Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Uz dvije godine mandata gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) sa suradnicama, zamjenicama Orlandom Tokić i Jelkom Tepšić održao je konferenciju za novinare kako bi javnost izvjestio o projektima koje je u protekle dvije godine okončao, projektima čija je realizacija u tijeku, a pobrojao je i projekte koje će realizirati u naredne dvije godine.

- S jučerašnjim danom smo ispunili pola mandata i očekujemo da ćemo sve ono što smo obećali, napraviti u drugoj polovici mandata. - kazao je uvodno gradonačelnik Frankovič, naglasivši kako je pročistač u Komolcu, najveći kapitalni projekt, završen.

- Najvažniji kapitalni projekt, pročistač, naslijedili smo u fazi od 10 posto završenosti i prije par dana dobio je dozvolu Toksikološkog zavoda za rad, a u ovom tjednu očekujemo i suglasnost Ministarstva zdravlja nakon čega će se voda uredno moći puštati u vodoopskrbni sustav Grada. Pročistač već uredno radi i obavlja svoju funkciju, ali još nije pušten u sustav. - rekao je gradonačelnik.

- Danas je tehnički prijem Lazareta, radovi su gotovi. Bit će nakon tehničkog prijema malih ispravaka, ali taj je projekt gotov. Radovi su vrijedni 33,8 milijuna kuna i to je jedan pod prvih konkretnih projekata koji je većim dijelom financiran sredstvima iz EU fondova. - kazao je Franković.

Pobrojao je i projekte realizirane u školstvu i predškolskom odgoju.

- Završena je nova zgrada Dječjeg vrtića Palčica u kojem je osam novih vrtićkih grupa. Energetska obnova OŠ Lapad bio je prvi projekt u obrazovanju sufinanciran sredstvima iz EU fondova. U toj je školi u potpunosti obnovljena sportska dvorana. Dječji vrtić Na moru u Mokošici je praktički gotov i u njemu će biti četiri vrtićke grupe, a bit će spreman za rad u rujnu. - kazao je gradonačelnik.

Među projektima koji su realizirani Franković je istaknuo vatrogasni dom na Osojniku vrijedan 2,5 milijuna kuna. Kazao je kako je riješena oborinska odvodnja u Vukovarskoj ulici, što je ujedno bila jedna od značajnijih investicija u komunalnu infrastrukturu. Naglasio je i kako je prvi put u povijesti očišćen kanal mješovite odvodnje Straduna.

Od projekata koji su u tijeku, Franković je istaknuo radove na izgradnji Oš Montovjerna – prve novogradnje u školstvu od 1985. godine.

- Nova škola i Studentski dom dva su projekta koja će biti gotova u isto vrijeme, odnosno za iduću Festu svetoga Vlaha. - rekao je Franković.

U tijeku je uređenje ambulante za pedijatra i logopeda u Mokošici koji će za 15-tak dana biti predani Domu zdravlja

Gradonačelnik se osvrnuo i na stambenu gradnju koja će pomoći mladim obiteljima pri rješavanju stambenog pitanja.

- U Mokošici se grade stanovi za 43 mlade obitelji i 65 stanova za branitelje koji će biti gotovi u proljeće iduće godine. Kupili smo i zemlju na Pobrežju, oko 76 000 kvadrata zemljišta koje ćemo dodjeljivati mladim obiteljima. Izrađeno je idejno rješenje i ugovoren glavni projekt stanova za mlade obitelji u Solitudu gdje očekujem da ćemo 2020. započeti s izgradnjom, a krajem 2020. dodijelit ćemo mladima zemljište za gradnju na Pobrežju. - kazao je Franković.

Temeljem usvojene Strategije razvoja sporta, pobrojao je i projekte sportske infrastrukture čija realizacija slijedi.

- Spremna je dokumentacija za rekonstrukciju Jugova bazena i prvog muzeja vaterpola koju ćemo započeti u rujnu. Ishodovana je građevinska dozvola za tenis dvoranu u Lapadu, a izgradnja treba započeti u listopadu. Nakon pravorijeka državne komisije započet će rekonstrukcija nogometnog igrališta u Gospinu polju. - rekao je Franković, dodavši kako je izgrađen projekt energetske učinkovitosti Sportske dvorane u Gospinu polju.

Franković je između ostalog istaknuo kako je zaustavio bilo kakve koncesijske odluke koje su terminal u Gružu trebale dati u ruke nekome drugome tko bi upravljao dubrovačkim turizmom. Naveo je kako je Grad preuzeo vlasništvo nad Vilom Čingrija i ljetnikovcem Kaboga, kupljene dionice UTD Raguse dok se sudskom presudom, koja se iščekuje, osigurava naplata dugovanja za koncesiju za žičaru u iznosu od 20 milijuna s kamatama.

Za prve dvije godine mandata, Franković je sam sebe sa svojim suradnicama Orlandom Tokić i Jelkom Tepšić ocijenio solidnom trojkom jer nije zadovoljan servilnosti prema građanima.

Predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) pozvao je danas svoje sugrađane sa svog Facebook profila na bojkot proizvoda „Teta Violeta”. Potrebica je izritiran bankomatima koji su postavljeni u prostor koji je vlasnik „Tete Violete” Petar Ćorluka iznajmio za potrebe mijenjačnice.

„Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, poslovni subjekti i svi zaljubljenici u naš Grad pozivam vas bojkotiramo kupnju proizvoda iz palete Teta Violeta, vlasnika Petra Ćorluke. Gospodin Ćorluka kupio je na kantunu Straduna i ulice Zamanjina poslovni prostor (exbutiga Kraš Bonbonnière) te su prilikom obnove devastirana ulazna vrata i tradicionalni izlog te su ubačeni bankomati u izloge, a nakon što je Konzervatorski odjel izdao Rješenje o privremenoj obustavi radova s povratom u prethodno stanje isti nije vraćen u prvobitno stanje nego je u prostoru otvorena mjenjačnica.” - napisao je Potrebica.

„Kako je na gospodin Ćorluka pokazao da ne poštuje integritet Grada i najljepše ulice na svijetu našega Straduna, ujedno je i poslao poruku da ne poštuje građane našega Grada. Stoga Vas pozivam da bojkotiramo kupnju proizvoda „Teta Violete” dok se izgled izloga i vrata ne vrati u prvobitno stanje, a navedeni prostor privede svrsi dostojnoj značaja i ugleda našega Straduna.” - napisao je još predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika pozivajući na bojkot brenda toaletnog, higijenkog papira i sličnih proizvoda „Teta Violeta”.

D.M.

Vikend za nama politički je protekao u znaku sukoba tzv. srđevaca i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića oko kruzera. Ukratko, „srđevci” su podržali Zajedničku deklaraciju Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova kojom se, između ostalog traži zabrana sidrenja kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada te ograničenje sidrenja i plovidbe drugih plovila, a gradonačelnik Franković je „srđevce”, prigodom posjete kruzeru „Norwegian star” (na kojem je kapetan Dubrovčanin teo Grbić) u jednoj svojoj izjavi prozvao najvećim neprijateljima Grada, pa su, kako to već u prepucavanjima ide, „srđevci” opet odgovarali.

Uglavnom, u svemu tome i „srđevci” i Franković, kao i cjelokupna dubrovačka javnost, kad je riječ o sidrenju kruzera u kanalu između Grada i Lokruma, sve ove godine zanemaruju jedan drugi veliki problem koji to sidrenje nosi, a nije riječ o sigurnosnom problemu plovidbe.

Postoje određeni rizici prolaska kruzera lokrumskim kanalom i plovidbe preblizu samim zidinama, a uostalom povod zadnjoj spomenutoj deklaraciji i jest havarija koju je u Veneciji imao brod MSC-a „Opera” koji se zbog kvara na motoru zabio u rivu. Kvarovi i nesreće nešto su što se ne može kontrolirati tek tako, događaju se i događat će se, ali može se prevenirati da se one ne dogode na najrizičnijim lokacijama. Nije baš potrebno da se kruzeri sidre u lokrumskom kanalu i da plove ponekad i na stotinjak metara, pa čak i manje, od samih zidina, a oni to čine.

To su pitanja sigurnosti plovidbe, no dok se nesreća može dogoditi, ali i ne mora, ono što se konstantno događa, ne od jučer, prekjučer ili zadnjih godina, već od ekspanzije kruzer turizma na dubrovačkom području jest uništavanje podmorja u lokrumskom kanalu za koje su najveći krivac upravo mega kruzeri.

Kruzeri u Dubrovnik stižu još od 1844. godine, kada je u grušku luku uplovio parobrod „Barone Stuermaer”, a na brodu su bila 153 putnika. Nisu dakle oni ništa novo u našem akvatoriju, od „Stuermaera” do početka 90. - tih godina prošlog stoljeća nagledali su se u predratno vrijeme Dubrovčani raznih brodova, no, iako su se kruzeri oduvijek i redovno sidravali i u lokrumskom kanalu, ekspanzija koja se dogodila nakon 90. - tih godina znatno je ugrozila podmorje akvatorija lokrumskog kanala.

Kruzeri već odavno nisu povremena ljetna slika u akvatoriju između Lokruma i Grada, već svakodnevna, a niti su više poput parobroda „Barone Stuermaer”, pa je umjesto 153, na njima po nekoliko tisuća putnika i stotine članova posada, a svojom veličinom nalik su manjim gradovima. Sukladno tome njihova sidra teže kao manji brodovi.

Stoga je uistinu porazno da godinama stručnjaci koji bi trebali dizati glas protiv sidrenja kruzera u lokrumskom akvatoriju šute. Naime, znanstvenicima je jako dobro poznato kako (je)izgleda(lo) podmorje lokrumskog kanala izrazito bogato livadama posidonije, odnosno voge. Uz to što je mediteranska endemska vrsta, livade voge u Mediteranu su ono što su amazonske prašume u Južnoj Americi. U njima buja život, a kvadratni metar voge dnevno proizvede i 14 litara kisika. Rast posidonije je izrazito spor, a obnova livada još sporiji proces. Ipak, dubrovački znanstvenici o tome u javnosti skromno govore. Razlog zašto češće ne upozoravaju na ovaj problem valjda je poznat samo njima.

S druge strane nije potrebno biti znanstvenik za zaključiti što jedno obično sidrenje mega kruzera učini tim livadama i koliko voge jedan kruzer koji se usidri u lokrumskom kanalu iščupa, ono što je bitno, zajedno s korijenom. Inače, korijen voge, koji zna biti star i stotine godina, može ići i do nekoliko metara u tlo, odnosno dno, pa je manji brodovi, s manjim i lakšim sidrima i znatno manje ugrožavaju, dok sidrenje barki ima gotovo pa zanemariv učinak. Stoga nije potrebno ni pretjerivati u zabranama, kako bi to činili „srđevci” pa se po njima ni s barkom ne bi moglo sidrat kala Lokruma, no s druge strane ukopavanje sidra mega kruzera čini štetu koja neće biti popravljiva desetljećima i potrebno je sačuvati podmorski život ovog akvatorija barem u ovom današnjem obimu.

Da bi se to napravilo, iako je broj kruzera u akvatoriju Lokruma smanjen, za zaštitu podmorja on se mora svesti gotovo na nulu, odnosno u potpunosti zabraniti sidrenje brodova koji prelaze određenu veličinu i tonažu. Jedino na taj način nešto se može postići.

Grad Dubrovnik priredit će komemoraciju povodom smrti Đela Jusića. Komemoracija će se održati u utorak, u Kazalištu Marina Držića, s početkom u 11 sati.

Glazbnik, skladatelj, aranžer i dirigent Đelo Jusić preminuo je 31. svibnja u 80. godini života, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Đelo Jusić dobitnik je nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo, autor je brojnih hitova zabavne glazbe, a skladao je klasiku, uglavnom orkestralnu glazbu. Bio je osnivač iznimno popularnih Dubrovačkih trubadura, a njegova pjesme izvodila su najveća imena zabavne glazbe na području bivše države od Tereze Kesovije do Olivera Dragojevića. Njegove skladbe bile su uspješne na brojnim, nekad popularnim festivalima.

Dugo godina Đelo Jusić vodio je i zbor Mali raspjevani Dubrovnik kojeg je i utemeljio, a imao je i uspješnu internacionalnu karijeru. Iza Đela Jusića ostao je i cijeli niz nosača zvuka, a snimljeno je preko tisuću njegovih skladbi, a brojni albumi s njegovim djelima dosegnuli su zlatnu i platinastu nakladu.

D.M.

Najveći svjetski zračni prijevoznik, American Airlines, danas je pustio u promet jedinu redovnu zračnu liniju između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Novi letovi na relaciji zračna luka Dubrovnik – međunarodna zračna luka Philadelphia na rasporedu su tri puta tjedno tipom zrakoplova Boeing 767-300 od danas do 29. rujna ove godine. Tijekom rujna bit će dodan četvrti let tjedno kako bi se zadovoljila potražnja korisnika za putovanjima između ovih dviju zemalja.

- Naš novi let za Dubrovnik osigurava izravan pristup Sjedinjenim Američkim Državama, kao i stotinama dodatnih veza iz Philadelphije do gradova diljem Sjeverne Amerike. - rekao je Richard Muise, direktor europskog ogranka American Airlinesa povodom uvođenja linije.

- S više od 200 mjesta dostupnih na svakom letu, od poslovnog razreda (Flagship Business) i posebnog ekonomskog razreda (Main Cabin Extra) do ekonomskog razreda (Main Cabin) i osnovnog ekonomskog razreda (Basic Economy), imamo ponudu za svaki budžet, kao i mrežu koja će dovesti korisnike na željena odredišta. - kazao je još Muise.

American Airlines širi svoju međunarodnu mrežu te je u posljednjih pet godina uložio više od 28 milijardi dolara u svoje ljude, proizvode i flotu. Riječ je o najvećem ulaganju jednog prijevoznika u povijesti komercijalnog zračnog prijevoza u tom razdoblju. Godine 2019. zračni prijevoznik pokrenuo je devet novih linija prema Europi i opslužuje do tri nova odredišta, uključujući Dubrovnik, Bolognu i Berlin.

Američki Boeing 767-300 koji će letjeti na ovoj liniji ima 209 sjedala, od kojih 28 u poslovnom razredu (Flagship Business), 21 u posebnom ekonomskom razredu (Main Cabin Extra) i 160 u ekonomskom razredu (Main Cabin). Posebni ekonomski razred (Main Cabin Extra) pruža do 15 centimetara više prostora za noge, a svako sjedalo zrakoplova ima priključke za napajanje i pristup besplatnim zabavnim sadržajima, uključujući stotine sati filmova, televizije i glazbe, kao i Wi-Fi tijekom leta.

Philadelphija je najveće američko čvorište na sjeveroistoku Sjedinjenih Država s preko 420 dnevnih letova u više od 120 odredišta diljem SAD-a, Kanade, Meksika i Kariba. Zračna luka je projektirana za jednostavna presjedanja i carinske postupke za međunarodne putnike.

- Nekadašnji JAT povezivao je Dubrovnik i Chicago sedamdesetih godina, a 1983. Pan Am kao najveća svjetska kompanija također je povezivala Dubrovnik i Sjedinjene američke države. Nakon bankrota Pan Americana i rata taj let je ukinut, a u samostalnoj Hrvatskoj pokušavali smo ostvariti dogovore, odnosno pregovarali smo za novu uspostavu leta i prije dvije godine prepoznali smo American Airlines kao partnera te je tako let je dogovoren. - kazao je direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Savjetnica i zamjenica šefa Misije, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Victoria Taylor istaknula je Philadelphiju kao mjesto gdje se rodila demokracija u SAD-u, a Dubrovnik je, kazala je Taylor, prvi priznao SAD, te je izrazila veiko zadovoljstvo što je uspotovaljena ova linija.

- Dubrovnik je centar svijeta. - rekao je pak dubrovački gradonačelnik Mato Franković nabrojivši kako je samo u posljednje vrijeme održan Summit Kina 16+1, u Dubrovnik je stigao predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker.

- ... a danas je sletio prvi avion na direktnom letu za Ameriku u zadnjih 28 godina. - kazao je Franković.

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić iskanu je kako je ovaj let važan za cijelu Hrvatsku, a ne samo za Dubrovnik dok je državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić kazao da se ovim letom otvorio put još boljoj suradnji Hrvatske i SAD-a.

D.M.

Pomalo bizarna prometna nesreća dogodila se jučer predvečer u Vukovarskoj ulici, na prometnici ispred gruškog bazena, a teže je ozlijeđena 49-godišnjakinja koja je nakon ukazane liječničke pomoći puštena na kućnu njegu.

Kako navode iz PU dubrovačko – neretvanske „do prometne nesreće je došlo kada se 17-godišnji biciklist kretao spomenutom ulicom, te se, dolaskom na semafor, nije zaustavio na crveno svjetlo, već je nastavio kretanje i udario u pješakinju koja je u tom trenutku prelazila obilježeni pješački prijelaz za vrijeme trajanja zelenog svjetla pješacima”.

Upravo ovakvim nesrećama uvijek se aktualizira pitanje treba li konačno uvesti zakon po kojem biciklisti, da bi sudjelovali u prometu, ipak trebaju obavezno položiti vozački ispit i imati određenu vozačku dozvolu, odnosno treba li uvesti kategoriju vozačke dozvole za bicikliste, uz mogućnost da je mogu dobiti i stariji punoljetnici, jer poznavanje prometnih pravila za njih je jednako važno kao i za svakog drugog vozača.

Vožnja biciklističkom stazom, parkom ili općenito van neke od prometnica nije isto što i vožnja cestom. Iako u međunarodnim okvirima polaganje vozačkog ispita za bicikliste za vožnju prometnicama nije praksa, eto prilike da Hrvatska barem u nečemu bude ispred svijeta.

Također treba voditi računa i da brojne prometnice nisu prilagođene biciklistima, dapače, iznimno su opasne, a i sami biciklisti ugrožavaju promet, primjerice na magistrali usporavajući njegov protok te u konačnici u opasnost dovode i vlastite živote. Praksa pak da se na određenim prometnicama zabranjuje vožnja biciklistima nije rijetka u svijetu, a Hrvatska tu zaostaje. Većina vozača, posebno ljeti, nerijetko naiđe i na kolonu biciklista na magistrali koju je nemoguće sigurno zaobići (prestići), a sami biciklisti svojom vožnjom i ponašanjem najčešće nimalo drugim sudionica u prometu to ne olakšavaju.

Drugo je pitanje nedostatak biciklističkih staza i biciklističkih traka na prometnicama koje biu omogućile biciklistima sudjelovanje u prometu bez da ga usporavaju i bez da ugrožavaju svoj život. Takvo što u Hrvatskoj je nažalost tek sanak pusti.

Dubrovkinja Tea Batinić iz udruge DART, inače vlasnica galerije Artur, danas je na Stradunu i u Ulici od Puča, zajedno sa skupinom građana koja joj se pridružila, izvela performans koji je nazvala „Funero izloga”.

Tea Batinić i građani koji su joj se pridružili obilazili su izloge na Stradunu i pred one prostore u kojima su postavljeni bankomati simbolično, kao da je riječ o sprovodu, ostavljali cvijeće, a izrazili su jedni drugim i saučešće.

Reakcija je to na sve veći broj bankomata koji su postavljeni na Stradunu istisnuvši izloge, ali i u drugim ulicama, poglavito u Ulici od Puča.

D.M.

Nakon što je po isteku najma napustio prostor na Stradunu u kojem je u međuvremenu „niknula” još jedna mjenjačnica s još dva bankomata, Kraš će otvoriti novu trgovinu u Luži za desetak dana.

„Elegantan i moderan dizajn prostora koji odiše toplinom i udobnošću pružit će jedinstveni doživljaj Kraševog slatkog carstva najpoznatijih brandova, čokoladnih pralina i dražeja, ekskluzivnih ponuda Kraševih noviteta i posebnih pakiranja. Nova Kraševa bonbonniéra bit će pravi slatki dašak luksuza, te nezaobilazno mjesto za sve Dubrovčane i njihove goste.” - pišu iz Kraša, a za otvaranje butige sprema se i nešto posebno.
„Nova ekskluzivna lokacija Kraševog slatkog svijeta ujedno će biti mjesto za predstavljanje posebnog promotora hrvatske kulturne baštine. Povodom proslave 600. obljetnice postavljanja Orlandovog stupa, Kraš će ovaj poznati simbol Grada pretvoriti u unikatni, čokoladni suvenir kao savršeni podsjetnik na Dubrovnik i Hrvatsku.
A kad se i ovo ljeto iznad Orlandova stupa zavijori zastava slobode, Kraševi originalni proizvodi ponovno će obogatiti Dubrovačke ljetne igre. U sklopu ovogodišnjih Igara, Kraš će podržati i biti ponosan sponzor koncerta svjetski poznatih hrvatskih mladih glazbenika, pijaniste Aljoše Jurinića i violončeliste Luke Šulića, u povijesnom ambijentu Kneževog dvora.” - navod iz Kraša iz kojeg ističu da veza Dubrovčana i Kraša nije samo posebna i slatka, nego i neraskidiva.

DPP

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne uključujući podatke za nautiku, Dubrovnik je 1.lipnja ostvario prvi ovogodišnji milijun noćenja, pet dana ranije nego prošle godine.

Od 1.siječnja do 1. lipnja 2019. godine u Dubrovniku je boravilo 393 895 turista (30 % više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 1 017 365 noćenja (11 % više nego 2018.godine). Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Finske, Španjolske, BiH, Koreje i Kanade.

Od početka godine do kraja svibnja Dubrovnik je ostvario 387 376 dolazaka (+ 29 %) i 999 477 noćenja (+ 11 %). Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 31. svibnja 2019. godine, 273 627 gostiju je odsjelo u 51 dubrovačkom hotelu, što je porast od 36 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 640 618 noćenja, odnosno 10 % više nego prošle godine.
U privatnom smještaju od početka godine do kraja svibnja odsjelo je 83 466 gostiju, što je porast od 18 % u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno je 267 948 noćenja, odnosno 16 % više nego 2018. godine.

Od 1. do 31. svibnja 2019. godine u Dubrovniku je boravilo 158 832 turista, što čini ukupno 9 % više nego u istom razdoblju 2018. godine, a ostvareno je 475 161 noćenja, odnosno 2 % više nego u svibnju prošle godine. U svibnju je najviše gostiju bilo iz Ujedinjene kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Kanade, Australije, Španjolske, Irske, Finske i Hrvatske.

DPP

Granični prijelazi za pogranični promet Imotica – Duži i Slano – Orahov Do privremeno su prekategorizirani u granične prijelaze za međunarodni promet putnika. Odluka je to Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Odluka stupa na snagu 10. lipnja i vrijedit će tri mjeseca, odnosno do održavanja sljedeće sjednice Mješovitog povjerenstva, piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Granični prijelazi za pogranični promet Gabela polje I – Gabela i dalje zadržavaju kategoriju graničnog prijelaza za međunarodni promet, navodi se danas u priopćenju PU.

D.M.