Prikazujem sadržaj po oznakama: koncesije

Nakon što je održano prvo javno otvaranje ponuda za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako je pristigao iznimno velik broj ponuda s jednako visokim novčanim iznosima. Zanimljivo je tako kolike su novčane ponude za koncesije za iznajmljivanje kajaka, a znakovito je kako je jedna slovenska tvrtka poslala ponude za iznajmljivanje ležaljki i suncobrana na plažama nekoliko dubrovačkih hotela. No, istaknuo je gradonačelnik, moglo bi se dogoditi da mnogi koncesionari ove sezone neće moći raditi.

- S obzirom na interes želio sam maksimalno transparentno odraditi taj proces i zato smo se odlučili na javno iznošenje dokumentacije kako bi svi vidjeli što se, kako i na koji način dostavilo i koliko je iznosila čija ponuda. - kazao je gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako su ponude iznimno visoke.

- Primjerice, za 10 kajaka je prije trebalo uplatiti tisuću eura godišnje koncesije, a sad ponude idu čak preko 50 tisuća eura za godišnju koncesiju za 10 kajaka. Dakle, vidimo što će to značiti po pitanju prihoda s pomorskog dobra. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako su prilikom otvaranja ponuda uočene određene nelogičnosti oko koncesija na pomorskom dobru. Franković je naime kazao kako je jedna slovenska tvrtka dala nekoliko ponude za koncesije na nekoliko hotelskih plaža.

- Vidjeli smo da je najveće iznose za plažu ispred Hotela Bellevue, za ležaljke i suncobrane, ponudila tvrtka iz Slovenije. Ta je tvrtka dala najveće ponude za plažu ispred Hotela Maestral i Hotela Neptun. Dakle, to je neka tvrtka iz Slovenije pa ćemo vidjeti što to u konačnici znači. - rekao je Franković.

Istaknuvši kako će se, nakon što sve budu otvorene, pregledati koje su ponude valjane, Franković je najavio koji posao čeka Gradsko vijeće.

- Kad taj posao završi odluke idu na Gradsko vijeće. Znači, Gradsko vijeće će morati usvojiti svaku koncesiju. Imat ćemo jedno Vijeće samo na kojem ćemo samo o tome odlučivati. - kazao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je u ponedjeljak da nema kršenja Zakona o pomorskom dobru odgovarajući načelnicima i gradonačelnicima koji su ranije upozorili da zbog loše pripremljenog zakona može doći u pitanje izdavanje dozvola za rad u tom pojasu.

- Nema nikakvog kršenja zakona. Donijeli smo Zakon o pomorskom dobru i po prvi puta će se dozvole - to su nekad bila koncesijska odobrenja - dodjeljivati putem javnog natječaja, što dosad nije bio slučaj. - rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Butković uoči sjednice šireg predsjedništva HDZ-a, piše Južni, a cijeli članak možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Istaknuvši kako se prema podacima iz 2022. svaki peti koncesijski ugovor odnosi na koncesije na pomorskom dobru, županijska vijećnica Fani Favro Bukvić (SDP) pitala je župana dubrovačko – neretvanskog Nikolu Dobroslavića ima li u Županiji koncesionara koji ne plaćaju koncesije za pomorsko dobro te koliki je taj dug.

- Dug na ime koncesijskih naknada na kraju godine iznosio je 126,3 milijuna kuna, od čega je dug naknada za korištenje pomorskog dobra 36,2 milijuna kuna (podaci na državnoj razini op.a.). - kazala je Favro Bukvić te dodala kako iz relevatnih podataka proizlazi kako mnoge jedinice lokalne samouprave uopće nisu motivirane naplatiti dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

- Neki se ne žele zamjerati ili pogoduju onome koji je stvorio dug. Iz ministarstva ističu da podaci ukazuju kako davatelji koncesija ne provode adekvatnu prisilnu naknadu ili raskid koncesije. - rekla je Favro Bukvić, pitavši župana kako Županija rješava dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

Istaknuvši kako Dubrovačko – neretvanska županija na hrvatskom dijelu Jadrana ubire najviše novca od pomorskog dobra te ima veliki broj koncesija, prije negoli je vijećnici Favro Bukvić odgovorio na pitanje, župan je i komentirao izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koje oporba smatra iznimno opasnima.

- Mi smo županija koja nijednu koncesiju nije zatvorila za javnost, sad se raspravlja o tome predviđa li novi Zakon zatvaranje koncesijskog područja, a novi zakon to ne predviđa. Mi smo inače takve mogućnosti odbijali i nijedna koncesija nije zatvorena za građane i javnost. - rekao je župan.

Kad je u pitanju naplata koncesija i dugovanja, Dobroslavić je istaknuo kako se one naplaćuju sukladno natječajnim uvjetima.

- Koncesije se ili moraju platiti ili će se raskinuti ugovor, tu nema trećega, Nitko još nije došao do toga da mu se raskine ugovor, a ako se dogodi da netko nakon opomena ne plaća, njemu će biti raskinut ugovor i raspisan natječaj za koncesiju. Nitko još nije došao do toga da mu treba raskinuti ugovor. - kazao je Dobroslavić pa se ponovo osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- Novi Zakon će donijeti neke pogodnosti za Županije. Predviđen je veći dio prihoda županijama, čemu se veselimo. Za koncesijska odobrenja će biti javni pozivi, otvoreni postupci koji će biti transparentiji nego dosad i dio prihoda će ići za Županije. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik HDZ-a Mato Franković najavio je kako će izmjene zakona donijeti promjene u odnosu na koncesije na moru, odnosno pomorskom dobru.

- Mislim da je taj nacrt zakona dobar i da će nam ići na ruku jer će nam omogućiti ono što nismo imali dosad. - rekao je.

- Naime, imali smo koncesijska odobrenja na moru koja su financijski bila ograničena pa bi tako određeni ugostiteljski objekt, koji bi imao koncesiju na moru, plaćao određenu visinu naknade koja je bila smiješno mala, uspoređujući je s javnom površinom. - kazao je Franković.

- Međutim, ubuduće se ide na pravu koncesiju, nema više koncesijske naknade ili odobrenja nego ima natječaj za koncesionara i fiksni i varijabilni iznos što će jedinicama lokalne samouprave značiti puno veće prihode, a s druge strane donosi određenu sigurnost gospodarstvenicima koji će moći planirati svoj posao kad znaju da imaju ugovor na određeni broj godina. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Ljetni mjeseci uvijek su vrijeme kada se aktualiziraju problemi na pomorskom dobru pa je vijećnik SDP -a na Nikola Hajdić na sjednici Županijske skupštine istaknuo kako se tek rijetki usude zamjeriti raznim lobijima koji uzurpiraju pomorsko dobro. Upozorio je kako na nekim dijelovima pomorskog dobra vlada anarhija, odnosno kako veliki broj jahti i plovila koje se vezuju uz rive, nikome ništa ne plaćaju.

- To je tako godinama i ja sam još kao načelnik potezao to pitanje. Znam da Županija nije odgovorna, ali je suodgovorna jer ona je ta koja određuje granice pomorskog dobra.
Ta anarhija se mora rješavati, ne može se sidriti i vezivati gdje god 'ko hoće, a ne plaćati ništa. Radimo na zaštiti mora, kažemo kopa se voga, kopa se ovo, kopa se ono, a da kopamo vi ili ja vjerojatno bi primili kaznu, ali tajkuni je neće dobiti.- rekao je Hajdić, pitavši župana koliki je postotak obale u Županiji kojim upravljaju lučke uprave i na kolikom dijelu pomorskog dobra Županija ne naplaćuje sidrenje i vezove, odnosno koliki je dio pomorskog dobra uzurpiran.

Istaknuvši kako je Hajdićevo pitanje na mjestu, Dobroslavić je istaknuo kako ga treba postaviti u Saboru, uputiti ga Vladi i resornom Ministarstvu. Kazao je kako se jahte mogu sidriti na prostorima koji nisu pod ničijom ingerencijom.

- Pitanje je na mjestu, tema je to koja svakoga zanima i u okviru naše nadležnosti zaista puno radimo. Dio pitanja je za državnu razinu, Vladu, Sabor i Ministarstvo. Ne mogu točno reći koliki je dio pomorskog dobra pokriven lučkim područjima kojima upravljaju lučke uprave, a koji dio nije još obrađen. Mi smo Županija koja puno pozornosti polaže na pomorsko dobro jer to je doista veliki resurs cijele naše obale. Ostvarujemo velike prihode na pomorskom dobru, nažalost kao Županija dobivamo samo trećinu tih prihoda jer zakon nije pravičan. Mi odrađujemo najveći dio posla, nešto malo pomaže Ministarstvo u određivanju granica pomorskog dobra, ali sve odrađuje naš Odjel, a mi onda dijelimo trećinu Županija, trećinu grad i općina. - rekao je Dobroslavić.

- Imamo više od 350 koncesija na pomorskom dobru, za školjkare, ribogojilišta, najveći dio pomorskog dobra je i najzanimljiviji i mora biti pod javnim nadzorom, a to su plaže i velike prihode od toga ostvarujemo i tu naš Odjel zaslužuje svaku pohvalu. Točno je da se neke jahte sidre na neoznačenim prostorima koji nisu u ničijoj ingerenciji i oni se tamo mogu sidriti, znam to iz naših rasprava o tom problemu. Svugdje gdje nije, slikovito rečeno, okrenuto sidro, plovilo se može sidriti. Oni plaćaju, treba i tu biti pošten, određene naknade kao paušal kad ulaze u hrvatske vode, ali trebali bi plaćati više, poput onih koji su vezani uz obalu tamo gdje im se to naplaćuje. Pročelnik će provjeriti situaciju s vezovima uz određene objekte pa ćemo vam i na taj dio odgovoriti.- rekao je župan Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Pomalo neobično za lokalne izbore, no u Zagrebu su zajedničku konferenciju za novinare održali kandidati iz primorskih županija koji se uz podršku Platforme Možemo natječu na predstojećim izborima, a među njima i kandidat Srđ je Grad za župana dubrovačko – neretvanskog Marko Giljača.

Giljača je govorio o koncesijama na javnom pomorskom dobru, napose koncesijama na plaže, kao i problemima s vezovima za barke i brodove s kojima se suočava domicilno stanovništvo.

- Probleme s koncesijama na jugu Hrvatske građani najviše osjećaju kroz nedostatak vezova za njihove barke i brodove te nezakonite pokušaje ograničenja korištenja javnog pomorskog dobra na koncesioniranim plažama, koji svakog ljeta uzburkaju javnost. Posljedica je to nerada, prvenstveno županijske vlasti, koja je godinama gluha na probleme s kojima se građani svakodnevno susreću. Samo u Dubrovniku na listi za čekanje na vez je preko 750 građana, od čega je najstariji upis iz 2004. godine. Ta će barka uskoro dočekati punoljetnost na nelegalnom vezu! Samo prošlog tjedna preko 100 građana je dobilo obavijest da moraju premjestiti svoje brodove s vezova na Lapadskoj obali, a da im prije toga nije osiguran alternativan vez. Prijeti im se od strane Županijske lučke uprave da će im otegliti brodove na njihov trošak, a da vlasnici ni ne znaju gdje bi ih trebali premjestiti. - rekao je Giljača.

On je naveo kako „sve to svjedoči o katastrofalnom odnosu Dubrovačko – neretvanske županije prema građanima, od Lastova, preko Vela Luke, Korčule, Pelješca, do Dubrovnika i Konavala”.
- Jedino što građani traže je uvođenje reda i poštivanje prava prvenstva domaćeg stanovništva pri dobivanju vezova. - naglasio je Giljača.

Kandidat SJG za župana Marko Giljača ističe također kako je predlagao donošenje pravilnika kojim bi se stanovnicima otoka i mjesta uz more dala prednost pri dobivanju vezova.

- Ništa od toga nije učinjeno jer HDZ-ovoj vlasti odgovara nered. Vezovi su postali biznis koji se preprodaje i vrte se veliki novci. Riječ je o dvije do desetak tisuća eura po vezu, a gdje postoji trgovina i miris novca, tu kreće korupcija u kojoj se najbolje snalaze majstori korupcije iz HDZ-a. Stoga, ako građani žele istinski red, pokretanje projekata novih komunalnih luka, javnu objavu lista svih korisnika vezova, kao i liste čekanja, treba nam promjena sadašnje vlasti! - rekao je Giljača.

Druga tema o kojoj je govorio Marko Giljača, ticala se problema koji se svakog ljeta ponavljaju na plažama. Naime, znamo da koncesionari i kupači povremeno dolaze u sukobe zbog pokušaja ograničavanja korištenja javnog pomorskog dobra od strane koncesionara.

- Svi se sjećamo medijskih napisa o majci s djecom koju su zamolili da se pomakne iz prvog reda, jer netko treba postaviti ležaljke, ili djece koja se igraju u plićaku koje je zaštitar „zamolio“ da se prestanu igrati na tom djelu plaže jer prskaju goste koji su platili ležaljke. I tako svako ljeto dok nekome ne prekipi, zove medije i tek nakon pritiska javnosti slijedi reakcija nadležnih. Posljedica je to nedefiniranih prava i obveza i koncesionara i kupača. Prije tri godine predali smo Županu i nadležnom pročelniku Prijedlog pravilnika o koncesijama koji Dubrovačko – neretvanska županija nema. Naravno da nikad nije stigao na raspravu i dnevni red Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Jer treba jasno reći, HDZ-u u svim sferama djelovanja odgovara nered i jaz između različitih skupina. - kazao je Marko Giljača.

- Po principu „zavadi pa vladaj“ HDZ potiče nered kako bi se povećao jaz između kupača i koncesionara, između investitora i građana, između poduzetnika i civilnog društva. Na tom jazu oni žive, njime se hrane, doslovno i metaforički. Ono što mi nudimo je dijalog i partnerstvo, jedini ispravan put kojim se zajednički rješavaju problemi u jednom odgovornom društvu, pa tako i problemi vezova, koncesija i uporabe javnog pomorskog dobra. - zaključio je kandidat SJG za župana Marko Giljača.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika u petak je predstvaljen „Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja prostora Ponte i Ribarnice u gradskoj luci Dubrovnik”. Na predstavljanju su sudjelovali župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje DNŽ Marina Oreb te predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik Božo Benić.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je riječ o izrazito vrijednom prostoru oko kojeg je ranije bilo prijepora te kako se na ovakav način želi iznaći najbolje moguće rješenje.

peskarija natjecaj 120121 3

- Okolnosti koje su dovele do odluke o raspisivanju ovakvog natječaja su činjenice da smo imali prijepore oko korištenja tog prostora tijekom cijelog trajanja važećih koncesija. Sve one prestaju ove godine te je potrebno raspisati nove. Treba napomenuti kako je ovo jednako vrijedan prostor kao svaki trg unutar gradskih zidina. Mi smo ovaj postupak preporučili Županijskoj lučkoj upravi Dubrovnik, ona ga je prihvatila i provodi ga dok će tehničku provedbu vršiti Društva arhitekata Dubrovnik. U postupak su upućeni ne samo Županija već i Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture RH sa svojim Konzervatorskim odjelom te, naravno, cjelokupna javnost. - rekao je župan Dobroslavić.

Istaknuo je kako iskustvo sa Uvalom Lapad pokazalo da je ovakav postupak najbolje rješenje i nužan korak prije donošenja Plana upravljanja te ostalih akata.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako su Odlukom o komunalnom redu odavno zadane smjernice kako treba izgledati urbana oprema u povijesnoj jezgri.

peskarija natjecaj 120121 1

- Već duže vremena ovaj dio Grada odudara od onoga što je propisano kao pravilom. Vjerujem da ćemo ovim natječajem dobiti rješenje koje će pomiriti gospodarski i društveni sadržaj jer ipak se radi o području zaštićenom UNESCO-om. - rekao je gradonačelnik Franković.

Ravnatelj ŽLUD-a Željko Dadić naglasio je kako će idejno rješenje biti stručna podloga za daljnje izdavanje koncesija.
- Vrijednost natječaja je nešto više od 225 tisuća kuna od čega se 80 tisuća kuna odnosi na nagradni fond. Prva nagrada u iznosu je od 40 tisuća kuna, a druga i treća su 24, odnosno 16 tisuća kuna. - istaknuo je Dadić.

Predsjednik DAD-a Božo Benić rekao je ovom prilikom kako su natječajnim okvirom postavljeni okviri intervenicije u prostoru imajući u vidu realne mogućnosti lokacije.

Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Marina Oreb istaknula je kako je riječ o izuzetno povijesno slojevitoj lokaciji koja predstavlja morski pristup Gradu i dio je pješačkih tokova, uopće života Grada.

- Problemi u luci su ujedno problemi cijele povijesne jezgre s otokom Lokrumom. Danas smo svjedoci da svaki koncesionar uzima za pravo da sam ih rješava pa tako slobodno interpretiraju Odluke o komunalnom redu te je prisutno posvemašnje šarenilo i neujednačenost, jeftina rješenja i nedopustive kombinacije. Luka uz redovne mora biti spremna i za interventne situacije. - istaknula je Oreb.

Inače, na području Porta prisutno je ukupno 14 koncesija od čega dvije ugostiteljske, jedna Mea Culpe (Maro Hajdarhodžić) i druga Poklisara (Stjepan Perić), 11 za štandove na kojima se prodaju aranžmani za izletničke brodove te jedan za prodaju suvenira.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Sezona kupanja brzo počinje, pa su počela i pitanj hoće li plaže i ovog ljeta biti zatrpane ležaljkama. Tako je vijećnica Kristina Ćurčija (SDP) tijekom sjednice Županijske skupštine pitala tko uopće kontrolira koncesionare te hoće li se i ove sezone događati da koncesionar zauzme ležaljkama 90 posto plaže, kao što je to bio slučaj prošle sezone. Naime, nije se baš dalo primijetiti da je bilo tko kontrolirao koncesionare u postavljanju ležaljke duž plaža, kao što se ne može primijetiti da su te ležaljke bile uredno sklopljene do trenutka dok ih kupači ne zatraže.

Resorni županijski pročelnik Ivo Klaić nije se baš proslavio odgovarajući vijećnici Ćurčiji. Ponavljao je sve ono što je govorio i prošle godine, a odgovornost je prebacio na komunalne redare i službenike Lučke kapetanije.

- Nećemo dozvoliti takav način postavljanja ležaljki. Ima točno limitarn broj koliko ležaljki se može postaviti. Naše povjerenstvo i dalje će kontrolirati ugovore, ali i dalje je Lučka kapetanija i komunalno redarstvo nadležno za kontrolu. Inspekcija jasno navodi da su po novom Zakonu o lučkim kapetanijama i Zakonu o komunalnom gospodarstvu nadležni komunalni redari i lučka kapetanije. Uz ta tri tijela možemo doći do visoke razine kontrole. Niti jedna koncesija nije isključiva i koncesionari ne mogu držati ležaljke onako kako ih drže. - kazao je Klaić.

No, Klaić očito nije obilazio plaže prošle sezone ili se možda uopće ne kupa ili u se ne kupa na plažama u Gradu, jer da ih je obilazio uvjerio bi se kako koncesionari konstantno, kad su u pitanju ležaljke, krše pravila igre, a niti jednom od njih nije oduzeta koncesija.

Kad su u pitanju ležaljke koje moraju biti složene jedna na drugu one su zaista tako posložene samo na Mandraču. Na ostalim plažama to nije slučaj. Iako niti jedan od koncesionara nema zatvoreni tip koncesije, ležaljke su im redovito 24 sata rastvorene i posložene duž plaža i to na način da se kupači kad se požele okupati moraju provlačiti između ležaljki kako bi došli do mora. No, glavna sezona samo što nije počela pa ćemo se brzo svi zajedno uvjeriti koliko je efikasno Klaićevo povjerenstvo, komunalni redari kojih nema dovoljno da bi se još bavili i ležaljkama, dok je efikasnost službenika Lučke kapetanije tek posebna priča.

Objavljeno u Aktualno