Prikazujem sadržaj po oznakama: europska komisija

Dubrovački odvjetnik Ivica Ban zbog trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku podnio je pritužbu Europskoj komisiji zbog povrede zakonodavstva Europske unije o okolišu te Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i pučkoj pravobraniteljici RH te Europskoj komisiji u svezi upravljanja ekološkom mrežom „Natura 2000” kao i zbog zbog povrede prava Europske unije.

Ban je u toj pritužbi naveo kako Dubrovačko - neretvanska županija i hrvatska Vlada zaštićene prirodne vrijednosti namjeravaju ugroziti realizacijom ekološki spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste koja bi prolazila poviše Rijeke dubrovačke.

„U navedenoj predstavci zamolio sam nadležne institucije za pomoć i podršku u zaštiti značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i izvora rijeke Omble te zaštićenog područja europske ekološke mreže "Natura 2000" – Paleoombla - Ombla, vrijednosti koje vladajuće strukture, Dubrovačko-neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske, namjeravaju ugroziti recentnom realizacijom, ekološki i u svakom drugom pogledu, spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje Rijeke dubrovačke.” - navodi Ivica Ban.

„Predmetna pritužba je podnesena zbog povrede prava Europske unije spornim odredbama članka 129g. i 129h. Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, o brzoj cesti Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, te zbog recentne realizacije spornog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i u neposrednoj blizini izvora rijeke Omble, te kroz zaštićeno područje europske ekološke mreže "Natura 2000" - Paleoombla-Ombla.
Sporni projekt je u suprotnosti ili neskladu s desetak direktiva i konvencija Europske unije kojih je Republika Hrvatske potpisnica ili ju obvezuju, a čije su odredbe povrijeđene spornim projektom izgradnje brze ceste Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, kao što su to razno-razne uredbe i konvencije o zaštiti voda, okoliša, prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, kulturne i prirodne baštine, arheološke baštine te zaštićenih područja i krajobraza.

Sporni projekt izgradnje brze ceste Osojnik - Karasovići, Dubrovačko -neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske namjeravaju financirati dijelom i iz sredstava fondova Europske unije, ali će se to teško ostvariti, jer taj projekt, osim što je u suprotnosti ili neskladu s nizom akata (direktiva i konvencija) Europske unije, istim se, osim toga, povrijeđuju i prava građana o čijoj zaštiti skrbi Europska unija, poput prava na zdravu vodu i okoliš te njihovu zaštitu, prava na zdravlje i zdrav život te prava na dobru upravu, koja je nepristrana, pravična, sasluša podnositelja zahtjeva i obrazlaže svoje odluke.” - naveo je odvjetnik Ivica Ban.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U sklopu projekta transformacije nekadašnje tvornice TUP kroz program Novi europski Bauhaus, danas su prostore u Gružu obišli Jens Blay i Katrine Daugaard Jørgensen, dvoje stručnjaka koje je Europska komisija dodijelila u interdisciplinarni tim zadužen za razvoj projekta. Cilj revitalizacije nekadašnjeg industrijskog pogona, prepoznate kao jedne od 20 najboljih projekata u Europi, je formiranje održivog modela „novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora“.

Uz preglede upravne zgrade i proizvodnih hala, u prostorijama DURA-e stručni tim je održao radionicu kako bi se sagledalo trenutno stanje tvornice TUP, otvorila široka rasprava o očekivanim rezultatima te pravilno i pravovremeno isplanirale nadolazeće aktivnosti u skladu sa zacrtanom vizijom Grada Dubrovnika za ovo područje. Cilj Grada je da prostori TUP-a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja, ali istovremeno i centar stvaranja novih radnih mjesta gdje se fokus miče s uslužne gospodarske djelatnosti na kreativnu industriju. Kroz projekt će se izraditi sva potreba dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni sadržaji na području TUP-a uključujući filmski studio, koji se planira urediti u jednoj od TUP ovih hala.

Na obilasku i na radionici su sudjelovali i projektni koordinator Aleksandar Vicko te članovi interdisciplinarnog tima - predstavnici Grada Dubrovnika, TUP-a, visokoobrazovnih institucija, privatnog sektora, kulturnih institucija i Dubrovačke razvojne agencija DURA-e.

Europska komisija za potrebe projekta imenovala je relevantne stručnjake u svojim područjima koji će različitim znanjima i vještinama doprinijeti razvoju i maksimalnom iskorištavanju potencijala bivšeg industrijskog pogona.

Jens Blay ima više od 20 godina iskustva u međunarodnoj suradnji, komunikaciji i transferima kao savjetnik, poduzetnik, akademik, govornik, suorganizator konferencija i događanja, međunarodnih izaslanstva u Europi, Australiji, Aziji i Sjevernoj Americi. Također ima 15 godina iskustva u akademskoj zajednici kao gostujući profesor na Sveučilištu za umjetnost u Berlinu i CityScienceLab na Sveučilištu HafenCity u Hamburgu, u domeni digitalne tranzicije, ekonomija sadržaja, pametnih gradova, pametne kulture.

Katrine Daugaard Jørgensen je voditeljica tima u Henning Larsenu, međunarodnom studiju za arhitekturu, pejsaž i urbanizam, naglasak stavljaju na spoj kreativnosti i eksperimentiranja, uvijek gledajući na trajan utjecaj zajednice i njihova okruženja.

Podsjetimo, u sklopu EU inicijative „Novi Europski Bauhaus“ Grad Dubrovnik je u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om prijavio projekt Revitalizacije Tvornice ugljeno grafitnih i elektro kontaktnih proizvoda (TUP-a) koji je od Europske komisije odabran kao jedan od 20 najboljih projekta u Europi. Novi Europski Bauhaus je kreativna i interdisciplinarna inicijativa koja povezuje Europski zeleni dogovor sa životnim prostorima i iskustvima.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Europska komisija je u srijedu registrirala Europsku građansku inicijativu kojom se traži poduzimanje mjera za „društvo bez duhana i ovisnosti o pušenju do 2030. godine”. Komisija je odobrila inicijativu pod nazivom „Poziv za postizanje okruženje bez duhana i za prvu europsku generaciju bez duhana do 2030. godine”.

Organizatori inicijative pozivaju Komisiju da predloži zakone kako bi se nove generacije Europljana spriječilo da postanu ovisne o duhanu.

Europska građanska inicijativa omogućuje građanima Unije da upute prijedlog Europskoj komisiji o donošenju pravnoga akta ako skupe najmanje milijun potpisa građana iz najmanje jedne četvrtine država članica, pri čemu se inicijativa može odnositi samo na područja u okviru ovlasti Europske komisije.

Organizatori inicijative moraju biti građani EU-a koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasa na izborima za Europski parlament, a u skupini organizatora treba biti najmanje sedam osoba iz različitih država članica. Da bi se neka građanska inicijativa pokrenula, potrebno je prikupiti najmanje milijun potpisa podrške iz najmanje 7 zemalja članica u roku godine dana nakon čega se od Europske komisije može zatražiti postupak pokretanja novog ili izmjene postojećeg zakonskog akta.

Ako inicijativa uspije prikupiti milijun potpisa, Komisija je dužna predložiti tražene zakone ili odbaciti tu mogućnost uz obrazloženje zašto to čini.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 14 Ožujak 2022 03:56

Šuica: Europa nije kompletna bez zapadnog Balkana

Na konferenciji o budućnosti Europe sudjelovali su i građani zemalja zapadnog Balkana, a potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica istaknula je za Hinu da bez njih Europa i konferencija o njenoj budućnosti ne mogu biti kompletni.

Izvršni odbor Konferencije o budućnosti Europe odlučio je da zemlje članice tijekom Konferencije rade i sa zemljama zapadnog Balkana. Iako njihovi građani nisu mogli sudjelovati na panelima europskih građana, oni su mogli ostavljati svoje prijedloge na višejezičnoj digitalnoj platformi jer nije bilo geoblokiranja. Uz to, šest država zapadnog Balkana bilo je pozvano da sudjeluje na plenarnim sjednicama.

- Građani EU-a imali su pravo izraziti svoje ideje na platformi te smo na isti način to omogućili zemljama zapadnog Balkana, jer ako govorimo da Europa nije kompletna bez zapadnog Balkana, kako onda možemo njih ne uzeti u obzir. - naglasila je za Hinu potpredsjednica Komisije Šuica i supredsjedateljica Konferencije o budućnosti Europe.

Predstavnici vlada nekih od tih zemalja odazvali su se pozivu, a neki nisu. Šuica je navela kako su se odazvale Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina i napomenula da je doprinos iz tih zemalja važan, no da je ipak manji od doprinosa ostalih zemalja "budući da njihovi građani nisu mogli sudjelovati na panelima".

Na plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu sudjelovali su i ukrajinski građani, a Šuica je napomenula da je Europska unija time htjela poslati snažnu poruku Ukrajini.

- Ovo su neviđeni razmjeri paketa sankcija koje smo donijeli. EU radi sve što je u našoj nadležnosti i mogućnosti. - rekla je Šuica.

No, napomenula je također da ovdje nije riječ samo o EU već da je važna i suradnja s partnerima – Sjedinjenim Državama, Japanom, Kanadom i Australijom, s kojima se radi na zajedničkom „ujednačavanju sankcija za Rusiju, koja je agresor u Ukrajini“.

- Naravno da šaljemo i poruku solidarnosti i sigurni smo da je Ukrajina dio Europske unije, ali reforme se ne mogu događati u toku rata. Prema tome, bilo bi iluzorno u ovom trenutku reći da će oni postati članicom, ali da smo sigurni da oni pripadaju u ovaj dio svijeta, da smo sigurni da oni dijele jednake vrijednosti s nama – jesmo. - rekla je Šuica.

Šuica je rekla kako, nakon što Konferencija završi 9. svibnja, slijedi najsloženiji dio. Kako kaže, sada je potrebno te prijedloge, zajedno s prijedlozima koji su pristizali na višejezičnu digitalnu platformu i zajedno s prijedlozima koji će doći iz nacionalnih država „ukomponirati u klastere i onda predati institucijama koje su nadležne za to“.

Napomenula je da je ovaj dio težak zato što nema međusobnog glasovanja te da je ovo „prvi put da tri europske institucije, Komisija, Vijeće i parlament, zajedno rade na ovako jednom velikom projektu kojim želimo promijeniti na bolje funkcioniranje EU-a“.

Za Konferenciju je rekla da će se u nekom obliku nastaviti, a ono što ona predlaže jest da se barem ostavi višejezična digitalna platforma kao stalni instrument. No, problem kod nje je digitalna pismenost.

- Živimo u vremenu kada se u svakoj sekundi ili minuti vijesti mijenjaju i jednostavno ne možemo građane ostaviti na čekanju četiri ili pet godina. - rekla je Šuica.

- Najviše prijedloga na toj platformi ostavljali su građani u dobi od 19 do 39 godina, što znači da možda neki stariji europski građani nisu dovoljno upoznati, nisu dovoljno digitalno pismeni, što znači da nam tu nedostaje jedna komponenta. - primijetila je.

- Mi ne želimo narušiti predstavničku demokraciju, već je želimo osnažiti s glasovima građana jer živimo u digitalnom dobu. - zaključila je potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno

Hrvatski  eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zatražio je reakciju Europske komisije na novi „Zakon o kulturnom nasleđu“ Republike Srbije u kojem ta zemlja prisvaja hrvatsku  kulturnu baštinu, odnosno dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je nedavno „Zakon o kulturnom nasleđu“, koji uključuje i članak 23. kojim se otvoreno svojata dubrovačka književnost te ističe njezina navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost. Sporni zakon je iniciralo srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja na čijem je čelu Maja Gojković, jedna od utemeljiteljica Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsjednica Vlade Slobodana Miloševića, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

Ressler je to ocijenio očitim posezanjem za hrvatskom kulturnom baštinom, o čemu je informirao povjerenika za proširenje Olivera Varhelya i povjerenicu za kulturu Mariyu Gabriel. Zatražio je i da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita ispunjava li Srbija sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

„Srbijanske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susjednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, bit će sve udaljenija od Europske unije, ali i europske civilizacije“, istaknuo je Ressler, priopćio je ured zastupnika.
 
(Hina)

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 01 Ožujak 2021 18:00

EK odobrila financiranje Aglomeracije Dubrovnik!

Europska komisija objavila je danas svoje odobrenje za projekt Aglomeracije Dubrovnik. Naime, nakon što je Aglomeracija prošla sve potrebe procedure i dobila sve suglasnosti, nakon samog potpisivanja ugovora za Aglomeraciju Europska komisija trebala je još jednom dati svoju konačnu suglasnost na cijeli projekt. Stoga je današnjim činom uklonjena i posljednja prepreka za pokretanje ovog kapitalnog projekta Vodovoda Dubrovnik.

„Europska komisija danas je odobrila ulaganje u iznosu od 60 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za nadogradnju infrastrukture za vodoopskrbu, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u Dubrovniku i oko njega.” - piše u priopćenju Europske komisije.

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je:
- Ovim će se projektom stanovnicima osigurati pristup pitkoj vodi i smanjiti gubitci vode, kao i povećati komercijalna i turistička privlačnost područja čime će se poboljšati lokalni društveni i gospodarski razvoj. Kohezijskom politikom nastoje se pronaći konkretna rješenja za lokalne izazove.

„Radovi na vodoopskrbi uglavnom obuhvaćaju Dubrovnik, ali uključuju i općine koje opskrbljuju sustavi Zaton-Orašac-Elafiti i Moševići-Visočani, dok dio projekta koji se odnosi na otpadne vode pokriva samo aglomeraciju grada Dubrovnika. Projektom će se pridonijeti usklađenosti s Direktivom EU-a o vodi za piće, Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktivom o podzemnim vodama i Okvirnom direktivom o vodama. Više pojedinosti o ulaganjima koja financira EU u Hrvatskoj dostupno je na platformi otvorenih podataka.”- piše u priopćenju EK.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Voditeljica Predstavničkog ureda Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu Nikolina Trojanović nastavlja svoju karijeru u odjelu za proračun Europske komisije.

Županijski ured u Bruxellesu ustrojen je od 2010. godine u cilju promoviranja i zastupanja interesa DNŽ u političkom i gospodarskom središtu Europske unije.

Ured već deset godina obavlja informativne i promotivne aktivnosti, prikuplja relevantne informacije o programima Europske unije, europskom zakonodavstvu kao i o raznim događajima u institucijama EU koje su od važnosti za Dubrovačko-neretvansku županiju. Uz informativne i promotivne aktivnosti, kroz mreže regionalnih ureda, Predstavnički ured DNŽ sudjeluje u traženju projektnih partnera za ostvarivanje projektnih ideja i uključivanju u projekte koje provode drugi regionalni predstavnički uredi u Bruxellesu.

Na sastanku u Ranjini župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima raspravljao je o budućim aktivnostima Ureda nakon COVID-19 pandemije. Župan je pritom naglasio zadovoljstvo činjenicom, da je između ostalog, kroz Predstavnički ured DNŽ više od 80 studenata iz Dubrovačko-neretvanske imalo priliku sudjelovati u stručnoj praksi i iz prve ruke upoznati se s radom EU institucija što je značajna prilika za mlade obrazovane ljude, te izrazio zadovoljstvo činjenicom da su naši kadrovi prepoznati na razini institucija EU.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Europski parlament je sa 707 glasova za, 157 protiv i uz 89 suzdržanih zastupnika, potvrdio izbor nove Europske komisije u kojoj će Dubravka Šuica biti jedna od potpredsjednica. Nova Europska komisija imat će osam potpredsjednika, među kojima je troje izvršnih potpredsjednika. Jedna od potpredsjednica je i Dubravka Šuica, koja je zadužena za demografiju i demokraciju. Predsjednica Europske komisije bit će Nijemica Ursula von der Leyen.

Europska komisija bira se na petogodišnji mandat, a novi mandat počinje 1.  prosinca i trajat će do 31. listopada 2024.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Dubravka Šuica izabrana je za potpredsjednicu Europske komisije. Novoizabrana predsjednica EK Ursula von der Leyden danas je predstavila svoj tim i novi ustroj sljedeće Europske komisije.

Tri izvršna potpredsjednika imat će dvostruku ulogu, bit će ujedno potpredsjednici nadležni za jednu od tri ključne teme programa novoizabrane predsjednice i povjerenici.

Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans (Nizozemska) koordinirat će rad na Europskom zelenom planu. On će upravljati i klimatskom politikom, uz potporu glavnog direktora za klimatsku politiku.
Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager (Danska) koordinirat će cijeli program Europa spremna za digitalno doba i biti povjerenica za tržišno natjecanje, uz potporu glavnog direktora za tržišno natjecanje.
Izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis (Latvija) koordinirat će rad na gospodarstvu u interesu građana i biti povjerenik za financijske usluge, uz potporu glavnog direktora za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

Pet ostalih potpredsjednika su: Josep Borrell (Španjolska, sadašnji ministar vanjskih poslova Španjolske), novoizabrani visoki predstavnik/potpredsjednik, Snažnija Europa u svijetu; Věra Jourová (Češka, povjerenica u Junckerovoj komisiji), vrijednosti i transparentnost; Margaritis Schinas (Grčka, bivši član Europskog parlamenta, dugogodišnji dužnosnik Europske komisije), zaštita europskog načina života; Maroš Šefčovič (Slovačka, potpredsjednik u Junckerovoj Komisiji), međuinstitucijski odnosi i predviđanja; Dubravka Šuica (Hrvatska, članica Europskog parlamenta), demokracija i demografija.

Dubravka Šuica će s Komisijine strane predvoditi i rad na Konferenciji o budućnosti Europe.

D.M.

Objavljeno u Aktualno