Prikazujem sadržaj po oznakama: izbori

Istraživanja javnog mijenja donedavno su upućivala kako bi netom osnovani Start Dalije Orešković mogao biti iznenađenje izbora za Europski parlament. No, startnu potporu birača od 3,4 posto u Startu nisu znali povećati. Njihov izborni rezultat ostao je zanemariv.

Kad su u pitanju rezultati u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, povjerenje Startu dalo je 496 birača. Osmi kandidat na Startovoj listi Pero Mrnarević u županiji je osvojio 89, dok ga je u Gradu Dubrovniku direktno zaokružilo 78 birača.

I dok HDZ-ovci na njegov račun danas zbijaju šale, komentirajući kako u svom Dubrovačkom primorju nije uspio osvojiti niti jedan glas, Pero Mrnarević im uzvraća kako njegov dom nije u Primorju pa tamo nije ni računao na glasove birača. Naglašava kako razlog zašto ga birači nisu prepoznali leži u činjenici da nije lopov, nije mijenjao GUP i PUP i nije podržavao projekt golfa na Srđu.

- Ja nisam doma u Primorju i ne čudi me što HDZ-ovci to ne znaju jer su nepismeni. Ja sam doma u Gradu, moj dom je u Dubrovniku i bilo bi dobro da u HDZ-u provjere moju adresu, kad se već time bave. Neka drugi put dobro provjere činjenice. Što se tiče mog rezultata, pa ja ne hapam, ne kradem, pa nije ni čudo što nisam tako ugledan kao oni. Oni misle da se uspjeh mjeri brojem glasova i pri tom nema veze ako i mrtvi izađu na birališta, ako glasaju pokojne babe i đedovi, to je njima normalno. - rekao je Mrnarević za Dubrovnikpress.hr.

- Kao nezavisni kandidat, intelektualac, bez ikakvih želja za sebe podržao sam listu Starta Dalije Orešković, netom osnovanu političku stranku koja je neokaljana i koja ima želju nešto napraviti, mijenjati sliku Hrvatske. Ja nisam zvao mrtve da glasaju, nisam se prodavao, nisam mijenjao GUP i PUP, nisam podržavao projekt na Srđu, nisam ničiji potrčkalo, interesne skupine me ne zanimaju, nemam to svoje interesno pleme i naravno da sam ja za HDZ luzer, ali s tim nemam problem. Mene brine gangrena duha u hrvatskom društvu u kojem birači ostaju doma, a politikom se bave ljudi koji to nikako ne bi smjeli. - kazao je Mrnarević.

Dubrovački akademski slikar Pero Mrnarević, odnedavno i umjetnički voditelj Lazareta- kreativne četvrti nije član niti jedne političke stranke pa tako ni Starta. Nedavno je inače poslao otvoreno pismo nositelju HDZ-ove liste Karlu Ressleru, u kojem je, između ostalog, napisao kako je iznimno sretan što se ukazao i progovorio u javnosti te prestao biti politički Yeti, o kojem se znalo samo da je posinak Vladimira Šeksa. U pismu je Ressleru naveo i kako se njegovim postavljenjem na čelo HDZ-ove liste zapravo širi mreža nepotizma u toj stranci te mu oštro spočitao kako noseći listu HDZ-a pristaje na farsu dok stotine mladih odlaze u pravcu Njemačke i Irske.

Nakon što je na prosvjedu protiv izmjene Trga maršala Tita u Zagrebu nosio transparent "Vratite Italiji Istru i Dalmaciju"pozvan je na obavijesni razgovor u DORH, a pozornost javnosti privukao je i žustrom raspravom s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, kolegicom na doktorskom studiju politologije. Zanimljivo je istaknuti kako je Mrnarević na rang list za upis doktorskog studija na Politologiji bio prvi, a Grabar Kitarović treća.

Objavljeno u Aktualno

Na netom završenim izbora za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu od kandidata iz Dubrovnika mandat je osvojila jedino Dubravka Šuica (HDZ) kojoj je to ujedno treći put da ulazi u Parlament, odradila je jedan nepuni, promatrački i jedan puni mandat.

Šuica je bila druga na listi HDZ-a i ujedno jedina uz nositelja Karla Resslera prešla preferencijski prag od deset posto. Ressler je imao 21,72, a Šuica 13,01 posto glasova birača HDZ-a na razini cijele države. No, kako su Šuica i ostali kandidati iz Dubrovnika prošli lokalno, u Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

KAKO SU DUBROVAČKI KANDIDATI PROŠLI U ŽUPANIJI I GRADU

Prema privremenim rezultatima u Dubrovačko – neretvanskoj županiji Šuica je imala najviše na listi HDZ-a, 4 054 glasa ili 34,90 posto birača te stranke. U Gradu Dubrovniku Šuica je osvojila 1 422 glasa, 269 glasova više nego 2014. godine.

Mizeran rezultat ostvario je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji se kao nezavisni natjecao na listi Reformista. Na razini Županije dobio je 153, a u Gradu Dubrovniku 126 preferencijalnih glasova.

Više od Vlahušića osim Šuice imao je i Mato Tomljanović na listi Mosta, on je u cijeloj Županiji osvojio 319, a u Dubrovniku 206 glasova.

Nataša Gabričević (HNS) i Belka Elezović (HSLS) osvojile su po 91 glas u cijeloj Županiji dubrovačko – neretvanskoj pri čemu je Gabričević dobila 57, a Elezović 62 glasa u Gradu Dubrovniku.

Sljedeći je bio Pero Mrnarević na listi Starta s 89 glasova na razini Županije od kojih je 78 dobio u Dubrovniku, a Viktorija Knežević na listi stranke Pametno imala je 46 glasova na razini Županije od kojih 33 u Gradu Dubrovniku.

Na izborima je bilo još troje kandidata iz Dubrovnika koji se nigdje nisu javno oglasili da su se kandidirali. Tako je Nada John na listi Hrvatske demokršćanske stranke imala 12 glasova u Županiji od toga pet ih je dobila u Dubrovniku. Nikica Nadramija na listi Radničke fronte i SRP-a dobila je devet glasova u Županiji od kojih osam u Gradu. Niko Kesovija bio je kandidat na listi stranke Snaga i dobio je 20 glasova u Županiji, a 16 u Gradu Dubrovniku.

KAKO SU PROŠLE STRANKE U ŽUPANIJI I GRADU...

Stranački, HDZ je osvojio najviše glasova u Županiji dubrovačko – neretvanskoj, 11 613 (34,39 posto), zatim slijedi SDP s 5 646 glasova (16,71 posto), pa Most s 3 718 glasova (11,01 posto), koalicija Hrast – HKS – HSP AS – UHD s 3 243 glasa (lista na kojoj je Ruža Tomašić) itd.

Osim već spomenutih HDZ-a i Mosta koji su imali kandidate iz Dubrovnika, od ostalih stranka s kandidatima iz Grada, najbolje je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji prošao Start sa 469 glasova na desetom mjestu (1,38 posto), HNS i HSLS mjesto ispod su imali po 396 glasova (po 1,17 posto), a lista stranke Pametno na 14. mjestu imala je 315 glasova (0,93 posto). Od stranaka s kandidatima iz Dubrovnika Reformisti su imali 203 glasa u cijeloj Županiji (0,60 posto) na 16. mjestu. Snaga je dobila 107 glasova (0,31 posto), Hrvatska demokršćanska stranka imala je 68 glasova (0,20 posto), a lista Radničke fronte i SRP-a 62 glasa (0,18 posto)

U Gradu Dubrovniku HDZ je također bio najbolji s 3 001 glasom (29,68 posto), SDP je imao 1 762 glasa (17,42 posto), koalicija Hrast – HKS – HSP AS – UHD na trećem mjestu 957 glasova (9,46 posto), lista Mislava Kolakušića 777 glasova (7,68 posto), pa tek onda Most 718 glasova (7,10 posto) itd.

U Gradu Dubrovniku uz spomenute HDZ i Most, od stranaka koje su imale kandidata iz Grada najbolje je, kao i na razini županije, prošao Start s 255 glasova (2,52 posto) na desetom mjestu, zatim Pametno na 12. mjestu sa 151 glasom (1,49 posto), Reformisti su mjesto ispod sa 143 glasa (1,41 posto), a HNS na 14. mjestu sa 119 glasova (1,17 posto) te HSLS s 83 glasa (0,82 posto) na 16. mjestu. Snaga je zaslužila povjerenje 57 birača (0,56 posto), Radnička fronta i SRP 29 (0,28 posto), a Hrvatska demokršćanska stranka 23 (0,22 posto).

Na izbore je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji izašlo 32,43 posto birača, a u Gradu Dubrovniku 26,73 posto.

Kakav rezultat su kandidati iz Dubrovnika postigli ukupno na razini cijele Republike Hrvatske možete pročitati OVDJE.

Objavljeno u Aktualno

Prema privremenim rezultatima izbora za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu HDZ je osvojio najviše, 22,72 posto glasova te osvaja četiri mandata koje bi trebali dobiti Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko. Dubravka Šuica imala je 13,01 posto glasova na listi HDZ-a, a bolji od nje je bio samo nositelj liste Ressler s 21,65 posto glasova. Šuica i Ressler ujedno su jedini i prošli preferencijalni prag od 10 posto.

SDP će također imati četiri mandata uz 18,71 posto glasova. SDP-ovi zastupnici trebali bi biti Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Matić i Romana Jerković. Najviše glasova na listi SDP-a osvojila je Biljana Borzan, 32,20 posto, a jedini je prag od deset posto prešao Tonino Picula s 25,32 posto.

Koalicija Hrast, HKS, HSP AS i UHD osvojila je 8,52 posto glasova i jedan mandat koji bi trebao pripasti Ruži Tomašić (HKS) koja je osvojila čak 76,45 posto preferencijalnih glasova birača te koalicije. Nitko drugi nije bio ni blizu preferencijalnog praga.

Kandidacijska lista Mislava Kolakušića dobila je 7,89 posto glasova i jedna mandat, a Kolakušić je imao povjerenje ogromne većine od 81,25 posto birača te liste, preferencijalni prag nitko drugi nije ni prošao.

U EU parlament može i Ivan Vilibor Sinčić nakon što je Živi zid osvojio 5,66 posto glasova i jedan mandat, a Sinčić je bio posljednji na listi, ali je imao i 30,09 posto glasova te mu pripada mandat. Preferencijski prag prošao je još Branimir Bunjac s 13,32 posto glasova birača Živog zida.

Ukoliko Hrvatska bude u sljedećem petogodišnjem razdoblju nakon rješavanja pitanja Brexita imala 12 zastupnika, taj dodatni mandat pripast će tzv. Amsterdamskoj koaliciji s 5,20 posto glasova, tj. Valteru Flegu (IDS) koji je bio i nositelj liste i imao najviše preferencijalnih glasova, 38,05 posto. Prag od deset posto prešao je još Zoran Bahtijarević (HSS) 15,21 posto, te na jedvite jade predsjednica Glasa Anka Mrak – Taritaš (10,16 posto) i predsjednik HSS-a Krešo Beljak (10,04 posto).

Prvi ispod praga ostao je Most s 4,67 posto glasova.

Na izbore je izašlo poraznih 29,85 posto birača, odnosno niti jedna trećina, što je ipak bolje od izbora 2014. kada je izašlo svega 25,12 posto birača.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Petak, 24 Svibanj 2019 11:33

Sedam želja, puno ega, malo nade

U nedjelju će se održati izbori za Europski parlament, a među kandidatima koji se natječu za mandat zastupnika u novom sazivu tog europskog zakonodavnog tijela je i sedmero njih iz Dubrovnika. Među njih sedam i više je nego jasno da će samo HDZ-ova Dubravka Šuica osvojiti mandat. Iako su euroizbori biračima posve nezanimljivi pa je time i njihova izlaznost mala, pitanje je što je svih tih sedam eurokandidata tijekom kampanje učinilo ne bi li motivirali birače, odnosno povećali izlaznost birača koja bi prvenstveno njima kao kandidatima išla u prilog, a odnosi se to na sve kandidate pa i na Dubravku Šuicu koju će u Europarlament odvesti konačni skor HDZ-ove liste, umjesto da putem preferencije dobije povjerenje birača.

Većina od sedam kandidata iz Dubrovnika ne mogu osvojiti dovoljan broj glasova za predsjednika kućnog savjeta, a kamoli zastupnika u Europarlamentu. Neki od tih kandidata nemaju pojma ni što je to Europska unija. Da ih slučajno pitate što je ne bi se odmakli dalje od one rečenice kako je ona zapravo proizašla iz unije ugljena i čelika iz ranih pedesetih godina prošlog stoljeća. Većina ih vjerojatno ne bi znala odgovoriti ni na pitanje banalno poput onoga koliko je zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu.

Iako bi bilo zanimljivo čuti što dubrovački kandidati misle o Schengenu, uvođenju eura, migrantskoj politici, europskoj sigurnosti, stvaranju zajedničke vojske i policije te unije, odlasku 14 posto radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske u EU zemlje, vanjskoj politici te Unije, pridruživanju zemalja iz okruženja koje će po svoj prilici dugo čekati da im se otvora ta vrata Europske unije, europskim perspektivama općenito, to se nije dogodilo. Zašto? Pa zato što su dubrovački eurokandidati vješto izbjegli pa čak i dojučerašnja zastupnica Šuica.

Bilo je za očekivati da će Šuica, koja je dobar dio kampanje provela u Dubrovniku, održati konferenciju za novinare na neku od brojnih europskih tema, ali nije, a nije imala ni potrebe jer čemu držati pressice kad će je ionako u Europarlament odvesti rezultat koji će ostvariti HDZ-ova lista.

Nešto je o europskim perspektivama govorio Andro Vlahušić. Bivši gradonačelnik barem je održao dvije konferencije za novinare. S njegovim stavovima o budućnosti te Unije ne moramo se slagati, no on ih je barem iznio javnosti. Inače, Vlahušić ni ne računa da će postati eurozastupnik. Neovisni je kandidat na listi Čačićevih Reformista samo kako bi ukazao na apsurdnost hrvatskog izbornog zakonodavstva prema kojemu se može kandidirati za europarlamentarca, saborskog zastupnika, pa čak i predsjednika države, ali ne može istaknuti kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Doduše, sad i to može jer mu je istekao probacijski rok, odnosno konačno je odslužio kaznu za aferu Šipan.

Nataša Gabričević (HNS), Belka Elezović (HSLS), Viktorija Knežević (Pametno), Pero Mrnarević (Start), Mato Tomljanović (Most), jesu li se oni predstavili biračima u Dubrovniku čije glasove toliko priželjkuju? Neki od njih su nešto po medijima istupali, neki su nešto i pričali o toj Uniji dok su neki od svih europskih problema eto najviše zabrinuti zbog Pelješkog mosta.

No, jesu li se ti kandidati međusobno sučelili? Veliko sučeljavanje sedmero dubrovačkih eurokandidata nije zabilježeno. Nitko na njemu nije inzistirao. Među tim je kandidatima puno njih u najboljim godinama za početak bavljenja politikom, ali nitko od njih kampanju nije u potpunosti iskoristio kako bi na sebe skrenuo pozornost javnosti.

Nije se dogodilo ni ono najiščekivanje sučeljavanje Dubravke Šuice i Andra Vlahušića, dvoje bivših gradonačelnika Dubrovnika koji se, sudbina je htjela, utrkuju za Europski parlament. Jest da se navedeni dvojac oko puno toga slaže, da o golfu na Srđu dijele isto mišljenje, ali nije valjda da jednako gledaju i na europske probleme. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje se to taj dvojac u stavovima razilazi, ali to nismo doživjeli jer lokalnim televizijama takvo sučeljavanje iz raznoraznih razloga nije zanimljivo.

Umjesto pred svjetlima reflektora, dubrovački su kandidati svoje stavove iznosili u bljedunjavim intervjuima, a neki od njih nisu se ni to usudili. Kad već nisu u stanju javno govoriti o euro temama, kad u svoje kampanje nisu uložili ni 10 svojih vlastitih kuna, kad neki od njih ni sami ne znaju zašto su kandidatima na listama, imaju li razloga očekivati da će ih netko od njihovih sugrađana u nedjelju zaokružiti?!

Ali baš te glasove itekako svaki od njih priželjkuje, posebice one preferencijalne na kojim će mnogi, unatoč njihovim očekivanjima podbaciti. Inače, ti preferencijalni glasovi na euroizborima ništa ne govore, ali nekima od sedmero dubrovačkih kandidata itekako su važni za njihov ego, a ego je nekima toliko velik da još nisu shvatili da su njihova imena na listama poslužila samo za popunjavanja kvote, odnosno zadovoljavanja uvjeta kako bi neke od stranaka uopće mogle izaći na izbore.

Objavljeno u Aktualno

Predsjednica GO HSLS-a Dubrovnik Belka Elezović 10. je kandidatkinja na listi HSLS-a za Europski parlament. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr govori o HSLS-ovim europskim politikama. Ističe kako se nada da će HSLS dobiti barem jedan mandat te otkriva kakvi su planovi gradskog HSLS-a za sljedeće lokalne izbore, koga će podržati, a s kime neće koalirati.

Zašto se HSLS odlučio na samostalan izlazak na izbore za Europski parlament?
- Odluka o samostalnom izlasku na izbore za Europski parlament donesena je upravo zato jer se HSLS u posljednje vrijeme, ajmo to tako reći, malo izgubio. Definitivno, rezultati koje smo postigli 2011. bili su možda i najbolji rezultati HSLS-a, poslije toga bilježili smo pad. Danas imamo nove ljude i novu snagu i odlučili smo izaći na ove izbore kako bismo vidjeli gdje smo i kako stojimo među biračima. Mi smo najstarija stranka u Hrvatskoj s liberalnim predznakom i jedina smo stranka koja zastupa liberalne stavove i ovi europarlamentarni izbori za nas su na neki način prvi test izbori.
belezovicinter 3Vi ste iznenađenje na toj listi.
- Prije lokalnih izbora izabrana sam za povjerenicu GO HSLS-a. Održana je izborna skupština na kojoj sam potom izabrana za predsjednicu dubrovačkog HSLS-a i potpredsjednicu ŽO HSLS-a. Listu za Euroizbore predložio je predsjednik stranke Darinko Kosor, između ostalog i mene da na toj listi zastupam boje Dubrovačko - neretvanske županije. Ja sam taj prijedlog prihvatila jer mi mjesto na listi za Europski parlament predstavlja veliku čast.

Kakva su Vaša očekivanja, može li HSLS do jednog zastupnika u Europskom parlamentu s obzirom da vam ankete ne predviđaju prolaz?
- Sve te ankete pokazuju jednu sliku, a na kraju dobijemo posve drukčije rezultate. Lijepo je nadati se i očekivati i mi se iskreno nadamo da ćemo dobiti jednog zastupnika u novom sazivu Europarlamenta. Velika je konkurencija, veliki broj stranka odlučio se natjecati na ovim izborima, a izlaznost je mala i to je veliki problem, ali mi radimo, na terenu smo, ne dajemo lažna obećanja, a na građanima je da nam daju povjerenje.

Za što bi se HSLS zalagao da dobije svog zastupnika u Europarlamentu, koje su vaše programske smjernice?
- Prva naša programska odrednica odnosi se na ulazak Hrvatske u Schengen. Hrvatska granica je ujedno i vanjska granica Europske unije i ulazak u taj Schengenski prostor je neophodan jer sigurnost EU-a na neki način ovisi o sigurnosti hrvatske granice koja je najduža vanjska granica Eu, a još uvijek nismo integrirani u taj sustav. Prvotni cilj bio je da Hrvatska uđe u Schengen 2015, a to se nije dogodilo jer nismo ispunili tehničke uvjete. Trenutni cilj je ulazak u Schengen 2020 i HSLS se snažno zalaže da se to i ostvari i to čim prije, to jest odmah i sad. Uostalom, ulazak u Schengen omogućio bi razvoj pograničnih područja koja zaostaju za ostatkom zemlje.

REDIZAJNIRANJE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE

Kakav je Vaš stav uvođenju eura u Hrvatskoj?
- Ja jesam za uvođenje eura, ali ne na način da se dogodi ono što se dogodilo u nekim zemljama, primjerice Crnoj Gori, ona nije članice EU-a a prilikom zamjene valuta ono što je stajalo jednu marku preko noći je stajalo jedan euro. Mislim da bismo u Hrvatskoj imali isti scenarij, a plaće ne bi umjesto 7 000 kuna iznosile 7 000 eura nego 1 000 eura. HNB i Vlada moraju pripremiti proceduru prelaska,odnosno uvođenja eura.

Jedna od vaših programskih smjernica je redizajn Europske unije, odnosno redizajn Hrvatske, što to znači?
- Prevelika birokracija je problem i EU i Hrvatske. Ona se definitivno mora smanjivati. Hrvatska konkretno po tom pitanju ne radi ništa, štoviše zbog uhljebljavanja birokracija buja. Osim toga, redizajn EU-a je i neminovan ishod Brexita. Dakle, HSLS će se zalagati za jačanje jedinstvenog tržišta, razvoj sigurnosnih potencijala EU te osiguranje vanjskih granica Unije.
belezovicinter 4Vratimo se na to uhljebljavanje. HSLS je na državnoj razini u koaliciji s HDZ-om. Dok HDZ uhljebljava što vi radite, uhljebljavate li kao i oni?
- Ne, HSLS ima jednog zastupnika u Hrvatskom saboru. U županiji smo u koaliciji s HDZ-om, u Gradu te koalicije nema jer je naš koalicijski partner HNS i mi uhljeba nemamo. Nigdje nema naših ljudi.

Podrazumijeva li redizajniranje Hrvatske recimo redizajn njena ustroja u smislu uvođenja regija?
- Mišljenja sam da je teritorijalni preustroj jedno od pitanja koje stoji pred Hrvatskom i koje je neizbježno, uostalom i EU nas na to upozorava.

Jedna od vaših EU politika je i ona kohezijska, a koja podrazumijeva ravnomjeran razvoj Hrvatske.
- Financijsko razdoblje od 2021. do 2027. je prvo programsko razdoblje u kojem će Hrvatska bit ravnopravna s drugim članicama EU-a u pregovorima o potrebama financiranja. Cilj HSLS-a je da to novo financijsko razdoblje iskoristimo kako bismo smanjili ulogu države u društvenom i gospodarskom razvoju i prekinemo praksu ortačkog kapitalizma. Cilj HSLS-a je racionalna i odgovorna država koja kohezijskim sredstvima kao i sredstvima iz državnog proračuna upravlja transparentno i odgovorno jer je to preduvjet rastu gospodarstva i održivom ravnomjernom razvoju.

MIGRACIJSKA POLITIKA: AKO NAŠI ODLAZE VANI ZAŠTO NE BISMO DOPUSTILI DRUGIMA DA DOĐU I RADE

Dubrovačko-neretvanska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz EU fondova. S tim sredstvima gradi se Pelješki most, uredila se Zračna luka.
- Zračna luka je fantastično uređena, ali Pelješki most je druga priča. Radovi na tom mostu su se godinama otvarali ususret izborima. Sad sredstva imamo, Kinezi rade, a nemamo rješenja za pristupne ceste pa je pitanje što će se dogoditi u konačnici s tim projektom i što će nam most koji nema riješene pristupne ceste. Bilo bi logično da te ceste budu gotove u isto vrijeme kad i radovi na mostu.
belezovicinter 2Kako se u HSLS-u gleda na veliki odljev radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske i postoje li vaši projekti kako bi se taj trend zaustavio?
- Naš je cilj upravo kroz sredstva iz EU-a ulagati u gospodarstvo, poduzetništvo i otvaranje radnih mjesta, time i stvaranje uvjeta da ljudi ostanu u svojim mjestima. Trebaju nam projekti koji garantiraju gospodarsku stabilnost. Konkretno, mi u Dubrovniku imamo problem s odljevom liječnika iz dubrovačke Opće bolnice. Ništa ne radimo kako bismo zadržali naše liječnike i privukli nove. Nije rješenje da liječnicima osiguramo stanove. Problem su i specijalizacije. Specijalizanti bi trebali potpisati ugovore da će određeni broj godina raditi u bolnicama koje su im platile specijalizacije. Dakle, potreban je model kojim će svi biti zadovoljni, prvenstveno pacijenti koji imaju pravu na besplatnu i kvalitetnu uslugu, ali i liječnici kojima treba osigurati primjerene plaće i bolje uvjete rada.Uz to ne smijemo zaboraviti svo ostalo medicinsko osoblje, koje maximalno dobro odrađuju svoj posao za koji nisu ni trećinu plaćeni.

Migracijska politika?
- Ako naši odlaze zašto ne bismo omogućili onima koji žele doći i raditi u Hrvatskoj da i ostvare. U Hrvatskoj u svakom sektoru fali radnika, pa zašto onda ne bismo kvalitetnom migracijskom politikom riješili taj problem jer oni koji su otišli iz Hrvatske neće se više vratiti, odnosno neki će se i vratiti, ali tek nakon umirovljenja, a nama radna snaga treba danas.

Brexit?
- Mislim da ni Englezi sami više ne znaju što žele.

BIRAČKO TIJELO NE PREPOZNAJE VAŽNOST OVIH IZBORA

Gdje vidite Dubrovnik u tim neki europskim perspektivama?
- Naš motor pokretač je turizam, živimo od turizma, ali ne smijemo biti robovi turizma, a u to se pretvaramo. Naši političari nemaju druge vizije osim one koja se odnosi na turizam. S druge strane, što nudimo, zidine, Game of Thrones, čisto more i kajake. Nije to smjer u kojem se Dubrovnik želi razvijati u turizmu.

Kakvo je stanje u gradskom HSLS-u?
- Pomladili smo članstvo, HSLS u Gradu ima mlade, školovane ljude. Trenutno radimo na Euro izborima, na terenu smo, pripremamo se i borimo. Spremamo se i za predsjedničke i parlamentarne izbore.
belezovicinter 5Hoće li HSLS podržati aktualnu predsjednicu, nekog drugog ili će možda imati svoga predsjedničkog kandidata?
- O tome je još uvijek rano govoriti, još uvijek je sve neizvjesno, prvi test su nam euro izbori, i nakon njih ćemo znati gdje smo.

Očekujete li da ćete baš Vi možda biti ta HSLS-ova zastupnica u novom sazivu Europarlamenta?
- Iskreno bih to voljela jer smatram da bih mogla zastupati interes svih građana. Po prirodi sam borac za pravdu i ne gledam ljude po tome tko su i što su i sigurno bih zastupala interese svih hrvatskih građana, neovisno o tome kako se zovu, kojem bogu se mole i čiju člansku iskaznicu imaju.

Na ovim izborima mjerit će se i broj preferencijalnih glasova. Može li Belka Elezović u Dubrovniku doći do nekog zavidnog broja tih glasova?
- Ne mogu jer mi je Andro Vlahušić protukandidat. Šalim se, ali problem je što naše biračko tijelo ne prepoznaje važnost ovih izbora, dakle ovi ih izbori ne zanimaju i odaziv je slab. Očekujem ipak da neću biti kandidatkinja iz Dubrovnika s najmanjim brojem preferencijalnih glasova.

Kako gledate na kampanju, dojam je da je nema?
- Kakva kampanja, takav će biti i odaziv. Slična je kampanja bila i na prošlim euro izborima. Nema konkretnih programa, a puno je obećanja, a HSLS ne želi ići tim smjerom. Puno je populističkih obećanja i prodavača magle. Sjetite se samo, i među onima koji su odradili mandat u prošlom sazivu Europskog parlamenta je bilo onih koji su u prošloj kampanji puno obećavali, a na kraju su odradili mandat, a ada se za riječ u tom parlamentu nisu javili. Ako HSLS dobije taj mandat, naš glas će se čuti.

FRANKOVIĆ JE OBEĆAO OSTAVKU NAKON PRVE PROMETNE GUŽVE

Kako će HSLS izaći na iduće lokale izbore? Na pola smo mandata aktualne vlasti i vrijeme je to kad se stranke počinju pripremati za izbore. Dio HSLS-a je u koaliciji s HDZ-om, hoće li i gradska organizacija u istu koaliciju?
- HSLS je liberalna stranka i svatko od nas u svojoj sredini ima pravo na taj liberalni stav, odnosno ima pravo samostalno odlučiti kako će izaći na izbore. U HSLS sam upravo i ušla iz razloga što Zagreb ne može utjecati na mene.

Znači u vas nema onoga što kako predsjednik naredi tako će biti?
- Ne! I ne smije biti, jer sloboda je ono što mi kao liberali zastupamo i čemu težimo, i to slobodi u svakom pogledu.
belezovicinter 6Na prošle ste izbore izašli s HNS-om, znači li to da bi mogli opet u koaliciju? Kolika je mogućnost za koaliciju lijevog bloka?
- Zašto ne! Upravo je razlog lošim rezultatima HDZ-ove oporbe bio u odluci samostalnog izlaska na izbore oporbenih stranaka. Neki su htjeli izmjeriti svoju snagu i nisu dobili ništa. Ako žele osvojiti vlast ili biti jaka i kvalitetna oporba onda bi se trebali ujediniti. Svakako nas čekaju razgovori i pregovori.

Ali Vi podržavate bivšeg gradonačelnika. Znači nema koalicije s gradskim HDZ-om?
- Ne, u mom slučaju nema.

Zašto?
- Zato što se ne slažem načinom rada, stavovima i razmišljanjima, lažnim obećanjima aktualnog vodstva HDZ-a Dubrovnik.

Konkretno?
- Prva od stvari koje je aktualni gradonačelnik Mato Franković u kampanji obećao jest rješenje Azila na Žarkovici, a od toga nema ništa. Isto tako, obećao je da će nakon prve prometne gužve dati ostavku, a mi sada imamo prometne čepove svako drugi - treći dan. Obećao je da će na Nuncijati riješiti problem prelaska preko ceste, ali ništa nije učinio. Doduše, danas su nam stigli strojevi, gradonačalnik je najavio novi sloj asfalta, ali nažalost krpaju se samo rupe. Ali što je s prelaskom preko ceste na kojoj moje i ostala djeca svaki dan igraju ruski rulet dok se vraćaju iz škole.

Znači ako se Vlahušić kandidira, gradski HSLS će ga podržati?
- Zašto ne?
belezovicinter 7Nedavno su održani izbori za nacionalne manjine. Zašto je tako mala bila izlaznost svih manjina, pa i Bošnjačke, kojoj Vi pripadate?
- Ljudi ne izlaze jer misle da ti izbori nisu važni. Ja sam svoju građansku dužnost obavila. Problem je što koliko god da birača izađe, izašao jedan birač ili njih 100, lista će proći. Cijeli taj izborni proces bi trebalo mijenjati.

Zašto bi birači u Dubrovniku koji će se odazvati izborima za Europski parlament trebali zaokružiti HSLS ili vama dati svoj preferencijalni glas?
- Ljudi koji me poznaju, znaju da sam poštena osoba koja stoji iza svoje riječi i svaki taj preferencijalni glas meni će puno značiti. Nadam se da mogu dobiti povjerenje dubrovačkih birača, ali i birača s područja Županije i ostalih dijelova Hrvatske i vjerujem da će mnogi od njih zaokružiti broj 10 na listi HSLS-a jer ja sigurno u Europskom parlamentu neću šutjeti.

Objavljeno u Aktualno

Uz izbore na razini Županije dubrovačko – neretvanske na kojima su se birala županijska Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, izbori za gradska i općinska Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina jučer su organizirani samo još u Gradu Dubrovniku i Općini Župa dubrovačka. Naime, da bi se izbori za Vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina u gradovima i općinama uopće održali, potrebno je da pojedina nacionalna manjina ima određeni postotak zastupljenosti u ukupnom broju stanovnika, odnosno birača.

Tako su u svim gradovima i općinama izbori organizirani za županijska vijeća i predstavnike manjina, dok se za gradska i općinska vijeća i predstavnike glasalo samo u Gradu Dubrovniku (rezultate za dubrovačke izbore možete vidjeti OVDJE) i u Župi dubrovačkoj (rezultate možete vidjeti OVDJE)

U ostalim jedinicama lokalne samouprave održani su samo izbori za županijska Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina jer ili nisu ostvareni uvjeti za održavanje izbora za gradska i općinska vijeća i predstavnike ili nije bilo predanih lista.

Tako su se izbori u gradovima Metkoviću i Pločama trebali održati za Vijeće srpske nacionalne manjine, ali nitko nije predao listu. Također u općinama Janjina i Slivno izbori su trebali biti održani za Vijeće srpske nacionalne manjine, ali također nije bilo kandidatura, kao ni u Općini Trpanj za izbor Vijeća bošnjačke nacionalne manjine.

Objavljeno u Aktualno

U nedjelju 5. svibnja održat će se izbori za Vijeća nacionalnih manjina. Na nedjeljne izbore izlazi i lista Bošnjačke zajednice kulture Preporod na kojoj je jedan od kandidata predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić, koji je u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr progovorio o aktualnim problemima pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Dubrovniku.

Osvrnuo se u razgovoru za Dubrovnikpress.hr Bečić i na nedavno aktualizirano pitanje izgradnje džamije te istaknuo kako je ono iskorišteno baš u predizborne svrhe.

Zašto bi Bošnjaci trebali uopće izaći na izbore za Vijeća nacionalnih manjina kad se konkretno ništa, kad su u pitanju problemi Bošnjaka, nije napravilo. Zašto da vas ljudi podrže?
- Ove godine podržavamo listu koju predlaže Preporod, a to je lista Bošnjačke zajednice kulture na kojoj je dosta mladih ljudi, novih ljudi, jer oni koji su u prošlom mandatu bili u Vijeću nacionalnih manjina za bošnjački korpus nisu ništa napravili. Sve se svelo na jednu noć sevdaha, odnosno dovođenje pjevača iz BiH i tu bi sve počelo i završilo.
sbecicrazgovor 8Smatram da naša populacija treba izabrati nove ljude s liste Preporoda koja ima podršku i Bošnjačke nacionalne zajednice i Braniteljske udruge Bošnjaka i Dubrovačke bošnjačke stranke, dakle svi daju podršku listi koju predlaže Preporod i apeliram na naše ljude da izađu na izbore za Vijeća nacionalnih manjina i zaokruže našu listu jer to je lista koja će pokrenuti promjene. Naš glas se mora čuti, a dosad nitko ništa nije radio ni u Županijskom vijeću, ni u Gradskom Vijeću nacionalnih manjina, a moglo bi se dosta toga napraviti. Postoji proračun, Grad daje 150 tisuća kuna za rad gradskog Vijeća nacionalnih manjina, a Županija negdje oko 60 tisuća kuna, dosta je to solada za napraviti nešto konkretno, ali da bismo pokrenuli promjene ljudi moraju izaći na izbore.

NIKADA NIJE BILO RAZGOVORA O IZGRADNJI MINARETA

Kad se sve zbroji i oduzme, kad je u pitanju Bošnjačka nacionalna manjina, ispada da je vaš najveći problem u Dubrovniku džamija, odnosno minaret. Što se uopće događa s tim projektom, odnosno s izgradnjom Islamskog centra.
- Velike su se tenzije digle oko minareta. S kojim god smo vlastima pregovarali, nije bilo govora o izgradnji minareta. Za tim nema ni potrebe jer prostor koji nam je dodijeljen nema gabarite za minaret. Taj je prostor planiran kao kulturni islamski centar.

Dobro, ali nedavno se pisalo o izgradnji džamije s minaretom, a čak je pokazana i skica te buduće džamije. Je li to neka farsa, laž, obmana, o čemu se radi?
- Ne bih govorio o tim ljudima koji predstavljaju Islamsku zajednicu u Dubrovniku i ne bih govorio istupima tog čovjeka i skicama koje je on pokazivao i tko je te skice radio, ali znam da nikad nije bilo govora o tome da bi se gradio minaret. Smatram da to nije potrebno. Bošnjaci u Gradu s ostalim građanima imaju vrlo dobar suživot i uspješnu komunikaciju s vlastima i ne bih želio da se tenzije previše dižu jer ne radi se o minaretu nego o prostorima za Islamski kulturni centar. Po mom mišljenju taj bi minaret stršio u prostoru. U Radničkoj ulici okolo su zgrade, a džamije se većinom grade na izdvojenim mjestima koji zadovoljavaju prostorne uvjete. Minaret mora bit visoko građen, a ja za tim ne vidim potrebu.

Možete li objasnit kako je zamišljen taj Islamski kulturni centar?
- To je trebao biti prostor za molitvu s jednim prostorom za sastanke kad nam dolaze delegacije, da se ne ide u povijesnu jezgru. Mi imamo potrebu svakog petka ići na džumu, odnosno molitvu, a imamo i pet vakata, to je pet dnevnih molitvi, dakle to je vrijeme kada bi našim vjernicima trebalo biti omogućeno klanjanje. Znači, tada bi oni trebali ići na molitvu u džamiju u povijesnoj jezgri, ali problem je što se nemaju gdje parkirati kad dođu u Grad i to je jedan od razloga zašto je novi islamski centar planiran izvan povijesne jezgre.
sbecicrazgovor 3No, činjenica je da Bošnjaci, odnosno muslimani u Dubrovniku nemaju pravu bogomolju, a to je džamija s minaretom.
- Tako je, istina, ali ima još mjesta u Hrvatskoj u kojima nema džamija s minaretom, a nitko ne bi bio sretniji od mene kad bismo imali primjerenu lokaciju za izgradnju džamije s minaretom, odnosno bogomolju po propisanim gabaritima i visine minareta oko 20 metara i ta bi džamija trebala imati prostor za molitvu velike kvadrature, 500 do tisuću kvadrata prostora. To su gabariti džamija.

ZA DŽAMIJU TREBA NAĆI PRAVU LOKACIJU, A TO NIJE RADNIČKA ULICA

Jeste li kroz neke razgovore s pripadnicima islamske vjeroispovijesti stekli dojam da oni iskazuju potrebu za pravom bogomoljom, u ovom slučaju džamijom s minaretom u Dubrovniku?
- Naravno da iskazuju potrebu za pravom džamijom. Jedan dio ljudi čak smatra da to nije potrebno, ali dosta je onih koji je priželjkuju, ali za džamiju treba naći pravu lokaciju, a ova u Radničkoj ulici to nije. Jednostavno nije primjerena.

Jeste li ikad s nekim od gradonačelnika, neovisno kojim, razgovarali o tome da se u Dubrovniku izgradi prava džamija.
- Naravno da jesmo, kao što smo i razgovarali o izgradnji groblja o kojem stalno pričamo. Gotovo 30 godina smo tražili prostor za groblje i ono se konačno počelo graditi na Dupcu.
sbecicrazgovor 1Kad već razgovaramo o džamiji, dojam je da nije problem u džamiji nego u minaretu. Ispada da je kad se to pitanje džamije potegne, neugodno i vama, pripadnicima Bošnjačke zajednice, ali i da je neugodno gradskim vlastima, neovisno tko je na vlasti. U čemu je problem s tim minaretom, možda u tome što imam s njega poziva na molitvu, zaista, u čemu je problem?
- Ne znam što bi vam rekao, mislim da je problem u visini minareta.

Dobro, ali mi se predstavljamo za tolerantno društvo, pa ako smo tolerantni, ako minaret mora bit visok 20 metra, zašto ne bi bio?
- Pa eto možda je to našim sugrađanima malo smetalo i možda bi im smetao taj način na koji se pripadnike islamske vjeroispovijesti poziva na molitvu. Možda im je to malo nezgodno.

Možda bi im to bio šok na početku, ali s vremenom bi se navikli, kad već volimo reći da smo tolerantni, onda bismo trebali poštivati i druge načine molitve.
- Vjerujem da bi se s vremenom navikli, ali smatram da se tenzije dižu bez potrebe. Bio bih jako sretan i radostan kad bi se pronašao neki drugi prostor za bogomolju, a ne ovaj u Gružu, odnosno u prenapučenom dijelu Grada.

PROBLEM JE ZAPOŠLJAVANJE BOŠNJAKA IAKO ĆE NEKI REĆI DA NI HRVATI NEMAJU POSLA

Spomenuli ste groblje i grobna mjesta. Imate dio groblja na Boninovu koje ne zadovoljava vaše potrebe. Jeste li razgovarali s vlastima o broju ukopnih mjesta na Dupcu?
- Jesmo i to je konstantan problem. Bit ću konkretan, o tome razgovaramo pa nekih 25 godina i napokon se taj problem rješava, a nama je potrebno oko 900 ukopnih mjesta na Dupcu. Govori se da će taj projekt biti gotov 2020. godine. Inače, kad već razgovaramo o džamiji sigurno će proteći još 20 - tak, 30 godina da bismo dobili pravu džamiju.

Vidite li vi možda neku drugu lokaciju za džamiju kad već ova u Radničkoj nije primjerena?
- Pa sigurno bi se mogla pronaći bolja lokacija, možda negdje na Nuncijati gdje je naša populacija najbrojnija. Zašto ne, zašto ne negdje na Dupcu, u Župi? Može negdje i u Komolcu, da imamo i popratne sadržaje, slično kao u Zagrebu ili Rijeci. Ako ćemo nešto raditi onda napravimo to kako treba, bez tenzija i podmetanja pamfleta. Mislim da je ova priča s džamijom svjesno pokrenuta baš pred ove izbore za Vijeća nacionalnih manjina, u predizborne svrhe.

Osim bogomolje i ukopnih mjesta koji su ostali krucijalni problemi Bošnjačke nacionalne manjine u Dubrovniku?
- Tu je i problem zapošljavanja manjina na rukovodećim mjestima, iako će mnogi reći da ni Hrvati nemaju posla.

Kako nema posla u Dubrovniku, pa što onda zapošljavamo Trebinjce?
- Istina, ali prema zakonu, lokalna samouprava ima obvezu zapošljavanja određenog broja pripadnika nacionalnih manjina. Ne znam u zadnje vrijeme... u zadnjih 7, 8 godina... Volio bih da mi netko kaže da se netko od Bošnjaka zaposlio na nekom od rukovodećih mjesta.

Da, ni jedan pročelnik nije Bošnjak.
- Da i volio bih da me netko demantira. Kad sam razgovarao kao predstavnik manjine kod gradskih vlasti pokušavao sam pojasniti da se brkaju kruške i jabuke kad mi kažu „pa imate muslimana zaposlenih u javnim službama”, ali ja im pokušavam ukazati na to da taj musliman koji negdje radi nije zaposlen po ključu. Znači, gledamo tko je bošnjačke nacionalnosti i islamske vjeroispovijesti, a mi takvog nemamo ni jednog. Bar da imamo jednog, bilo bi dobro da imamo jednog. Inače, dosta sam puta od gradskih vlasti tražio da nam daju jedan ured za nacionalne manjine.
sbecicrazgovor 6Nas ima, što muslimana, što samih Bošnjaka u Dubrovniku oko 5,1 posto prema popisu birača u odnosu na broj stanovnika. Tražio sam da imamo jednog predstavnika koji će bit zadužen za probleme svih nacionalnih manjina, ne samo Bošnjaka već Albanaca, Makedonaca, Crnogoraca pa čak i Srba i da taj jedan distribuira sve probleme nacionalnih manjina prema gradonačelniku, da ta osoba bude podrška gradonačelniku i s njime rješava probleme manjina.

SURADNJA S GRADONAČELNIKOM, DOBRA, S DRUGIM NACIONALNIM MANJINAMA SVODI SE NA POSJETE BLAGDANIMA

Od izbornog do izbornog ciklusa, konkretno kad je riječ o lokalnim izborima, vi Bošnjaci, jer ove druge manjine se ne ističu, doslovce se natječete tko će se prikloniti potencijalnom izbornom pobjedniku. Što ste, recimo od 2009. otkad se gradonačelnik bira neposredno, do danas napravili za bošnjačku nacionalnu manjinu, koji ste od svojih ciljeva ostvarili? Što su vam donijele te koalicije?
- Prije četiri godine potpisao sam sporazum i podržao listu HDZ-a i današnjeg gradonačelnika Mata Frankovića, a sporazum se temeljio Baš na ovim problemima o kojima razgovaramo. Prioritet je bio groblje. Rađamo se ovdje, korisni smo u zajednici, a na kraju umiremo i nemamo se gdje pokopati, ali groblje se pokrenulo, gradi se. Znači taj smo problem riješili. Tada smo bili dogovorili i prostor za rad nacionalnih manjina.

Kakva je vaša suradnja s aktualnim gradonačelnikom?
- Dobra! Gradonačelnik Mato Franković nam je obećao pronaći prostor za ured. Čak je i rekao da će nam dati jedan prostor gdje su smještene brojne udruge i čekamo realizaciju.

Kakva je vaša suradnja s predstavnicima ostalih nacionalnih manjina, konkretno srpskom manjinom, koja je iza bošnjačke u Dubrovniku najbrojnija?
- Pa, moram vam reći da je ta komunikacija vrlo slaba. Sve se svede na susrete tijekom vjerskih blagdana, posjetimo ih kad im je Vaskrs, odnosno Uskrs, Božić, a oni dođu kod nas kad je nama Bajram.

Ali problemi su vam slični, osim što Srbi u Dubrovniku imaju riješeno pitanje bogomolja.
- Suradnju više ostvaruje naša islamska zajednica nego mi predstavnici političkih stranaka. Mi skoro pa i nemamo kontakata, što mi je jako žao. Zaista bismo trebali više surađivati. Kad bismo dobili ured sigurno bi se ta suradnja s vremenom uspostavila i poboljšala.

Možda biste i brže od gradonačelnika odbili prostorije za ured kad biste bi svi predstavnici manjina po tom pitanju bili složni.
- Sigurno bi bilo tako, ali možda je i ovaj naš razgovor povod za početak jedne takve suradnje.

BOŠNJAČKA MANJINA AUTOMATIZMOM BI TREBALA IMATI PREDSTAVNIKA U GRADSKOM VIJEĆU

U kolikom broju pripadnici bošnjačke manjine izlaze na izbore za Vijeća nacionalnih manjina?
- U jako malom broju. Vrlo je teško motivirati ljude da izađu na ove izbore jer su dosta pasivni.

Jesu li pasivni birači ili ste pasivni vi koji ih predstavljate?
- I jedni i drugi. Ništa im ne nudimo novo i zato i sad apeliram na Bošnjake da izađu na izbore u nedjelju i glasaju za listu Bošnjačke zajednice kulture Preporod.

To znači da im Vi sad pred ove nedjeljne izbore morate obećati da ćete biti aktivni u rješavanju njihovih problema. Zašto bi vas Bošnjaci u nedjelju trebali zaokružiti, što im konkretno možete obećati? Minaret, odnosno džamiju još uvijek ne možete.
- Konkretno se možemo potruditi oko zapošljavanja Bošnjaka, na što imaju zakonsko pravo, možemo obećati brže rješavanje infrastrukturnih problema na Nuncijati, pristupnih cesta. Možemo im obećati više tribina o ulogama manjina koje su iznimno važne. Ljude buni ta odrednica Bošnjak i musliman, a to bismo im putem tribina mogli razjasniti.
sbecicrazgovor 4Bošnjačka zajednica u Dubrovinku ima bogatu povijest, ali ni po tom pitanju niste aktivni.
- Zato i govorim, kad bismo imali samostalnu ili nezavisnu listu i kad bi na lokalne izbore od 1 800 pripadnika bošnjačke manjine u Dubrovniku izašlo 900 birača, imali bismo jednog gradskog vijećnika, a taj je gradski vijećnik nekad presudan u rješavanju problema.

A nemate ga zato što ste pasivni.
- Tako je, predlagao sam gradonačelniku, recimo srpska manjina automatizmom ima svog saborskog zastupnika, tako bismo i mi, s obzirom da smo u Gradu najbrojnija manjina, trebali automatizmom imati jednoga svog zastupnika u Gradskom vijeću.

Pa da se onda on priključi vladajućima i „mirna Bosna”.
- Taj bi vijećnik sigurno imao veću ulogu jer bi samo činjenicom, da je vijećnik puno lakše mogao rješavati probleme i na njih ukazivati. Inače, iskoristio bi ovu priliku za čestitati vjernicima islamske vjeroispovijesti. Naime, sad nam počinje naš sveti mjesec, najljepši mjesec u godini, Ramazan, počinje post 6. svibnja i zaželio bi našim vjernicima islamske vjeroispovijesti da ga dočekuju u miru i blagostanju i da ga isposte u zdravlju i veselju.

Objavljeno u Aktualno

Rok za predaju izbornih lista za izbor zastupnika/zastupnica u Europski parlament, koji se održavaju u Hrvatskoj treći put, ističe u utorak u ponoć. Zasad, a i sasvim sigurno da će ostati na tome, iz Dubrovnika stiže čak sedam kandidata/kandidatkinja.

Sasvim očekivano na listi HDZ-a je dosadašnja i aktualna europska zastupnica Dubravka Šuica, na drugom mjestu.

Iznenađenje je kandidatura bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića koji će se kandidirati na listi Narodne stranke – reformista iako nije član stranke.

Iz dubrovačkog HNS-a prvi put daju kandidatkinju za Europski parlament, a to je Nataša Gabričević, predsjednica dubrovačkog ogranka, na šestom mjestu liste.

Ponovo se politički aktivirala i Viktorija Knežević koja je na listi stranke Pametno, također na šestom mjestu.

Mato Tomljanović dubrovački je kandidat Mosta, na desetom mjestu na listi.

Jednako tako na desetom mjestu na listi HSLS-a je predsjednica dubrovačkog ogranka te stranke Belka Elezović.

Na listi Starta, na osmom mjestu je Pero Mrnarević.

Prvi izbori u Hrvatskoj su održani netom nakon pristupanja Europskoj uniji, 2013. godine, a mandat je tadašnjima zastupnicima trajao godinu dana s obzirom da su 2014. godine bili redovni izbori za sve zemlje EU, pa tako i Hrvatsku. Europski izbori inače se održavaju svako pet godina.

Ove izborne godine birači će u Hrvatskoj izaći na birališta 26. svibnja, a kampanja počinje 11. travnja. Na listićima birač može zaokružiti i kandidata/kandidatkinju na listi koju je zaokružio i tako mu dati preferirani glas. U cijeloj Europskoj uniji bit će izabrano 705 zastupnika/zastupnica od kojih 12 mjesta pripada Hrvatskoj, jedno više nego na izborima prije pet godina.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 04 Travanj 2019 15:02

Tko će zabiti bolji eurogol, Šuica ili Vlahušić?

Nataša Gabričević, Belka Elezović, Pero Mrnarević, Mato Tomljanović i Andro Vlahušić. Kandidati su s dubrovačkog područja koji će se na raznoraznim stranačkim listama natjecati na euroizborima. Iako HDZ svoju listu s 12 imena još nije objavio posve je jasno da će se na njoj naći aktualna europarlamentarka Dubravka Šuica. Po još uvijek neslužbenim informacijama Šuica bi trebala predvoditi HDZ-ovu listu.

Od šest kandidata s dubrovačkog područja najviše šansi da u novom sazivu Europskog parlamenta dobije svoje mjesto ima upravo Dubravka Šuica. Kako predizborne ankete ne predviđaju prolaz Reformista na euroizborima Andro Vlahušić teško će u Europski parlament. No, on je i sam istaknuo kako ga mjesto u tom tijelu niti ne zanima već je rekao da mu je cilj tijekom kampanje ukazati na apsurdnost hrvatskih zakona prema kojima se može kandidirati na euroizborima, a ne može na lokalnim, iako nakon isteka rehabilitacijskog roka i to sad može. U svakom slučaju, budući da se na euroizborima može i preferencijalno glasati bit će zanimljivo pratiti konačni izborni „score” bivših gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića i Dubravke Šuice.

Dubravka Šuica, na euroizborima 2014. godine kao druga kandidatkinja na listi, pozicionirana odmah ispod Andreja Plenkovića, osvojila je na nivou države 15 776 ili 4,23 posto preferencijalnih glasova birača. No, i Šuicu i Plenkovića koji je tada pobrao nešto više od 70 tisuća glasova birača, pomela je tada šesta kandidatkinja Ruža Tomašić sa 107 206 glasova birača.

Na razini Dubrovačko-neretvanske županije Šuici je potporu dalo 2 939 ili preferencijalno 19,97 posto birača. U Gradu Dubrovniku njezin je rezultat iznosio 1 153 glasa, odnosno izravno ju je zaokruživši preferencijalno poduprlo 29,36 posto birača.

Zanimljivo je istaknuti kako je od Šuice i na razini Županiji kao i na razini Grada Dubrovnika nešto više glasova osvojio SDP-ov kandidat Tonino Picula.

Može li Vlahušić bolje od Šuice? Tko će zabiti bolji eurogol? Euroizbori birače u Hrvatskoj u principu i ne zanimaju previše pa se zbog iznimno male izlaznosti ne mogu uspoređivati s drugim izborima, pogotovo ne s lokalnima, ali svakako će biti zanimljiv konačni ishod tih izbora, odnosno broj preferencijalnih glasova koje će osvojiti Šuica i Vlahušić, odnosno tko će ih od njih dvoje osvojiti više.

Bivši gradonačelnički dvojac Dubravka Šuica i Andro Vlahušić, svakako su imali oscilacija u odnosima, ali teško bi se moglo reći da su ikada bili pravi politički rivali, osim u vrijeme kampanje 2009. kada je to političko rivalstvo bilo glumljeno i sa Šuičine i s Vlahušićeve strane.

Nešto malo je Vlahušić, nakon što je na prvim neposrednim izborima 2009. izabran za gradonačelnika Dubrovnika, lupao po Šuici zbog dugova koje je iza sebe ostavila te nešto kostura koji su nakon njezinog odlaska iz gradske uprave poispadali iz par ormara. Ni Šuica se pretjerano nije suprotstavljala Vlahušiću, osim kad je s figom u špagu najavljivala referendum treba li zidinama upravljati Grad ili DPDS.

U konačnici, Šuica je zbog Vlahušića, odnosno zbog podržavanja nekih akata koje je predlagao Vijeću, a za što nije imala odobrenje GO HDZ-a 2014. umalo isključena iz stranke, no spasio ju je sam vrh HDZ-a, kojeg je u to vrijeme vodio Tomislav Karamarko. Koncem 2014. raznim političkim igrama pokušala je spasiti Vlahušićev proračun. Tijekom glasanja tada je ostala suzdržana, istaknuvši kako je proračun dobar, ali da HDZ ipak teče njenim venama, ali je zato, kako bi podržala Vlahušićev proračun, Dubravka Marunčić, bliska Šuičina suradnica, istupila iz HDZ-a. No njezina ruka bila je beznačajna jer je falila još jedna pa je proračun pao, a Vlahušić izašao na prve prijevremene izbore u svom gradonačelničkom mandatu.

Šuicu je potom put odveo u Europski parlament, a i kad bi davala izjave o Vlahušiću, radila je to oprezno, dok je Vlahušić o Šuici nastavio i dalje u pohvalnom tonu dok o njezinu nasljedniku predsjedniku GO HDZ-a i gradonačelniku Matu Frankoviću ne bira riječi.

Ni tijekom duge 45-dnevne kampanje za euroizbore Vlahušić i Šuica neće se razračunavati. Naime, Šuica će se fokusirati na europske teme, a Vlahušić će u svom tonu ukazivati na apsurdnost zakonodavstva. No, kako mu je istekao rehabilitacijski rok svakako će tijekom ove kampanje testirati svoj rejting na dubrovačkom području na kojem će se vjerojatno opet na lokalnim izborima natjecati na gradonačelnika Dubrovnika.

Objavljeno u Aktualno

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić izlazi na izbore za Europski parlament i to kao 11. kandidat na listi Narodne stranke – Reformista Radimira Čačića. Za portal Dubrovnikpress.hr Vlahušić je istaknuo kako mu nije cilj ući u Europski parlament već svojom kandidaturom želi ukazati na apsurdnost zakona o izborima prema kojem nije mogao biti kandidat na lokalnim izborima, a iznio je i svoje programske smjernice o kojima će govoriti tijekom kampanje.

- Točno je, 11. sam kandidat na listi Narodne stranke – Reformista. To je mjesto koje sam ja odabrao. Iako sam mogao biti drugi na listi odmah iza Radimira Čačića, nisam to htio jer nemam europskih ambicija već mi je cilj kroz ovu kampanju ukazati na apsurdnost hrvatskih zakona prema kojima se mogu natjecati za Europski parlament, ali ne i na lokalnim izborima. Taj slučaj moje eliminacije iz političkog života donošenjem jednog zakona koji su inicirali Mato Franković i Maro Kristić najbolje pokazuje kako Hrvatska nije građanska već stranačka država. A da se mene nije eliminirao, da sam i dalje gradonačelnik ne bi bilo arbitraže za golf teške 500 milijuna dolara. Da sam ostao gradonačelnik izgradio bi se putnički terminal u Gružu, ne bi bilo problema s agencijama, žičarom i zidinama, za Dubrovnik ne bi bilo štete od gotovo milijardu kuna. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako će „Hrvatska kao država biti u problemima sve dok ima političare koji se brinu samo o svom rejtingu, koji su državu podredili svome što dužem ostajanju na vlasti”.

- Hrvatski politički lideri bave sa samo sobom. Prvi im je cilj u stranci ostati što duže na vlasti i zato se okružuju ljudima koji im samo klimaju glavama dok svu onu inteligenciju, sve one koji bi im se eventualno mogli suprotstaviti vrlo brzo eliminiraju. Primjerice, predsjednik SDP-a Davor Bernardić isključivo je fokusiran na to kako da ostane na vlasti u SDP-u, a da je svu tu silnu energiju utrošio na osnivanje vlade u sjeni, Hrvatska bi danas barem imala alternativu. I u HDZ-u je isto, jedan je vođa smijenio drugoga i on je fokusiran isključivo na to da ostane na vlasti jer dok ti mase plješću zaboravljaš na vođenje države, na rješavanja problema. U bivšoj državi bilo je 350 tisuća članova Komunističke partije, imali smo jednostranački sustav i ako si htio u politiku, morao si ući u Partiju. Danas stranke nemaju ni pola članova koliko je imala ondašnja KP, a ne bave se kreiranjem uspješnog gospodarskog sustava. - rekao je Vlahušić.

- Mene mjesto u Europskom parlamentu ne zanima jer i dalje ostajem fokusiran na Dubrovnik, a kakva je vlast u Dubrovniku danas, isključivo je sve podređeno Matu Frankoviću kao vođi, koji isto tako eliminira sve oko sebe što mu predstavlja konkurenciju, kao što je uostalom i mene eliminirao uz pomoć Mara Kristića. Frankovićev HDZ i Šuičin HDZ su nebo i zemlja. U nas je na svim razinama na snazi idiokracija, sustav podređen stranačkoj ovisnosti, sve je ovisno o stranci, od pravosuđa do svih ostalih institucija koje bi trebale biti neovisne. Pogledajte samo pročelnike u gradskoj upravi, svi su u HDZ-u ili su članovi stranke koja je HDZ-ov koalicijski partner. U Mom mandatu samo je jedan pročelnik bio član HNS-a i jedna pročelnica iz SDP-a, ostali su mahom bili iz HDZ-a. - kazao je Vlahušić.

- Tijekom kampanje govorit ću i o tom izbornom sustavu. Ako se na euroizborima može preferencijalno glasati, zar ne bi bilo logično da u Europarlament idu samo oni s dovoljnim brojem preferencijalnih glasova birača. Ako šef stranke na državnim izborima dobije manje glasova nego neki od kandidata na listi, zar šef te stranke onda ne bi trebao ići ća? Govorit ću tijekom kampanje i o ukidanju županija, osim županija treba ukinuti i 150 do 200 općina i gradova, recimo Konavle i Župa su primjeri uspješnih općina, ali na Pelješcu ili u Dubrovačkom primorju to nije slučaj. Hrvatskoj je i zbog razvoja građanske države nužan drukčiji teritorijalni ustroj, ali on se neće dogoditi jer političke strukture znaju do čega bi dovelo to smanjenje stranačkog utjecaja. - kazao je Vlahušić.

Prokomentirao je i ponovnu suradnju s Radimirom Čačićem koji je 2014. izbačen iz HNS-a uz obrazloženje da šteti ugledu stranke.
- Ratko i ja u to vrijeme razišli smo se u političkom smislu, ali nismo ostali u lošim odnosima. Uostalom, i ja sam nakon što je HNS obznanio da ulazi u kalciju s HDZ-om, izašao iz stranke. Na listi Reformista sam nezavisni kandidat i moje eventualno članstvo u političkim strankama je stvar prošlosti. Ja sam i s Draženom Budišom, s kojim sam bio u HSLS-u, ostao u odličnim odnosima. Dogodi se da se ljudi u nekom trenutku politički raziđu. - kazao je Vlahušić.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 18 od 18