Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Zašto Grad ne bi izgradio svoju žičaru, pitanje je koje je postavljeno gradonačelniku na posljednjoj sjednici gradskog vijeća. To pitanje, postavljeno u trenutku dok je žičara kojom upravljaju Excelsa nekretnine zatvorena, svakodnevno postavljaju i građani. Uostalom, ne bi li Gradu bio izazov izgraditi svoju žičaru?

Skeptici će reći kako ima i važnijih projekata koje treba realizirati, poput puštanja u rad pročistača za vodu ili izgradnje škole i vrtića, realizacije novih prometnih rješenja. Da, svi su ti projekti za Dubrovnik jednako važni, no izgradnjom svoje žičare Grad bi prihodima brže realizirao brojne projekte za koje uvijek nedostaje novca.

O izgradnji žičare u vlasništvu Grada Dubrovnika već se dugi niz godina polemizira u javnom prostoru, ali nitko vlastodržaca, koji se svih ovih godina izmjenjuju na vlasti, nije bio zaista spreman upustiti se u takav projekt.

Nedavno je predsjednik Županijskog HNS-a Valentin Dujmović putem društvenih mreža predložio izgradnju gradske žičare. No, Dujmović je samo reciklirao ideju svoga dojučerašnjeg političkog mentora Andra Vlahušića. Naime, upravo je Vlahušić još za gradonačelničkog mandata, zalažući se za izgradnju putničkog terminala u Gružu, najavljivao izgradnju žičare u gradskom vlasništvu i to od terminala prema Nuncijati.

Izgradnja gradske žičare nije strana ni s „srđevcima” koji su mišljenja da bi sa žičarom u svom vlasništvu Grad bolje upravljao gužvama u povijesnoj jezgri. Njihova je ideja da trasa te žičare bude slična postojećoj.

Svojevremno je izgradnju gradske žičare, još kao vijećnik, predlagao i Pero Vićan. On je bio stava kako bi ta žičara donju postaju trebala imati na mjestu na kojem su smješteni vatrogasci, a gornju na Srđu te bi kao takva izravno konkurirala žičari kojom upravljaju Excelsa nekretnine.

Je li Grad Dubrovnik spreman upustiti se u projekt izgradnje gradske žičare? Pitanje je to na koje je trenutno teško dati odgovor, dijelom i stoga što aktualni gradonačelnik nije osoba sklona davanju obećanja koja je teško ostvariti. Uostalom, Franković zasigurno u jeku spora s Excelsa nekretninama neće u javnost iznositi stavove o mogućoj izgradnji gradske žičare. O tom projektu neće govoriti dok i ako ga ne bude imao razrađena do najsitnijih detalja.

Tako je i odgovarajući na pitanje postavljeno od vijećnika iz HDZ-ovih redova Franković rekao kako je to dobra ideja koju treba razmotriti i o kojoj će se sigurno razmišljati. Dodao je kako se izgradnja gradske žičare može financirati sredstvima iz fondova Europske unije jer postoje natječaji za stimuliranje takvih vidova prijevoza.

Izgradnjom žičare koja bi bila u gradskom vlasništvu ne bi se samo dijelom riješili prometni problemi i gužve oko povijesne jezgre. Naime, ako se uzme u obzir da tvrtki koja upravlja žičarom od prihoda od prodaje karata za žičaru ostaje preko 60 posto čiste dobiti, može se zaključiti kako bi Grad od prihoda od žičare u svom vlasništvu lakše realizirao brojne projekte. Naime, i sam je gradonačelnik Franković još na prošloj sjednici Gradskog vijeća kazao kako bi se, da su Excelsa nekretnine Gradu platile što mu duguju, a riječ je o iznosu od 30 milijuna kuna, tim novcem realizirali brojni projekti, konkretno oni koji se odnose na sportsku infrastrukturu poput rekonstrukcije nogometnog igrališta u Gospinu polju, judo dvorane u Mokošici, tenis dvorana u Lapadu te brojni drugi projekti.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

U palači Ranjina u ponedjeljak upriličeno je svečano potpisivanje Sporazuma o provedbi postupka zajedničke javne nabave za opremu za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora uljnim derivatima – plutajućih brana s opremom za potrebe Dubrovačko-neretvanske županije i pojedinačnih naručitelja.

Uz župana Nikolu Dobroslavića ugovore su potpisali i predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, ravnatelj ŽLU Korčula Vedran Leleković, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac, ravnatelj ŽLU Dubrovnik Željko Dadić, zamjenik Općine Orebić Kristian Kapiteli, dok će sporazum s Općinom Trpanj biti naknadno potpisan.
Potpisivanju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo, v.d. pročelnika za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće i v.d. pročelnika za gospodarstvo i more Ivo Klaić.
Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako je riječ o još jednom koraku u podizanju razine sigurnosti i spremnosti kod intervencija na moru.

- Ovdje se radi o dogovoru da se provede zajednička javna nabava u iznosu od milijun i 40 tisuća kuna kako bi nabavili oko tisuću metara brane koja će biti raspoređena u svakog od dionika, ali će se moći upotrijebiti kao jedinstvena brana. Naše službe se sve bolje pripremaju za takve intervencije, nabavili smo novi vatrogasni brod, Grad Dubrovnik također nabavlja jedan brod. Mi trenutno imamo dva ugovora za takve intervencije, jedan za naš brod u Pločama, a drugi s tvrtkom CIAN. - rekao je župan.

V.d. pročelnika za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće istaknuo je kako se prikupljanje svih sredstava očekuje do 30. svibnja nakon čega kreće postupak javne nabave.
Predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić u ime ostalih potpisnika rekao je kako je iznimno zadovoljan jer se na ovaj način zajedničkim snagama pomaže zaštititi naše more i obalu, a time i glavnu gospodarsku granu – turizam.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Javna projekcija posljednje epizode završne sezone Igre prijestolje održana je jutros u Revelinu u organizaciji HBO-a Adria i suorganizaciji Hrvatske turističke zajednice, TZ-a grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika.

Na projekciju uz dobitnike nagradne igre HBO-a u kojoj su se obožavatelji serije kroz kviz natjecali za mjesto u Revelinu došli i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić te gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa zamjenicom Jelkom Tepšić. U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom nagradni natječaj organiziran je u 14 Europskih zemalja (Španjolska, Portugal, Švedska, Norveška, Finska, Danska, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Srbija i Hrvatska).

Gradonačelnik Franković prije projekcije kazao je kako je Dubrovnik snimanjem ovog serijala „dobio novu dimenziju King's Landinga”.

- Naš grad na taj način otvorio se nekima koji možda nikad prije toga nisu čuli za Dubrovnik. Turizam i film se vole i to je rezultiralo velikim brojem gostiju koji su došli u Dubrovnik da vide kako izgleda King’s Landing. Samim tim su vidjeli da dolaze i u grad s tisućljetnom povijesti u kojem se kroz cijelo vrijeme Dubrovačke Republike igrala upravo igra prijestolja. – rekao je Franković zahvalivši svima koji su doprinijeli da se Igra prijestolja snima u Dubrovniku pri tome kazavši i kako je bivša gradska uprava prepoznala ovaj projekt.

- Hvala HBO-u na odličnoj suradnji, hvala što su ovu planetarno popularnu seriju odlučili snimati i u Dubrovniku i tako bogatu povijest Dubrovnika i njegovih zidina učiniti i dijelom povijesti filmske industrije. Zahvaljujući Kraljevom grudobranu i ovoj izuzetnoj promociji mnogi su se zaljubili u ovaj grad i došli i osobno otkriti lokacije sa snimanja Game of Thrones. Svi ste uvijek dobrodošli jer Dubrovnik je uvijek otvoren za nove prijatelje i raduje se ponovnom susretu sa starima. – kazao je još gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Temeljena na popularnom fantastičnom serijalu, knjiga Georgea R. R. Martina, „Igra prijestolja“ epska je priča o izdaji i plemenitosti smještena u zemlju Westeros, gdje ljeta i zime mogu trajati godinama, a samo je žudnja za moći vječna. U Sedam Kraljevina Westerosa, tko god upravlja Željeznim prijestoljem, posjeduje nevjerojatnu moć, a serija se usredotočuje na uspon i pad nekoliko obitelji koje tu moć žele pod svaku cijenu. Ovo je priča o dvoličnosti i izdaji, plemenitosti i časti, osvajanju i trijumfu. U igri prijestolja ili pobjeđujete, ili umirete.

Kao najgledanija serija u povijesti HBO-a i svjetski televizijski fenomen, „Igra prijestolja“ je do danas osvojila brojna priznanja, uključujući čak 47 Emmy nagrada, a sve sezone možete gledati odmah putem online video streaming usluge HBO GO. Svi obožavatelji moći će pogledati i dokumentarni film koji prati snimanje osme sezone, „Igra prijestolja: posljednja straža“ 27. svibnja u 20 sati na HBO-u kao i putem usluge HBO GO.

U video prilogu pogledajte kako su glumci i ostatak ekipe iz "Igre prijestolja" doživjeli lokacije u Hrvatskoj prilikom snimanja četvrte sezone.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo

Ispred crkve sv. Vlaha održan je koncert Orkestra Umjetničke škole „Luke Sorkočevića“ i Orkestra Muzičke škole „Tivat“.

Koncert je organizirala Turistička zajednica grada Dubrovnika, a izazvao je lijepu pozornost posjetitelja Grada.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 17 Svibanj 2019 15:00

Prezentacija Dubrovnika u Pragu

Predstavljanje Dubrovnika u prostorijama svečane rezidencije gradonačelnika Praga, održano je u danas u suorganizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Češkoj, Veleposlanstva RH u Češkoj,  Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Predstavljanju je bilo nazočno stotinjak uzvanika, uz gradonačelnika Praga Zdeneka Hriba, veleposlanicu RH Ljiljanu Pancirov, zamjenicu gradonačelnika Dubrovnika Jelku Tepšić, direktoricu Turističke zajednice grada Dubrovnika Romanu Vlašić i direktora Predstavništva HTZ-a u Češkoj  Dubravka Miholića, nazočilo je dvadesetak veleposlanika,  brojni putnički agenti, turistički novinari i drugi visoki gosti iz poslovnog  i političkog života Češke.

Nekadašnji kip Roland, a današnji Bruncvik, koji se nalazi na Karlovom mostu u Pragu, jedna je od poveznica Dubrovnika i Praga, a istaknuta je povodom obilježavanja Orlandove godine (600. obljetnice postavljanja Orlandovog kipa u Dubrovniku).

Gradonačelnik Grada Praga Zdenek Hrib održao je pozdravni govor u kojem je naglasio svoje zadovoljstvo kulturnom i turističkom suradnjom dvaju gradova.

Veleposlanica RH u Pragu, Ljiljana Pancirov u svom je obraćanju usmjerila pozornost na poveznicu Praga i Dubrovnika. „Književnik Ivo Vojnović iznimno je cijenio Prag u kojem su izvedene gotovo sve njegove drame, Vlaho Bukovac je velik dio svog umjetničkog života proveo u Pragu i proveo na Likovnoj akademiji. Prag je posvetio Dubrovniku ulicu koja nosi ime Dubrovnika. To je samo mali dio iznimno bogatih veza koje postoje između Čeha i Hrvata“ istaknula je veleposlanica Pancirov.

Direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Češkoj Dubravko Miholić predstavio je direktne svakodnevne letove tijekom sezone Prag - Dubrovnik zrakoplovne tvrtke Smartwings, te je istaknuo sve veći interes Čeha za dolazak zrakoplovom na jug Hrvatske.

- Čestitam Dubrovniku i Pragu na činjenici da su prvaci u svojim državama po broju noćenja turista. Dubrovnik je lani ostvario 4,4 milijuna noćenja, a Prag 18,2 milijuna noćenja te vjerujem da zasigurno postoji prostor za još bolju buduću suradnju Dubrovnika i Praga. - istaknuo je direktor predstavništva HTZ-a Miholić.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika, Romana Vlašić pozdravivši nazočne izrazila je svoje zadovoljstvo odličnom zračnom povezanošću dvaju gradova te nadu u porast broja čeških turista, kojih je u Dubrovniku u 2018. godini boravilo 4.487, te su  ostvarili 17.346 noćenja.

Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednice grada Dubrovnika, Sandra Milovčević održala je prezentaciju predstavivši turističku ponudu i atrakcije Dubrovnika i okolice, kao i brojna događanja tijekom cijele godine.

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić govorila je o programima 600-te Orlandove godine te prezentirala uspješan projekt Respect the city/Poštujmo Grad.
- Vjerujemo da ćemo u budućnosti ostvariti konkretnije i čvršće veze između Praga i Dubrovnika, Češke i Hrvatske, kao što je to bilo kroz povijest naših dviju država i gradova. Danas nas povezuje turizam, a želimo u budućnosti više raditi na osnaživanju kulturnih veza, posebno između Dubrovačkih  ljetnih igara i kulturnih institucija grada Praga. - zaključila je Jelka Tepšić, te je zahvalila je gradonačelniku Hribu na gostoprimstvu i uputila mu poziv da posjeti Dubrovnik.

Predstavnica Dubrovačkih ljetnih igara Francesca Tevšić održala je prezentaciju o jednom od najstarijih i najprestižnijih europskih festivala, koji ovog ljeta slavi svoju veliku, sedamdesetu obljetnicu. U jubilarnoj sezoni, Dubrovačke ljetne igre brojnoj će domaćoj i inozemnoj publici predstaviti više od 80 dramskih, glazbenih, baletnih, filmskih, folklornih i drugih izvedbi na impresivnim otvorenim pozornicama grada Dubrovnika. 

Za sve nazočne uzvanike priređena je nagradna igra, a dobitnica Barbora Krunclova iz C.O.T. časopisa  osvojila je dvije povratne zrakoplovne karte Prag - Dubrovnik zrakoplovne tvrtke Smartwings te besplatni vikend boravak za dvije osobe u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Izložba vrsne grafičarke Kristine Restović pod nazivom „Turisti”, otvorena je sinoć u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Predstavljene su grafike rađene od 2014. do 2017. godine, koje su zapravo završni produkt jednog, u svojoj biti performativnog čina autorice - istraživanja fenomena gibanja turista, njihovih putanji i njihove prisutnosti unutar istih ruta kojima se i sama kreće.

Sve grafike naime nastaju na temelju njenih, kompjuterski obrađenih i likovno modificiranih fotografija koje autorica potom zrcalno otiskuje na cinčanu ploču i podvrgava ih svom primarnom grafičkom mediju, odnosno klasičnim tehnikama bakropisa i suhe igle. B

Bez obzira što autorica s velikim poštovanjem i bez negativnih osjećaja pristupa snimanju turista, u nastalim grafikama likovno deklarira činjenicu da, kako i sama kaže, dijelimo „isti prostor, ali ne i istu stvarnost“.

Kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja.

Biografija:
Kristina Restović rođena je u Splitu 1973. Diplomirala je na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci 1997., a magistrirala na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani 2007. Od 1999. radi kao vanjska suradnica Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, a od 2014. predaje u zvanju izvanredne profesorice na kolegiju Suvremene grafike na studiju slikarstva pri Likovnom odjelu.

Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih izložbi i više od sedamdeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoje umjetničko djelovanje primila je ove nagrade: Nagradu Muzeja suvremene umjetnosti, 7. Hrvatski trijenale grafike: Aktualne poetike hrvatskih grafičara (2016.); jednu od tri jednakovrijedne nagrade 38. Splitskog salona: Maštanja – Izmještanja (2013.); Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 5. Hrvatski trijenale grafike, Subverzija kolektivne (ne)svijesti (2009.); Nagradu Dijalog, 2. Međunarodni grafički bijenale Splitgraphic: Dijalog (2005.); pohvalu žirija, 1. Salon grafike (2001.). Dobitnica je jednogodišnje stipendije Škole za specijalizaciju u umjetničkoj grafici Il Bisonte u Firenci 1996. godine.

Njeni radovi nalaze se u fundusima Galerije umjetnina u Splitu, Kabineta grafike HAZU, Nacionalne i sveučilišne knjižnice (zbirka grafike), Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Grafička mapa Kristine Restović Turisti izdana je 2017. godine u ediciji Argola Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Splitu.

M.P.

Objavljeno u Aktualno
Petak, 17 Svibanj 2019 10:19

Uređuju se dubrovačke plaže i kupališta

Započete su aktivnosti na održavanju i sanaciji javnih plaža i kupališta. Uz asistenciju broda, najprije su pokrenuti radovi na kupalištima Belvedere, Porporela, Šulić, Danče, Bellevue te na plažama u Mokošici.

Radovi se definiranom planu uskoro sele i na druge plaže, njih ukupno preko 25, na užem gradskom i prigradskim području te na Elafitima, a uključuju poravnavanje postojećih i nasipanje novih žala te, prema potrebama, sanaciju različitih oštećenja na ogradama, rukohvatima, betonskim platoima i stazama ili skalinima na samim kupalištima i pristupima moru.

Nadležni upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more ugovornom izvođaču izdao je 30 naloga za uređenje plaža u ukupnom iznosu od 2,1 milijuna kuna s PDV-om, a sredstva previđena u Proračunu za ovu namjenu iznose ukupno 2,5 milijuna kuna s PDV-om.

Prethodno, Upravni odjel prihvatio je i sve opravdane, odnosno izvedive zahtjeve za uređenjem kupališta koje su uputili gradski kotarevi i mjesni odbori.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Ekonomski analitičari reći će kako je proračun loš ako ima deficita te jednako loš ukoliko dođe do suficita jer dobar proračun je onaj koji je uravnotežen, odnosno bez deficita ili suficita. Proračun Grada Dubrovnika redovno je posljednjih godina bio neuravnotežen jer su prihodi bili veći od rashoda. No suficita u gradskom proračunu, najavljuje gradonačelnik Maro Franković, više neće biti, a zbog projekata na čijoj realizaciji ustraje.

- Ovo je sigurno posljednja godina u kojoj možemo govoriti o suficitu, nema više suficita jer se sredstva u proračunu sad troše kako se proračun puni, a to je i cilj svake jedinice lokalne samouprave. U ovog godini moramo paziti na svaku kunu jer imamo više od 49 aktivnih projekata koje treba financirati. Dakle, nema više avansa kulturnim ustanovama i neke će stvari morati čekati, aktivne projekte treba realizirati, od silnih velikih investicija ne može se sve odjednom i morat ćemo odrediti prioritete. Proračun se inače u prvoj polovici godine uvijek sporije puni. - kazao je Franković.

- Bilo je puno problema koji su se odnosili na nedostatak dokumentacije za brojne projekte i zato je nastao taj višak sredstava. Sad, kad se priča zakotrljala, kad dolaze građevinske dozvole za projekte, sad moramo paziti jer novca nema na bacanje, a ne možemo se zaduživati do besvijesti. - rekao je Franković, istaknuvši kako je aktualna gradska uprava koncentrirana na izradu i aplikaciju projekata koji se mogu financirati sredstvima iz EU fondova.

- Moramo biti spremni za 2021. za to novo obračunsko razdoblje u kojem možemo povući znatna sredstva iz EU fondova za realizaciju brojnih projekata. Dakle, moramo imati projektnu dokumentaciju, građevinske dozvole, a tu je i onaj problem indeksa razvijenosti, a zbog kojeg se može dogoditi da ostanemo bez dijela sredstava jer se naše područja ubraja u razvijenije dijelove Hrvatske. - kazao je Franković.

Prihodi od poreza i dalje imaju najveći udio u punjenju gradske blagajne ili 33 posto, a slijede ih prihodi od imovine s 29 posto te prihodi od administrativnih pristojbi s udjelom od 21 posto u punjenju proračuna.

Gradski proračun u 2018. nije bilježio prihode od koncesijske naknade za žičaru, a da jest tih nešto više od 30-tak milijuna kuna uložilo bi se u sportsku infrastrukturu, odnosno u projekte

Suficit ostvaren u 2018, preliven je u tekući proračun, a iznosio je 38 milijuna kuna, od čega je 34,4 milijuna kuna višak Grada,a 3,6 milijuna kuna višak proračunskih korisnika. Gdje utrošiti 3,6 milijuna kuna odlučit će proračunski korisnici, odnosno upravna vijeća ustanova i školski odbori.

Gdje će Grad utrošiti svojih 34,4 milijuna kuna viška odlučit će gradonačelnik Mato Franković s resornim pročelnicima, nakon čega će rebalans proračuna biti jedna od točaka dnevnoga reda iduće sjednice Gradskog vijeća.

Objavljeno u Aktualno

Često se u posljednje vrijeme postavlja pitanje zašto dubrovački Sanitat ne upravlja parkiralištem ispred dubrovačke Opće bolnice, već je taj posao povjeren privatnoj tvrtki. Ta privatna tvrtka, sukladno ugovoru, parkirališnim prostorima u krugu bolnice upravljat će još godinu i pol dana. Po isteku tog ugovora, Sanitat ga je voljan preuzeti, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr direktor dubrovačkog Sanitata Tomislav Tabak.

- Naravno da je Sanitat, ukoliko bi to upravi Bolnice odgovaralo, voljan preuzeti upravljanje parkingom u krugu Opće bolnice Dubrovnik. Kako privatna tvrtka sukladno ugovoru s Bolnicom upravlja tim parkirnim mjestima, nismo ulazili u neke ozbiljnije razgovore. No, ako bi Bolnica zatražila da ga preuzmemo nakon što privatnoj tvrtki istekne ugovor, mi smo na to spremni. - kazao je Tabak.

Da bi parking oko bolnice trebao preuzeti Sanitat, slaže se i gradonačelnik Mato Franković.
- Sigurno će Sanitat bit zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice na kojem bi se mogli parkirati građani koji imaju PPK dok bi se onima koji nemaju pretplatne karte parking naplaćivao. - kazao je gradonačelnik, dodavši kako ne zna zašto Sanitat i prije nije bio zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice.

Bivša je uprava dubrovačke Opće bolnice, uvidjevši nekoliko godina kako se stanje na njihovu parkiralištu otelo kontroli, u lipnju 2015. nakon raspisanog javnog natječaja svoja parkirališta na upravljanje povjerila tvrtki „Parking tim”, koja je potom, nakon uređenja parkinga početkom kolovoza iste godine, uvela naplatu parkiranja u bolničkom krugu.

Iako je svojih 460 parkirnih mjesta te 2015. tadašnja uprava bolnice ponudila Sanitatu, oni taj parking nisu željeli preuzeti. Naime, tadašnja je Sanitatova uprava procijenila kako bi preuzimanje i uvođenje naplate na bolničkom parkingu loše djelovalo na njihov PR, odnosno da bi se nezadovoljstvo građana prelilo na tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića, jer bilo je to vrijeme kad je većinu u Vijeću držala oporba, vrijeme pred prijevremene izbore pa se na razne načine pokušavalo ugoditi građana, vrijeme kada se smatralo da bi građani burno reagirali da im Sanitat uvede naplatu parkinga ispred bolnice.

Iako su pritužbe na rad te privatne tvrtke od strane građana česte zbog sustava putem kojeg im se česti pogrešno naplati parking, stoji činjenica da je na tom parkingu konačno uveden red, odnosno da se ispred bolnice može pronaći slobodno parkirno mjesto jwer nema više autobusa i rent a car vozila koji su zauzimali mjesta.

Uprava Sanitata, ukoliko u konačnici i preuzme upravljanje parkiralištima ispred bolnice, uvođenjem smart parkinga svakako će doskočiti onima koji bi, nakon što privatni koncesionar ode, taj parking pokušali pretvoriti u svoj privatni, odnosno kad jednom parkiraju ne pomicati svoj automobil mjesecima, kao što to čine na ostalim parkirališnim površinama, a svi su vlasnici pretplatnih parkirnih karata. Svih 460 parkirnih mjesta u krugu dubrovačke Opće bolnice prvenstveno su namijenjeni za pacijente, odnosno građane koji u bolnicu dolaze na preglede i pretrage ili posjete te zaposlenicima. Varaju se oni koji misle da će taj poveći parking moći pretvoriti ponovo u parkiralište za kombije, rent a car, svoje napuštene olupine ili da će u sezoni svoje auto parkirati pred bolnicu na duže vrijeme, a svoju garažu staviti na raspolaganje turistima kojima su afitali sobu ili apartman.

Objavljeno u Aktualno

Usvojivši Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, Gradsko je vijeće autobusima putničkih agencijama koje u Grad dovode izletnike, onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom. Kako su to dani kada je Gradu najviše posjetitelja s kruzera, „srđevci” prozivaju gradonačelnika Mata Frankovića da je odluku mijenjao upravo zbog zbog povećanja broja uplovljavanja kruzera koji generiraju dolazak velikog broja posjetitelja u povijesnu jezgru, dok se u javnosti pokušava stvoriti slika kako je smanjen broj kruzera.

I dok „srđevci” smatraju kako je favoriziranje kruz turizma za Grad pogubno, očito je kako su se u pokušaju da se nametnu kao stručnjaci u području turizma skroz pogubili. Naime iz tabora „srđevaca” izašao je novi prijedlog prema kojemu bi Grad trebao razvijati zdravstveni turizam.

„Srđevci” svoj prijedlog još nisu obrazložili pa nije jasno kakav bismo to vid zdravstvenog turizma trebali razvijati. Bez konkretnih prijedloga njihova je inicijativa u najmanju ruku smiješna, ali to obično bude tako kad par vodiča među njima umisli da su najveći stručnjaci za turizam.

Kao turistička luka na Mediteranu Dubrovnik će baš zbog svoje baštine i povijesti uvijek biti zanimljivo odredište brodovima na kružnim putovanjima. „Srđevcima” tako konačno mora postati jasno da se Dubrovnik neće odreći tog segmenta turizma, kao što im mora postati jasno da problem Dubrovnika nisu kruzeri jer naše su ceste začepljene i u danima kad kruzera nema nigdje na vidiku. Stoga ni ne čudi što i neki od gradskih vijećnika „srđevcima” počeli spočitavati kako ih je silno filozofiranje o turizmu dovelo u kontradikciju.

Gradonačelnik Mato Franković pak podsjeća tzv. srđevce kako su turisti u Grad dolazili i dolazit će i dalje prvenstveno zbog njegove bogate povijesti i kulturno - povijesne baštine.

- Razvoj turizma u Dubrovniku temelji se na njegovoj kulturi i kulturno - povijesnoj baštini. Na tim vrijednostima počiva dubrovački turizam i sve ono što činimo, činimo kako bismo očuvali te vrijednosti i omogućili našim posjetiteljima da Dubrovnik dožive na pravi način. Izletnici, gosti iz privatnog i hotelskog smještaja, posjetitelji s kruzera, svi oni u Grad dolaze zbog jakog branda Dubrovnika koji se 99,9 posto temelji na njegovoj kulturno - povijesnoj baštini. - kazao je Franković odgovorivši „srđevcima” što misli o tome da se Dubrovnik treba bazirati na zdravstveni turizam i podsjetio na vrijeme poraća u Dubrovniku kada su se ulagali veliki napori ne bi li se gosti vratili.

- Ja dolazim iz turističke branše i svoj sam radni vijek počeo baš u turizmu kad je bilo najteže, u tom vremenu poraća, i kad nas je krenulo, NATO je bombardirao Srbiju i pred tu sezonu sve je pošlo nizbrdo. Bilo je to vrijeme kad smo s veseljem dočekivali svaki kruzer, a bivši gradonačelnici primali kapetane u salonima jer željeli smo što više jer nismo imali ništa. Bio sam tada u jednoj od agencija koje je odvela prve goste u Crnu Goru i ne možemo mi goste s kruzera otjerati. - rekao je Franković te naglasio kako je kruzera manje u odnosu na posljednju godinu, dvije.

- Broj kruzera je u značajnoj mjeri smanjen u odnosu na prije dvije godine. Nema više po sedam, osam kruzera u jednome danu, Broj uplovljavanja sveli smo na razumnu brojku koja će bit još razumnija iduće godine. UNESCO sve naše poteze ističe kao primjer jer drugi zatvaraju oči, strahujući od financijskih gubitaka. - kazao je Franković.

- Ništa ne ide preko noći, turizam je osjetljiv i treba partnerski i sa svima zajednički stvari dovoditi u red i mislim da smo u tome dosad prilično uspjeli. Nismo ni na 50 posto posla, ali idemo u dobrom smjeru. - rekao je Franković i prokomentirao izmjenu Odluke o zaustavljanju na Pilama kojom se agencije koje dovode izletnike u povijesnu jezgru onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom.

- To je jasna poruka agencijama, četvrtkom i subotom ne možete doći jer je Grad prebukiran, odnosno na limitu pružanja kvalitetne usluge jer svaki dodatni autobus smanjuje tu kvalitetu usluge. Znamo kako je bilo kad je bilo pet kruzera u jednome danu, tko je tada zadovoljan, ali ljudi u luci vide tri kruzera i kažu "Mato laže", ali ljudi ne znaju da su od ta tri kruzera u luci, dva u posjetu, a treći je u home portu, dakle njegovi gosti dolaze s aerodroma, ulaze u brod i kreću na putovanje. - rekao je Franković.

- Nemojmo gledati na kruzere kao na neprijatelje, nije to dobro, oni su dio naše ponude i imaju utjecaja na gospodarstvo. Svaki gost s kruzera potroši u Gradu po 50 eura. Pa nije to malo. Mi želimo te goste i mislimo da su dobri i kad posjete Grada, osjete njegovu vrijednost i ljepotu na pravi način, oni će se vratiti, odsjesti će u privatnom smještaju ili u hotelu i nema većeg i jeftinijeg marketinga od toga. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 159 od 175