Prikazujem sadržaj po oznakama: ivona michl

Slavica Grkeš treba podnijeti ostavku na mjesto vijećnice u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Ne samo zato što je privatni sukob s Ivanom Michl bio povod njezinu ataku na ravnateljicu Dubrovačkih muzeja na sjednici Gradskog vijeća, već i zbog toga što se upustila u bespravnu gradnju u Gradu, u Kunićevoj ulici.

Anonimna pisma nikad ne bi smjela biti predmet ili povod raspravama u predstavničkom tijelu, a baš su jedno takvo pismo, adresirano na gradonačelnika i vijećnike u Gradskom vijeću, vijećnici DDS-a Jasmin Deraković i Slavica Grkeš pokušali iskoristiti ne bi li se na posljednjoj sjednici povela rasprava o ravnateljici Dubrovačkih muzeja Ivoni Michl. Jednostavno rečeno, Deraković je svojim pitanjem o anonimnom pismu samo trebao pomoći Grkeš da dođe na svoje – da se povede rasprava o Michl, da je Mato Franković pred javnosti izriba. Podao plan nije se ostvario, gradonačelnik, a kasnije i predsjednik Gradskog vijeća, takvu raspravu nisu dozvolili.

VLASNIK/VLASNICA LAŽNOG PROFILA NA FB-U OPSJEDNUT/A IVONOM MICHL

Ima jedan profil na Facebooku, lažni je, naravno, a njegov kreator kao da je opsjednut Ivonom Michl. Ta opsjednutost očito je plod nekog sukoba s ravnateljicom. Za vlasnika tog anonimnog profila moglo bi se reći da je najveći neradnik u tim muzejima. Moglo bi se reći da je sve ono za što proziva druge zaposlenike i ravnateljicu. Jer treba dosta vremena za hodati po Dvoru, slikavati svaku glupost i pisati postove o ravnateljici neradnici koja terorizira dio zaposlenika. Posao za koji je plaćen i odgovoran mora patiti dok je toliko fokusiran na ravnateljicu. Kreator tog lažnog profila vjerojatno je i autor anonimnog pisma koje je toliko zaintrigiralo samo DDS-ove vijećnike Derakovića i Grkeš, iako su ga dobili i gradonačelnik i svi drugi vijećnici.

Kad je u pitanju sadržaj tog pisma, iako mu je okosnica otkaz koji je ravnateljica Michl dala jednoj zaposlenici, autor se u njemu obrušava i na druge zaposlenike, sindikalnog povjerenika, kućnog meštra i pravnicu, koji su, prema njemu, bliski ravnateljici.

Jest da su rijetki, ali u ovoj zemlji ipak postoje određeni ljudi koji su iza svojih tvrdnji stali imenom i prezimenom. Puno su zbog toga izgubili, ali su u svoj borbi ustrajali jer su imali dokaze, jer su bili u pravu. Oni koji se kriju iza anonimnosti tek su obične kukavice, često i podli klevetnici.

GRADSKA VIJEĆNICA POSTALA MJESTO ZA OSOBNI OBRAČUN VIJEĆNICE GRKEŠ S RAVNATELJICOM MICHL

Grkeš se nije držala građevinske dozvole jer je krenula nadograđivati umjesto da rekonstruira. U tome bi i uspjela da je susjeda kuće, koju je Grkeš kupila preko svoje tvrtke Dominium travel, nije prijavila konzervatorima. Oni su tu nelegalnu gradnju zaustavili i naložili Grkeš uklanjanje nadograđenog viška kvadrata. Susjeda je Ivona Michl.

Taj višak kvadrata koji joj je Michl prijavom konzervatorima „oduzela”, Grkeš je bio povod da s ravnateljicom Muzeja konačno poravna račune. I to je, ako smatra da ima nekakvo pravo, mogla učiniti privatno, ali ne u Vijećnici i ne kao gradska vijećnica. Moć koja iz politike proizlazi Slavici Grkeš nije smjela biti sredstvo za obračun s Michl. Ni s Michl ni s bilo kime tko joj je nekad negdje stao na žulj.

Inače, ovaj obračun s Michl podsjeća na obračun DDS-a s negdašnjim ravnateljem Dubrovačkog simfonijskog orkestra Perom Šišom. Iste su pritužbe i argumenti, samo su se promijenile metode. A i povod je isti – osobna netrpeljivost.

IMA LI ETIČKI KODEKS SMISAO AKO GRKEŠ OSTANE U GRADSKOM VIJEĆU?

Gradsko je vijeće inače još 2021. usvojilo Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Gradu Dubrovniku. Prema tom Kodeksu, nositelji političkih dužnosti trebaju se pridržavati temeljnih načela poput zakonitosti i zaštite javnog interesa. Trebaju biti odani lokalnoj zajednici te dužnosti očuvanja i razvijanja povjerenja građana u nositelje političkih dužnosti i institucije gradske vlasti u kojima djeluju. Trebaju biti čestiti i pošteni te se izuzeti iz situacija u kojima postoji mogućnost sukoba interesa. Prema Etičkom kodeksu zabranjeno im je koristiti svoje dužnosti, odnosno ovlaštenja koja iz njih proizlaze u svrhu ostvarivanja osobnog interesa ili privatnih interesa drugih osoba. Navodi se i kako su osobno odgovorni za svoje postupke.

Taj Etički kodeks nije zakon pa nema ni prekršajne ni kaznene odredbe, ali ima moralnu težinu. Postoji i tzv. Etički odbor koji bi trebao nadzirati poštuju li gradski vijećnici Etički kodeks. Hoće li se zbog slučaja Grkeš taj Etički odbor sastati? Prekršila je puno njegovih odredbi, ali to se neće dogoditi jer uzdrmalo bi koaliciju HDZ - DDS, a ona mora biti stabilna do novih izbora.

Treba ponoviti kako je anonimno pismo Grkeš kao gradska vijećnica pokušala iskoristiti kako bi poravnala račune s ravnateljicom Muzeja s kojom ima privatni sukob. Treba naglasiti kako se Grkeš kao vlasnica tvrtke Dominium Travel upustila u nelegalnu gradnju u Gradu u Kunićevoj ulici, u Gradu koji štiti UNESCO. Sve i da nije krenula u gradskoj vijećnici obračunavati se s Michl zbog osobnih sukoba, već sama činjenica da se kao gradska vijećnica upustila u ilegalnu gradnju i to usred Grada, dovoljna je da zauvijek napusti vijećničke klupe. Ovako, ilegalna graditeljica danas - sutra odlučivat će o nekakvim prostornim planovima, prenamjenama zemljišta i sličnim odlukama i usput vjerojatno držati pokoju moralnu prodiku.

Slavica Grkeš treba podnijeti ostavku na mjesto gradske vijećnice, a ne učini li to onda je jasno da su navedeni obrasci ponašanja njoj normalni. Žalosno je što su njeni postupci normalni i svima onima koji je još uvijek nisu pozvali da podnese ostavku.

Inače, za rabote u Kunićevoj Grkeš bi mogla zaraditi kaznenu prijavu za oštećenje kulturnog dobra. Konzervatori, koji su joj naložili da objekt vrati u prvobitno stanje trebali su je podnijeti. Možda i jesu, a ako nisu, netko kome je Grkeš stala na žulj, mogao bi to učiniti. To bi u konačnici bilo i etički i pravedno!

Istaknuvši kako prima puno anonimnih pisama, i u gradsku upravu i na kućnu adresu, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je kazao kako je nedavno dobio jedno pismo o ravnateljici Dubrovačkih muzeja. Što je u tom pismu anoniman netko napisao, Franković nije rekao, ali je istaknuo kako su navodi iz tog pisma, kao i svakog takvog koje dobije, provjereni.

- Dobio sam dopis neidentificirane osobe. Nije se potpisao taj koji piše primjedbe na ravnateljicu Dubrovačkih muzeja i mi smo izvršili nadzor i nismo utvrdili ništa problematično. Najveća odgovornost je na ravnateljici koja treba donositi odluke i za njih odgovarati. Ako se utvrde propusti mi ćemo to vrlo jednostavno riješiti. - rekao je Franković.

Iako je kazao kako nije ljubitelj anonimnih pisama, istaknuo je kako ih često dobiva.

- Često ih dobivam, i u gradu i na kućnu adresu. Nedavno sam dobio jedno od nekog zaposlenika gradske tvrtke i piše on, opisuje što mu smeta. Pa mu smeta kad mora redovno dolaziti na posao i čekirati se. Napisao je dvije stranice u pismu, a nije napisao u kojoj tvrtki radi. Ljudi su skloni pisanju anonimnih pisama. Ne znam zašto se, ako imaju problem, ne potpišu, jer nema legitimnije stvari, ali iz nekog razloga se ne potpisuju. Ipak, na nama je da provjerimo navode pa i one anonimne. - rekao je Franković.

Većinom glasova, protiv su bili članovi DDS -a, Ivona Michl imenovana je na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika ravnateljicom Dubrovačkih muzeja. Michl je imenovana iz drugog pokušaja, naime, ona je, kao jedina kandidatkinja, trebala biti imenovana još na prošloj sjednici Gradskog vijeća, ali o tome se na koncu nije odlučivalo. Kad se vide rezultati jučerašnjeg glasova postaje jasnije i zašto, DDS vjerojatno ni tada nije podržavao tu odluku kao što nije ni jučer.

Ivona Michl dolazi na mjesto ravnateljice nakon što je jedno vrijeme, poslije odlaska Julijane Antić Brautović na mjesto gradske pročelnice za kulturu, tu ustanovu vodila kao vršiteljica dužnosti ravnateljice.

Za ravnateljicu Dubrovačkih knjižnica imenova je Lucija Bjelokosić, koja je također jedno vrijeme, nakon što je bivša ravnateljica Jelena Bogdanović razriješena na vlastiti zahtjev, vodila tu ustanovu kao vršiteljica dužnosti ravnateljice.

dm

Varina Jurica Turk ponovo je izabrana za ravnateljicu Muzeja Domovinskog rata. Čelna osoba Javne ustanove Dubrovački muzeji nije izabrana jer je Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ ice JU Dubrovački muzeji povučen s dnevnoga reda sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrocvnika.

Prijedlog o povlačenju navedene točke s dnevnoga reda predložio je još na početku sjednice predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica što je većina i podržala.

Nakon što je Jurica Turk još jednom potvrđena za ravnateljicu Muzeja Domovinskog rata, Đuro Capior (SJG) pitao je Blaža Peza, predsjednika Odbora iza izbor i imenovanja zašto je točka o imenovanju u Dubrovačkim muzejima povučena s dnevnoga red i „tko je povukao ručnu”.

Odgovor od Peza Capor nije dobio jer mu je Potrebica rekao da je zloupotrijebio Poslovnik pa mu Pezo neće odgovoriti.

Inače, nakon što je sada već bivša ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović imenovana pročelnicom gradskog Upravnog odjela za kulturu za novu ravnateljicu trebala je biti imenovana Ivona Michl koja i v.d. ravnateljice nakon odlaska Antić Brautović te, prema neslužbenim informacijama, jedina koja se i prijavila na natječaj.

Priprema se i prva ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a zakazana je za 26. siječnja.

Dubrovački vijećnici na prvoj ovogodišnjoj sjednici, a osmoj po redu u ovom sazivu raspravljat će o 17 točki dnevnog reda, pred sjednicu će možda biti uvrštena još pokoja, a među predviđenima je i odabir laureta uz ovogodišnji Dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha.

Gradski vijećnici odlučivat će i o mjestu ravnatelja/ravnateljice Dubrovačkih muzeja nakon što je Julijana Antić Brautović imenovana pročelnicom za kulturu Grada Dubrovnika, a Ivona Michl vršiteljicom dužnosti ravnateljice te ravnatelju/ravnateljici Muzeja Domovinskog rata gdje je aktualna ravnateljica Varina Jurica Turk. Očekuje se kako će Michl i Turk biti ujedno i imenovane ravnateljicama, jer prema neslužbenim informacijama portala Dubrovnikpress jedine su se i javile na natječaj.

dm

Izložba „Cvijet u kamenu” autorica Ivone Michl i Matee Martinović otvorena je u tvrđavi Revelin u petak. Izložbu na kojoj su prikazani ulomci pleterne ornamentike s cvjetnim motivima iz fundusa Ranosrednjovjekovne zbirke dubrovačkog Arheološkog muzeja obrađeni s botaničkog i simboličkog aspekta, zajednički su realizirali Dubrovački muzeji i Prirodoslovni muzej Dubrovnik.

- Krajem 8. i početkom 9. stoljeća obrađivanjem kamena s funkcionalnom namjenom ukrašavanja najvjerojatnije se bave putujući majstori, dok od početka 10. stoljeća sa sigurnošću dokumentiramo formiranje jednoga jakog radioničkog središta unutar Grada, koje je djelovalo pod snažnim utjecajem benediktinskih zajednica. Karakteristika je dubrovačke radionice meko klesanje, bogatstvo geometrijskih motiva koji učvoreni češće u kombinaciji s biljnim motivima, a rjeđe sa životinjskima, čine nevjerojatnu ljepotu. – istaknula je viša kustosica Arheološkog muzeja Ivona Michl.

- Simboli unutar geometrijskih motiva postaju sredstvo komunikacije, a odnos majstora prema kamenu dovodi do nebrojenih kombinacija koje ocrtavaju duhovnost vremena u kojem su nastale. Izbor dekorativnih motiva kao i njihova modelacija daju impresivan broj simbola, pa čak, možemo reći, i cjelovit simbolički jezik. Dekorativni cvjetni i biljni elementi svedeni su na raspored motiva koje čine isprepletena loza, bršljanovi listovi s viticama, list akantusa i povijuše, palmete, cvjetovi ruže i ljiljana te karakteristični motiv virovite ruže. – naglasila je kustosica Prirodoslovnog muzeja Matea Martinović.

Restaurator za kamen Dubrovačkih muzeja Ivan Mladošić izradio je repliku križa iz crkve sv. Duha u Komolcu, kao i konzervaciju i restauraciju ulomaka pleterne ornamentike. Likovni postav uz višu kustosicu Ivonu Michl, potpisuju i preparator za drvo Dubrovačkih muzeja Željko Ćatić te muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubravka Tullio, autorica ilustracija koje prate izložbu. Svi elementi rekonstrukcija na izložbi djelo su Tehničke službe Dubrovačkih muzeja.

Izložbu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika dr.sc. Julijana Antić Brautović.

dpp

Izložba Dubrovačkih muzeja „U fotografskom atelijeru Antuna Miletića“ autorice Marine Filipović otvorena je za posjetitelje u Kneževu dvoru do 1. travnja 2021. Dubrovčanin Antun Miletić jedan je od najznačajnijih atelijerskih fotografa koji je djelovao u Dubrovniku od kasnih 1880 - ih pa sve do 1925. godine.

Na izložbi je prvi put javnosti prezentiran njegov višegodišnji fotografski rad i to kroz 400 fotografija, od kojih je dvjestotinjak iz fundusa Kulturno – povijesnog muzeja, a ostale su posudili privatni vlasnici i kolekcionari: Anka i Frano Kisić, Marijanka Knego, Mato Kukuljica, Nerio Rakigjija, Vladimir Šarić, Eduard Šuljak i Ivan Viđen.

Kasnih osamdesetih godina 19. stoljeća Miletić je otvorio fotografski atelijer u Gradu, koji se nalazio na prvom katu kuće u Ulici Cvijete Zuzorić, gdje je bilo i Dubrovačko radničko društvo. U svojem bogato opremljenom atelijeru ovjekovječio je ne samo Dubrovčane, Primorce, Župljane, Konavljane, nego i sve one koji su htjeli trajnu uspomenu na svoj boravak u Dubrovniku. Mnogobrojni sačuvani radovi svjedoče kako je pratio modu onoga doba u načinu portretiranja i opremanja atelijera.

Iako je ostao zapamćen kao atelijerski fotograf, Miletić je tijekom četrdesetogodišnje karijere nerijetko izlazio iz svojeg atelijera i snimao školske razrede, razna društva, proslave obljetnica, vjerske procesije, rođendane i ostale društvene događaje u Dubrovniku. Miletić je ujedno bio i prvi kroničar teatarskih zbivanja u Dubrovniku. U svojem je atelijeru snimio brojne scene iz predstava u kojima su glumci, odjeveni u kazališne kostime, vješto pozirali ispred oslikanih paravana.

Iza sebe je ostavio stotine fotografija na kojima je ovjekovječio važne, ali i manje važne trenutke iz života Grada i njegovih stanovnika.

Na izložbi je rekonstruiran i jedan dio atelijera Antuna Miletića u kojem se posjetitelji mogu fotografirati.

Likovni postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl, ilustracije je izradio Ivo Letunić, a skulpture Ivan Mladošić.

dpp