Prikazujem sadržaj po oznakama: konavosko polje

S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo se Općina Konavle prijavila na Javni poziv jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi komasacije, odnosno okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta.

Dok je donošenje novog zakona u tijeku, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra i kako bi trebalo pripremiti poseban pravni akt o komasaciji Konavoskog polja.

- Mi smo u Konavlima najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine jer nije bio provediv. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektara i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. Uspjeli smo to napraviti na 100 hektara zemljišta, od kojih je 70 posto u državnom vlasništvu. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitiji model navodnjavanja. Jedna od ideja je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskog polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

- Za razliku od Slavonije gdje ima dosta zemlje, kod nas je nema toliko i ovo što imamo trebamo održavati i oplemeniti. - govori konavoski načelnik dodajući kako je „bitno ljudima, koji se žele ozbiljno baviti poljoprivredom, to i omogućiti”, smatra Lasić, otklanjajući mogućnost da se sve to radi kako bi se stvorile predispozicije za prodaju zemljišta stranim vlasnicima.

Objavljeno u Aktualno

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i pročelnik UO za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove Perica Pušić sastali su se u Zagrebu s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković sa suradnicima na temu rješavanja imovinsko - pravnih odnosa u Konavoskom polju.

Na sastanku je postignut dogovor oko načina suradnje i potpore koje će Ministarstvo poljoprivrede dati u rješavanju ove dugogodišnje problematike, a sudionici razgovora složili su se kako je riječ o kompleksnom poslu koji je nužno što prije početi rješavati.

U tu svrhu pri Ministarstvu poljoprivrede određena je posebna koordinatorica kako bi komunikacija i procesi vezani uz razrješenje pitanja Konavoskog polja tekli što je brže moguće.

Također, Ministarstvo će u najkraćem mogućem roku definirati konkretan model financijske potpore projektu, kako bi se dovršio započeti proces analize vlasništva, koji je završni korak pred okrupnjavanje, u koje će biti uključeni svi privatni vlasnici zemlje i dionici projekta.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Obilna kiša koja je padala na širem dubrovačkom području poplavila je Konavosko polje, ali i zamutila more pod Konavoskim stijenama na mjestu gdje tunel koji skuplja vodu iz Konavoskog polja, prolazeći Popovićima, ponire u more. Slike poplavljenog Konavoskog polja, ogromne količine vode koja protiče te zamućenog mora pod konavoskim stijenama, portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je čitatelj Vlaho Dragić zajedno s videom utoka Konavčice u Ljutu i izlijevanje vode u more iz tunela pokraj Pasjače, a koji je, između ostalog naveo kako se voda u polju nakon obilnih kiša znala zadržati i po nekoliko mjeseci.

„Sredinom pedesetih dovršen je proboj tunela kojim se je omogućilo isušivanje Konavoskog polja,a koje je redovito bilo poplavljivano svake godine i voda bi se na njemu zadržavala više mjeseci. Dobro od poplava je bio da bi se zamućena voda staložila i talog ostao u polju a onda je bistra voda postepeno otjecala u more kroz takozvane jazove.

Struka je također predvidjela vrata na tunelu kada bi se poslije plavljenja bistra voda ispuštala u more. Također je bila i planirana komasacija, ali onda su „pametni” političari rekli ne i vratima i komasaciji. Od tada pa do danas nastavlja se erozija Konavoskog polja. Možda je baba Vanga predvidjela isušivanje Jadrana i nastajanja novog polja ispod konavoskih stijena. Tko zna,možda?Uslijedila je ekspropiracija i danas je stanje u polju koje ne odgovara nikom.

Polje nikada nije bilo dovedeno u stanje koje je bilo predviđeno eksproprijacijom. Dolaskom Republike Hrvatske predviđen je povrat oduzete imovine poništenjem eksproprijacije, jer polje nikada nije privedeno svrsi za koju je i oduzeto. Kada se počela pomalo vraćati zemlja po ovom zakonu zakon je stavljen van snage. Stop povratu. Danas polje uz poticaje uživaju pojedinci koji nemaju niti kvadratni milimetar zemlje u polju.” - naveo je Vlaho Dragić.

Inače na dubrovačkom području u protekla je 24 sata palo najviše kiše. Na mjernoj postaji DHMZ-a Dubrovnik izmjereno je 62,7 litara kiše po metru kvadratnom.

Ako se uzme u obzir da je na mjernoj stanici Dubrovnik aerodrom u posljednja 24 sata izmjereno 118,4 litara kiše po metru kvadratnom, nije ni čudo što je dobar dio Konavoskog polja po vodom.

Polje, je baš kao što navodi čitatelj portala Dubrovnikpress.hr plavilo i prije. Prosječno se inače, prema podacima „Geografskog glasnika” iz 1958. voda u Konavoskom polju u prosjeku podizala na 52,5 metara nadmroske visine. Prema istoj studiji iz „Geografskog glasnika” za velikih poplava 1901. i 1915. voda se podigla na 55 metara nadmorske visine. Najveća poplava u Konavoskom polju zabilježena je 1889. kada se razina vode podigla na nepunih 60 metara nadmorske visine. No, što ta nadmorska visina znači u dubini vode koja se nakupila u Konavoskom polju.. Jezero koje se formiralo u polju tada je kod ponora bilo duboko skoro 20 metara, a površina mu je iznosila 12 kvadratnih kilometara.

Prvu studiju o problemu odvodnjavanja Konavoskog polja 1892. izradio je inženjer Tomino dok je projekt odvodnjavanja Konavoskog polja 1940. izradio inženjer Mamatzi prema kojemu voda otiče dva kilometra dugim tunelom kroz greben koji odvaja polje od morske obale. Prema tom projektu započelo je bušenje tunela, a radovi su nekoliko puta prekidani. Potom je pitanje odvodnje i melioracije Konavoskog polja pokrenuo JAT pa inženjer Gjurović, u ondašnjem Inženjersko projektnom zavodu u Zagrebu, izrađuje novi idejni projekt odvodnje Konavoskog polja po kojem su nastavljeni radovi. Probijanje tunela završeno je u proljeće 1958.

Objavljeno u esPRESSo

Na sjednici Općine Konavle vijećnik Jure Magud (HDZ) pitao je što je s komasacijom zamljišta u Konavoskom polju.

Načelnik Lasić istaknuo je kako je odlučeno da se eksperimentalno napravi komasacija Konavoskog polja na 100 hektara površine.

- Sada je nemoguća obrada Konavoskog polja s obzirom na strukturu vlasništva. Zakon o komasaciji se skoro i ne može provesti, ali zakon se može promijeniti. - rekao je Lasić te istaknuo kako postoji plan da se poplavi dio Konavoskog polja tijekom zime kako bi se zaustavila erozija tla kroz tunel u Popovićima.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019