Prikazujem sadržaj po oznakama: kredit

Ne bi li ostvario uštede u potrošnji električne energije, gradonačelnik Mato Franković u utorak će od Gradskog vijeća zatražiti odobrenje za kreditno zaduženje kod HBOR -a od 14 milijuna kuna. S obzirom na broj potrebnih ruku, Franković će od Vijeća odobrenje i dobiti pa će 14 milijuna kuna utrošiti na zamjenu gotovo četiri tisuće rasvjetnih tijela, čime će na trošku struje koja otpada na uličnu rasvjetu uštedjeti dva milijuna kuna.

Po pitanju ovog novog kredita srđevci su oprezni, no bivši gradonačelnik Andro Vlahušić će ga podržati.

- Kreditno zaduženje za rekonstrukciju javne rasvjete je apsolutno opravdano jer ćemo ga za pet godina isplatiti od uštede. - smatra Vlahušić.

Projekt rekonstrukcije javne rasvjete, naglašava, pripremljen je još u njegovu gradonačelničkom mandatu.

- Nakon pet godina realizira se ono što je već bilo pripremljeno. Primjerice, 50 takvih LED lampi već svijetli pokraj TUP -a jer su Kinezi dali 50 lampi džaba. Još smo u mom mandatu pozvali sve velike tvrtke u Hrvatskoj koje imaju štedljiva rasvjetna tijela da dođu i prezentiraju nam svoje lampe i tada smo im rekli: „Ako želite, dajte nam nešto tih lampi, stavite ih po Gradu, da vidimo što kupujemo, da ne kupujemo mačka u vreći.” Došla je jedna hrvatska tvrtka koja ima te kineske stvari, riječka čini mi se, i rekli su da žele jednu ulicu i stavili su te lampe baš pokraj TUP-a u Ulicu Andrije Hebranga i do danas ni jedna ta svjetiljka nije crkla, a dobili smo ih džaba i još uvijek svijetle. - rekao je Vlahušić, dodavši kako je još tada postojao plan zamjene svih rasvjetnih tijela.

- Temeljem toga smo još onda htjeli sve lampe u Gradu promijeniti, staviti LED rasvjetu jer se pokazalo da ćemo imati uštede na potrošnji struje, ali i troškovima održavanja javne rasvjete. - kazao je Vlahušić.

Istaknuo je kako kredit, za koji odobrenje od Vijeća traži Franković, zapravo nije kredit.

- To nije kredit, to je rubno zaduženje, isplaćuješ ga samog po sebi, a ne ulazi u zaduženje. Ne mogu ja protiv sebe, ne mogu ići protiv ljudi koji su još sa mnom pripremali ovaj projekt, dokumentaciju i cijelu tu priču, pa ne mogu ja sad biti protiv toga. Je li se moglo ići na EU fondove, pa vjerojatno jest. Jesmo li pokušali ići na fondove pa smo odbijeni, to ne znam. Ali neću biti protiv toga. Ovo kreditno zaduženje je zakonito, ali pitat ću Marka Potrebicu, jer on mi je najbliži, zašto ovaj projekt rekonstrukcije javne rasvjete nismo prijavili na EU fondove. - rekao je Vlahušić.

Da je rekonstrukciju javne rasvjete Grad Dubrovnik trebao prijaviti na fondove Europske unije koja takve projekte obilato financira, smatra i vijećnik stranke Srđ je grad Đuro Capor te upozorava kako je zaduženost Grada porasla s dozvoljenih 20 na stopu od 30 posto.

- Ono što je SJG zabrinulo, a mogli smo pročitati u dokumentaciji koja prati odluku o kreditnom zaduženju je činjenica da je zaduženost Grada narasla na stopu od 30 posto i zanima nas obrazloženje kako je Grad od Ministarstva financija uopće dobio dozvolu za bilo kakav novi kredit. Drugo je pitanje zašto ovaj projekt Grad nije prijavio na neki od EU fondova jer upravo projekti uštede električne energije energetske učinkovitosti od EU -a dobivaju zeleno svjetlo. Inače, kamata za ovaj kredit jest mala, ali tih 14 milijuna kuna će vraćati građani Dubrovnika, a mogli smo to izbjeći i dobiti iz EU fondova 12 milijuna kuna. Svakako očekujemo da će gradonačelnik ovaj projekt prijaviti na EU fondove. - rekao je Capor.

Istaknuo je kako će gradonačelnik na sjednici Gradskog vijeća u utorak morati pojasniti je li za donaciju od 27 tisuća kuna za rasvjetu na igralištu na Pelinama posao rekonstrukcije javne rasvjete vrijedan 14 milijuna kuna dodijeljen španjolskoj tvrtki.

- Gradonačelnik će apsolutno morati objasniti pojasniti zašto se spominje već poznato ime tvrtke koja bi radila posao rekonstrukcije rasvjetnih tijela. Naime, još nemamo kredit, ni javni natječaj, a već znamo tko će dobiti posao i to zabrinjava. Ipak, takve nas stvari od HDZ-a ne čude, na razini države su uobičajene, a evo, imamo isti slučaj i u našem Gradu. - rekao je Capor.

Da će se zbog rekonstrukcije javne rasvjete Grad Dubrovnik kreditno zadužiti, ali i da će se rebalansirati proračun, gradonačelnik Mato Franković najavio je nedavno na konferenciji za novinare koju je održao nakon najave o poskupljenju energenata. Tada je, između ostalog za primjer istaknuo javnu rasvjetu i kazao kako je ona Grad do sada stajala četiri milijuna kuna te da bi po novim ugovorima s distributerima, Grad za javnu rasvjetu trebao izdvajati sedam milijuna kuna. Ako su Frankovićeve projekcije točne, posve je logično ići u uštede, a ušteda nema bez izmjene rasvjetnih tijela.

Kad je u pitanju kredit od 14 milijuna kuna, Franković piše kako će „mjesečna rata kredita biti jeftinija za Grad od mjesečne rate struje koju sada plaćamo” te navodi da „više nećemo imati mjesečni trošak održavanja javne rasvjete”.

Pojasnio je i kakav to kredit Grad Dubrovnika uzima od HBOR -a te naveo kako nekome očito nije u interesu da Grad smanji troškove javne rasvjete.

„Nije Grad Dubrovnik jedini u Republici Hrvatskoj koji koristi pogodnosti posebnih ESIF programa. Cijeli niz gradova ovo je već proveo, ali očito nekome nije u interesu da Grad ima manje troškove na programu javne rasvjete.” - naveo je Franković te objasnio i što su to ESIF programi koji ne ulaze u kreditno zaduženje gradova.

„Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije zaključili su dana 19.06.2018. godine Sporazum o financiranju za provedbu financijskog instrumenta „ESIF Krediti za javnu rasvjetu“. Temeljem navedenog Sporazuma, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao Upravljačko tijelo Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (OPKK), dodijelilo je prvotno doprinos od 152 milijuna kuna iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) predmetnom financijskom instrumentu te izravno ovlastio Hrvatsku banku za obnovu i razvitak za njegovu provedbu, a zatim i dodatnih 175,2 milijuna kuna, odnosno ukupno 327,2 milijuna kuna.” - naveo je gradonačelnik Franković.

Kredit za javnu rasvjetu od 14 milijuna kuna zapravo je neupitan jer Frankoviću će Gradsko vijeće u kojem ima većinu, a očito ima i viška ruku, Vlahušićevu sigurno, dati odobrenje za ovo zaduženje.

Kredit kod HBOR -a Grad će isplatiti kroz sedam godina, a modernizacijom rasvjetnih tijela uštede na javnoj rasvjeti iznosit će dva milijuna kuna.

Objavljeno u Aktualno

Baš kao što je i najavio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, Gradsko će vijeće na sjednici 8. ožujka rebalansirati proračun za 14 milijuna kuna. Iznos je to za koji će se Grad Dubrovnik kreditno zadužiti kod HBOR-a kako bi modernizirao javnu rasvjetu i time uštedio na potrošnji električne energije.

Da će se Grad kreditno zadužiti najavio je na nedavnoj konferenciji za novinare gradonačelnik Mato Franković. Istaknuo je tada kako je Grad Dubrovnik prije poskupljenja energenata javnu rasvjetu plaćao četiri milijuna kuna, dok bi prema novim ugovorima s HEP -om javna rasvjeta Grad stajala sedam milijuna kuna pa je s ciljem uštede gradonačelnik Dubrovnika javnu rasvjetu odlučio modernizirati.

Kroz program modernizacije javne rasvjete 3.755 zastarjelih i energetski neučinkovitih rasvjetnih tijela zamijenit će se LED rasvjetnim tijelima.

Kredit od 14 milijuna kuna Grad će HBOR -u isplatiti kroz sedam godina, a modernizacijom rasvjetnih tijela uštede u potrošnji struje iznosit će dva milijuna kuna.

Objavljeno u Aktualno

Gradsko vijeće Grada Dubrovnik priprema se usvojiti odluku o izmjeni Odluke o davanju jamstva Grada Dubrovnika te odluku o suglasnosti za kreditno zaduženje Hotelu Gruž. Riječ je o kreditu za potrebe rekonstrukcije Hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe.

Naime, Grad Dubrovnik je još u studenom 2020. podnio zahtjev za dobivanje suglasnosti ministra financija na davanje jamstva Erste banci za kreditne obveze Hotela Gruž, tvrtke u većinskom vlasništvu Grada.

Kredit od 15 milijuna kuna Hotel Gruž otplatit će u roku od sedam godinu uz jednu godinu počeka te fiksnu kamatnu stopu od 1,50 posto.

Rok korištenja ovog kredita izmijenjen je zbog kašnjenja radova uslijed pandemije. Prva rata na naplatu dospijeva 1. prosinca 2022.

nm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Pred dubrovačkim gradskim vijećnicima na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se prijedlog o davanju suglasnosti za zaduženje, odnosno podizanje kredita, Hotelu Gruž, u kojem Grad ima većinski udio od 88 posto, kako bi zapoćela rekonstrukcija za potrebe uređenje doma umirovljenika. Kredit kod Erste banke iznosi 15 milijuna kuna.

Hotel Gruž, koji trenutno izgleda kao kuća strave, bit će prenamijenjen u dom umirovljenika s ukupno 48 kreveta u 16 jednokrevetnih i 13 dvokrevetnih soba te tri dvokrevetna apartmana.

Novi dom imat će nešto više od 1300 kvadrata, a od postojeće zgrade bit će zadržano 690 kvadratnih metara dok će se dio garaže i krovišta srušiti te će se izgraditi novih 620 četvornih metara, a cijeli dom u konačnici će uz suteren i prizemlje imati još dva kata i potkrovlje.

Prema projektu u suterenu će biti smješten prostor za pogone s praonicom, spremište, prostor za osoblje i čajna kuhinja, prostor uprave nalazit će se u novoizgrađenom sjeverozapadnom dijelu, a u objket će se ugraditi lift. Kakos e navodi u dokumentaciji sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama,a trećina soba i lođe. Predviđen je i veliki dnevni boravak s kafićem i taracom.

Budući dom umirovljenika u Hotelu Gruž trebao bi imati 28 zaposlenika, a sama rekonstrukcija postojeće zgrade trebala bi biti gotova u roku od godine dana nakon uvođenja izvođača u radove.

Investicija rekonstrukcije vrijedna je 15 milijuna kuna, za koliko se odobrava i kreditno zaduženje, ali bez PDV – a, a na to će biti potrebno uložiti još oko tri milijuna kuna za opremanja što se namjerava financirati iz vlastitih prihoda Hotela Gruž i donacijama i subvencijom Grada.

Objavljeno u Aktualno

Grad Dubrovnik, odbore li vijećnici na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak, u što ne treba sumnjati, kreditno će se zadužiti kod Zagrebačke banke za iznos od 79,28 milijuna kuna uz valutnu klauzulu u eurima i kamatnu stopu od samo 1,27 posto godišnje, na deset godina s počekom do 31. siječnja 2022. kada dospijeva prva rata kredita. Kredit će biti iskorišten za dovršetak započetih kapitalnih projekata, odnosno, ako se pažljivo iščita, i plaćanje računa ili pak nadoknadu već uloženih vlastitih sredstava u pojedine projekte poput opremanja Osnovne škole Montovjerna koja je već počela s radom.

U prijedlogu zaključka o zaduživanju također se navodi kako je, osim pripremnih radnji za nove, riječ i o nastavku već započetih projekata.

Ovo zaduženje zapravo u gradskoj upravi shvaćaju kao „bypass” do normalizacije stanja, odnosno kraja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Uglavnom, od 79,28 milijuna kuna kredita gradska uprava, osim u već spomenuto opremanje OŠ Montovjerna namjerava dio utrošiti i na račune za već završene radove na parkingu u Ulici Marina Kneževića, zatim, za završetak radova na parkingu iznad Ulice Između dolaca, radove na skalinima u Ulici padre Perice, radove u ulicama Kardinala Stepinca i Iva Dulčića, Šetalištu Nika i Meda Pucića gdje je upravo ovih dana postavljena i rasvjeta, javne rasvjete u Staroj Mokošici, dječjim igralištima, igralištu na Babinom kuku i Društvenom centru Dubravica.

Od samih radova tu je još izgradnja parkinga i ceste do zgrada HRVI i POS – a u Mokošici kao i radovi na cesti od Mosta Dubrovnik ili Mosta dr. Franja Tuđmana, kako je kome draže, do Osojnika te radovi na hotelu Stadion.

Nadalje tu je i financiranje projektne dokumentacije za cestu Osojnik – Ljubač, cestu Tamarić, Lapadsku obalu, zgrade u Solitudu, dvoranu Gladijatori (?!), Dječji vrtić Pčelica, dom umirovljenika na Medarevu, OŠ Mokošica, sportsku dvoranu u Orašcu i dom kulture i vrtić u Zatonu.

U predloženom aktu za utrošak sredstava iz kredita navodi se i ulaganje u „nabavu roba i usluga” za projekt zone zagušenja prometa.

Prijedlog zaključka, odnosno Odluke o zaduživanju obrazložen je u službenom dokumentaciji ovako:
odluka o zaduzenju dubrovnik041020

Objavljeno u Aktualno

Iako se špekuliralo, zaposleni u gradskoj upravi ipak neće na minimalac, no restrikcija će biti, a Grad će se kreditno zadužiti kako bi nastavio započeti investicjski ciklus te oslobodio sredstva planirana na drugim proračunskim stavkama za normalno funkcioniranje, najavio je gradonačelnik Mato Franković.

- Pripremamo se za jedan kredit koji bi bio dugoročniji i koji bi Gradu osigurao malo više zraka, da dočekamo travanj, pomognemo kome treba te izbjegnemo minus po računu. Imamo dva scenarija, jedan je minus na računu od 60 milijuna kuna koji nam je ponudila OTP banka, no u taj aranžman nismo ušli. Drugi scenarij je kreditno zaduženje od 100 milijuna kuna, što bi nam omogućilo obrtna sredstva za normalno funkcioniranje sustava i financiranje projekata. Bio bi to kredit na 10 godina s rokom počeka od dvije godine dok se proračun ne stabilizira jer cilj je stabilnost sustava. - kazao je Franković, dodavši kako je korona kriza itekako pogodila gradske financije te pojedina trgovačka društva u vlasništvu Grada.

- Gradska društva su u u otežanoj situaciji, ali je još uvijek kontroliramo i nema mjesta za paniku. Sustavno pratimo njihovu likvidnost s ciljem da unatoč krizi i dalje održavamo likvidnost i stabilnost svih društava. - rekao je Franković, naglasivši kako se ipak nisu ostvarila njegova crna predviđanja.

- Već desetljeće se ponavlja ta mantra o bogatom Dubrovniku i skoro nas je došla glave. Na nas se zbog te mantre gleda kao na bogate, bahate ljude i nadam se da nikad nikome više neće pasti napamet pričati da smo bogati. Jesen i zima bit će puno teži, naši proračunski prihodi su pali, ali do danas nismo ušli u minus, a predviđao sam da će se to dogoditi u svibnju. - rekao je Franković.

- Kredit, ako ga dogovorimo, omogućit će nam mali vjetar u leđa, odnosno služit će nam za tekuće investicije u 2020. kako bismo oslobodili proračunska sredstva s drugih stavki i tako zadržali likvidnost do kraja godine, odnosno do travnja, ali očekujemo i veliku pomoć iz europskih sredstava i na tome maksimalno radimo.- kazao je Franković.

Likvidnost Grada, naglasio je, u ni jednom trenutku od ožujka nije bila dovedena u pitanje.

- Unatoč enormnim poremećajima sustav držimo pod kontrolom i u nijednom trenutku likvidnost nije došla u pitanje, a s 10 milijuna kuna, raznim mjerama, pomogli smo svima kojima je trebalo pomoći. Rashode smo smanjili za 35 posto, odmah smo uveli nužno i neophodno financiranje, a imat ćemo još cijeli niz rebalansa jer u ovakvu se vremenu ne smijemo financijski zalijetati. Svi prihodi su se smanjili, ne samo oni od turizma nego i prihodi od poreza i prireza, doprinosa, a zadržali smo likvidnost i nije nam se dogodilo kao Rijeci da usvojimo rebalans proračuna s deficitom. Razgovarao sam s predstavnicima svih banaka i itekako su spremni stati iza Dubrovnika jer znaju da će se Dubrovnik, kad ova kriza bude iza nas, brzo financijski oporaviti, za razliku od većine gradova – rekao je gradonačelnik.

- Ne trebamo se zanositi nego moramo biti vrlo oprezni, postoji razlog zašto sad koristimo kredit, ali moram reći, nama zakon omogućava jednogodišnje kreditno zaduženje za obrtna sredstva. Ako uzmemo 60 milijuna kuna, moramo ih vratiti nakon godinu dana uz visoku kamatu pa bi nakon godinu bili nigdje. Zato razmišljamo o ovom kreditu od 100 milijuna kuna. Zadužit ćemo se za investicije od 100 milijuna i tako dobiti obrtna sredstva, a kamatna stopa je iznimno niska. To nam stabilizira situaciju. Dodatno ću s pročelnicima preći stavku po stavku proračuna za nova smanjenja i uštede jer će nam jesenski dani donijeti novi rebalans s većim korekcijama. - kazao je Franković, naglasivši kako gradska uprava ipak neće na minimalac.

- Minimalac nije potreban. Zaposlenima su u startu pandemije plaće smanjene 10 posto. Razmišljali smo smanjiti ih za još 10 posto pa smo od toga odustali. Ako bude potrebe, bit će i novih smanjenja plaća, za sad idemo s drugim programom, a to su mirovine. Veliki broj ljudi ostvaruje uvjete za mirovinu i ponudit ćemo im odlazak u mirovinu, kako u gradskoj upravi, tako i u gradskim društvima. Kad ova kriza završi, kad se sezona vrati pametnije će se gospodariti javnim novcem, odnosno uvijek ćemo imati nešto sa strane. Svi mi iz ove krize moramo naučiti jednu veliku lekciju - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Grad Dubrovnik dobio je suglasnost Vlade za kreditno zaduženje kod OTP banke u iznosu od 38 milijuna kuna. Riječ je o kreditu namijenjenom za izgradnju stanova u Mokošici namijenjenih za mlade obitelji.

Kredit od 38 milijuna kuna nakon dvije godine počeka Grad će otplaćivati 10 godina kroz 40 jednakih tromjesečnih rata i fiksnu godišnju kamatnu stopu od 1,27 posto.

Grad je inače u Proračunu za 2019.u sklopu projekta Stanovi Mokošica planirao kreditno zaduženje za kupnju 43 stana te 20 garažnih i parkirališnih mjesta, sukladno Ugovoru o kupoprodaji stanova koji je u veljači sklopljen s Ministarstvom hrvatskih branitelja.

Cilj ovog projekta je stambeno zbrinjavanje mladih obitelji s dubrovačkog područja.

N.M.

Objavljeno u Aktualno

Na sjednici Gradskog vijeća sljedeći utorak pred vijećnicima će se naći prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika u iznosu od 38 milijuna kuna za stanove u Mokošici.

Grad će kredit od 38 milijuna kuna, nakon dvije godine počeka, isplatiti kroz 40 jednakih tromjesečnih rata.

Grad je inače u svom Proračunu za 2019.u sklopu projekta Stanovi Mokošica planirao kreditno zaduženje za kupnju 43 stana te 20 garažnih i parkirališnih mjesta, sukladno Ugovoru o kupoprodaji stanova koji je u veljači sklopljen s Ministarstvom hrvatskih branitelja.

Cilj ovog projekta je stambeno zbrinjavanje mladih obitelji s dubrovačkog područja.

N.M.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 2

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019