Prikazujem sadržaj po oznakama: koronavirus

„U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan slučaj zaraze COVID -19 infekcijom. Izliječeno je 13 osoba – sedam iz Dubrovnika, dvije iz Metkovića, dvije iz Župe dubrovačke te po jedna iz Konavala i Ploča.” - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u ponedjeljak.

Ovi podaci nastavljaju trend dobrih vijesti kada je u pitanju epidemiološka slika na području Dubrovnika i Županije dubrovačko – neretvanske gdje je danas znatno manji broj aktivnih slučajeva koronavirusa u odnosu na početak prošlog tjedna, o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE.

„U OB Dubrovnik hospitalizirano je 20 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su na respiratoru tri osobe. Od početka pandemije analizirano je 13 022 uzorka. U samoizolaciji se nalazi 478 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđen nijedan slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 80 slučaja kršenja samoizolacije.” - navodi se u priopćenju Stožera CZ DNŽ.

dm

Ova godina u mnogočemu je prekretnica u svjetskom turizmu. Kriza koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa zasigurno će mijenjati tokove u turističkoj industriji, a promjena bi moglo biti i u navikama zadržavanja gostiju u pojedinim destinacijama.

Naime, znatno olakšanom mobilnošću, odnosno zbog lakoće putovanja i globalne povezanosti dugogodišnji trend bio je manji prosječni broj dana noćenja gostiju u jednoj destinaciji, odnosno relativno brzo seljenje na drugu, što je posebice odlika kod interkontinentalnih turista koji u vrijeme odmora žele vidjeti što više turističkih atrakcija na različitim mjestima, a taj trend nije zaobišao niti Dubrovnik.

Otežana putovanja i novi uvjeti koji propisuju epidemiolozi, ukoliko se takve mjere nastave, mogli bi usmjeriti turiste na duže zadržavanje u jednoj destinaciji.

Upravo to je ono što dio turističkih djelatnika, odnosno oni kojima su primarni posao usluge smještaja, i zagovara, ali i ono čemu se, puno puta se moglo čuti od turističkih djelatnika, logično u Dubrovniku i teži, tj. većem broju tzv, stacionarnih gostiju, a manjem broju izletnika. U tom pogledu koronavirus bi dakle u svom ovom zlu mogao donijeti i nešto dobro u budućnosti kada je turizam u Dubrovniku u pitanju.

Što se tiče Dubrovnika, gdje se, s razlogom, svi vole sjećati vremena kada su gosti ostajali puno više no danas, promatrajući razdoblje zadnjih 20 godina, odnosno od 2000. do 2019. prosječan broj dana noćenja po gostu pao je za 31 posto, odnosno s 4,39 dana koliki je bio prosjek noćenja po gostu 2000. godine na 3,03 dana rekordne 2019. godine.

Prosječan broj dana noćenja po gostu ispod četiri dana pao je prvi puta 2006. godine kada je u Dubrovniku bilo 473 944 gostiju, koji su ostvarili 1 780 081 noćenja. Sljedećih godina bilježen je nešto manji pad u prosječnom danu noćenja po gostu, da bi onda čak i rastao, a zatim se strmoglavio u posljednjih nekolikog godina na jedva tri dana.

Statistiku prosječnog broja dana noćenja po gostu uz broj dolazaka i ukupan broj noćenja možete vidjeti u prilogu.

dm

U ovaj tjedan Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija u cjelini ulaze sa znatno povoljnijom epidemiološkom slikom u kontekstu COVID – 19 infekcije nego što je to bilo protekli ponedjeljak kada se brojalo više od dvije stotine aktivnih slučajeva zaraženih koronavirusom.

Broj službeno zabilježenih aktivnih slučajeva u cijeloj Županiji danas je tako 131, a od toga su 62 slučaja u Dubrovniku gdje je brojka oboljelih prepolovljena u odnosu na prošli ponedjeljak. Za trećinu je pala i brojka oboljelih u Metkoviću, gdje se inače konstantno bilježi najveći broj oboljelih nakon Dubrovnika, a danas je u najvećem neretvanskom gradu 22 – oje oboljelih u odnosu na 32 – oje prošli ponedjeljak.

U Župi dubrovačkoj također su dva aktivna slučaja manje nego prije sedam dana, deset ih je, dok je u Pločama broj oboljelih veći nego prošli ponedjeljak, danas ih je devetero u odnosu na šestero prije sedam dana. Konavle također broje jednog oboljelog više, u toj općini danas je šest slučajeva.

Po troje oboljelih je na području Općine Slivno i grada Opuzena, po dvoje u Korčuli, Vela Luci i Dubrovačkom primorju te jedna oboljela osoba u Orebiću.

dm

U novi tjedan Dubrovačko – neretvanska županija ulazi s više od dvije stotine oboljelih od koronavirusa. Naime, na području Županije trenutno je 202 - oje oboljelih.

Najviše zaraženih COVID - om je u Dubrovniku, 122 – oje, a zatim u Metkviću gdje broje 32 aktivna slučaja.

U Župi dubrovačkoj je 12, a u Pločama šestero oboljelih, petero je u Konavlima, a po četvero u Opuzenu, Vela Luci i Stonu. Troje je oboljelih na području Općine Dubrovačko primorje kao i dvoje na području Slivna.

Tim brojkama treba pridodati i osam aktivnih slučajeva osoba koje se nalaze na području Dubrovačko – neretvanske županije, ali nemaju u njoj prebivalište.

dm

Na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić održat će prezentaciju o aktivnostima gradske Turističke zajednice tijekom 2020. godine. Naime, gradonačelnik Mato Franković još je na prošloj sjednici Gradskog vijeća najavio kako će već na idućoj sjednici Hrnić podnijeti izvješće o aktivnostima TZ - a koje su imale za cilj poboljšati turističke broje u Dubrovniku u ovoj korona sezoni.

Inače do 8. rujna ove godine prema podacima gradske TZ u Dubrovniku je ostvareno 193 118 dolazaka i 701 538 noćenja.

Prema tim brojkama Dubrovnik je korona kriza, što se tiče turističkih rezultata, vratila 20 godina unazad. Naime, 2000. godine Dubrovnik je prvi put nakon Domovinskog rata prešao brojku od 200 tisuća dolazaka turista, a tada je ostvareno nešto više od 954 tisuće noćenja, što su brojke koje bi se mogle dostići i malo prestići do konca ove godine.

Prošle, rekordne godine Dubrovnik je zabilježio milijun i 444 tisuća dolazaka i četiri milijuna i 377 tisuća noćenja.

Dakle u razdoblju od dva desetljeća, odnosno u usporedbi s 2000. godinom, 2019. broj dolazaka bio je veći 666 posto, a broj noćenja 459 posto.

Ono što svakako brojni Dubrovčani žele čuti, a nikako da čuju ni od strane gradske uprave niti od strane turističkih stručnjaka, jesu brojke koje bismo mogli smatrati idealnim za održivi turizam. Naime, svima su puna usta priče o održivom turizmu, ali su puno sramežljiviji kada trebaju iznijeti konkretne podatke pa da vidimo je li to broj dolazak od primjerice pola milijuna, sedamsto tisuća ili milijun.

U tržišnom natjecanju inače je teško nametati ograničenja, ali eto, barem da se zna koji je to broj koji u gradskoj upravi, turističkim zajednicama i među turističkim stručnjacima smatraju optimalnim.

Tablice s podacima o broju noćenja i broju dolazaka u posljednja dva desetljeća su u prilogu. Čekamo da netko upre prstom i reče koja je od tih dvadeset godina ona na koju se Dubrovnik treba ugledati za buduće planove razvoja turizma.

Naravno, pri tome treba voditi računa i o dnevnim posjetiteljima koji ne ulaze u statistiku dolazaka.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 13 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o jednoj muškoj i tri ženske osobe iz Dubrovnika (za jednu mušku i dvije ženske osobe je utvrđena epidemiološka veza), tri muške i jednoj ženskoj osobi iz Metkovića (dvije muške i jedna ženska osoba ima utvrđenu epidemiološku vezu), dvije ženske osobe iz Župe dubrovačke (jedna ima utvrđenu epidemiološku vezu), jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi iz Ploča (za oboje je utvrđena epidemiološka poveznica) te jednoj muškoj osobi iz Opuzena za koju je također utvrđena epidemiološka veza. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ.

„Izliječeno je osam osoba – četiri iz Dubrovnika, dvije iz Metkovića te po jedna iz Ploča i Župe dubrovačke. U OB Dubrovnik hospitalizirano je 19 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su tri osobe na respiratoru. Od početka pandemije na analizirano je 11 697 uzorka. U samoizolaciji se nalazi 658 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđen nijedan slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 69 slučaja kršenja samoizolacije.” - navodi se još u priopćenju.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Ovaj tjedan brojka aktivnih slučajeva zaraženih koronavirusom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji bila je prošla 200 oboljelih, a u vikend, kojim se inače manje testira, ušlo se s točno 200 zaraženih prema službenim podacima, od kojih je najviše njih u Dubrovniku, 124.

Nakon županijskog središta najviše zaraženih je i dalje u Metkoviću gdje su 32 aktivna slučaja, devet ih je u Župi dubrovačkoj, pet u Pločama, po četvero u Vela Luci, Stonu i Konvalima, po tri slučaja imaju Opzen i Dubrovačko primorje, a još je dvoje zaraženih u Slivnu. Deset je slučajeva koji se vode u našoj županiji, ali je riječ o osobama koje nemaju prebivalište u DNŽ.

Zbog ovog stanja Stožer je nedvano donio i odluku o produljenju mjera zabrane većih okupljanja, o čemu također možete čitati OVDJE.

dm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 27 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o šest muških i 11 ženskih osoba iz Dubrovnika (za tri muške i devet ženskih osoba je utvrđena epidemiološka veza), šest muških i jednoj ženskoj osobi iz Metkovića (za četiri muškarca utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj osobi iz Dubrovačkog primorja (utvrđena epidemiološka poveznica) te dvije muške osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Izliječeno je deset osoba – četiri iz Dubrovnika, tri iz Metkovića te po jedna iz Konavala, Župe dubrovačke i Korčule. - priopćenje je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvabske županije.

„U OB Dubrovnik hospitalizirano je 19 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su tri osobe na respiratoru. Od početka pandemije na analizu je poslano 11 160 uzorka. U samoizolaciji se nalazi 623 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđen nijedan slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 66 slučaja kršenja samoizolacije.” - navode iz Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dm

U proteklih osam mjeseci zbog pandemije koronavirusa prihodi Libertasa smanjeni su za 70 posto, no u 2019. u normalnim uvjetima, ta je firma koliko toliko dobro poslovala. Mišljenje o poslovanju Libertasa koji je u idealnoj 2019., kada su se u Dubrovniku rušili turistički rekordi, ipak prevezao manje putnika nego u 2018. svakako će izreći vijećnici, a nakon što im direktor Libertasa Ante Vojvodić na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak podnese izvješće o poslovanju tog društva za prethodnu godinu.

Tijekom 2019. Libertas je prevezao 9,8 milijuna putnika ili 4,7 posto manje nego u 2018. kada je prevezeno 10,2 milijuna putnika. Ipak, prihodi Libertasa uz manji broj prevezenih putnika u prošloj godini iznosili su 91,4 milijuna kuna, odnosno za 2 su milijuna kuna veći od 2018. u kojoj je ostvareno 89,4 milijuna kuna prihoda. Rashodi su bili gotovo jednaki prihodima i u odnosu na 2018. veći su za 2 milijuna kuna. Dobit Libertasa na kraju 2019. iznosila je nepunu 51 tisuću kuna dok je u 2018. iznosila 86 tisuća kuna.

Prihodi od prodaje iznosili su 65,1 milijun kuna i veći su za 1,6 milijuna kuna u odnosu na 2018. Inače, prihodi od prodaje na gradskim linijama iznosili su 29,5 milijuna kuna, na prigradskim 8,3 milijuna kuna, dok su prihodi od pretplatnih karata iznosili 17,1 milijuna kuna i za 2,1 posto su manji u odnosu na 2018.

Veće prihode u odnosu na 2018. Libertas je ostvario od prijevoza učenika osnovnih škola koji su s 2,5 milijuna kuna u 2019. povećani na 3,9 milijuna kuna, a nakon što je s Dubrovačko - neretvanskom županijom, nakon provedenog natječaja, sklopljen ugovor o prijevozu učenika iz osnovnih škola Gruda i Cavtat.

U Libertasovu izvješću za 2019. navodi se i kako su rasli prihodi od reklama, ali su zbog manjka vozača smanjeni prihodi izvanrednog prijevoza. U 2019. smanjeni su za gotovo 3 posto u odnosu na 2018. prihodi autobusnog kolodvora.

Libertasov prihod ostvaren na području Grada u 2019. iznosio je 39 milijuna kuna, od čega je 29,5 milijuna kuna ostvareno od prodaje karata po linijama i 9,4 milijuna kuna od prodaje pretplatnih karata.

No i u idealnoj 2019. Libertas nije mogao poslovati bez pomoći Grada i ostalih osnivača, odnosno bez tzv. subvencija. One su bile za 1,5 milijuna manje nego u 2018., ali su ipak iznosile 19,6 milijuna kuna od čega je najviše dao Grad Dubrovnik – 16,7 milijuna kuna.

U strukturi rashoda najznačajniji su troškovi plaća i iznose 42,4 milijuna kuna, što je za 1 posto manje u odnosu na 2018. U troškove plaća, navodi se u izvješću, uključen je i višak odrađenih sati vozača, a koji su isplaćeni u 2019. u iznosu nešto višem od 2 milijuna kuna, a što je bruto iznos s doprinosima, od čega je 1,4 milijuna kuna isplaćeno za višak radnih sati iz 2019.

U Libertasu je inače u 2019. bilo 344 zaposlenih, a 2018. bilo ih je 358. Rasli su troškovi goriva, broj prijeđenih kilometara, ali i ostali troškovi u koje su uključeni troškovi vozača ZET-a koji su prošle sezone u Libertasu bili na ispomoći. Ti su troškovi iznosili nešto više od 791 tisuću kuna.

Iz Libertasa navode kako su u 2019. uredno podmirivale obveze po leasing ratama.

U 2020. Uprava Libertasa planirala je ulaganja u sustav naplate na gradskim i prigradskim linijama te poboljšanje kvalitete usluga uvođenjem dodatnih polazaka na gradskim i prigradskim linijama. Planirali su ulaganja u uređenje prostora u Komolcu te nabavu dodatne opreme za potrebe Tehničke službe. No, korona kriza poremetila im je planove. Libertasov promet i prihodi u osam mjeseci tekuće godine smanjeni su za 70 posto. Linije su ili reducirane ili uopće ne voze, a teško će biti novca za novi naplatni sustav te ostala Libertasova ulaganja.

Naime, u izvješću za 2019. navodi se kako je izražen rizik tekuće likvidnosti, odnosno da Društvo nije u stanju podmirivati kratkoročne obveze te mora poslovati s dozvoljenim minusom. Također se navodi štetan utjecaj korona krize na poslovanje Libertasa te ističe kako je plan za likvidnost dodatno se dugoročno zadužiti kod poslovnih banaka. Navodi se i kako im je odobren moratorij na kredit kod OTP banke i Split Leasing kuće, a Libertas koristi i Vladine mjere koje imaju za cilj očuvati radna mjesta.

Da je pred Libertasom neizvjesna budućnost kazao je nedavno i gradonačelnik Mato Franković, naglasivši kako je primarni cilj sačuvati radna mjesta u toj gradskoj tvrtki. No, bez obzira na pandemiju i krizu izazvanu koronavirusom, brojke ipak pokazuju da se u poslovanju Libertasa nešto ipak treba mijenjati, a kriza je možda i prava prilika za promjene.

Nacionalni Stožer civilne zaštite danas je produžio zabranu rada kafića i noćnih klubova nakon ponoći.

Iz Stožera navode kako se radi o „nužnoj mjeri ograničavanja radnog vremena ugostiteljskih objekata”.

Tom odlukom ograničeno je radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz kategorije „barovi”, kao što su noćni klubovi, noćni barovi, disco - barovi, caffe barovi i sl. koji smiju raditi najduže do 24 sata.

Rok primjene navedene mjere produžen je do 22. rujna.

dm