Prikazujem sadržaj po oznakama: izbori

Birači još nisu ni izašli na birališta, učinit će to 16. svibnja, a HDZ je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji već zapravo pobijedio na izborima u dvije općine gdje će imati jednog načelnika i jednu načelnicu. Riječ je o općinama Janjina i Zažablje gdje su HDZ-ovi kandidati ujedno i jedini kandidati na izborima pa će tako Vlatko Mratović u Janjini dobiti novi mandat načelnika, a Maja Vrnoga u Zažablju novi mandat načelnice.

Osim toga HDZ će u obje navedene općine osvojiti apsolutnu vlast jer će ostvariti i stopostotnu pobjedu na izborima za općinska vijeća. Pogađate, HDZ je jedini prijavio liste kandidata za izbore.

Tako se već de facto zna sastav općinskog vijeća u Janjini i Zažablju. U Janjini će tako općinski vijećnici biti Milivoj Herceg, Stipo Šegović, Željko Nožica, Iva Ljubotina, Anto Šegović, Đurđica Dujić i Matko Jasprica.

U Zažablju situacija nije toliko jednostavna iako je jasno da će HDZ pobijediti sa sto posto glasova. Dakle svih sedam kandidata HDZ-a osvojit će vijećničke mandate, a buduća načelnica Maja Vrnoga ujedno se kandidirala i za vijećnicu. Ona zakonski ne može u isto vrijeme obnašati dužnost načelnice i vijećnice. Dok zakon dopušta istovremenu kandidaturu i za načelnicu i vijećnicu, obnašanje tih dužnosti je nespojivo. U praksi to obično nije problem, jer u tim slučajevima izabranog načelnika/načelnicu/gradonačelnika/župana zamjenjuje druga osoba s kandidacijske liste. U ovom slučaju druga osoba ne postoji jer će svi kandidati HDZ već imati svoj mandat.

Kako razriješiti ovaj nastali problem odgovor u telefonskom razgovoru za Dubrovnikpress.hr nisu mogli dati niti u Državnom izbornom povjerenstvu već su napomenuli da će to morati rješavati Ministarstvo pravosuđa i uprave kojem smo odaslali upit te čekamo odgovor.

Liste za izbor načelnika/načelnice i Općinskog vijeća, odnosno HDZ-ove kandidature u Zažablju su naravno pravovaljane, jer kao što je već spomenuto, zakon omogućuje i kandidaturu za načelnicu i vijećnicu i to sve je to logično jer ne mogu ni u HDZ-u ni u Izbornom povjerenstvu u trenutku predaje listi znati da se nitko više neće kandidirati. Inače, uz Vrnogu u Vijeće će biti izabrani Ivan Vidović, Andrijana Ivanković, Mate Žuvelak, Josip Obrvan, Nikola Galov i Ivana Pratežina.

Ova situacija, da u dvije općine postoji samo po jedan kandidat/kandidatkinja te samo po jedna lista pri čemu u Zažablju čak nema ni dovoljnog broja kandidata za popuniti sedam mjesta u Općinskom vijeću, također dobro ilustrira apsurdnost postojanja ovakvih jedinica lokalne samouprave o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE. Podsjetimo, u Janjini je na prošlim izborima na biračkom popisu bilo 580 birača, a u Zažablju 651.

Objavljeno u Aktualno

Uoči početka kampanje političke stranke redovito prognoziraju koliko mandata očekuju u novom sazivu Gradskog vijeća. Prema onome što su nekidan govorili ispred dubrovačkog suda nakon što su predali kandidacijske liste, deboto pa će u Vijećnicu trebati ubaciti još stolica.

U novom sazivu Gradskog vijeća, sukladno izmjenama zakona, umjesto 25 , bit će 21 vijećničko mjesto. Neki će osvojiti više, neki manje mandata, neki u Vijeće neće ni ući, no, kad ih se pita koliko mandata očekuju, postaju nerealni, neki u najmanju ruku smiješni, nadrealni.

HDZ je u prošlom sazivu Vijeća imao deset mandata. U novom nakon izbora očekuju devet ili deset mandata. Njihova su predviđanja realna.

Čelnik DDS-a Pero Vićan donedavno je isticao kako se šalio kad je rekao da očekuje 12 mandata. No, što više vrijeme prolazi, on je ozbiljniji pa sad tvrdi da će imati 12 mandata i da će on bit novi dubrovački gradonačelnik.

Ako se uzme u obzir da je za većinu potrebno 11 mandata, a Vićan tvrdi da će ih imati 12, pitanje je zašto onda spominje postizborne pregovore i formiranje većine s nekim od stranaka. Nije jasno što će mu koalicija u slučaju da sam osvoji 12 mandata i ima većinu. Dok tvrdi da želi 12, svjestan je naime da ih realno možete imati maksimalno tri dok mu neki predviđaju i samo dva mandata.

Na izbore s tzv. platformom Dubrovnik – naš grad i nekoliko političkih stranaka izlazi i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji predviđa osvojiti četiri mandata, a moguće je, tvrdi da će se tući i za peti.

Čelnik DUSTRA-e Željko Raguž o mandatima koje priželjkuje ne govori. No, u bivšem sazivu Vijeća DUSTRA je imala tri mandata i do kraja je ostala koalicijski partner HDZ-a.

SDP je na prošlim izborima doživo krah i osvojio dva mandata u Gradskom vijeću. Njihov gradonačelnički kandidat Ivan Tropan ispred suda nedavno je prognozirao da će osvojiti četiri ili pet mandata, a da nikome nije jasno na kojoj računici temelji to predviđanje.

Četiri ili pet mandata predviđa i Maro Kristić, u prošlom je sazivu Most u Vijeću imao dva mandata, a na ovim izborima trebali bi biti zadovoljni i s jednim.

I želje srđevaca su četiri ili pet mandata, iako su u prošlom sazivu imali svega jedan mandat.

Da ih se pita zašto su u svojim kalkulacijama toliko (ne)realni, zašto ih većina iznosi potpuno nadrealna očekivanja, oni bi vam rekli da toliko očekuju jer su te silne mandate zaslužili svojim političkim angažmanom. Ipak, stvarna je istina da tako samo stvaraju privid da su politički snažni.

U svakom slučaju, kad bi svaki od njih osvojio onoliko mandata koliko priželjkuju, u Vijećnici bi ttebalo dodati ne dvije ili tri već više od 20 stolica jer kad se njihove želje pretvore u brojke svi skupa osvojili bi više od 40 mandata. Brojka je to koja najbolje govori koliko su nerealni.

Balon od sapunice koji će napuhivati još desetak dana, raspuknut će se u noći 16. svibnja. Neki će svakako slaviti, a moglo bi biti dosta onih smrknutih lica.

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 03 Svibanj 2021 09:09

Nemaju ni za WC papir, ali imaju izbore

Vlatko Mratović, Leo Katić, Igor Kršinić, Đivo Market, Borislav Dominiković, Kuzma Tomašić, Jakša Franković i Maja Vrnoga. Imena su to i prezimena ljudi za koje mnogi žitelji Županije dubrovačko – neretvanske, ne zanima li ih podrobnije lokalna politika, nisu nikad čuli. Redom, riječ je o načelnicima i jednoj načelnici općina koje zapravo nemaju gotovo nikakav razlog niti smisao postojanja.

Ne samo što dio vas nije nikad čuo npr. za nekog Borislava Dominikovića, načelnika Općine Pojezerje ili Maju Vrnogu, načelnicu Općine Zažablje ili možda Vlatka Mratovića, načelnika Općine Janjina, već vjerojatno ima i onih koji nisu nikad čuli niti da te općine postoje, a i kad čuju možda imaju i problem poneke od njih zemljopisno uopće locirati.

Ipak, iako se nešto kao najavljivalo da bi se takve općine trebale ukinuti, pa se nešto kao demantiralo da se baš to najavljivalo, sve te općine dočekaše i nove izbore, a od navedenih osam općina šest njih na popisu birača ima ispod tisuću ljudi.

Sve te općinice ne mogu opstati bez pomoći države, jer sasvim je jasno kako npr. 580 punoljetnih stanovnika koliko ih je bilo pred izbore 2017. godine, dakle onih s pravom glasa, onih koji privređuju, plaćaju poreze, prirez i sl. u Općini Janjina ne mogu sami financirati postojanje vlastite općine. Kad se sve zbroji i oduzme prihod takvih općina nije dovoljan niti da pošteno presvuku postojeće ceste asfaltom, a kamoli izgrade nove, samostalno, jer kad bi takvo što uradile – bankrotirale bi, kao što je 2018. bankrotirala i Općina Lastovo kojoj su čak tada i telefon isključili, jer ga nije imala čime platiti.

U svih osam općina zajedno prije četiri godine, dakle prije posljednjih izbora, bilo je 6765 punoljetnih građana, odnosno birača. Ponovit ćemo: osam općina brojilo je 6765 birača. Abecednim redom, Općina Janjina tako je imala spomenutih 580, Lastovo 869, Lumbarda 1097, a Mljet 1105 stanovnika na biračkom popisu. Općina Pojezerje imala je 861, Smokvica 811, Trpanj 791 i Općina Zažablje 651 -og birača.

Osim načelnika, spomenutih na početku, a eto da vam ukažemo na apsurdnost postojanja takvih jedinica lokalne samouprave, pokušajte ih sami, bez „guglanja”, pridružiti svakog ponaosob svojoj općini, općinske uprave i svega što je uz postojanje općine potrebno financirati, šest njih imaju npr. i vlastite turističke zajednice, sve osim Pojezerja i Zažablja.

Sve te općinice i prije globalne krize uzrokovane pandemijom koronavirusa imale su problema s financiranjem iz vlastitih izvora, no, evo dočekaše one još jedne izbore, nakon kojih ne samo da neće imati za preći ceste asfaltom, nego bez pomoći države neće imati ni za WC papir da uhljebi u njima pređu stražnjice.

Objavljeno u Aktualno

Kandidati HDZ-a za župana Nikola Dobroslavić i zamjenika župana Joško Cebalo predali su danas, u pratnji predsjednika ŽO HDZ DNŽ i potpredsjednika HDZ-a te saborskog zastupnika Branka Bačića i gradonačelnika i saborskog zastupnika Mata Frankovića, potpise za kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima.

Tom je prilikom predano više od 14600 potpisa, a župan Dobroslavić je među ostalim izjavio:
- Idemo u pobjedu, a broj potpisa pokazuje snagu i zajedništvo koalicije i veliki je pokazatelj kako ćemo pobijediti i za župana i za listu. Dvanaest godina smo vodili županiju i sigurno ćemo ponuditi najbolji program i najbolje ljude na listama.- kazao je Dobroslavić.

Prisutnim novinarima se obratio i predsjednik ŽO Branko Bačić, koji je rekao kako on često voli istaknuti da je ova županijska organizacija jedna od najboljih u Hrvatskoj.

- Uspješnost se može mjeriti po broju načelnika i gradonačelnika i po broju mandata, a tu je HDZ svakako najuspješniji. Nadalje, naša je županija treća najrazvijenija u Republici Hrvatskoj, najuspješniji smo po povlačenju sredstava iz EU fondova, a u protekla tri mandata smo ispunili očekivanja građana. - rekao je Bačić.

Dodao je i kako je stranka svoju snagu pokazala i činjenicom da su na listama samo oni ljudi koji vijećničku dužnost i mogu obnašati, odnosno da nema onih koji već jesu na nekim funkcijama, a što pokazuje da HDZ ima dovoljno sposobnih i kvalitetnih ljudi.

- Koliko je rad HDZ-a bio dosada kvalitetan potvrđuje i činjenica da smo kroz 12 godina izvrsno surađivali sa svim koalicijskim partnerima.- rekao je Bačić.

Predaji lista nazočili su i predstavnici koalicijskih partnera, Zdenko Mateljak ispred HSS-a, Cvijeto Cvjetković ispred HSU-a, Branko Jerković ispred HSLS-a te Krešimir Marković ispred Hrvatskih suverenista, kao i neki od kandidata s liste za Županijsku skupštinu.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je portal Dubrovnikpress.hr objavio kako će aktualna gradska pročelnica Upravnog odjela ta europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž nositi listu za Gradsko vijeće, informaciju je u svom postu na Facebooku potvrdio i gradonačelnik Mato Franković, ali i informaciju koju je objavio Dubrovnikpress.hr kako on sam neće biti na listi o čemu, kao i imena drugih kandidata možete više doznati OVDJE.

„Od prvog dana mandata govorim kako snagu svake organizacije ne čini pojedinac već tim. Zrinka Raguž kao dio tima, svojim radom za Grad pokazala je da zna! Ugovorenih bespovratnih milijardu kuna u 4 godine mandata ugovoreno je upravo zahvaljujući Zrinki Raguž. I upravo iz tog razloga smatram kako upravo ona treba nositi listu HDZ-a i koalicijskih partnera na ovim izborima. Mlada, mudra, dokazano vrijedna - sve to krasi našu Zrinku i upravo zbog toga, uvjeren sam u veliki uspjeh ove liste na nadolazećim izborima.” - napisao je Franković.

„Pitali su me neki prijatelji zašto ja nisam na listi. U ovu izbornu utrku krećem s pozicije gradonačelnika Grada Dubrovnika i za tu poziciju ponovno tražim povjerenje građana stoga, jasno je kako ne mogu istovremeno biti gradonačelnik i gradski vijećnik. Ne kalkuliram, vjerujem u pobjedu!” - naveo je gradonačelnik Mato Franković.

nm

Objavljeno u Aktualno
Subota, 24 Travanj 2021 17:55

Kandidature; kad je bal nek' je maskenbal

Nezavisni kandidat za župana uz podršku SDP-a i HNS-a Roko Tolić i kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Andro Vlahušić otvorili su „sezonu” predaje potpisa kandidatura. Ostali još čekaju, valjda da im lista potpore izgleda „moćnije”, odnosno uz što veći broj potpisa osim ukoliko uistinu nisu toliko ćopavi i nesposobni da dosad nisu uspjeli skupiti taj smiješno malen broj potrebnih potpisa kako bi njihova kandidatura bila valjana.

Inače broj potrebnih potpisa za kandidature je uistinu čista sprdačina, u nekim slučajevima, npr. u pojedinim općinama, ovisno o broju stanovnika, dovoljno je da vam se potpišu članovi šire obitelji i nešto prijatelja i hopa – eto kandidature za načelnika, doslovno. U nešto većim općinama, primjerice u Konavalima i Župi dubrovačkoj vjerovali ili ne, dovoljno je prikupiti 250 potpisa za načelnićku kandidaturu. Da biste sudjelovali u utrci za gradonačelnika Dubrovnika ta brojka je tek 900 potpisa, a ako želite biti kandidat/kinja za župana/županicu Dubrovačko – neretvanske županije dovoljno je samo 1.500 potpisa.

Još smiješnije od potrebnog broja potpisa jest to da se jedna osoba može potpisati svim kandidatima. Dakle, neki imaginarni Đuro Đurić šetajući gruškom placom ovih dana mogao je dati svoj potpis svim onim silnim kandidatima koji su se tamo okupili, niti jedan ne pridržavajući se epidemioloških mjera, i tako podržati njihovu kandidaturu. Interesantno bi bilo vidjeti glasački listić tog imaginarnog Đura Đurića, kako misli glasati za pet, šest ili sedam kandidata istovremeno, jer, je li, čovjek svih podržava.

Može se raspravljati o tome je li takva mogućnost u duhu demokracije ili je samo riječ o lijenosti da se potpisi provjeravaju, ali rasprave je li ta mogućnost suprotna svakoj zdravoj logici podrške nekom kandidatu zapravo ne može ni biti. Barem danas, u 21. stoljeću, nije teško provjeriti svaki potpis, pa kad se OIB istog čovjeka nađe na nekoliko lista takav potpis mogao bi se proglasiti nevažećim za sve liste. Također, taj smiješno malen broj potrebnih potpisa, postaje zapravo još beznačajniji dok se svatko može potpisati svakom kandidatu.

Stoga na svakim izborima imamo ponekog egzibicionistu i „sezonske” kandidate, od kojih su neki u utrci za gradonačelnika i po treći, četvrti put (svjesni da nemaju šanse, ali nadaju se tako većoj pozornosti za svoje liste), iako će na koncu broj dobivenih glasova kod pojedinaca biti manji od broja glasova potpisa podrške. Sve to više sliči na natjecanje tko će dobiti više „lajkova” na Facebooku, nego na prikupljanje ozbiljnih potpisa podrške.

Prikupljanje potpisa gradonačelničkim i kandidaturama za župana ili načelnike, sustavom provjere potpisa i znatnim podizanjem praga, odnosno potrebnog broja jedinstvenih potpisa, na npr. pet ili, zašto ne, deset posto broja upisanih birača (zaboga, ako netko ne može prikupiti deset posto potpisa birača čemu onda uopće kandidatura za npr. gradonačelnika) došlo bi kao svojevrsni „predizbori”, čime bi u izbornoj utrci ostali kandidati koji uistinu nešto i vrijede. Uostalom, u utrci bi ostali kandidati za koje su svojim potpisima sami građani odlučili da ih vrijedi uopće čuti što imaju za reći.

Postojećim pak sustavom ne poručuje se kako je riječ o demokraciji, postojeći sustav izrugivanje je demokraciji. Kad je već tako, a onda ukinimo prikupljanje potpisa, uistinu omogućimo, bez ikakvih kriterija, svakoj budali da se kandidira, kad je bal, nek' je maskenbal, poštenije je pa čak i vjerodostojnije tako nego kad se imaginarni Đuro Đurić potpiše petorici kandidata.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Subota, 24 Travanj 2021 12:27

Srđevci predstavili program za Grad i Županiju

Na današnjem predstavljanju izbornog programa Srđ je Grad i Možemo na gradskoj razini i županijskog izbornog programa koalicijske liste Srđ je Grad / Možemo! - Nova ljevica - Zaokret sudjelovali su kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Đuro Capor, kandidat za dogradonačelnika Nikša Selmani, kandidat za župana Marko Giljača, kandidatkinja za dožupanicu Igra Šain Kovačević te Sandra Benčić, zastupnica političke platforme Možemo u Hrvatskom saboru.Na današnjem predstavljanju izbornog programa Srđ je Grad i Možemo na gradskoj razini i županijskog izbornog programa koalicijske liste Srđ je Grad / Možemo! - Nova ljevica - Zaokret sudjelovali su kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Đuro Capor, kandidat za dogradonačelnika Nikša Selmani, kandidat za župana Marko Giljača, kandidatkinja za dožupanicu Igra Šain Kovačević te Sandra Benčić, zastupnica političke platforme Možemo u Hrvatskom saboru.

Uvodno je Nikša Selmani predstavio osnove programa pod nazivom „3 O“ koji stavlja akcente na tri osnovna aspekta funkcionalnog grada 21. stoljeća – Otpornost, otvorenost i održivost. Ovaj program budućnost Dubrovnika vidi u razvoju digitalnih tehnologija i inovacija kao temelja transparentnosti, komunikacije i kohezije lokalnih usluga i gospodarstva, vidi snažnije sudjelovanje zajednice u donošenju javnih politika, dizajniranja i pružanja javnih usluga te konačno teži da se postigne društveni i gospodarski napretak bez štete za okoliš u okvirima uzajamne održivosti.

U nastavku je gradonačelnički kandidat Đuro Capor iznio nekoliko okosnica programa „3 O“ govoreći konkretno o pitanjima otvorenog proračuna, stambene politike Grada Dubrovnika te turizma kao dominantnoj gospodarskoj djelatnosti.
Govoreći o otvorenom proračunu Capor je naglasio kako je javnost mora dobiti jasnu predodžbu proračuna, te da je Srđ je Grad i napravio iprezentirao jednostavan alat za njegovo pretraživanje na svojim web stranicama. Capor je rekao da će Srđ je Grad učiniti jednako transparentnim i pregled stanja javnih ustanova te komunalnih i trgovačkih društava. Jednaku će transparentnost tražiti i kod poslovanja Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Uz ovo, učinit će javnim transparentan registar ugovora i objaviti dokumentaciju koj prati javne natječaje ne samo grada nego i javnih poduzeća i ustanova. Stavljen je naglasak na transparentnost financija političkih stranaka i nezavisnih lista gdje je Srđ je Grad javno prezentirao svoje financiranje tijekom izborne kampanje što se također može naći na njihovim web stranicama. 

Govoreći o stambenoj politici Capor je naglasio da će u njegovom fokusu biti javna i neprofitna izgradnja odnosno razvoj gradskog stambenog fonda jer ovo je jedan od gorućih problema koji jako opterećuje naše sugrađane. U nastavku je rekao kako je u Dubrovniku 50 posto teže riješiti stambeno pitanje nego u Splitu, a čak triput nepovoljnije i teže nego u Zagrebu. Javni stambeni fond nužno je povećavati svake godine, a krajnji cilj je približiti se brojci od 15 posto stambenog fonda u vlasništvu Grada, što odgovara prosjeku zemalja EU. Povećanjem javnog stambenog fonda i kroz dugoročni najam Grad je u poziciji sprečavati špekulacije nekretninama i kontrolirati cijene najma za stanovanje. 
Vezano uz turizam Capor smatra da se potrebno odmaknuti od dosadašnjih modela neplanskog i neodrživog turističkog razvoja koje se temeljio na iskorištavanju prostora i onih vrijednosti koje su stvorene davno prije. Turizam nije poticao razvoj gospodarstva i proizvodnje već je opterećivao i prostor i zajednicu.  S COVID krizom dogodila se globalna promjena na strani turističke potražnje te se i naša ponuda mora mijenjati u smjeru razvoja održivog i odgovornog turizma s konkretnim turističkim proizvodom prilagođenim točno određenom segmentu gostiju gdje će biti prepoznatljiv kulturni, sportski, ruralni, nautički i zdravstveni turistički proizvod, prateći visoke higijenske i epidemiološke standarde. Dubrovačkom turizmu je potrebna digitalna transformacija – praćenje pokazatelja, zarade, navika gostiju, ekonomskih učinaka koji ostaju lokalnoj zajednici da bi se mogao voditi destinacijski menadžment. Capor je naposljetku zaključio da će Srđ je Grad poticati politiku “od polja do stola”, gdje ulogu grada vidi kao onoga koji stvara uvjete za povezivanje lokalnih proizvođača i hotelskog i ugostiteljskog sektora.

Predstavljajući županijski program Marko Giljača je uvodno rekao da želi razvijati regiju novih ideja, temeljenu na zelenim politikama okrenutim prema građanima i za građane juga Hrvatske. Na županijskoj razini nude viziju konkretnih mjera koje su sastavni njihovog programa pod nazivom „Plan za jug“ i koji se sastoji od tri grupe mjera: Zeleni plan, Plavi dogovor i Crveni odgovor.

O prvoj skupini Giljača je rekao kako ona donosi niz mjera koje se oslanjaju na zelene politike kojima je ekologija i zaštita prirode na prvom mjestu. Govorio je o donošenju Deklaracije o eko županiji kojom bi se smjer razvoja i djelovanja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji snažno usmjerio prema zelenim politikama, energetskoj transformaciji, većoj otpornosti na očekivane klimatske promjene i ekološki očuvanom prostoru. Giljača smatra da energetska i prehrambena samodostatnost, očuvanje kvalitete zraka, vode, mora i tla, smanjenje ekološkog otiska u skladu sa europskim smjernicama i ciljevima, snažna orijentacija prema ekološkom uzgoju hrane, vlastitim sortama sjemene i primjena politike “od polja/mora do stola”, zelena javna nabava od lokalnih dobavljača, poticanje zelenog i plavog poduzetništva, poduzetništva razvijenog na ponovnoj upotrebi sirovina dobivenih recikliranjem i kvalitetnim sustavom kružnog gospodarstva i upravljanja otpadom i povećanje otpornosti na buduće izazove klimatskih promjena i mogućih kriznih situacija, trebaju postati načelo, točka preokreta i novi smjer razvoja Dubrovačko – neretvanske županije.

Govoreći o dijelu programa pod nazivom Plavi dogovor Giljača je objasnio da se tu radi o podizanju kvalitete upravljanja najvećim resursom koji raspolažemo, morem i javnim pomorskim dobrom. Smatra da je upravo dogovor načelo kojim će u suradnji s građanima riješiti gorući problem komunalnih vezova, objaviti javno i otvoreno sve dosadašnje korisnike i osigurati ono temeljno pravo svakog čovjeka koji živi uz more, pravo da ima barku i da je ima gdje vezati. U nastavka je rekao da će raditi na tome da se upiše granice javnog pomorskog dobra i da će u partnerstvu s građanima i koncesionarima izraditi novi Pravilnik o koncesijama i korištenju javnog pomorskog dobra, čime će se uvesti red u prostor i točno znati i prava, ali i obveze svih korisnika ovog iznimno vrijednog prostora. Konačno, Giljača je potvrdio da će se nastavit zalagat za povratak dužobalne brodske linije Rijeka – Korčula – Mljet – Dubrovnik, kao cjelovitog turističkog koncepta, ali i prometne žile kucavice za razvoj naših otoka, kao i za konačno uvođenje dugo očekivane dnevne direktne linije Lastovo – Dubrovnik.
Govoreći o trećem dijelu programa, Crveni odgovor, Giljača je rekao da će s dolaskom na mjesto župana donijeti hitnu odluku i pokretanju novog trasiranja podzemnih vodenih tokova u Lučinom razdolju.

Kao kandidatkinja za dožupanicu Igra Šain Kovačević predstavila je članove županijske liste od Neretve, preko Pelješca, Korčule, Lastova i Mljeta do Dubrovnika, Župe i Konavala, koji su se okupili kako bi zajednički bili dio promjene koja je potrebna kako bi se pokrenuli procesi zelene transformacije i novog smjera razvoja DNŽ. Rekla je da je smisao ove suradnje u tome da zajedno grade prijateljstvo, solidarnost i povezanost, kao osnovu budućeg kvalitetnijeg života građana županije.

Naposljetku se medijima obratila i Sandra Benčić, saborska zastupnica političke platforme Možemo, koalicijskog partnera na gradskoj i županijskoj razini. Ona je naglasila da je osnova suradnje u prepoznavanju zajedničkih politika posebice vezano uz pitanja jačanja otpornosti demokratskih zajednica te zelenih politika koje postaju dominantna tema europske stvarnosti. Benčić je naglasila da se i kroz ovu suradnju Možemo, Srđ je Grad, Nove ljevice i Zaokreta jasno može vidjeti os koja cjelovito povezuje kotarsku, gradsku, županijsku te konačno i nacionalnu razinu. Zaključila je da nekoć razdvojeni lokalni politički subjekti danas imaju prepoznatljivu formu ozbiljne lijevo – zelene nacionalne alternative.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Do izbora je nešto manje od mjesec dana, a tek je manji dio političkih stranaka i kandidata aktivno. Neki naime šalju priopćenja ili konferencije za novinare sazivaju gotovo svakodnevno, dok veći dio njih to uopće ne čini. Primjerice, najveća stranka, HDZ i aktualni gradonačelnik Mato Franković drže se po strani i šute. No, kad se zbroji i oduzme što većina kandidata priča posljednjih 15 – tak dana, jasno je zašto Franković šuti. Nema zapravo na što ni odgovoriti. 

Piše: Nikolina Metković

Da, Franković taktički šuti, ali svakako osluškuje stavove koje ususret izborima iznose njegovi politički konkurenti. Neki od njih proteklog su tjedna iznijeli zaista gomile gluposti na koje se suvislo i bez podsmijeha niti ne može odgovoriti. 

POPULIZAM SRĐEVACA O RASTURANJU PAŠALIĆEVE MARINE

Prvi su se prošlog tjedna „prosuli” srđevci, odnosno njihov gradonačelnički kandidat Đuro Capor. Netom što je Franković u posao uveo izvođača radova, Srđevci su se okupili na Lapadskoj obali, obećavši kako će potjerati Franja Pašalića, raskinuti koncesiju, rasturiti mu marinu, lavove poslati Vlahušiću da ukrasi dvorište oko kuće u Imotici te građanima ustupiti vezove u marini. 

No, građanima su srđevci zaboravili reći da vezovi u Pašalićevoj marini nisu pogodni za barke pa bi marinu doslovce trebalo rušiti. Za građane nisu niti podvukli onu financijsku crtu. Nisu im naime rekli koliko bi ih, kao porezne obveznike koji bi u konačnici sve to platili, koštalo to raskidanje koncesije, protjerivanje Pašalića i razbijanje marine. Jesu li zaboravili da u ovoj zemlji, kakvi su takvi su, ipak postoje sudovi na kojim bi ih Pašalić, kakav je takav je, tužio i u konačnici dobio pozamašnu svotu novca kojeg je uložio u marinu, ali i za izgubljenu dobit. 
Srđevci, koji su inače druge učestalo prozivali za populizam na Lapadskoj su obali dali građanima čista populistička obećanja, za koja i sami znaju da ih je nemoguće realizirati. 

Također, što ih se više sluša, sve je manje jasno zašto se srđevci stalno obrušavaju na Vlahušića. Vlahušić im naime u političkom ringu nije nikakva konkurencija jer prosječan birač Andra Vlahušića po stavovima dijametralno suprotnim, srđevce na biračkom listiću neće nikad zaokružiti. 

Neće to učiniti ni Raguževi birači, na kojeg se također stalno obrušavaju. Zanimljivo je kako dobro važu svaku riječ prije negoli upute kritike prema Frankoviću. Rade li to slučajno ili možda nemaju argumenata za prozivati Frankovića?

DOK LJUDIMA FALI KRUHA NA TRPEZAMA, VLAHUŠIĆ NUDI IGRE PO PLAŽAMA

Vlahušić je uz srđevce najaktivniji u kampanji. Kad ne drži konferencije za novinare, šalje priopćenja za javnost. Predložio je set mjera za koliko toliko normalno odvijanje turizma u vremenu korona pandemije. Prvi je u zemlji prije dva mjeseca predložio procjepljivanje turističkih radnika. Bavio se i gradskim financijama, proračunom i kreditnim zaduženjima Grada. Iznio i niz prometnih rješenja s ciljem rasterećenja gradskih prometnica na koja je razvio još kao gradonačelnik, ali je i on proteklog tjedna sam sebi zabio autogol. 

U vremenu u kojem narodu već, doslovno, fali kruha na trpezama, nije primjereno nuditi igre, poglavito igre bez kruha, a Vlahušić je obećao nekakve Red Bull igre po plažama, nekakav NK GOŠK Dubrovnik 1919. Red Bull AS Monaco i nova snimanja serija i filmova i to u vremenu u kojem se i filmska industrija bori za opstanak.

Inače, treba biti kristalno jasno da filmaše u Dubrovnik nisu doveli političari. Došli su sami. Prvo su naime „scoutsi” izviđali lokacije podobne za snimanja pa su onda sjeli s predstavnicima vlasti za stol i dogovarali uvjete snimanja, a naše vlasti od njih, koji novca imaju, nisu u niti jednom slučaju uzele onoliko koliko su mogle jer su se vodili benefitima koje će im donijeti te prestižne produkcije, nakon što njihova ostvarenja dopru do gledatelja. Pametni bi uzeli i pare i jare, a naši su samo uzeli jare. Dok naši sanjaju filmska studija i uzastopna snimanja raznih franšiza, zaboravljaju na onaj zamor od određenih lokacija koji je neminovan. Jedno se vrijeme naime snima intenzivno pa se potom na duže razdoblje ne snima ništa. 

HOĆE LI NAM TREBATI „POVJERENSTVO ZA MENSTRUALNE PROIZVODE”?

Ipak biser nad biserima proteklog je tjedna, govoreći sama sebi u brk, izrekla SDP-ova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Anita Bonačić Obradović. 

Stala ona ispred kamere i priča sama sebi u brk o porezu za higijenske uloške i tampone ili kako ih ona naziva „menstrualnim proizvodima”. Priča ona kako u Saboru nije prošla inicijativa da se porez na uloške smanji i nastavlja kako „mi trebamo biti primjer, subvencionirati i razgovarati s veledrogerijama da nam izađu ususret da možemo postaviti automate u školama”. Grad, kaže ona, treba osigurati sredstva kako bi smanjio njihove troškove. 

Zamislite samo u kakvom bi se problemu našao npr. aktualni gradonačelnik Mato Franković u pokušaju da ženama subvencionira uloške. Morao bi osnovati posebno „povjerenstvo za menstrualne proizvode”, jer kako bi drukčije, u moru svih tih uložaka i tampona, odlučio koje kupiti. Ne bi bilo lako opredijeliti se koju vrstu uložaka subvencionirati: one tanje za slabija ili one debele za obilnija krvarenja, one s tri, četiri ili one s pet šest kapljica, s krilcima ili bez krilca, Always, Libresse ili neku treću marku. Koje bi uloške odabrao za žene s alergijskim reakcijama na neke od higijenskih uložaka? Tampone ili menstrualne čašice? A i zadnje što bi svaka žena poželjela u tim danima jest da joj, kad posegne za tamponom ili uloškom, na pamet padne političar/ka, ma koji god on bio ili bila.

Nakon što je donedavni predsjednik GO SDP-a Jadran Barač povukao kandidaturu za gradonačelnika, SDP-ovi kandidati, Ivan tropan i Anita Bonačić Obradović, gurnuti u političku arenu, slaba i površna znanja, učestalo se reklamiraju putem omiljene im društvene mreže Facebooka i to na način da stanu ispred kamere i samouvjereno palamude gluposti koje s problemima na lokalnoj, našoj dubrovačkoj razini, nemaju ama baš nikakve veze. Ne rade oni to slučajno već nameću svoje teme kako bi prikrili neznanje i nepoznavanje stvarnih problema. Danas tako palamude o uvođenju građanskog odgoja u škole. Uistinu je teško naći poveznicu s gradonačelničkom kandidaturom.

FRANKOVIĆ JE KNJIŽICU OBEĆANJA GOTOVO PA IZVRŠIO

Mato Franković zaista ima puno razloga za šutnju. Na toliku količinu izrečenih gluposti pametnu čovjeku ni ne ostaje ništa drugo nego šutjeti. Od svega što smo od HDZ-ove oporbe mjesec dana prije izbore čuli i vidjeli, gotovo se sa sigurnošću može reći da se u participaciji u vlasti u Dubrovniku, nakon što se 16. svibnja prebroje glasovi, i neće puno toga promijeniti. 

Kad se na stranu stave političke preferencije i hladne glave odvaže proteklo četverogodišnje razdoblje, HDZ je u Gradu Dubrovniku, krizi unatoč, odradio dobar posao. Gradonačelnikova knjižica obećanja danih prije četiri godine, ona s malo teksta i puno fotografija, gotovo je pa izvršena. 

Kampanju bi Franković mogao započeti s osvrtom na realizirane projekte, no od njega se očekuje ozbiljan plan i program za sljedeće četverogodišnje razdoblje kroz koje neće biti lako broditi jer kriza neće tako brzo završiti, odnosno njezini stvarni efekti tek će se zbrajati. 
Frankovićev plan za nadolazeće četverogodišnje razdoblje kojega tek trebamo vidjeti, zapravo niti ne mora bit posebno briljantan, ako se uzme u obzir da njegovi konkurenti palamude gluposti. U idejama mu može parirati jedino Vlahušić pod uvjetom da „stane na loptu” kad mu gluposti padaju na pamet. S ostalima Franković „briše pod” i dok šuti.

Objavljeno u Aktualno

Nezavisni kandidat za dubrovačko – neretvanskog župana Roko Tolić uputio je priopćenje za javnost u kojem aktualnog župana Nikolu Dobroslavića pita zašto šuti o nizu problema i afera koji su isplivali na površinu posljednjih mjeseci.

„U more usred Grada, pored Banja izlije se sedam tona lož-ulja, a župan Dobroslavić - šuti. Otkrije se kako dvije članice Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne Domus Christi nemaju zakonom predviđenu fakultetsku naobrazbu, a župan šuti. Na Batali se bune naši sugrađani kojima nitko nije ni pomislio osigurati zamjensku lokaciju za barke dok traju radovi na Lapadskoj obali, a župan šuti. Cesta u Slanome, iako stotinjak metara od njegove kuće, zbog manjeg odrona zatvorena je mjesecima, a župan, znate i sami - šuti. Mediji su otkrili niz skandala oko natječaja za voditelja Centra kompetentnosti, a župan nema komentara. Zdravstveni sustav je opterećen dugovima i skandalima, a župan opet radi ono što mu najbolje ide – šuti. Otkriveno je kako se lažno trasiralo za gradnju Centra za gospodarenje otpadom, koji može ugroziti Malostonski zaljev i školjkare, a župan - naravno šuti. Rijetki turisti u vrijeme pandemije, privučeni privatnom inicijativom, požele doći na hrvatski jug, ali odustaju zbog nerazumno visoke cijene PCR testa koja za Korčulu i Orebić iznosi čak 1050 kuna! Župan se dakako, ni po tom pitanju ne želi miješati u vlastiti posao te – šuti.” - navodi Tolić.

Nezavisni kandidat za župana Roko Tolić postavio je i pitanje „plaćaju li porezni obveznici župana da ne bi ništa znao i da bi izbjegavao odgovore na sve svoje probleme i skandale, plaća li ga da se ne usudi komentirati niti jednu aktualnost u Županiji koju vodi”.

„Ova njegova šutnja u psihologiji se naziva „nojev efekt” - izbjegavanje negativnih informacija. Ili ono što bi se u narodu reklo - „zabijanje glave u pijesak”. Uvjeren sam da će građani 16. svibnja reći - dosta nojevskoj politici te da će izabrati zaokret i otvoren dijalog o svim problemima i projektima. Problemi nisu tu da se njeguju nego da se rješavaju, ali rješavati probleme treba znati. O problemima ne smijemo šutjeti! Treba nam župan koji nudi odgovore, ne izgovore!” - naveo je u priopćenju za javnost nezavisni kandidat za župana Roko Tolić.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Posljednjih godinu dana kriza izazvana pandemijom korona virusa, odrazila se i na poslovanje gradskih tvrtki. Mjesec dana prije izbora pitanje kakvo je stanje u gradskim tvrtkama iznimno je važno jer nakon izbora, ovisno kako će se složiti većina u Gradskom vijeću, moglo bi doći i do promjena na vodećim pozicijama u nekim gradskim tvrtkama. Ipak, većina tih tvrtki, unatoč krizi, posluje stabilno i bez većih gubitaka, osim Libertasa kojeg je kriza u startu bacila na koljena.

Tko god vladao Gradom nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća, morat će se konačno ozbiljno pozabaviti poslovanjem Libertasa. Tvrtka je to koju problemi s likvidnoću muče već duži niz godina.

Zbog pandemije koronavirusa prihodi Libertasa smanjeni su za 70 posto.

No, i u „idealnoj 2019.”, kad su se u Dubrovniku rušili turistički rekordi, Libertasovi su autobusi prevezli manje putnika u odnosu na 2018. pa ni u toj „idealnoj” 2019. nisu mogli poslovati bez subvencije Grada, koja je bila nešto manja u odnosu na prethodne godine, ali je ipak iznosila visokih 16,7 milijuna kuna.

U 2020. Uprava Libertasa planirala je ulaganja u sustav naplate na gradskim i prigradskim linijama te poboljšanje kvalitete usluga uvođenjem dodatnih polazaka na gradskim i prigradskim linijama. Planirali su ulaganja u uređenje prostora u Komolcu te nabavu dodatne opreme za potrebe Tehničke službe. Ipak, korona kriza poremetila im je planove. Prihodi su se smanjili za 70 posto. Neke su linije reducirali, a neke su još uvijek ne prometuju.

Dio radnika radi, dio je na počeku, no radna su mjesta sačuvana. U vremenu krize nije poznato, barem ne javnosti, da je Uprava Libertasa izradila ozbiljne analize poslovanja bez onog turističkog efekta, niti da promišlja ozbiljno restrukturiranje tog Društva.
Ususret izborimaod političkih aktera joiš nitko nije progovorio o Liberetasu, diple oni o nekakvim turistima, kao da žive na drugoj planeti, sportsklim dvoranama, stadionima, kojekakvim ulaganjima, a u isto vrijeme dubrovački javni prijevoznik pred krahom je i to izgleda - nikoga od njih ne zanima. U biti zanima, samo ne znaju što reći, lakše je laprdat (sanjati) o brzom povratku turista kao da to uopće o njima ovisi ili je ikad ovisilo.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 10 od 18