Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Ekonomski analitičari reći će kako je proračun loš ako ima deficita te jednako loš ukoliko dođe do suficita jer dobar proračun je onaj koji je uravnotežen, odnosno bez deficita ili suficita. Proračun Grada Dubrovnika redovno je posljednjih godina bio neuravnotežen jer su prihodi bili veći od rashoda. No suficita u gradskom proračunu, najavljuje gradonačelnik Maro Franković, više neće biti, a zbog projekata na čijoj realizaciji ustraje.

- Ovo je sigurno posljednja godina u kojoj možemo govoriti o suficitu, nema više suficita jer se sredstva u proračunu sad troše kako se proračun puni, a to je i cilj svake jedinice lokalne samouprave. U ovog godini moramo paziti na svaku kunu jer imamo više od 49 aktivnih projekata koje treba financirati. Dakle, nema više avansa kulturnim ustanovama i neke će stvari morati čekati, aktivne projekte treba realizirati, od silnih velikih investicija ne može se sve odjednom i morat ćemo odrediti prioritete. Proračun se inače u prvoj polovici godine uvijek sporije puni. - kazao je Franković.

- Bilo je puno problema koji su se odnosili na nedostatak dokumentacije za brojne projekte i zato je nastao taj višak sredstava. Sad, kad se priča zakotrljala, kad dolaze građevinske dozvole za projekte, sad moramo paziti jer novca nema na bacanje, a ne možemo se zaduživati do besvijesti. - rekao je Franković, istaknuvši kako je aktualna gradska uprava koncentrirana na izradu i aplikaciju projekata koji se mogu financirati sredstvima iz EU fondova.

- Moramo biti spremni za 2021. za to novo obračunsko razdoblje u kojem možemo povući znatna sredstva iz EU fondova za realizaciju brojnih projekata. Dakle, moramo imati projektnu dokumentaciju, građevinske dozvole, a tu je i onaj problem indeksa razvijenosti, a zbog kojeg se može dogoditi da ostanemo bez dijela sredstava jer se naše područja ubraja u razvijenije dijelove Hrvatske. - kazao je Franković.

Prihodi od poreza i dalje imaju najveći udio u punjenju gradske blagajne ili 33 posto, a slijede ih prihodi od imovine s 29 posto te prihodi od administrativnih pristojbi s udjelom od 21 posto u punjenju proračuna.

Gradski proračun u 2018. nije bilježio prihode od koncesijske naknade za žičaru, a da jest tih nešto više od 30-tak milijuna kuna uložilo bi se u sportsku infrastrukturu, odnosno u projekte

Suficit ostvaren u 2018, preliven je u tekući proračun, a iznosio je 38 milijuna kuna, od čega je 34,4 milijuna kuna višak Grada,a 3,6 milijuna kuna višak proračunskih korisnika. Gdje utrošiti 3,6 milijuna kuna odlučit će proračunski korisnici, odnosno upravna vijeća ustanova i školski odbori.

Gdje će Grad utrošiti svojih 34,4 milijuna kuna viška odlučit će gradonačelnik Mato Franković s resornim pročelnicima, nakon čega će rebalans proračuna biti jedna od točaka dnevnoga reda iduće sjednice Gradskog vijeća.

Često se u posljednje vrijeme postavlja pitanje zašto dubrovački Sanitat ne upravlja parkiralištem ispred dubrovačke Opće bolnice, već je taj posao povjeren privatnoj tvrtki. Ta privatna tvrtka, sukladno ugovoru, parkirališnim prostorima u krugu bolnice upravljat će još godinu i pol dana. Po isteku tog ugovora, Sanitat ga je voljan preuzeti, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr direktor dubrovačkog Sanitata Tomislav Tabak.

- Naravno da je Sanitat, ukoliko bi to upravi Bolnice odgovaralo, voljan preuzeti upravljanje parkingom u krugu Opće bolnice Dubrovnik. Kako privatna tvrtka sukladno ugovoru s Bolnicom upravlja tim parkirnim mjestima, nismo ulazili u neke ozbiljnije razgovore. No, ako bi Bolnica zatražila da ga preuzmemo nakon što privatnoj tvrtki istekne ugovor, mi smo na to spremni. - kazao je Tabak.

Da bi parking oko bolnice trebao preuzeti Sanitat, slaže se i gradonačelnik Mato Franković.
- Sigurno će Sanitat bit zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice na kojem bi se mogli parkirati građani koji imaju PPK dok bi se onima koji nemaju pretplatne karte parking naplaćivao. - kazao je gradonačelnik, dodavši kako ne zna zašto Sanitat i prije nije bio zainteresiran za preuzimanje parkinga ispred bolnice.

Bivša je uprava dubrovačke Opće bolnice, uvidjevši nekoliko godina kako se stanje na njihovu parkiralištu otelo kontroli, u lipnju 2015. nakon raspisanog javnog natječaja svoja parkirališta na upravljanje povjerila tvrtki „Parking tim”, koja je potom, nakon uređenja parkinga početkom kolovoza iste godine, uvela naplatu parkiranja u bolničkom krugu.

Iako je svojih 460 parkirnih mjesta te 2015. tadašnja uprava bolnice ponudila Sanitatu, oni taj parking nisu željeli preuzeti. Naime, tadašnja je Sanitatova uprava procijenila kako bi preuzimanje i uvođenje naplate na bolničkom parkingu loše djelovalo na njihov PR, odnosno da bi se nezadovoljstvo građana prelilo na tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića, jer bilo je to vrijeme kad je većinu u Vijeću držala oporba, vrijeme pred prijevremene izbore pa se na razne načine pokušavalo ugoditi građana, vrijeme kada se smatralo da bi građani burno reagirali da im Sanitat uvede naplatu parkinga ispred bolnice.

Iako su pritužbe na rad te privatne tvrtke od strane građana česte zbog sustava putem kojeg im se česti pogrešno naplati parking, stoji činjenica da je na tom parkingu konačno uveden red, odnosno da se ispred bolnice može pronaći slobodno parkirno mjesto jwer nema više autobusa i rent a car vozila koji su zauzimali mjesta.

Uprava Sanitata, ukoliko u konačnici i preuzme upravljanje parkiralištima ispred bolnice, uvođenjem smart parkinga svakako će doskočiti onima koji bi, nakon što privatni koncesionar ode, taj parking pokušali pretvoriti u svoj privatni, odnosno kad jednom parkiraju ne pomicati svoj automobil mjesecima, kao što to čine na ostalim parkirališnim površinama, a svi su vlasnici pretplatnih parkirnih karata. Svih 460 parkirnih mjesta u krugu dubrovačke Opće bolnice prvenstveno su namijenjeni za pacijente, odnosno građane koji u bolnicu dolaze na preglede i pretrage ili posjete te zaposlenicima. Varaju se oni koji misle da će taj poveći parking moći pretvoriti ponovo u parkiralište za kombije, rent a car, svoje napuštene olupine ili da će u sezoni svoje auto parkirati pred bolnicu na duže vrijeme, a svoju garažu staviti na raspolaganje turistima kojima su afitali sobu ili apartman.

Usvojivši Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, Gradsko je vijeće autobusima putničkih agencijama koje u Grad dovode izletnike, onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom. Kako su to dani kada je Gradu najviše posjetitelja s kruzera, „srđevci” prozivaju gradonačelnika Mata Frankovića da je odluku mijenjao upravo zbog zbog povećanja broja uplovljavanja kruzera koji generiraju dolazak velikog broja posjetitelja u povijesnu jezgru, dok se u javnosti pokušava stvoriti slika kako je smanjen broj kruzera.

I dok „srđevci” smatraju kako je favoriziranje kruz turizma za Grad pogubno, očito je kako su se u pokušaju da se nametnu kao stručnjaci u području turizma skroz pogubili. Naime iz tabora „srđevaca” izašao je novi prijedlog prema kojemu bi Grad trebao razvijati zdravstveni turizam.

„Srđevci” svoj prijedlog još nisu obrazložili pa nije jasno kakav bismo to vid zdravstvenog turizma trebali razvijati. Bez konkretnih prijedloga njihova je inicijativa u najmanju ruku smiješna, ali to obično bude tako kad par vodiča među njima umisli da su najveći stručnjaci za turizam.

Kao turistička luka na Mediteranu Dubrovnik će baš zbog svoje baštine i povijesti uvijek biti zanimljivo odredište brodovima na kružnim putovanjima. „Srđevcima” tako konačno mora postati jasno da se Dubrovnik neće odreći tog segmenta turizma, kao što im mora postati jasno da problem Dubrovnika nisu kruzeri jer naše su ceste začepljene i u danima kad kruzera nema nigdje na vidiku. Stoga ni ne čudi što i neki od gradskih vijećnika „srđevcima” počeli spočitavati kako ih je silno filozofiranje o turizmu dovelo u kontradikciju.

Gradonačelnik Mato Franković pak podsjeća tzv. srđevce kako su turisti u Grad dolazili i dolazit će i dalje prvenstveno zbog njegove bogate povijesti i kulturno - povijesne baštine.

- Razvoj turizma u Dubrovniku temelji se na njegovoj kulturi i kulturno - povijesnoj baštini. Na tim vrijednostima počiva dubrovački turizam i sve ono što činimo, činimo kako bismo očuvali te vrijednosti i omogućili našim posjetiteljima da Dubrovnik dožive na pravi način. Izletnici, gosti iz privatnog i hotelskog smještaja, posjetitelji s kruzera, svi oni u Grad dolaze zbog jakog branda Dubrovnika koji se 99,9 posto temelji na njegovoj kulturno - povijesnoj baštini. - kazao je Franković odgovorivši „srđevcima” što misli o tome da se Dubrovnik treba bazirati na zdravstveni turizam i podsjetio na vrijeme poraća u Dubrovniku kada su se ulagali veliki napori ne bi li se gosti vratili.

- Ja dolazim iz turističke branše i svoj sam radni vijek počeo baš u turizmu kad je bilo najteže, u tom vremenu poraća, i kad nas je krenulo, NATO je bombardirao Srbiju i pred tu sezonu sve je pošlo nizbrdo. Bilo je to vrijeme kad smo s veseljem dočekivali svaki kruzer, a bivši gradonačelnici primali kapetane u salonima jer željeli smo što više jer nismo imali ništa. Bio sam tada u jednoj od agencija koje je odvela prve goste u Crnu Goru i ne možemo mi goste s kruzera otjerati. - rekao je Franković te naglasio kako je kruzera manje u odnosu na posljednju godinu, dvije.

- Broj kruzera je u značajnoj mjeri smanjen u odnosu na prije dvije godine. Nema više po sedam, osam kruzera u jednome danu, Broj uplovljavanja sveli smo na razumnu brojku koja će bit još razumnija iduće godine. UNESCO sve naše poteze ističe kao primjer jer drugi zatvaraju oči, strahujući od financijskih gubitaka. - kazao je Franković.

- Ništa ne ide preko noći, turizam je osjetljiv i treba partnerski i sa svima zajednički stvari dovoditi u red i mislim da smo u tome dosad prilično uspjeli. Nismo ni na 50 posto posla, ali idemo u dobrom smjeru. - rekao je Franković i prokomentirao izmjenu Odluke o zaustavljanju na Pilama kojom se agencije koje dovode izletnike u povijesnu jezgru onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom.

- To je jasna poruka agencijama, četvrtkom i subotom ne možete doći jer je Grad prebukiran, odnosno na limitu pružanja kvalitetne usluge jer svaki dodatni autobus smanjuje tu kvalitetu usluge. Znamo kako je bilo kad je bilo pet kruzera u jednome danu, tko je tada zadovoljan, ali ljudi u luci vide tri kruzera i kažu "Mato laže", ali ljudi ne znaju da su od ta tri kruzera u luci, dva u posjetu, a treći je u home portu, dakle njegovi gosti dolaze s aerodroma, ulaze u brod i kreću na putovanje. - rekao je Franković.

- Nemojmo gledati na kruzere kao na neprijatelje, nije to dobro, oni su dio naše ponude i imaju utjecaja na gospodarstvo. Svaki gost s kruzera potroši u Gradu po 50 eura. Pa nije to malo. Mi želimo te goste i mislimo da su dobri i kad posjete Grada, osjete njegovu vrijednost i ljepotu na pravi način, oni će se vratiti, odsjesti će u privatnom smještaju ili u hotelu i nema većeg i jeftinijeg marketinga od toga. - rekao je Franković.

Braća Slezak, inače kao suvlasnici tvrtke Projekt Gruž investitori u zgradurinu zbog čije izgradnje, tj. radova, prijeti urušavanje ceste u Ulici bana Josipa Jelačića, investitori su i u Štikovici gdje grade vilu ispod magistrale koja gotovo pa ulazi u more o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, a tamo je ugrožena cesta.

Naime, na dijelu magistrale iznad samog gradilišta počela je pucati cesta. Na fotografijama napravljenim jučer jasno se vide pukotine koje u konačnici mogu dovesti do toga da se magistrala u potpunosti „rascvjeta”.

Ne znači nužno da su pukotine nastale isključivo zbog radova na vili podno ove dionice, no očekuje se da mjerodavni utvrde postoji li odgovornost investitora.

D.Mladošić

Nerijetko je naš grad istaknut kao poseban i jedinstven, ali ovo je prvi put kako se doista možemo pohvaliti da smo u nečemu prvi na svijetu i najbolji na svijetu. Prvi i najveći projekt Smart parkinga u svijetu, baziran na najnovijoj senzorskoj mreži i tehnologiji, implementira se proteklih mjeseci u našem gradu. - pohvalili su se danas u priopćenju iz Sanitata Dubrovnik u kojem se navodi kako ovaj projekt „pokriva najveći broj parkirnih mjesta pod naplatom te je i svojim opsegom zaokružio cjelinu - od fizičkih parkirnih mjesta do same aplikacije putem koje će građani i turisti moći lakše do parkinga, ali i jednostavnije kupovati parkirališne karte.”

Nadalje iz Sanitata pojašnjavaju što je to Smart parking, čemu služi i koje prednosti građanima nosi:

„Projekt Pametnog parkinga, kao izvor informacija o slobodnim parkirnim mjestima, ponajprije je u službi građana, a omogućit će:

Brži i jednostavniji pronalazak slobodnih parkirnih mjesta.
Nuđenje alternativnih slobodnih parkinga.
Pravičniju naplatu i kontrolu parkinga.
Sustavom javnih displaya, omogućit će građanima i turistima koji ne koriste aplikacije uvid u stanje slobodnog parkinga nekoliko ulica ranije, kako bi mogli na vrijeme vidjeti raspoloživost parkirnih mjesta.
Sustav će omogućiti različite modele plaćanja parkinga.
Sustav će Sanitatu osigurati nove informacije kao temelj za učinkovitije upravljanje parkirnim prostorom.
Indirektno, sustav upravljanja parkingom utjecat će na aktivni promet u Gradu i na smanjenje prometnih gužvi.

Za izvođača radova odabran je Hrvatski telekom sa svojim partnerima, a vrijednost projekta je 3 milijuna kuna s održavanjem na tri godine. Parkirni sustav od 1900 senzora realizira se na NB.IoT mreži i ovo je prvi rpojekt u svijetu koji se radi na ovoj senzorskoj mreži i tehnologiji s ovom količinom senzora.

Tehnologija je utemeljena na globalnom industrijskom standardu za mobilne mreže, a s obzirom da su se za ovu tehnologiju opredijelili gotovo svi veliki telekom operatori u svijetu ona je jamac standarda, a time i svih projekata koji se rade na ovoj mreži. Posebno je važno naglasiti i stupanj sigurnosti koji osigurava ova tehnologija.

Ovo nije prvi put da je u Dubrovniku započeta tema Smart parkinga, no zasigurno je jedina koja je provedena do kraja te se ponosi najmodernijom tehnologijom i najvećim obuhvatom. Grad Dubrovnik i Sanitat Dubrovnik po prvi put su donijeli odluku te su osigurana sredstva i raspisan natječaj što je rezultiralo realizacijom projekta Smart Parkinga koji u tehnološkom i mrežnom smislu počiva na najnovijoj tehnologiji.

Gradska uprava u ovom je slučaju napravila ključan iskorak u realizaciji strategije Pametnog Grada, a to je postupak formiranja tijela, unutar Grada Dubrovnika, koji ima zadatak koordinaciju i planiranje svih aktivnosti koje tehnologiju stavljaju u službu građana i učinkovitijeg upravljanja Gradom, čineći tako grad Pametnim gradom.”

DPP

Taksisti koji redovno uzurpiraju parkiralište na Tenisu i u Taboru, odnosno Buži na način da ga osim za parkiranje koriste i kao svojevrstan kružni tok čineći tako gužvu to će moći činiti još nekih dvadesetak dana. Naime, gradonačelnik Mato Franković kazao je za portal Dubrovnikpress.hr kako će uskoro taksistima biti onemogućeno skretanje na to parkiralište.

- Zatražili smo suglasnost Policijske uprave dubrovačko - neretvanske za uvođenje zabrane skretanja taksi vozila na parkiralište na Buži i očekujemo da ćemo kroz desetak dana dobiti tu suglasnost. Već smo naručili prometne znakove koji će upozoravati vozače taksi vozila da nije dozvoljeno skretanje prema Buži, a paralelno s postavljanjem znakova na tom će prostoru biti postavljen i video nadzor koji će automatski sankcionirati sve one koji ne smiju skretati, ali ipak skreću. Taj će sustav profunkcionirati za 20-tak dana. - kazao je Franković.

Naime, taksisti su posljednjih godina imali praksu ne samo koristiti se parkirnim mjestima koja su predviđena za građane na Tenisu i u Taboru već su redovito, u danima kad u u Gradu veći broj turista, taj parking pretvarali u „kružni tok” s ulazom na Tenisu i izlazom kroz Tabor. Građani koji su ih upozoravali na neprimjereno ponašanje često su od tih istih taksista znali odslušati salve uvreda. Gradonačelnik je takvoj praksi taksista odlučio stati u kraj. Zabrana skretanja na Bužu taksi vozilima samo je jedna od mjera koje imaju za cilj poboljšati odvijanje prometa oko povijesne jezgre.

Toliko oduševljenja gradskih vijećnika rijetko se viđa kao što su se oduševili nedavno raspravljajući o mogućnosti uvođenja, kako oni to kažu, „car sharinga”, kao da hrvatske riječi dijeljenje i automobil ili vozilo ne postoje. Dakle, riječ je o dijeljenju automobila.

O čemu se tu radi? Dakle, u dvije crtice, uzmete automobil na predviđenom mjestu, parkingu za te automobile, obavite što imate i ostavite ga ponovo na nekom drugom predviđenom mjestu, gdje vam već odgovara. Automobili bi trebali biti električni.

Zvuči super, zar ne. Super možda i jest, ali u Tokiju ili New Yorku ili negdje drugdje gdje je mentalitet takav da bi to moglo uspjeti. U u Dubrovniku to će već ići malo teže.

Gradski vijećnici, koji vole tako ponekad izgubiti vezu s realnošću, uvjereni su kako bi takav jedan projekt znatno smanjio gužve po dubrovačkim cestama. I bi kad bi uspio, a uspjet će, ne malo sutra, nego malo prekosutra u gradu u kojem je, bez obzira što se većina takvih vozi „od pupka do šupka” posjedovanje što većeg automobila nažalost još uvijek mnogima važno, za pokazivanje društvenog ili financijskog statusa, uostalom u gradu koji pripada mentalnom sklopu u kojem je posjedovanje važnije od korištenja. A koliko je nekima važno posjedovati, a ne koristiti, ukazuje najbolje nova aplikacija Sanitata kojom se pokazalo da pojedinci automobile s istog parking mjesta ne miču tjednima.

Uglavnom, pokretanje jednog takvog projekta koji se u ovom trenutku, što ne znači da će biti tako za deset ili 20 godina, čini promašenim, bilo bi bacanje novca ma što god oduševljeni gradski vijećnici mislili, odnosno bolje kazati, govorili o tome. Jer, jedno je što oni govore pred javnošću, a drugo je što uistinu misle, jer da misle onako kako govore ne bi svi, isključujući one koji žive negdje bliže gradskoj vijećnici, i na sjednice dolazili automobilima, već bi za početak, umjesto električnih automobila, da smanje gužve, barem „šerali” oli ti ga dijelili svakodnevnu muku svojih sugrađana u javnom gradskom prijevozu.

Papiri odlaze u prošlost, kao i palice za glasanje, tako se ukratko može opisati novi informacijski sustav na čijoj implementaciji rade u gradskoj upravi. Naime, umjesto dizanjem palice dubrovački bi gradski vijećnici u budućnosti trebali glasati elektronskim, najavio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.

- Nakon što smo malo sredili Vijećnicu, izbrusili parkete, opiturali zidove i doveli struju i Internet do svake vijećničke klupe, spremni smo za sljedeću fazu uvođenja informacijskog sustava kakav postoji primjerice u Skupštini grada Zagreba. - kazao je Potrebica.

Naime, kao i u Skupštini grada Zagreba i dubrovački će gradski vijećnici, kad projekt bude okončan, imati prilike elektronski glasati.

- Vijećnica je preuređena, struja i Internet dovedeni su do svake vijećnike klupe, što znači da je sljedeći korak uvođenje informacijskog sustava koji će omogućiti vijećnicima ne samo suvremeniji nego i lakši način rada. Naime, svakom će vijećniku, kad ovaj sustav zaživi, biti omogućeno da radne materijale dobiju putem informacijskog sustava. Nećemo više trošiti toliko papira za printanje radnih materijala. Svaki od vijećnika dobit će svoju šifru za logiranje u sustav u kojem će im putem tableta materijali biti dostupni prije sjednice, ali i za vrijeme sjednica.- rekao je Potrebica i najavio drugu fazu informacijskog sustava.

Kad ona profunkcionira u povijest će otići i palice za glasanje.

- Druga faza ovog projekta odnosi se na elektronsko glasovanje. Dakle. Kao i Hrvatskom saboru ili zagrebačkoj Gradskoj skupštini bit će postavljen ekran na kojem će vijećnici moći vidjeti tko se od njihovih kolega prijavio za raspravu, tko za repliku te kako se o svakoj točki glasalo. Tako ćemo izbjeći primjedbe vijećnika kakve smo imali na prošloj sjednici, a koje se odnose na vrijeme koje je predviđeno za postavljanje vijećničkog pitanja, repliku ili raspravu. - kazao je Potrebica.

Novi informacijski sustav, osim vijećnicima, omogućit će i građanima jednostavniji uvid u rad gradske uprave i Gradskog vijeća, a konačno bi se moglo i bilježiti kako je tko glasao umjesto da kao dosad nakon dizanja palica ostane zaboravljeno tko je bio za, a tko protiv neke odluke.

Prvi niskopodni zglobni autobus za javni prijevoz putnika u Dubrovniku testiran je danas na gradskim prometnicama.

Riječ je o vozilu kapaciteta 120 putnika koje je Libertasu Dubrovnik za potrebe testne vožnje ustupljeno od društva Promet d.o.o. Split.

Uz direktora dubrovačkog javnog prijevoznika Ante Vojvodića i njegove suradnike te djelatnike Prometa, testnoj vožnji „harmonika“ autobusa prisustvovali su i stručnjaci nadležnog gradskog upravnog odjela za promet.

Zglobni autobusi bili bi korisna akvizicija u vozni park Libertasa zbog svojih mogućnosti za komercijalnu upotrebu. Naime, intencija gradske uprave jest ukidanje dolaska tzv. shuttle turističkih autobusa na Pile i preuzimanje prijevoza gostiju s kruzera na relaciji Luka Gruž - Pile s dva niskopodna autobusa koje Libertas namjerava nabaviti, a čime bi se značajno smanjile gužve.

Van te namjene, autobusi bi se koristili i za potrebe javnog gradskog prijevoza te bi uvelike rasteretili najopterećenije linije, posebno one koje prometuju na relacijama Mokošica-Pile i Babin Kuk – Pile.

DPP

Uvođenjem tzv. smart parkinga neće se samo omogućiti građanima lakše pronalaženje slobodnog parkirnog mjesta već će dubrovački Sanitat imati potpuni uvid u stanje na parkiralištima na području Grada, a koje je daleko o idealnog.

Već neko vrijeme na dubrovačkim uličnim parkiralištima mogu se vidjeti radnici koji postavljaju senzore i na parkirna mjesta ocrtavaju brojeve. Taj je posao na nekim parkiralištima već gotov, a nakon što se u potpunosti završi, građani će putem mobilne aplikacije brže dolaziti do slobodnog parkirnog mjesta, a Sanitat će s druge strane imati potpuni uvid u stanje na parkiralištima koja su često od strane pojedinih građana zloupotrebljavana, odnosno točno će se znati koliko se koje vozilo zadržalo na jednom parking mjestu. PPK stoji 60 kuna mjesečno što je zaista simboličan iznos novca, ako se uzme u obzir da za te novce na nekom od parkirališta auta mogu stajati nepomaknuta danima, pa čak i mjesecima, a takvih je sve više.

Naime, nakon što je smart sustav implementiran na parkiralištima oko povijesne jezgre, a bilo je to prije nekih 15 - tak dana, u Sanitatu su vrlo brzo uočili kako se neki automobili s parkirališta uopće ne pomiču. Slike auta koja su stalno parkirana na istim mjestima lako je uočiti. Dovoljno se par dana za redom provozati Gradom. Od Radeljevića, Gruža, Lapada, Montovjerne, povijesne jezgre, na svakom od tih parkinga mogu se vidjeti auti koji se danima nisu pomaknuli.

Stoga je gradonačelnik Mato Franković najavio Izmjene Odluke o organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja, pitanje je samo kada će biti stavljena pred gradske vijećnike.

Kad je uvedena povoljna PPK od 60 kuna, cilj Sanitata i Grada bio je omogućiti građanima povoljne cijene parkiranja i bržu izmjenu auta na parkirnim mjestima.

Još nije poznato hoće li izmjena Odluke o organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku, koju je najavio gradonačelnik dovesti do povećanje cijene mjesečne parkirne karte koja sad iznosi povoljnih 60 kuna ili će se njezinim izmjenama samo omogućiti da oni koji aute ne miču s parkinga taj luksuz u konačnici više i plate, ali gradonačelnik nije zadovoljan ponašanjem pojedinih građana.

- Senzori se postavljaju na većini uličnih parkinga, a na parkiralištima oko Grada, nakon što je sustav profunkcionirao, pokazalo se da 30 posto automobila nitko s parkirnog mjesta nije pomaknuo danima. Vjerujte mi, kako vrijeme bude prolazimo utvrdit će se da neki aute ne miču po par mjeseci, a to znači da ćemo morati mijenjati odluku o parkingu jer PPK od 60 kuna podrazumijeva da vozite auto, a ne da na duže vrijeme zauzimate javnu površinu. - kazao je gradonačelnik.

Franković nije otkrio kako će doskočiti svima onima koji zloupotrebljavaju parkiranje na javnim parkiralištima, ali je spomenuo novčane iznose koji se neće svidjeti građanima koji su sebi uzeli za pravo doslovce uzurpirati Sanitatova parkirna mjesta.

- Kad zauzimate javnu površinu na duže razdoblje onda to više ne košta 60 kuna nego tisuću, dvije ili pet tisuća kuna. - kazao je Franković, istaknuvši kako će građanima koji svoja auta ne voze tako često ponuditi alternativu koja će se naplaćivati.

- Naravno da ćemo svima koji ne trebaju dnevni parking ponuditi alternativnu lokaciju, možda ćemo u Luci zakupiti prostor za građane koji ne voze automobile po nekoliko mjeseci i tako ćemo osloboditi parkinge građanima za dnevno parkiranje. - kazao je gradonačelnik Franković.

- Pozivam građane da prijave sve one čiji su automobili na javnim parkiralištima parkirani više mjeseci jer zauzimaju prostor građanima koji ga normalno koriste.- rekao je još gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.