uopće ne kupa ili u se ne kupa na plažama u Gradu, jer da ih je obilazio uvjerio bi se kako koncesionari konstantno, kad su u pitanju ležaljke, krše pravila igre, a niti jednom od njih nije oduzeta koncesija.

Kad su u pitanju ležaljke koje moraju biti složene jedna na drugu one su zaista tako posložene samo na Mandraču. Na ostalim plažama to nije slučaj. Iako niti jedan od koncesionara nema zatvoreni tip koncesije, ležaljke su im redovito 24 sata rastvorene i posložene duž plaža i to na način da se kupači kad se požele okupati moraju provlačiti između ležaljki kako bi došli do mora. No, glavna sezona samo što nije počela pa ćemo se brzo svi zajedno uvjeriti koliko je efikasno Klaićevo povjerenstvo, komunalni redari kojih nema dovoljno da bi se još bavili i ležaljkama, dok je efikasnost službenika Lučke kapetanije tek posebna priča.

Objavljeno u Aktualno

Što je dogovoreno na nedavnom sastanku s predstavnicima HAC-a oko izgradnje autoceste prema Dubrovniku, pitao je župana na sjednici Županijske skupštine Mihovil Družijanić (HDZ). Dobroslavić je istaknuo se u svim strateškim dokumentima, kao i prostornim planovima, izgradnju autoceste do Dubrovnika navodi kao prioritetni projekt.

- Trasa autoceste išla bi područjem Županije čime se eliminira trasa kroz Hercegovinu, barem što se nas tiče, a susjedna država može raditi ono što misli da joj je potrebno. Želimo se i kvalitetno povezati unutar Županije od Neretve, otoka do Dubrovnika, da to bude protočna prometnica i na tome smo ustrajali i imamo potporu jer je Vlada u Dubrovniku podržala izradu studijske dokumentacije za povezivanje Dubrovnika na mrežu autocesta za što je zadužen HAC, a koja se vezuje se na čvorište Metković i imali smo tri sastanak nakon tog zaključka Vlade. - rekao je Dobroslavić.

- Na zadnjem sastanku, na kojem je u Dubrovniku bio i direktor HAC-a, obavijestili su nas da provode zaključke Vlade. Pripremljen je natječaj za izrađivača dokumentacije za te dionice od čvorišta Metkovića do Pelješkog mosta i od mosta do Osojnika. Vjerujemo da će dokumentacija brzo biti gotova. Nadamo se da su oni stručnjaci, koji su predvidjeli trasu autoceste kroz Županiju, bili u pravu. U zaključcima Vlade prioritet je i brza cesta od Zračne luke do Dubrovnika, odnosno Osojnika te pelješka cesta od Brijeste do Perne s obilaznicom Orebića. Obje se studije izrađuju i ustrajat ćemo da se područje Županije poveže i međusobno i s ostatkom Hrvatske. - kazao je župan Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 155 od 170

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019