Prikazujem sadržaj po oznakama: kredit

Većina u Gradskom vijeću grada Dubrovnika na sjednici u ponedjeljak dat će suglasnost Sanitatu za dugoročni kredit od 1,9 milijuna eura za financiranje rekonstrukcije gruške place. Kredit, koji će otplaćivati deset godina uz fiksnu kamatnu stopu od 2,50 posto, Sanitat će uzeti kod OTP banke. Zahtjev za suglasnost za kreditno zaduženje, Sanitat je Gradu Dubrovniku uputio krajem ožujka.

Prema bilanci, Sanitat je 2021. završio s neto dobiti od 690.727 kuna. Inače, financijsko izvješća te gradske tvrtke za 2022. još nije gotovo, a u aktu koji su dobili vijećnici iz te tvrke navode kako i u 2022. i ove godine namjeravaju ostvariti dobit.

Također navode kako rate kredita mogu financirati prihodima iz poslovanja te da nemaju drugih kredita i nepodmirenih obveza iz prethodnih godina, osim prema Gradu Dubrovniku. Riječ je o sredstvima koja se odnose naplatu zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa na Pilama iz 2012. i 2013. koja miruju do okončanja sudskih sporova.

nm

Nakon što je prije više od pola godine kupljen TUP gradonačelnik Mato Franković najavljuje kako će društvo UTD Ragusa uskoro biti sposobno samo vraćati ratu kredita za tu kupovinu. U 2023. slijedi i spajanje dvaju društava.

- Vjerujem da će uskoro, kroz mjesec, dva, UTD Ragusa moći sama iz svojih prihoda plaćati kredit za TUP, bez da treba pomoć ili subvenciju. Mi smo stekli veliku imovinu, a kredit će plaćati UTD Ragusa iz svog poslovanja. - kazao je Franković.

- Inače, u 2023. će doći do spajanja UTD Raguse i TUP-a i tada će se ostvarivati višak prihoda koji će se moći implementirati dalje u osnaživanje UTD Raguse i tako će sigurno tvrtka biti solventna provoditi određenu vrstu investicija. - rekao je Franković te se osvrnuo na planove koje gradska uprava ima s prostorom TUP-a.

- Kao jedan od 20 europskih gradova realizira se projekt Europski Bauhaus i dobio sam poziv od europske povjerenice za regionalni razvoj da sudjelujem na konferenciji koja će se odnositi na taj projekt. Prostor TUP-a prepoznat je kao jedan od 20 europskih projekata i to je veliki uspjeh kroz koji smo dobili stručnjake koji će razvijati ideju što i kako će se događati u TUP-u. Vjerujem da će vrijeme pokazati kako je kupnja TUP-a bila dobar potez te što taj prostor može donijeti gradu u budućnosti. - rekao je gradonačelnik Franković.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić potpisao je jučer s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj kredit vrijedan osam milijuna kuna namijenjen rekonstrukciji vanjske rasvjete.

- Nemamo alternativu. Cijene električne energiju idu toliko gore, da boli glava. Utvrdili smo da će nam ugradnjom LED rasvjete ušteda u potrošnji biti oko 75 posto. Na području cijele Općine Konavle postavit ćemo oko 3200 novih rasvjetnih tijela. Neke općine i gradovi već primjenjuju redukciju i štednju struje kroz smanjeni rad vanjske rasvjete. Uz ostale mogućnosti i mi smo razmišljali o rasvjeti, ali za sada je nećemo uvoditi. - kazao je načelnik Lasić, dodajući kako očekuje da će taj krediti HBOR-a Općina Konavle vratiti za tri do četiri godine.

Prema njegovim riječima do kraja godine će se pripremiti dokumentacija za javnu nabavu, a Konavle bi do kraja lipnja trebale dobiti novu rasvjetu koja troši puno manje električne energije.

kšc

Općina Konavle od Vlade je dobila suglasnost za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 8,9 milijuna kuna. Sredstva su to kojima je konavoska Općina financirati projekt modernizacije javne rasvjete.

Kredit u iznosu od 8,9 milijuna kuna Općina Konavle otplatiti će u roku od sedam godina uz poček od šest mjeseci, u jednakim tromjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 0,5 posto, bez naknade za obradu kredita.

Zahtjev za suglasnost Vlade za zaduženje Općina Konavle podnijela je Ministarstvu financija još sredinom lipnja.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić u svojim medijskim istupima inače često zna istaknuti kako je postojeći sustav javne rasvjete u Konavlima neodrživ zbog zastarjele tehnologije i velike potrošnje električne energije pa je stoga njegova rekonstrukcija i više nego nužna.

NM

Vlada je na posljednjoj sjednici Gradu Dubrovniku dala suglasnost za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 14 milijuna kuna. Riječ je o sredstvima kojima Grad Dubrovnik namjerava modernizirati javnu rasvjetu.

Prethodno je Odluku o kreditnom zaduženju kod HBOR-a usvojilo Gradsko vijeće. Kredit od 14 milijuna kuna Grad će otplatiti u roku od sedam godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 0,5 posto.

Dok se čekalo odobrenje Vlade za kreditno zaduženje, Grad Dubrovnik je u međuvremenu pokrenuo postupak javne nabave za izvođenje projekta. Ponude se prikupljaju do 10. lipnja. Projekt cjelovite rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika obuhvaća izmjenu 3 739 zastarjelih rasvjetnih tijela na širem gradskom području.

Naime, postojeći sustav sastoji se od 46 različitih tipova energetski neučinkovitih i ekološki neprihvatljivih svjetiljki, koje će se ovim projektom zamijeniti visoko efikasnim LED svjetiljkama, a što će doprinijeti zaštiti okoliša i povećanju energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete.

Iz Grada su procijenili kako će ušteda na troškovima električne energije nakon rekonstrukcije javne rasvjete biti veća od dva milijuna kuna na godišnjoj razini, a dodatno će se značajno smanjiti i troškovi održavanja sustava.

Predajom zadužnica, odnosno povratom zadužnica koje je UTD Ragusa izdala TUP -u, jučer je okončan postupak kupoprodaje dionica TUP -a. Za tu kupnju UTD Ragusa podigla je kredit kod Erste banke od 10,2 milijuna eura za koji će jamac biti Luka Dubrovnik. Tijekom rasprave na Gradskom vijeću o uvjetima kredita za kupnju TUP -a, moglo se čuti kako će jamstvo koje je UTD Ragusi, ali samo na godinu dana dala Luka Dubrovnik, Luci „vezati ruke”, odnosno utjecati na njezine planove i razvoj. Predsjednik uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž za portal Dubrovnikpress.hr kaže kako se to neće dogoditi.

- Na Nadzornom odboru koji je održan prije sjednice Gradskog vijeća većinom glasova je donesena odluka o davanju suglasnosti luke Dubrovnik o solidarnom jamstvu. Luka inače uspješno posluje, imamo novca na računu i drago nam je da smo sudjelovanjem u jednom ovakvom strateškom projektu pomogli Gradu. TUP se nalazi u neposrednoj blizini Luke i važno nam je tko nam je u susjedstvu, a Grad je najbolji susjed koji nam može doći. - rekao je Raguž i pojasnio zašto je Nadzorni odbor luke podržao jamstvo UTD Ragusi na razdoblje „ne duže od godinu dana”.

- Mi smo od prvog momenta htjeli biti solidarni u tom solidarnom jamstvo, ali on nam ipak ne odgovara na duže razdoblje i zahtijevali smo da to može biti samo do onog trenutka dok se banka ne uknjiži na TUP -ove nekretnine jer tada mi ispadamo kao solidarni dužnik, a taj bi postupak trebao trajati puno kraće od godinu dana, ali je ipak godina dana stavljena kao neki najduži rok.- rekao je Raguž.

Odgovorio je i na pitanje ograničava li solidarno jamstvo od godinu dana Luku Dubrovnik u realizaciji projekata.

- Nikako jer naš plan i hodogram vezan za sami terminal u suglasnosti s Gradom i izrade nove, šire buffer zone nas vodi na razdoblje manje od godinu i pol dana, dokad bi trebala biti gotova izrada dokumentacije i s projektom terminala nas ovo jamstvo ne ograničava, odnosno ne vezuje nam ruke. Inače, nemamo neke investicije za koje bismo trebali neko kreditno zaduženje, niti ih planiramo u narednih godinu dana.- kazao je Raguž.

- Kad nam je stigao prijedlog od Grada mi smo samo zahtijevali da jamstvo bude na razdoblje od godinu dana i tako je Nadzorni odbor i glasao i drago nam je da je Gradsko vijeće potvrdilo stav Nadzornog odbora i da smo velikom većinom glasova na Gradskom vijeću usvojili kupnju TUP-a što je zaista velika stvar za Grad Dubrovnik. - rekao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Gradsko je vijeće sa 16 glasova za i tri suzdržana usvojilo akte temeljem kojih će UTD Ragusa putem kredita kod Erste banke kupiti TUP. Riječ je o kreditu u iznosu od 10,2 milijuna eura glavnice na rok od 18 godina čija prva rata UTD Ragusi dolazi na naplatu 1. siječnja 2023. godine. Zadnja rata, prema ugovoru, bit će plaćena 1. prosinca 2040. godine. Inače, iako se čekala ponuda OTP banke, na kraju je ponuda Erste banke ipak bila povoljnija.

- Nakon iscrpnog dana u raspravama s bankama došli smo do toga da je ponuda Erste banke, koja je u međuvremenu promijenila uvjete, bolja. - rekao je gradonačelnik Mato Franković u nastavku sjednice Gradskog vijeća koje je objedinilo raspravu o kupnji TUP -a.

- Cilj i želja svih nas je stjecanje imovine. - rekao je Franković, dodavši kako se nada da će tijekom rasprave uvjeriti i Andra Vlahušića da glasa za kupnju TUP -a.

Istaknuvši kako mu je drago da je s direktorom Luke Dubrovnik Željkom Ragužem usuglasio trajanje jamstva UTD Ragusi, Vlahušić je rekao kako će glasati za kupnju TUP -a kad definira što je sa suvlasništvom.

- Kako ćemo riješiti da smo 80 posto vlasnici i dajemo 100 posto jamstva, a suvlasnik ne daje ništa. - pitao je Vlahušić.

Franković mu je odgovorio kako svako društvo pa tako i Luka ima svoje suvlasnike koji o odlukama glasaju putem Nadzornog odbora.

- Čim se upiše zalog nad nekretninama, nema više razloga da Luka ima jamstvo. Srećom, došli smo u poziciju da u Luci možemo donositi strateške odluke. - rekao je Franković te Vlahušiću odgovorio da je pomiješao kruške i jabuke jer je vrijednost dionica jedno, a vrijednost imovine nešto sasvim drugo.

- Vi ste pred mene stavili zadatak ishodovati kredit i ja sam ispunio svoj zadatak. Grad nije morao dati nikakvo jamstvo, moj zadatak je ispunjen 100 posto, a na vama je da odlučite hoćemo li ići u ostali dio posla ili ne. - poručio je Franković Vlahušiću i ostalim vijećnicima.

Istaknuo je kako prostori TUP -a imaju ogroman potencijal te dodao kako Društvo koje vrijedi 20 kupuju za deset milijuna eura. Franković je rekao kako grad plaća oko 2,5 milijuna kuna najmova.

- Zašto to plaćati ako imamo TUP, zašto ti ljudi ne bi bili u tom prostoru. Čistoća je primjerice podstanar, plaća najam Croatia osiguranju, je li nam to potrebno, zašto ne bi plaćala najam u TUP -u... Puno je potencijala i sigurno da dio TUP -a treba biti iskomercijaliziran, ali drugi dio treba biti za plemenite namjene. - rekao je Franković i naglasio kako samo najam Dubravke i Mimoze može vraćati ratu kredita.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo je prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika. Riječ je o odluci kojom se za kredit iz 2012. godine na iznos od 99 milijuna kuna, iz mandata gradonačelnika Andra Vlahušića, smanjuje kamatna stopa s četiri na 0,5 posto. Drugi je kredit iz 2018. godine, na iznos od 132 milijuna kuna, iz mandata aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića, kojemu se kamate s dva smanjuju na 0,83 posto.

Gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako mu je oporba do neki dan spočitavala kako je Grad prezadužen i ne može dobiti nove kredite. No, rasprava o smanjenju zaduživanja Grada i uštedi od 12,25 milijuna kuna na kamata, pretvorila se u raspravu o kupnji TUP -a koja je na dnevnom redu nakon 15 sati, odnosno nakon pauze tijekom koje bi vijećnici trebali dobiti nove materijale za kupnju TUP -a, nadopunjene ponudom OTP banke.

- Svjedočili smo brojnim istupima je li Grad prezadužen, ali kako vrijeme sve demantira, pokazalo je da Grad nije rizična strana jer ne bi dobio smanjenje kamatnih stopa u ukupnom iznosu na dva kredita, jedan iz vremena Vlahušića, a drugi iz mog mandata. Vi direktno donosite odluku o uštedi od 12 milijuna kuna. Zahvaljujući dobrom financijskom vođenju Grada smanjuje se opterećenje grada. - rekao je Franković te primjerom istaknuo koliko je Grad financijski stabilan.

- Još jednom se pokazalo umijeće Grada, odnosno ove gradske uprave. Prije samo mjesec dana se govorilo da ću biti čarobnjak ako uopće uspijem dobiti kredit za kupnju TUP -a, to se isticalo, a danas smo svjedoci da se dvije banke nadmeću u pet do podne, mogli smo reći da smo odlučili, ali odgovorno financijski poslujemo i želimo nabolje za Grad. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako se za kredit koji će UTD Ragusa uzeti za kupnju TUP -a ponude dale više od dvije banke.
- Nisu samo dvije banke, tri su dale ponude, Zaba, OTP i Erste, toliko o tome je li može. Može, samo treba znati kako i treba biti odgovoran, a govorilo se da treba biti mađioničar za moći se zadužiti, evo vidite da se može. Imamo priliku sačuvati nešto posebno, zlata vrijedno i moramo biti unisoni i držati se za isti štap. - rekao je vijećnicima Franković.

Nakon što je vijećnicima Ivici Roku i Ivanu Cetiniću spočitao da su protiv kupnje TUP -a, Cetinić je pitao Frankovića odakle mu to da se oni protive kupnji. Potom im je Franković odgovorio kako treba imati „cojones”, odnosno muda.
- Kao što je jednom rekla Madeleine Albright „treba imati cojones” pa ili ih imaš ili ih nemaš. - rekao je Franković.

Potom se za riječ javio Pero Vićan (DDS). Pitavši tko je radio procjenu UTD Raguse, rekao je da će sutra Grad za UTD Ragusu dobiti ponudu od 100 milijuna kuna.

Istaknuvši kako su se društvena poduzeća '90. -tih prodavala kako kome, vijećnik Vlahušić je rekao kako TUP treba vratiti na način „da nas što manje boli” te se prisjetio vremena kad je UTD Ragusa izmakla iz vlasništva Grada.
- Oteto je prokleto, a to je bila politika HDZ -a u tim godinama. Jako je značajno tko je gradonačelnik i tko to vraća. - rekao je Vlahušić.

Da je proteklih godina bilo grijeha HDZ -a priznao je i gradonačelnik Franković, ali i dodao kako su greške činili još neki gradonačelnici.
- Ima tu ne naših grijeha, ne naših nego onih prije. Možemo promišljati kako je Bogdanović prodao Pucić Palace. Možda je to u tom kontekstu bilo dobro. Možemo puno toga spočitavati, ali mislim da nam danas to nije cilj. - kazao je Franković te pohvalio Vlahušića za odluke oko DPDS-a.

- Inače su odluke iz 2017. vezano uz DPDS donijele Gradu 60 naspram prijašnjih 50 posto. No, neke stvari moramo raditi korak po korak. Strpljenje, mudrost i znanje i sve će doći. - kazao je Franković.

Vlahušić mu je replicirao kako je Bogdanović vratio Gradsku kavanu i Labirint.

- Nemojmo jedni drugima pometati noge. Nadam se da ćete mi pomoći da sudskim putem dokažem ispravnost tih 50 posto. - rekao je Franković.

Pitavši je li netko pročitao uvjete Erste banke za kredit UTD Ragusi, Vlahušić je rekao kako traže da im se da 500 milijuna kuna za kredit od 80 milijuna kuna.
- Koja bi budala to dala? Zašto banka traži i tjera nas da napravimo ugovor u kojem ćemo poslovne prostore plaćati po duplo većoj cijeni nego netko drugi. Je li to normalna banka? Ja mislim da je Erste zavrnula ruku Matu Frankoviću. - smatra Vlahušić.

Na Vlahušićevu opasku kako je jamstvo Luke Dubrovnik UTD Ragusi za kredit za kupnju TUP -a na 18 godina, vijećnik Željko Raguž (DUSTRA), inače direktor Luke kazao je kako je jamstvo samo na godinu dana.
- Nadzorni odbor Luke jutros je donio odluku da jamstvo od strane Luke bude na rok od od najviše godinu dana. Tu ćete odluku dobiti i to je solidarno jamstvo od godinu dana. Nama je drago da dobro poslujemo i da smo u mogućnosti pomoći Gradu u ovoj strateškoj odluci. - kazao je Vlahušić, kojemu je Raguž odgovorio da ne plaši ljude i klijente luke.

Sjednica Gradskog vijeća na kojoj se odnosi odluka o zaduženju UTD Raguse za kupnju TUP-a počela je s pola sata zakašnjenja. Razlog je ponuda za kredit koja je u međuvremenu stigla, za koju je gradonačelnik Mato Franković rekao da je bolja od ponude Erste banke.

- Stigla je ponuda OTP banke koja je znatno povoljnija od Erste banke jer sadržava i fiksnu kamatnu stopu na 15 godina. Dali smo mogućnost OTP banci da promijeni određena jamstva, ali dodatni uvjet koji OTP traži je ugovor koji Grad treba sklopiti s TUP -om o zakupu prostora dok Erste banka traži samo pismo namjere. Predložio bi promjenu dnevnog reda, točka bi glasila Sklapanje ugovora Grada Dubrovnika i TUP -a o zakupu poslovnih prostora. - rekao je gradonačelnik.

Istaknuvši kako je put u pakao popločan dobrim namjerama, nezavisni vijećnik Andro Vlahušič tražio je da se točke o kreditu za kupnju TUP -a skinu s dnevnog reda, no njegov prijedlog nije dobio potrebnu većinu.

- Članak Zakona o proračunu kaže da na snazi ostaje pravilnik u kojem stoji da je jedinica lokalne zajednice dužna ishoditi odobrenje Ministra financija o davanju jamstva. Mislim da ćemo ovom odlukom uzrokovati puno problema.- rekao je Vlahušić, istaknuvši kako se s obzirom na ponudu OTP banke, trenutno ne zna o kojem se kreditu raspravlja.

- Ne znam hoćemo li raspravljati o kreditu OTP ili Erste banke. U uru vremena moramo odlučiti o kojem kreditu raspravljamo. Mislim da ova investicija zahtjeva makar minimum pristojnosti. Ako je rok do četvrtka dajte nam barem dan da možemo ovo proučiti. - tražio je Vlahušić.

Uz suglasnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika kao većinskog, 80 – postotnog vlasnika, UTD Ragusa podići će kredit za kupnju TUP -a, odnosno dionica TUP -a. Riječ je o kreditu u iznosu od 10,2 milijuna eura glavnice na rok od 18 godina. Kamata u ovom slučaju iznosi tek 1,5 posto godišnje, a prvu ratu kredita UTD Ragusa morat će platiti 1. siječnja 2023. godine. Erste banka kod koje UTD Ragusa namjerava realizirati kredit odobrit će naime taj kratki „poček”. Zadnja rata bit će plaćena 1. prosinca 2040. godine.

Iako bi rata kredita trebala iznositi, za obična čovjeka basnoslovnih, gotovo 54 tisuće eura mjesečno, UTD Ragusa zapravo je dobila izvrsne uvjete o kojima obični smrtnici mogu samo sanjati. Na 10,2 milijuna eura UTD Ragusa će u 18 godina platiti, u ovom slučaju se može reći „tek”, oko 1,45 milijuna eura kamata. Tako će TUP UTD Ragusu u konačnici koštati oko 11,65 milijuna eura.

UTD RAGUSA I GRAD DUBROVNIK ZA PODIZANJE KREDITE MORALI SU ISPUNITI BROJNE PREDUVJETE

No, da bi UTD Ragusa dobila takve uvjete za podizanje kredita u Erste Steiermärkische banci prethodno je bilo potrebno ispuniti i brojne preduvjete o kojima u konačnici i ovisi realizacija, tj. konačno odobrenje kredita.

Osim zadužnice same UTD Raguse i korporativnog jamstva ova gradska tvrtka trebala je pronaći i solidarnog jamca, odnosno jamca platca, a to će biti druga tvrtka u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika – Luka Dubrovnik. Osim toga kao instrument osiguranja UTD Ragusa mora staviti pod hipoteku Dubravku i Mimozu, prostore koje već ima u vlasništvu.

Prije toga UTD Ragusa morala je ispuniti uvjet o sklapanju ugovora o prijenosu najmanje 95 posto dionica TUP -a. Također osnovni uvjet banke je i da Grad Dubrovnik uzme u najam dio prostora koje će kupnjom TUP -a dobiti UTD Ragusa. Stoga gradski vijećnici u ponedjeljak, kako bi se kredit realizirao, trebaju i donijeti zaključak kojim se prihvaća pismo namjere Grada Dubrovnika da uzme prostore u najam, a koje bi postalo obvezujuće u trenutku odobravanja kredita.

Grad će tako uzeti u najam od UTD Raguse 250 kvadrata uredskih prostora po cijeni od 20 eura za metar četvorni i 2.100 kvadrata prostora u kojima su bili tvornički pogoni po cijeni najma od 10 eura po kvadratu. Na taj način Grad Dubrovnik će UTD Ragusi osigurati mjesečni prihod od 26 tisuća eura što je iznos polovice rate kredita. Prostori bi bili namijenjeni gradskim tvrtkama i ustanovama kojima uredski i skladišni prostori nedostaju.

DODATNI I NAKNADNI UVJETI

Uz to Erste banka tražila je i dodatne, naknadne uvjete nakon realizacije kredita koje se UTD Ragusa obvezala ispuniti. Tako će nakon kupnje TUP -a, s obzirom da vrijednost Dubravke i Mimoze nije dovoljna za potpuno osiguranje kredita, svi prostori TUP -a kojima UTD Ragusa postaje vlasnik također biti stavljeni pod hipoteku.

Osim toga UTD Ragusa obvezala se i sav platni promet obavljati preko Erste banke do isteka roka otplate kredita, odnosno 1. prosinca 2040. godine.
UTD Ragusa imat će i neka ograničenja u poslovanju pa tako bez odobrenja banke neće biti moguće isplatiti eventualnu dobit niti prepustiti kontrolu nad poslovanjem tvrtke ili bez suglasnosti Erste banke dodatno opteretiti imovinu. Također bez suglasnosti Erste banke UTD Ragusa neće moći podizati dodatne kredite.

Uz određenu kontrolu nad poslovanjem UTD Raguse koje će se omogućiti banci, među posebnim uvjetima je i spajanje UTD Raguse i TUP -a koje se mora izvršiti do 30. lipnja 2024. godine.

Sve to, kao i prethodno navedeno, uključeno je u odluke Gradskog vijeća koje su pripremljene za ponedjeljak.

KAKO U UTD RAGUSI PLANIRAJU VRAĆATI KREDIT...

S obzirom da poslovanjem uz neto dobit koja je za 2021. godinu bila 229 tisuća kuna, što je nedovoljno i za samo jednu ratu kredita, pa čak ni uz neto dobit iz predpandemijske 2019. godine, kada je ona bila 835 tisuća kuna, UTD Ragusa ne bi bila u mogućnosti vraćati kredit s mjesečnom ratom od 54 tisuće eura, najam prostora koji će se obvezati plaćati Grad Dubrovnik ključan je za to, a riječ je o već spomenutih 26 tisuća eura mjesečno za prostore gradskih tvrtki i ustanova.

Naime, Grad je, podrže li to vijećnici, spreman najam plaćati duplo više od cijene po kojoj se trenutno iznajmljuju prostori u TUP -u, odnosno duplo više od tržišne cijene za takve prostore s obzirom da je riječ o loše održavanim nekretninama koje zahtijevaju obnovu i ulaganje. Time Grad Dubrovnik osigurava polovicu rate kredita. Druga polovica morat će se pokriti od ostalih najmova.

TUP je u predpandemijsko vrijeme uz cijene koje su i danas aktualne, pri čemu je npr. najam uredskog prostora 10 eura po kvadratu (Grad će UTD Ragusi plaćati već spomenutih 20), od samog najma ostvarivao prihod od oko 3,1 milijuna kuna. Prihod TUP -a od najma pao je u prošloj i pretprošloj, pandemijskim godinama, međutim u poslovnom planu UTD Ragusa i Grad Dubrovnik računaju da će se prihod od najma vratiti na razinu prije pandemije koronavirusa.

Prestankom rada tvornice oslobođen je prostor od kojeg će dakle najveći dio u najam uzeti Grad Dubrovnik što će UTD Ragusi od Grada donijeti dodatni prihod od oko 2,35 milijuna kuna godišnje.

UTD Ragusa je u predpandemijskoj 2019. godini od najma prostora, što je danas osnovna djelatnost te tvrtke, ostvarila prihod od oko 1,8 milijuna kuna uz spomenutu neto dobit od 835 tisuća kuna. U poslovnom planu UTD Ragusa i Grad predviđaju također, kao i za TUP, da će se prihodi od najma prostora koji već jesu u vlasništvu UTD Raguse vratiti na predpandemijsku razinu pa čak i da će biti bolji.

UTD Ragusi za vraćanje rata kredita od 1. siječnja 2023. godišnje je potrebno 4,89 milijuna kuna. Ostvare li se planovi o vraćanju prihoda od najma na predpandemijsku razinu, UTD Ragusa može tako računati na cca 7,3 milijuna kuna ukupnih prihoda što bi i uz troškove poslovanja moralo biti dovoljno za uredno vraćanje duga Erste banci.