Prikazujem sadržaj po oznakama: dubrovnik

Eto, na Uskrs je u Dubrovnik stigao i Ronaldo, ne „pravi” nego Cristiano. Dolazak velike svjetske nogometne zvijezde pobudio je naravno i veliki interes medija, pa je započelo fotoreportersko i novinarsko natjecanje tko će ga bolje snimiti i tko će doznati je li na Uskrs jeo prepeličja jaja ili se zadovoljio običnima, s ostatkom malo jestive boje i žućenicom.

Jednako brzo kao što je objavljeno da je stigao Ronaldo, po Internetu se počela prolijevati žuč o novinarima i fotoreporterima „šupcima” koji eto jadnog Ronalda nikako da puste na miru da pojede svoj teško zarađeni obrok. Jer, Hrvate to ne zanima, oni čitaju i gledaju samo vijesti iz kulture, svijeta znanosti i filozofske debate, boli ih neka stvar za Ronalda, jednako kao i npr. za Staniju i Soraju, ništa od toga oni ne čitaju i ne gledaju.

Svejedno su, jer to njih, je li, ne zanima, klikali da vide kakav je to Ronaldo imao tretman u Dubrovniku. Naime, upravo takve naslove o specijalnom tretmanu „koji u Dubrovniku nisu imali ni najveći moćnici svijeta poput Angele Merkel ili Dicka Cheneya”, objavili su mnogi mediji pa i neki lokalni ukazujući kako je Merkelica pješke došla do Kneževa dvora, a Ronaldo u kombiju do jednog restorana.

Zapravo je to jedino što se medijima može zamjeriti, posebno lokalnim, jer ne odgovara istini. Uz Ronalda, za razliku od npr. Merkelice koju se spominje, takav, pa i bolji tretman svakodnevno ima i na desetine potpuno beznačajnih jebivjetara, pri čemu nisu isključeni ni pojedini mediji, koji misle da su važni, važniji od Merkelice i popularniji od Ronalda, pa redovno automobilom ulaze u Grad, i to ne do restorana na par koraka od Ploča, nego imaju i privatni parking ispred Kneževa dvora i Katedrale. E to nije mogao doživjeti ni Ronaldo.

P.S.
Da ne ispadne da smo bili lijeni trčati za Ronaldom donosimo ekskluzivnu fotografiju naziva „Ronaldo spava”.

Turistička zajednica grada Dubrovnika tradicionalno je organizirala prigodan program na Uskrs za posjetitelje i građane te je tako ispred Sponze održana radionica penganja jaja za koju su se zainteresirali i najmlađi, a naravno i turisti. Radionicu su vodili članovi udruge Dubrovački primorski svatovi.

Na skalinima crkve sv. Vlaha nastupila je klapa Kaše.

DPP

Velika obljetnica u Dubrovniku jučer je u potpunosti ostala zaboravljena. Naime, jučer je navršeno točno sedam dana od održavanja summita „Kina + 16” i posjete predsjednika Državnog vijeća Narodne republike Kine druga Li Keqianga. Umjesto da su Dubrovčani jučer bacali latice cvijeća putem kojim je kročio drug Li Keqiang, u Dubrovniku kao da se taj povijesni događaj nikad nije ni dogodio.

Tako se ni gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ni župan Nikola Dobroslavić nisu jučer sjetili još jednom, na veliki jubilej, primiti predstavnike policije kako bi im zahvalili što je posjet druga Li Keqianga prošao bez problema i što je Dubrovnik velikom sinu prijateljskog nam kineskog naroda ostao u najljepšem sjećanju.

Umjesto policajca na svakom kantunu i prohodnih, praznih ulica, zabrane parkinga, što je Dubrovčane, sretne da mogu ugostiti druga Li Keqianga, posebno oduševilo, jučer je u Dubrovniku mogao voziti tko god je htio i gdje god je htio i parkirati se bilo gdje, pa je nastao prometni kolaps, a policije, koja je tijekom posjete druga Li Keqianga pokazala da još uvijek ima obučene ljude koji mogu upravljati prometom, nije bilo nigdje.

Stoga ne bi bilo loše barem svakog petka, ako ne već svaki dan, obilježavati jubilej posjete druga Li Keqianga znatno povećanim angažmanom policije na prometnicama pa da Dubrovčani uistinu imaju neki benefit od posjete velikog sina prijateljskog nam kineskog naroda, da mogu voziti gdje žele i kad žele, a da policija obavlja svoj posao i za dobrobit građana, a ne samo druga Li Keqianga.

„Dok svijet slavi Game of Thrones, u Dubrovniku se priča o Sjevernoj Koreji”, napisao je na svom Facebook profilu bivši gradonačelnik Andro Vlahušić nakon što je premijerno na HBO-u prikazana prva epizoda posljednje sezone Igra prijestolja, a uoči nedavnog sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s ugostiteljima.

I zaista, dok cijeli svijet, kao što je naveo Vlahušić, priča o efektima ove serije, Dubrovnik i Hrvatska nisu učinili ništa kako bi uoči turističke sezone, koja bi prema najavama trebala biti lošija od prijašnjih, iskoristili nezamislivo velik marketinški potencijal te još jednom skrenuli pozornost na Dubrovnik – King's Landing.

NOVI ZELAND NA DVIJE TRILOGIJE ZARADIO VIŠE OD ČETIRI MILIJARDE DOLARA

„Sjećate li se Shiera, gospodine Frodo? Uskoro će proljeće, voćke će biti u cvatu, a ptice će se gnijezditi u ljeskama.” - pitao je Samwise Gamgee Froda Bagginsa u „Povratku kralja”, trećem nastavku filmske trilogije „Gospodara prstenova”.

Snimanje trilogija „Gospodar prstenova” i „Hobbita” davno je završilo, a Shire nije ostao samo u tim planetarno popularnim filmovima Petera Jacksona i još popularnijim knjigama J.R.R. Tolkiena. To pitoreskno naselje hobita itekako je živo na Novom Zelandu. Naime, Hobbiton ili Tolkienov Shire još uvijek obilaze tisuće turista koje zanima koja je od 40 kućica bila dom Bilboa Bagginsa ili na kojoj je od livada Gandalf u „Prstenovoj družini”, prvom nastavku „Gospodara prstenova”, hobitima povodom Bilbova rođendana priredio vatromet. Ni hrvatska predsjednica za posjeta Novom Zelandu nije mogla odoljeti Hobbitonu. Da, da, Kolinda Grabar Kitarović slikala se ispred jedne od kućica hobita i te su fotografije obišle svijet.

Mogu li se Hrvatska i daleki Novi Zeland, otočna država u Tihom oceanu uopće uspoređivati. Mogu itekako, jer nije bilo tako davno kad je Novi Zeland slovio za najsiromašniju među razvijenim državama. Hrvatska to još uvijek jest. Lokacije na Novom Zelandu već godinama su poprišta snimanja brojni holivudskih filmova, a Hrvatska se za tu industriju tek zapravo sramežljivo otvorila. Ali, Novi Zeland je znao ono što Hrvatska ne zna, itekako je iskoristio potencijal koji mu je donijela filmska industrija.

„Gospodar prstenova” i „Hobbit” nisu prvi filmovi snimljeni na Novom Zelandu, od 1939. do 2015 na brojnim je lokacijama u toj državi snimljeno više od 385 filmova, odnosno od 2000. do 2015. snimljeno ih je 219. Prema novozelandskom Institutu za ekonomska istraživanja, ekranizacija Gospodara prstenova tamošnjem je gospodarstvu donijela 2,41 milijardu dolara ili više od 200 milijuna dolara godišnje, dok su od trilogije „Hobbit” zaradili još dvije milijarde dolara.

Ali, na Novom Zelandu nisu sjedili skrštenih ruku, kao što to čine u Hrvatskoj, već su se potrudili dovesti najveće filmske studije na svoje otoke i to raznim stimulativnim mjerama kao što su porezne olakšice za filmaše i posebno skupe produkcije. Mijenjali su čak i Zakon o radu, što je izazvalo gnjev tamošnjih sindikalnih vođa i brojne kritike, ali nisu se obazirali jer su ispred sebe jasno vidjeli postavljeni cilj. Nema toga što nisu napravili kako bi iskoristili sve potencijale od snimanja Tolkeinovih djela.

Da ste kojim slučajem putovali na Novi Zeland dok su se Jacksonovi filmovi tamo snimali, granični policajci na ulazu u zemlju u putovnicu bi van udarili pečat s natpisom „Welcome to Middle Earth”.

TVN, najveća novozelandska tv kuća na dan premijere prvog nastavka „Hobbita” vremensku prognozu emitirala na vilenjačkom jeziku, čak je i prognostičar bio odjeven u vilenjaka. Air New Zealand bio je službena zrakoplovna kompanija Međuzemlja sa zrakoplovima preuređenim u filmske vizuale. Možete li uopće zamisliti izraze lica Hrvata i njihove reakcije dok im Vakula čita vremensku prognozu preodjeven u nekog od likova iz GOT-a?

VLAHUŠIĆ JE „LUĐAK”

Da je u Hrvatskoj netko samo predložio nešto od ovoga što su radili na Novom Zelandu, doslovce bi ga proglasili ludim. Ali daleko su takvi potezi od ludosti, štoviše bili su iznimno inteligentni, ali za osmisliti ih potreba je mašta i smisao za humor ili sve ono u čemu su Hrvati počesto deficitarni.

Ipak, nešto slično predlagao je i još uvijek predlaže bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, ali nisu li njega već odavno oni koji mu nisu skloni proglasili ludim?! A Vlahušić kojemu mašta itekako radi tako je na svom Facebook profilu naveo kako su „Grad Dubrovnik i TZ Grada, trebali uključiti Ministarstvo turizma i kulture, zračnu luku i napraviti program kojim bi promovirali Dubrovnik i Hrvatsku kao vodeće destinacije filmskoga turizma”.

„Trebalo je organizirati javne premijere svih emisija zadnje sezone na Stradunu, pozvati glavne protagoniste filma, producente i glumce u Grad, dati im besplatna ljetovanja, napraviti američki tjedan u lipnju mjesecu na kraju sezone Game of Thrones i dolaska prvoga leta American Airlinesa u Dubrovnik, koji se preklapaju.” - navodi Vlahušić te dalje piše kako je „u New Yorku zajedno s HBO i American Airlinesom trebalo napraviti veliku festu radnoga naziva: Thank you HBO, thank you American, wellcome to Dubrovnik, King’s Landing center of the world”.

Trebalo je, piše dalje Vlahušić, „naredni zimski festival nazvati King’s Landing Winter Festival, preoblikovati kućice na Stradunu, rasvjetu u gradu i ostale ukrase u stilu Game of Thronesa te napraviti zimsku sezonu magičnom”. Tu je me malo pretjerao, riječ je o Božiću, a ne sajmu, ali dobro...

Trebalo je, moglo se i moralo, ali nije se učinilo ništa. Naime, Hrvatska turistička zajednica ove se godine nije sjetila GOT-a. No ako su oni u Zagrebu zaboravili, Turistička zajednica Grada Dubrovnika to nije smjela. O potencijalu na gospodarstvo od GOT-a koji nam je snimanjem u Dubrovniku serviran na pladnju, moralo se itekako razmišljati jer horde turista, među kojima je broj fanova ove serije nesagledivo velik i dalje će pohoditi Dubrovnik, obilaziti lokacije na kojima je serija snimana te stajati u redu na Lokrumu ne bi li se slikali u željeznom prijestolju. No, tu priča počinje i završava.

GDJE SU LJUDI IZ GRADSKE UPRAVE ZADUŽENI ZA PROMOCIJU?

Naime, osim „Igre prijestolja” u Dubrovniku se snimane i scene za jedan od nastavka sage „Ratova zvijezda”. Dobrim je dijelom u Gradu snimljena i posljednja inačica „Robin Hooda” te još neke serije koje su imale dobru gledanost, no na pitanje koliko je Dubrovnik zaradio od svega toga, kolika se od svih tih produkcija izravno slilo novca u gradsku blagajnu, ne može se dobiti konkretan odgovor jer se nije slilo ništa ili zanemarivo malo.

„Ne očekujte pravu Igru prijestolja na Summitu u Dubrovniku”, izjavio je uoči posjeta Hrvatskoj kineski premijer Li Keqiang. Cijeli svijet zna za poveznicu Dubrovnika i GOT-a.

Bivši gradonačelnik u svom postu na Facebooku za neiskorištavanje potencijala od GOT-a proziva aktualnog gradonačelnika i navodi kako je „Mato Franković zabranio svako spominjanje Game of Thronesa, a kamoli reklamiranje iste, jer se serija vezuje uz Andra Vlahušića, Kings Landing Mayora”.

Ipak, Mato Franković, koji i sam ima dugogodišnje iskustvo u turističkom sektoru sigurno je zadnja osoba koja bi zabranila spominjanje GOT-a i njegovo eksploatiranje. Posao oko promocije Dubrovnika i GOT-a, projekte na kojima bi Dubrovnik od te serije i dalje zarađivao trebali bi razvijati ljudi iz gradonačelnikova tima kojima je povjerio turizam. Oni bi trebali biti sposobni stvoriti drukčiju sliku turističkog Dubrovnika.

Primjerice, kad je u pitanju GOT, dobar dio scena sniman je u Lovrijencu. Mislite li da bi se dozvolilo da negdje pored tvrđave stoji oznaka da je Lovrijenac „Crvena utvrda”, sjedište kralja Andana i prvih ljudi? U Dubrovniku je snimam i posljednji „Robin Hood”. U tom filmu, najgorem od svi dosadašnjih inačica priče o princu lopova Robinu od Locksleya, donekle je dobra samo izvedba Jamiea Foxxa dok su kadrovi Dubrovnika spektakularni.

Inače, uklonjene se sve drvene kućice u Posatu koje su predstavljale rudnik u koji je zločesti šerif od Nothingamma stjerao stanovništvo. Moglo ih se ostaviti par, slikavali bi se turisti ispred njih, nešto se i od toga moglo naplatiti. Moglo je i na Stradunu stati nešto od kulisa „Star Warsa”, nenametljivo, ali u Dubrovniku je to sramota. Za neke je sramota što nas je dodatno proslavio King's Landing i GOT, ali nije ih sramota što sami od naše bogate povijesti nisu svih ovih godina znali stvoriti priču. Nije ih sramota što američki turisti ne znaju da je Sjedinjenje Američke Države prva priznala Dubrovačka Republika, jednako kao što francuski turisti ne znaju da su Napoleonove trupe na prevaru ušle u Dubrovnik, a što je bio početak ukidanja Republike, jednako kao što Englezi ne znaju legendu o Richardu Lavljeg Srca i Lokrumu.

Što se može kad u Kraljevu grudobranu vrijedi ona stara prema kojoj mudrac vidi stvari na početku, pametan na sredini, a budala na kraju.

Kuku kad ga nema, kuku kad ga ima, odnosno kad se najavljuje da će se urediti, tako bi se mogla opisati potreba za javnim zahodom u povijesnoj jezgri, barem kad se promatra iz prizme ugostitelja. Inače, smo navikli da većinu ugostitelja u povijesnoj jezgri uvijek nešto smeta, ali kad smetnju vide u javnom zahodu koji se nije još niti uredio, a kamoli otvorio, tada se s pravom može postaviti pitanje što ti ljudi više uopće hoće?!
Naime, iako je Grad trebao kupiti prostor u Ulici Cvijete Zuzorić te ga prenamijeniti u javni zahod, gradonačelnik je na ovotjednom sastanku s ugostiteljima rekao da Grad sad nema šest milijuna kuna za javni zahod pa tako ispada da je kupnja tog prostora i njegova prenamjena na dugome štapu. No, kako u samoj povijesnoj jezgri neki prostor mora biti preuređen u javni zahod, jer su potrebe za njim, s obzirom na veliki broj posjetitelja, zaista velike, postavlja se pitanje hoće li se uvijek neki ugostitelji buniti jer im je u neposrednoj blizini lokala planiran zahod i hoće li gradske vlasti uvijek uzmicati pred zahtjevima ugostitelja, jer žalosno je da je u Gradu iznimnih potencijala, ugostiteljstvo odnosno uslužna djelatnost, osnovni biznis.

„Ako vi ne želite zahod, neće ga biti”, tako je gradonačelnik na ovotjednom sastanku odgovorio ugostiteljima, posebice onom koji je zabrinut zbog zahoda u neposrednoj blizini svog lokala jer ima bez Michellinovu preporuku pa smatra da nije primjereno da mu je zahod blizu.

Inače, prostor u vlasništvu Republike Hrvatske u Ulici Cvijete Zuzorić od oko 100 kvadrata Grad je u svibnju planirao za 807 tisuća eura otkupiti od države te ga prenamijeniti u javni zahod. No, od tog posla barem za sad neće biti ništa jer je gradonačelnik kazao kako zbog nedavne kupnje Dubravke i Mimoze u proračunu nema šest milijuna kuna za kupnju prostora kojega bi potom Grad, odnosno Čistoća prenamijenili u zahod.

Povijesna jezgra, prema ranijim izjavama gradonačelnika u prostoru u Ulici Cvijete Zuzorić trebala je za sezonu 2020. dobiti „zahod s pet zvjezdica”. Gradonačelnik nije precizirao hoće li ga Ministarstvo državne imovine pričekati i prodati Gradu prostor kad u proračunu za tu namjenu bude novca, ali ostaje činjenica da u povijesnoj jezgri jedan prostor mora biti prenamijenjen u javni zahod jer broj posjetitelja je u ljetnim mjesecima prevelik, a svi oni moraju negdje obaviti svoje fiziološke potrebe.

Svjestan je toga i gradonačelnik pa njegovu izjavu ugostiteljima iz koje proizlazi kako zahoda neće biti ako ga oni ne žele, ne treba baš doslovce tako i shvatiti. Prije će biti da se i sam gradonačelnik malo zaletio.
„Zahod od pet zvjezdica”, kakav želi gradonačelnik i kakav Grad zaslužuje, svakako mora biti smješten u prostoru nešto većih dimenzija, poput ovoga od 100 kvadrata u Ulici Cvijete Zuzorić. Neovisno o njegovoj poziciji, u skučenu prostoru sa 150 lokala izvjesno je da će uvijek blizu njega biti neki restoran pa će u tom slučaju i ti ugostitelji poput onih iz Ulice Cvijete Zuzorić reći gradonačelniku kako bi bilo jako nezgodno kad bi ljudi sjedili u lokalima i gledali javni wc.

Ako će to biti „zahod s pet zvjezdica”, neovisno o njegovoj lokaciji, ne bi trebao ugostiteljima predstavljati tako veliki problem kakvim ga oni nastoje prikazati, navodeći nebuloze kako nigdje u svijetu javni zahod nije u centru grada. Kažu neki od njih da su puno putovali i nigdje nisu vidjeli javni zahod u centru grada. Ili nisu dobro gledali ili su putovali po nekim čudnim gradovima jer su javni zahodi u centrima gradova posve normalna stvar, a drugi je par rukava što nisu baš svi vrhunski sređeni i čisti.

Uostalom, već u portu imamo javni zahod smješten uz ugostiteljski objekt, a vlasnik tog objekta javno nikad nije pravio problem što je do njegova lokala smješten javni zahod, što znači da se, kad se zna, može poslovati i do zahoda. Ako su njegova vrata zatvorena, ako je čist i uredan i iz njega se ne šire miomirisi što je problem gledati u zahod? Prije će biti da su od zahoda veći problem stolovi za koje su gradske uprave svih ovih godina dozvoljavale da se baš svugdje postavljaju pa i na mjestima na kojima ih ne bi trebalo biti.

Da su stvari krivo postavljene najbolje svjedoči nedavni primjer ugostitelja koji je prešego, odnosno skratio noge od stolica i stolova ispred svoga lokala kako bi te stolice i stolovi mogle stati na skaline. Dok su se svi zgražali nad prešeganim nogama od stolica, nitko se nije zapitao zašto se uopće dozvoljava postavljanje stolova i stolica po skalinima. Nije to jedini primjer, jer kad može stolove i stolice po skalinima može držati ugostitelj na Putu od Bosanke, što ne bi mogao i ovaj na skalinima u povijesnoj jezgri. Taj primjer zapravo najbolje zrcali koliko su nadležni prešli mjeru u želji da svima udovolje, ali i da u proračun preliju što više novca od zakupa javnih površina.

Inače, gradonačelnik je ugostiteljima kazao kako će s njima o zahodu još razgovarati. Ugostitelje bi uoči sezone koja će se tek zahuktati od zahoda malo više trebali brinuti rezultati istraživanja koji su im prezentirani na sastanku s gradonačelnikom, a u kojem su gosti iz Velike Britanije, iz koje nam inače dolazi najviše turista za gastronomsku ponudi naveli da je pretežito bila lošije kvalitete. Nezadovoljavajućom su je ocijenili Francuzi, Nijemci i Španjolci. Zanimljivo, dobrom su je ocijenili Amerikanci, ali taj podatak najbolje zrcali kakva nam je gastronomska ponuda, odnosno da se bazira na brzoj prehrani, na kakvu su uostalom Amerikanci i navikli. Da je tome tako svjedoči i miris prepriganog ulja koji se u ljetnim mjesecima širi iz svakog kantuna u Gradu.

Michellinove preporuke? Ugostitelji strahuju da će ostati bez njih jer su im lokali u blizini budućeg javnog zahoda, ali nije to baš tako. Michellinovi inspektori restorane inače posjećuju u tajnosti, a jednom kad u njemu nešto naruče, preporuku i zvjezdicu daju na osnovu onog što im je servirano, inerijer, baš kao i obližnja panorama, uopće ih ne zanima. Nekako su više koncentrirani na vještinu pripreme hrane, kreativnosti, kombinaciji začina, kvaliteti sastojaka i cijenama jela, odnosno onim što kad je u pitanju gastronomska ponuda i vještina pripremanja jela u većini objekata u povijesnoj jezgri i nije na zavidnoj razini.

Dubrovnik će uskoro postati vodeći grad u korištenju Smart tehnologije i to u sektoru parkinga. Sveobuhvatnim projektom vrijednim preko 3 milijuna kuna tvrtka Sanitat će obuhvatiti sva parkirališta u vlasništvu Grada postavljanjem ukupno 1.912 senzora, koji će biti povezani s aplikacijom dostupnom za mobilne uređaje.

Putem pametne aplikacije građani će imati uvid u raspoloživost slobodnih mjesta po zonama, plaćanju povlaštenih i drugih parkirnih karata, ali i brojne druge mogućnosti koje će nuditi u samoj aplikaciji.

Sam projekt izuzetno je zahtijevan, te je poseban izazov bio pronaći odgovarajući model po kojem će se raditi zbog zahtjevnih uvjeta, koje mi u Dubrovniku imamo. Realizacijom ovog projekta Dubrovnik će postati jedini u cijelosti pokriven grad smart parking tehnologijom kao i grad s najvećim brojem parkirnih mjesta pod naplatom koja su obuhvaćena ovim projektom.

Za potrebe ugradnje Smart parking senzora i ocrtavanje parkirališnih mjesta bit će potrebna i suradnja građana.

Parkirališna mjesta će se ocrtavati dan prije postavljanja senzora u večernjim satima (od 22:00 do 10 sati sljedećeg dana) do kada bi trebali biti postavljeni i senzori, a već od 18:00 sati će građani pojedinih zona biti pozvani i zamoljeni da izmjeste svoje automobile u tom periodu. Dnevno će se postavljati po 50 (pedeset) senzora, kako bi što manje opterećivali dostupna mjesta za građane.

Ocrtavanje parkirališta i postavljanje senzora provodit će se od 15. travnja do 13. lipnja 2019. po sljedećem rasporedu:

Napominjemo da je terminski plan okviran, budući izvođenje radova ovisi o vremenskim prilikama.

Cilj Smart parking projekta je podići razinu pružanja parkirališnih usluga na jedan visoki nivo svjetskih razmjera te ponuditi našim građanima cjelovitu uslugu koju pruža moderna tehnologija.

Unaprijed molimo sugrađane za strpljenje i suradnju.

Sanitat Dubrovnik d.o.o.

Nakon što je palmina pipa poharala palme na dubrovačkom području, pojavio se drugi nametnik koji je zaprijetio stablima alepskog bora. Zbog mediteranskog potkornjaka, odnosno zakašnjele reakcije nadležnih u Splitu, na Marjanu je u dvije godine posječeno 20 tisuća stabala i još uvijek se sijeku. Park šuma Marjan za Splićane je svetinja kao park šuma Velika i Mala Petka za Dubrovčane, a osim Petke i velike površine u Rezervatu Lokrum pokrivene su stablima alepskog bora, kao i brojne zelene površine po Gradu koje održava Vrtlar.

No, za razliku od splitskih, u Dubrovniku su nadležni ovaj problem itekako ozbiljno shvatili te sustavno provode monitoring stabala kako bi spriječili pojavu mediteranskog potkornjaka.

NA LOKRUMU POSJEČENA SAMO 32 STABLA

Još je ove zime Rezervat Lokrum proveo monitoring borovih stabala nakon kojeg je utvrđena prisutnost mediteranskog potkornjaka na otoku. Stabla se od tada sustavno nadziru i nove pojave ovog nametnika nisu primijećene potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.
- Mi smo odmah nakon informacije o pojavi mediteranskog potkornjaka na Marjanu i provedenog istraživanja, stupili u kontakt s našim renomiranim stručnjakom dr.sc Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta i započeli s monitoringom stabala alepskog bora na Lokrumu. Istraživanjem provedenim tijekom prošle godine zaista je utvrđena prisutnost potkornjaka i to onog mediteranskog koji je opasan, ali se srećom nije uspio masovno razmnožiti. Odmah smo, još u vrijeme niskih temperatura, postavili feromonske klopke i pristupili sječi doznačenih zaraženih stabala. Posjekli smo tako 32 stabla, što je samo mali postotak borove vegetacije na Lokrumu. - kazao je Grilec, naglasivši kako se na Lokrumu kontinuirano provodi nadzor stabala.

- Posječena građa je složena u šumski red i pokrivena insekticidnim mrežama. Sad kontinuirano vršimo nadzor i primjenjujemo preventivne mjere kako bismo spriječili daljnju širenje ovog nametnika. - rekao je Grilec.

NA PETKI NEMA POTKORNJAKA, ALI IMA SRČIKARA

Stručnjaci inače kažu nije teško primijetiti da je stablo alepskog bora nastanio, odnosno napao potkornjak. Osim što se na kori stabla mogu primijetiti rupe s ostacima piljevine, promjene se mogu uočiti i na krošnjama, odnosno iglicama borova koje sušenjem postaju smeđe. Žućkastih i smeđih iglica ima i na borovima u park šumi Velika i Mala Petka, ali je monitoringom utvrđeno, a potvrdili su to iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, kako na Petki nema potkornjaka.

„Tijekom kasne jeseni 2018. u području park šume Velika i Mala Petka uočena je pojava sušenja pojedinačnih stabala alepskog bora koja ipak nije predstavljala alarm za pojavu mediteranskog potkornjaka, a čija je nepovoljna aktivnost prisutna u šumama alepskog bora u cijeloj Dalmaciji. S ciljem utvrđivanje uzročnika sušenja pojedinih stabala JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ je u suradnji s dr.sc. Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta obavila je pregled terena 20. veljače kada je utvrđeno da je broj polusuhih ili suhih stabala vrlo nizak iz različitih razloga, što je normalna pojava prirodne selekcije u šumskom ekosustavu.” - naveli su iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.
Također su naveli kako je „pregledom terena utvrđeno da su borovi s parcijalno osušenim krošnjama, često raspoređeni u grupama, smješteni na južnoj strani park šume, sa simptomima oboljenja iglica, odnosno žućenja i smeđenja iglica. Kod pojave sušenja borova interesantno je da se ista ne širi uvijek na cijelu krošnju, već je na stablu prisutan razmjerno velik dio zelenih iglica bez simptoma bolesti. Parcijalno sušenje krošnje snažno utječe na vitalnost stabla pa ona mogu biti podložna napadu gljiva ili kukaca, međutim takvih je primjera dosad malo zabilježeno”.

Ipak, iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ naglašavaju kako „stanje u park šumi Velika i Mala Petka nije zabrinjavajuće, uz važnu napomenu da pojava mediteranskog potkornjaka nije zabilježena, ali je prisutna vrsta primorskog borova srčikara koja manje - više ne gradi velike populacije koje mogu ugroziti šumu”.

Kad su u pitanju stabla alepskog bora na Petki novi je monitoring planiran već u svibnju, a poduzete su i zaštitne mjere koje podrazumijevaju postavljanje feromonskih klopki iz kojih se ulov svakog tjedna šalje na analizu u Hrvatski šumarski institut. Uzroci sušenja iglica alepskog bor, ističu iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, bit će poznati za mjesec dana.

I VRTLAR PO GRADU OBAVIO MONITORING

Nadzor borovih stabala na gradskim površinama, koje ugovorno održavaju, proveli su i djelatnici Vrtlara, a potkornjake nisu pronašli. U odgovoru na upit iz Vrtlara ističu kako su „još 14. veljače uzorke uzete s brojnih stabala poslali na analizu u zavod za zaštitu bilja gdje su stavljeni na naklijavanje te se rezultati laboratorijskog ispitivanja očekuju uskoro”.
Navode i kako su u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom, odnosno dr.sc. Milanom Pernekom, djelatnici Vrtlara još 20. veljače obišli određene površine na području Grada te sa stabala na kojima je primijećeno sušenje iglica izuzeli uzorke te ih poslali na laboratorijsko ispitivanje.

Iz Vrtlara ističu kako je u slučaju eventualne masovne pojave potkornjaka nužno poduzeti preventivne mjere poput propisnog zbrinjavanja zaraženog biljnog materijala na način da se dijelovi stabla ispile i prekriju insekticidnim mrežama.

KLIMATSKE PROMJENE KRIVE ZA POJAVU POTKORNJAKA

Inače, stručnjaci za pojavu potkornjaka krive klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje. Upravo je predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja u Hrvatskom šumarskom institutu dr.sc. Milan Pernek utvrdio kako je potkornjak kriv za sušenje 7 000 od ukupno 64 000 stabala alepskog bora na Marjanu, no nadležni u Splitu nisu ga na vrijeme poslušali, a njihova je zakašnjela reakcija razlog zašto je na Marjanu dosad posječeno 20 000 borovih stabala.

Kad je u pitanju potkornjak, on je inače rasprostranjen u Europi, središnjoj Aziji, zemljama Bliskog Istoka i Kini, ali je štete navodno radio samo po stablima mediteranskih zemalja. Potkornjak je inače vrstan letač koji u potrazi za oslabljenim drvetom preleti po nekoliko kilometara. Najčešće napada stabla borova koja su već oštećena zbog suše ili smrzavanja.

Bušenjem rupa ispod kore, stabla zapravo oštećuje mužjak kako bi izradio bračnu komoru za dvije ženke, a kad se one izlegu, bušenje nastavljaju mladi potkornjaci.

U dubrovačkom slučaju zakašnjelo se sa zaštitom palminih stabala pa ih u Dubrovniku skoro više ni nema, a zahvaljujući ogromnim naporima koje ulažu tamošnje vlasti, opstalo je samo njih nekoliko duž cavtatske rive. Kako smo na palmama naučili lekciju, stabla alepskog bora su pod stalnim monitoringom. Inače, kao prirodni neprijatelj potkornjaka navodi se djetlić koji se njima hrani. Stručnjaci ipak kažu da u slučaju Marjana djetlić nije bio djelotvoran.

Dva zlata za Francusku i Hrvatsku u konkurenciji judašica, te po jedno zlato za Belgiju, Ukrajinu i Rusiju u konkurenciji judaša prvog dana Europskog seniorskog kupa u Dubrovniku koji je okupio 235 natjecatelja iz 25 država sa četiri kontinenta.

Joran Schildermans iz Belgije bio je najbolji u kategoriji do 60 kilograma. Ostvario je svoj najveći uspjeh. Sa četiri pobjede je stigao do zlata. U finalu je dobio pet godina mlađeg francuskog reprezenativca Samuela Waizeneggera, koji je osvojio svoju prvu medalju na Europskim seniorskim kupovima. Ukrajinac Bekirbek Morgoyey i Nizozemac Tibo Volleman su bili brončani. Morgoyey je stigao do svoje prve medalje na Europskom seniorskom kupu, a Volleman do četvrte (srebro i tri bronce).

U kategoriji do 66 kilograma najbolji je bio Ukrajinac Oleksandr Moisei, koji je u finalu dobio sunarodnjaka, Artema Falkivskyja. Obojica su po prvi put na pobjedničkom postolju Europskog seniorskog kupa kao i Mihail Morohojev iz Srbije koji je osvojio broncu, dok je drugom osvajaču brončane medalje (Biagio Stefanelli iz Italije) ovo četvrta medalja s Europskog seniorskog kupa (zlato i tri bronce).

U kategoriji do 73 kilograma najbolji je bio Rus Rusian Osmanov koji je do zlata stigao s pet pobjeda. U finalu je bio bolji od Andrea Gismondo iz Italije, brončanog s Europskog mlađe seniorskog prvenstva (U23). Broncu je osvojio Mislav Krček iz Hrvatske i Graf Melikov iz Rusije.

Kod judašica zlato je u kategoriji do 48 kilograma osvojila Ana Viktorija Puljiz iz Hrvatske, europska kadetska i juniorska doprvakinja. Srebro je pripalo Manon Urdiales iz Francuske, a broncu je izborila Priscilla Morand iz Mauricijusa, koja je bila treća na prvenstvu Afrike 2014. godine.

U kategoriji do 52 kilograma slavila je bivša europska prvakinja, osvajačica brojih medalja na najvećim svjetskim turnirima (Masters, Grad Prix), Francuskinja Bonna Penelope. Ona je u finalu dobila Tamaru Silvu iz Švicarske, dok su brončane bile Paz Kafri iz Izraela i Julie Kemmink iz Nizozemske.

U kategoriji do 57 kilograma slavila je Francuskinja Gaetane Deberdt. U finalu je dobila Lesley Koorn iz Nizozemske. Brončane su bile Myriam Blavier iz Belgije i Stephanie Walker iz Velike Britanije.
U kategoriji do 63 kilograma zlato za Ivu Oberan iz Hrvatske, koja je do svog najvećeg uspjeha stigla pobjedom protiv Adi Grossman iz Izraela, europskom doprvakinjom U23. Brončane su bile Romee Den Hartog iz Nizozemske i Zarja Tavčar iz Slovenije. Oberan je do zlata stigla sa četiri pobjede.

U nedjelju, 14. travnja, u Gospinom polju će se boriti judašice u kategorijama do 70, do 78 i preko 78 kilograma te judaši do 81, do 90, do 100 i preko 100 kilograma. Program počinje u 11 sati, a nakon završetka eliminacijskih borbi kreće finalni blok.

DPP

Grad Dubrovnik je domaćin Europskog seniorskog kupa u judu na kojem će u Sportskoj dvorani u Gospinom polju ovog vikenda, 13. i 14. travnja, nastupiti 274 judoke iz 26 država sa četiri kontinenta. Na dubrovačkom tatamiju će se naći na natjecatelje iz Albanije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Kameruna, Kanade, El Salvadora, Francuske, Gabona, Njemačke., Velike Britanije, Mađarske, Izraela, Italije, Japana, Mauricijusa, Crne Gore, Nizozemske, Poljske, Rusije, Srbije, Slovenije, Švedske, Švicarske, Ukrajine i Hrvatske.

- Jako smo zadovoljni ovogodišnjim brojkama. Svake godine smo govorili kako očekujemo sve više i više natjecatelja i to se događa. – istaknuo je sportski direktor Europske judo unije te glavni tajnik Hrvatskog judo saveza Hrvoje Lindi.

- Svake godine sve više i više natjecatelja želi doći i nastupiti u Gospinom polju. Trudimo se biti dobri domaćini. Osim natjecatelja u Dubrovnik su stigli brojni treneri, veliki broj sudaca te službenih osoba. – naglasila je direktorica Europskog seniorskog kupa Klara Mitrović,.

- Hvala organizatorima, a brojke su potvrda kako već petu godinu uzastopno uspješno organiziraju ovo značajno natjecanje. Dubrovački judo ima dugu tradiciju. Nama je plan izgraditi novu sportsku dvoranu kako bi sutra mogli grad Dubrovnik mogao biti domaćin i većih natjecanja. – rekao je predsjednik gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica.
Potrebica, te pročelnik za sport Grada Dubrovnika Dživo Brčić istaknuli su kako je Europski seniorski kup u judu natjecanje od iznimnog značaja za Grad Dubrovnik.

- Grad Dubrovnik je prvi grad koji iz boravšne pristojbe financira ovakva i slična velika sportska događanja. Prošle godine smo u najavi četvrtog izdanja Europskog seniorskog kupa to najavili, i to smo sad realizirali. Vjerujem kako ćemo izgradnjom nove sportske dvorane sutra olakšati posao organizatorima ovakvih velikih i značajnih sportskih događaja. – naglasio je Brčić.

Europski seniorski kup podržava i Dubrovačko-neretvanska županija.

- Želim čestitati na odličnoj organizaciji prethodnih kupova. Povećane brojke potvrđuju kako su radili odlično. Zadovoljstvo mi je što se naša županija može pohvaliti uspjesima judoka. Čestitam na tome treneirima i vodstvu klubova. Županija podupire sport. Nastavit ćemo to i dalje. – rekla je zamjenica župana Žaklina Marević.
Na konferenciji za novinare bile su i dvije uspješne mlade judašice i reprezentativke, članica Župe dubrovačke Iva Oberan te Petrunjela Pavić, članica Judo kluba Dubrovnik 1966., organizatora turnira.

Godina je počela uspješno. Osvojila sam naslov seniorske prvakinje Hrvatske, osvojila dvije medalje n- a europskim kupovima. Na juniorskom prvenstvu sam bila treća. Prošli vikend u Lignanu sam izgubila u 2. kolu. Nadam se kako će ovaj vikend biti uspješniji nego prošli. – poželjela je Iva Oberan.

Petrunjela Pavić je također nanizala dosta uspjeha u posljednje vrijeme. Osvojila dvije medalje na Europskim juniorskim kupovima, osvojila naslov juniorske prvakinje Hrvatske. Sad je osma juniorka svijeta.
- Naporno se radi. Raduju posljednji rezultati. – rekla je kratko Petrunjela Pavić.

Brojna poznata imena iz svijeta juda će nastupiti na Europskom seniorskom kupu u Gospinom polju.
Trebalo bi vremena i vremena za nabrojiti što su sve ostvarile judoke koje će nastupiti u Dubrovniku.

- Dosta je uspješnih natjecatelja. Francuska stiže u jakom sastavu. Što se tiče hrvatskog juda imamo pet olimpijskih kandidata. Utrka za nastupom na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. počela je ove godine i završava u lipnju iduće. Nezahvalno je prognozirati, ali očekujem kako ćemo imati trojicunaših judoka na Olimpijskim igrama. – rekao je Lindi.

Program Europskog seniorskog kupa u Dubrovniku: u subotu, 13. travnja, eliminacijske borbe počinju u 10 sati, a finalni blok u 16 sati. Ceremonija otvaranja je u 12 sati. U nedjelju, 14. travnja, eliminacijske borbe počinju u 10 sati, a finalni blok 15 minuta nakon završetka eliminacija.

DPP

U kampanju za izbore za Europski parlament HNS je krenuo iz Dubrovnika konferencijom za novinare na kojoj su prioritete i ciljeve predstavili nositelj liste te međimurski župan Matija Posavec i predsjednica dubrovačkog HNS-a i kandidatkinja za Europarlament Nataša Gabričević.

Nositelj HNS-ove liste Matija Posavec istaknuo je uvodno kako tijekom kampanje za Euroizbore koji će se održati 26. svibnja, HNS promovirati nove vrijednosti, nove sadržaje i nove ljude.

- Kad govorimo o novim vrijednostima i novim politikama onda govorimo o čisto jednoj drugačijoj paradigmi, da unesemo jednu kulturu, pristojnost i neke nove standarde na hrvatski politički prostor, u svakoj našoj regiji. – rekao je Posavec, dodavši kako je potrebno povezivati i promovirati Hrvatsku u okvirima Europske unije jer su njene institucije, posebice Europski parlament, mjesta gdje se donose ključne odluke za život svakog građanina Europske unije.
- Kad govorimo o novim ljudima, onda govorimo o ljudima koji su izuzetno uspješni u svojim lokalnim sredinama, možda nedovoljno nacionalno prepoznatljivi, ali ljudi koji zastupaju vrijednosti svoga zavičaja, svoga kraja i koji su ostavili kvalitetan trag i spremni su za nacionalnu i za europsku razinu. Što se tiče dubrovačkog kraja, jedna od takvih je i Nataša Gabričević, koja je iznimno uspješna i dokazana u javnom i privatnom sektoru, koja ima vrhunski potencijal da sve one vrijednosti koje zastupa u životu i poslu unese i na političku scenu Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske. – rekao je o Posavec, izrazivši snažnu podršku Gabričević i „ekipi mladih, vrijednih i sposobnih ljudi koji, svatko na svojim pozicijama, daju rezultate“.

Posavec je istaknuo kako je cilj HNS-a osvojiti jedan mandat u Europskom parlamentu, a kako bi sa svoje lokalne razine kroz europske institucije nastavili rad na ravnomjernom razvoju Hrvatske, na uspješnijem korištenju EU fondova, većem naglasku na obrazovanje, umirovljenike, poljoprivrednike i poduzetništvo te kako bi se omogućilo rasterećenje od brojnih nameta i promovirala država u najboljem mogućem svjetlu.

Šesta kandidatkinja na HNS-ovoj listi za Europarlament Nataša Gabričević kazala je kako će naglasak kampanje u Dubrovniku i na jugu Hrvatske biti na kreativnim industrijama, zaštiti okoliša te rasterećenju poduzetnika.

- U Dubrovniku ćemo najviše govoriti upravo o kreativnim industrijama, poput projekta „Osjetite povijest” kojeg je HNS u Dubrovniku predstavio u siječnju i koji može jako dobro povezati mlade kreativce, dizajn i stare zanate. Bit će još puno takvih projekata i ja vjerujem da ćemo time privući birače da zaokruže listu broj 11 koju vodi Matija Posavec. – kazala je Gabričević, pozvavši birače da izađu na izbore za Europski parlament i svoj glas daju upravo listi HNS-a.

N.Metković