Prikazujem sadržaj po oznakama: lazareti

Izložba umjetnika Igora Hajdarhodžića „Dubrovnik plovi“ otvorena je sinoć na platou Lazareta u sklopu popratnog programa 71. Dubrovačkih ljetnih Igara, a u suradnji s Dubrovačkom baštinom te Art radionicom Lazareti. Izložene objekte u formi brodova, koje je umjetnik sastavio od mnoštva odbačenih predmeta dajući im novu funkciju, razgledati se može do 25. kolovoza, a ulaz je slobodan.
 
Izložbu je sinoć otvorio pomoćnik intendantice Igara Saša Božić, naglasivši kako su Igorovi brodovi samo naizgled ready made, a ako ih se pažljivije pogleda vidimo memorijske slojeve ljudskog iskustva koji su utkani u svaki od tih zagonetnih brodova. Autorovi brodovi afirmiraju reciklažu kao umjetnički postupak i otpad kao gradbeni materijal stavljajući u fokus pitanja poput ekologije, održivosti, ali i igre i mašte kao transportnog iskustva, pojasnio je Božić, zahvalivši se pritom Igoru Hajdarhodžiću te Tomislavu Kovačiću, autoru fotografija, na ovoj izložbi koja je svojevrsni poklon festivalu, Lazaretima, građanima i posjetiteljima grada. 

Niz uglavnom od metala sazdanih brodova pristao je na plato Lazareta i daje priliku svakom strpljivom i pažljivom promatraču da uoči i najmanji dio od kojeg je brod sastavljen; dijelove poljoprivrednih strojeva i alata, dijelove mehanizama industrijskih mašina, pile, rešetke, dijelove bicikla, lance, šarafe, metalne mreže, kutije za alate i slično. Promatrač se mora odlučiti što doživljava gledajući ove radove, doživljava li predmet, detalj ili pak događaj. Naveden je na maštanje, razmišljanje i putovanje, a autor mu nudi transport. U mislima možemo otploviti nošeni nekim od ovih brodova. 

kl

Objavljeno u Aktualno

„Što nam je skriveno pod pločnikom ispred crkve sv. Vlaha?” naziv je izložbe otvorene u petak navečer u Lazaretima. Ova izložba Zavoda za obnovu Dubrovnika i Kreativne četvrti Lazareti dio je programa ovogodišnje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika. Rezultate istraživanja posjetiteljima je prikazala arheologinja Nela Kovačević Bokarica iz Arheo plana koji je vršio arheološki nadzor za vrijeme izvođenja radova.

Naime, Zavod za obnovu Dubrovnika proveo je sanaciju pločnika ispred sjevernog pročelja crkve sv. Vlaha temeljem Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2019. i preporuke Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Uz stalan arheološki nadzor, radovi su trajali od 2. rujna do 25. studenoga prošle godine. Sanaciji pločnika pristupilo se pažljivom demontažom kamenih ploča kako bi se uz postavu novih ploča, što više postojećih ploča iskoristilo za ponovnu ugradnju.

Prilikom radova na dubini od dvadesetak centimetara pronađen je stari pločnik koji datira još iz 14. stoljeća, većinom izrađen od opeke narančastih, crvenih i oker tonova, veličine 24x4x7 cm i 24x6x7 cm. Slagan je na podlogu od naboja crvenice, debljine do 7 cm. Pronađeno je ukupno 41 kvadratno polje dimenzija 210x210 cm. Polja su obrubljena kamenim rubnicima. Opeka je u dvadeset osam polja položena na nož u tehnici riblje kosti (opus spicatum), a u dvanaest polja je slagana na način da tvori kvadrate. Samo jedno polje popločeno je oblucima.
Kako bi se povijesni pločnik što bolje očuvao, nakon snimanja i detaljnog dokumentiranja, zaštićen je geotekstilom i slojem šljunka na kojeg je potom nanesena podloga, odnosno nosivi sloj na kojeg su položene kamene ploče.

Otkriveni srednjovjekovni pločnik pobudio je velik interes naših sugrađana, a kako je samo gradilište bilo ograđeno i nije mu se moglo pristupiti te su iz Zavoda za obnovu Dubrovnika ovom izložbom odlučili prikazati što je sve pronađeno.

Izložba se može razgledati do 25. veljače, od ponedjeljka do petka od 10 do 19 sati, subotom od 10 do 14 sati. Ulaz je slobodan.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Prvo tiskano izdanje „Osmana” Ivana Gundulića vraća se doma. Naime, nakon što je gotovo dvije stotine godina „Osman” čuvan u prijepisima, rukopisima, prvo tiskano izdanje svjetlo dana ugledao je 1826. godine, a vlasnik primjerka tog izdanja Cristian Pambianchi odlučio ga je vratiti prvom vlasniku, franjevačkom samostanu Male braće. Riječ je o izdanu „Osmana” s dopunom Pijerka Sorkočevića kakav se kasnije i nastavio tiskati.

Ova izvrsna vijest objavljena je večeras na otvaranju velike izložbe u Lazaretima (5. lađa) „Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine“ zbirke Pambianchi – Kramarić / Dal tesoro del patrimonio letterario culturale croato ed europeo Collezione Pambianchi – Kramarić. Zbirka je ime dobila po sinu vlasnika zbirke Cristiana Pambianchija, Nicholasu i Janu Kramariću, sinu njegovih prijatelja. Predstavljena su najvrijednija izdanja, knjige, vedute i zemljovide iz zbirke talijanskog odvjetnika, bibliofila i osvjedočenog prijatelja Dubrovnika i Hrvatske Cristiana Pambianchija u autorskom izboru povjesničarke književnosti doc. dr. sc. Katje Bakije. Cristian Pambiachi je i dobitnik godipnje nagrade Grada Dubrovnika koja će mu biti uručena uz Dan Grada na svečanoj sjednici.

Izložba je i otvorena u povodu Dana Grada Dubrovnika i njegovog zaštitnika svetog Vlaha, u organizaciji Grada Dubrovnika i Ustanove u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Bibliotece Nazionale Braidense iz Milana.

Riječ je o izboru 73 naslova iz spomenute zbirke, iz povijesti hrvatske književnosti i kulture tiskanih u razdoblju od XVI. do XX. stoljeća. Izložena djela dragocjena su i značajna u kontekstu razvoja dubrovačke i hrvatske književne povijesti i njezinog razmatranja u europskom kontekstu. Veliki dio izloženih knjiga su prva izdanja i djela dubrovačkih autora ili je riječ o naslovima vezanima uz dubrovačke teme i dubrovačku književnost uz određeni broj hrvatskih i stranih autora koje su zanimale hrvatske teme. Izložba predstavlja knjige koje su imale veliki utjecaj na književna strujanja u vremenu u kojem su nastajale i koje su snažno utjecale na standardizaciju hrvatskog jezika, kao i na oblikovanje književnog standarda.

Cristianu Pambianchiju kod kojeg se ljubav i predanost prema rijetkim i vrijednim knjigama stopila i poistovjetila s ljubavi prema dubrovačkoj i hrvatskoj književnosti poticaj za skupljanje knjiga važnih za hrvatsku povijest, kulturu i književnost bila je agresija na Hrvatsku 1991. i potreba da pomogne njezinim ljudima. Kao novinar, zalagao se da istina o napadu na Hrvatsku i istina o Domovinskom ratu dođe u svijet, da se spozna kako se u Hrvatskoj ne vodi građanski, nego Domovinski rat, dok je kolekcionarstvom knjiga želio pokazati bogatstvo hrvatske povijesti i književnosti i to sve prenijeti sljedećim generacijama.

Od 2015. u njegovoj zbirci su i prva izdanja djela nekih od najznačajnijih pisaca dubrovačke i hrvatske književnosti (Marka Marulića, Ivana Gundulića, Ruđera Boškovića, Nikole Nalješkovića, Mavra Vetranovića, Ignjata Đurđevića, Junija Palmotića). Katalog koji prati izložbu ilustriran je naslovnicama izloženih izdanja, opisom kataloških jedinica uz nekoliko reprodukcija veduta i zemljovida.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 01 Siječanj 2020 21:49

Fale još samo volovi

Dubrovnik je za vrijeme proteklih blagdana bio uistinu ukusno ukrašen i još uvijek jest, ali uvijek postoji ono ali... A to ali pripalo je ovaj put Lazaretima i ovom nečem što bi valjda trebalo i još uvijek kao predstavlja blagdansku rasvjetu.

U obnovljenim Lazaretima, kojima upravlja tvrtka Grada Dubrovnika „Dubrovačka baština”, bio je osmišljen i nekakav program tijekom blagdana, jednako otužan kao i sam pogled na Lazarete i ovo nešto što predstavlja blagdansko urešenje.

Za potpuni „vašarski” dojam nedostajali su još su samo volovi, živi ili nabijeni na kolac iznad ognja, sasvim svejedno.

dm

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 18 Prosinac 2019 14:32

Domjenak Grada Dubrovnika u Lazaretima

Grad Dubrovnik danas je u obnovljenim Lazaretima održao tradicionalni božićni domjenak za članove gradske uprave, gradske vijećnike i poslovne i druge partnere.

Okupljenima je pozdravio gradonačelnik Mato Franković koji je u svom govoru istaknuo niz gradskih projekata koji su završeni ili započeti ove godine, a posebno je naglasio završetak projekta izgradnje pročistača pitke vode.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo

Grad Dubrovnik, u suradnji s Društvom Naša djeca Dubrovnik, obilježio je Međunarodni dan dječjih prava. Nakon sjednice Dječjeg gradskog vijeća, održane 20. studenog, obilježavanje je završilo sjajnim nastupom dubrovačke djece u Lazaretima.

Na priredbu u Lazarete došli su i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i njegova zamjenica Jelka Tepšić, dok su nazočne prigodnim riječima pozdravili pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić i dječji gradonačelnik Orsat Bilić.

Na priredbi su nastupili Plesni studio Lazareti, Dječji zbor Dubrovnik, Plesno rekreacijski studio Dubrovnik (Zumba kids Dubrovnik), dječji bend Dapal 7 te lutkarska grupa Osnovne škole Marina Getaldića. Na zadovoljstvo okupljene djece, ali i starijih Dubrovčana, novoosnovana udruga "Divertimenat" demonstrirala je stare dječje društvene igre.

DPP

Objavljeno u esPRESSo
Utorak, 01 Listopad 2019 23:33

Otvorena izložba „Dubrovnik, a Scarred City”

„Dubrovnik, a Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.“ izložba je otvorena u utorak navečer u Lazaretima povodom obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik. Povodom 40. obljetnice uvrštenja dubrovačke povijesne jezgre na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine (1979.) i 20. obljetnice njenog uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine (1998.) ova multimedijalna izložba predstavlja stradanje Dubrovnika uslijed ratnog razaranja od strane Jugoslavenske narodne armije te njegove brza i impresivna obnova.

U postavu izložbe autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića korištena je građa Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a prikazane su i fotografije Mila Kovača, Boža Gjukića, Pava Urbana, Mira Kernera, Damira Fabijanića i drugih. Osim što donosi zorni prikaz razaranja spomeničke baštine prilikom napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu i poslijeratne obnove grada, izložba „Dubrovnik, a Scarred City“ bavi se i političkim okolnostima početka Domovinskog rata.

Izložba je uspješno realizirana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 17. do 28. prosinca 2018. godine, a nakon toga i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD-u u Washingtonu gdje je izazvala veliki interes diplomatske javnosti. U Lazaretima će za građane i širu javnost biti otvorena do 15. veljače.

Na otvaranju izložbe gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković naglasio je kako ona nije vraćanje u prošlost već priča o Gradu koji se uzdigao iz pepela.

U ime autora Julijana Antić Brautović na otvaranju je naglasila kako se izložba najvećim dijelom odnosi na povijesnu jezgru, jer je i sam povod obljetnica uvrštenja Dubrovnika na UNESCO-ovu listu, no također je rekla i kako ona donosi i druge podatke poput političkih okolnosti napada na Dubrovnik i na koncu pravnih posljedica tog napada.

Samu izložbu otkrivanjem postava otvorili su dubrovački veterani, branitelji iz Domovinskog rata te članovi obitelji poginulih branitelja.

D.Mladošić

Objavljeno u Aktualno

Izložba „Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn” kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba otvorena je u subotu navečer u Lazaretima. Mirko Ilić nakon više od četiri desetljeća stvaranja jedan od najzanimljivijih grafičkih dizajnera i političkih ilustratora i uživa globalni zvjezdani status, a njegova izložba u lazaertima, u sklopu projekta Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika možda je i izložba godine u Gradu.

Izloženi su stripovi, ilustracije i plakati iz različitih faza Ilićeve karijere, s naglaskom na one nešto manje poznate nastale u posljednjih 10 do 15 godina.

Izložba Mirka Ilića svakako je vrhunski kulturni događaj i prigoda koju ne bi trebao porpustiti niti jedan ljubitelj grafičkog dizajna.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Izložbom „Mirko Ilić – Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn” kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba, koja se otvara u Lazaretima 17. kolovoza, u 22 sata, dubrovačka publika moći će se uvjeriti zašto je Mirko Ilić i nakon više od četiri desetljeća stvaranja još uvijek jedan od najzanimljivijih grafičkih dizajnera i političkih ilustratora te zašto uživa globalni zvjezdani status.

U sklopu projekta Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika, publika će moći vidjeti stripove, ilustracije i plakate iz različitih faza Ilićeve karijere, s naglaskom na one nešto manje poznate nastale u posljednjih 10 do 15 godina.

U sklopu projekta Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika, publika će pored ilustracija, stripova i plakata, prije svega onih s područja kazališta, umjetnosti i općenito kulture iz različitih faza Ilićeve karijere, moći uživati i u ostalim aspektima Ilićevog profesionalnog djelovanja kao inicijatora, „kustosa” i istraživača. Riječ je o knjigama o dizajnu, koje, najčešće u suautorstvu sa Stevenom Hellerom, objavljuje od 2001. Do danas je objavljeno devet takvih knjiga.

Zahvaljujući još jednom takvom Ilićevom „kustoskom” istraživačkom radu, cijeli Grad će na par mjeseci postati izložbeni prostor. Naime, Ilićevim posredstvom, 14. kolovoza u 20 sati dolazi putujuća izložba „Tolerance Poster Show” sačinjena od 132 plakata, sve mahom globalnih ikona dizajna poput Miltona Glasera autora kultnog loga I♥NY, Seymoura Chwasta, Petera Bankova, Guntera Rambowa, Niklausa Troxlera i brojnih drugih.

- Odlučili smo cijeli Grad na nekoliko mjeseci pretvoriti u svojevrsnu galeriju izlažući plakate na autobusima javnog gradskog prijevoza te tako i sasvim doslovce povezati tolerancijom njegove ljude i kvartove, a ujedno i sam Grad Dubrovnik s cijelim nizom gradova koji su na razne druge kreativne načine odlučili izložili kolekciju. - navodi voditelj umjetničkog programa Lazareta Pero Mrnarević.

Osim na autobusima javnog gradskog prijevoza, plakati će u večernjim satima cijeli tjedan biti projicirani na Eminovu kuću u Lazaretima, a također će biti izloženi u lađi.

Mirko Ilić (Bijeljina, 1956.) završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 70-ih do sredine 80-ih objavljuje stripove i ilustracije te dizajnira za širok raspon klijenata – od omladinskog tiska, diskografskih tvrtki i kazališta do utjecajnih političkih magazina i novina. Rano u karijeri internacionalizira svoje djelovanje, a 1986. dolazi u Sjedinjene države gdje radi kao ilustrator za mnoge od najvažnijih američkih i svjetskih magazina i novina. Time Magazine ga 1991. imenuje art direktorom zaduženim za svoja međunarodna izdanja, a 1992. postaje art direktor Op-Ed stranica New York Timesa.

Godine 1995. osniva Mirko Ilić Corp, studio za grafički dizajn i 3-D računalnu grafiku i filmske špice. Njegova tvrtka radi dizajn za naručitelje u rasponu od neprofitnih organizacija do luksuznih ugostiteljskih tvrtki, a posebno je prepoznatljiva po snažnim vizualnim konceptima.  Zajedno sa Stevenom Hellerom suautor je deset knjiga, uključujući Genius Moves: 100 Icons of Graphic Design, Handwritten, The Anatomy of Design, Stop Think Go Do, Lettering Large i Presenting Shakespeare. S Milton Glaser objavio je knjigu The Design of Dissent.
Za svoj rad dobio je brojne nagrade, uključujući one Society of Illustrators, Society of Publication Designers, Art Directors Club, I.D. Magazine, Society of Newspaper Design te brojnih drugih. Radovi su mu zastupljeni u zbirkama institucija kao što su Smithsonian Museum, SFMOMA u San Franciscu, a MoMA u New Yorku u svojoj kolekciji ima 38 njegovih dizajnerskih djela. Držao je naprednu nastavu dizajna na Cooper Unionu s Miltonom Glaserom, a predaje ilustraciju studentima magistarskih School of Visual Arts u New Yorku. Također organizira i kurira izložbe te predaje širom svijeta. Najpoznatija od ovih izložbi je Tolerance Poster Show, koja je do danas postavljena 53 puta u 24 države.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 28 Srpanj 2019 22:58

Otvoreni u potpunosti obnovljeni Lazareti

U potpunosti obnovljen kompleks Lazareta svečano je otvoren večeras u nazočnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića uz prigodan program nakon obilaska. A sklopu projekta „Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika” obnovljene su naime i posljednje tri lađe Lazareta, a vrijednost cijelog projekta je 33,78 milijuna kuna od čega je sredstvima iz fondova Europske unije, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” financirano gotovo 26 milijuna kuna.

Nositelj projekta „Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika” je Grad Dubrovnik, a partneri su mu javne institucije, udruge i poduzeća: Zavod za obnovu Dubrovnika, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA , Deša Pro d.o.o., Udruga Deša – Dubrovnik, Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Folklorni ansambl Linđo, Dubrovačka ART udruga bez granica, Artur Sebastian Design.

Sam projekt osmišljen je kroz jedanaest komponenti. Obnovljene su tri lađe spomeničkog kompleksa Lazareti i nabavljena je oprema potrebna za izvođenje brojnih novih kulturno-turističkih programa prvenstveno za lokalno stanovništvo, ali i za turiste. Izdano je više publikacija, od kojih je najopsežnija monografija o Lazaretima. Osmišljeni su različiti inovativni digitalni sadržaji, snimani filmovi, uvježbane nove koreografije, postavljene predstave. Kako bi se osiguralo kvalitetno upravljanje i financijska i sadržajna održivost kompleksa, projektni tim se educirao o upravljanju kulturnim dobrima . Održane su i edukacije iz pripovijedanja te edukacija turističkih vodiča o povijesti Lazareta.

Na otvaranju obnovljenih Lazareta gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako je ovo iznimno važan događaj za Dubrovnik, a da prethodna gradska uprava, unatoč tome što je Hrvatska i tada bila članica Europske unije nije ni pokušala dobiti sredstva za obnovu iz EU fondova.

- Završili smo zato dokumentaciju 2017. godine i 2018. smo počeli koristiti sredstva. Ove godine obilježavamo kulturne obljetnice, godina je kulture, a obnovljeni Lazareti su primjer da mi znamo skrbiti o baštini, brinuti se o njoj, ali i gospodariti novcima iz EU fondova. - rekao je Franković.

Premijer Plenković je kazao kako su Dubrovčani ljudi od kulture te da je Dubrovnik definiran kulturom koja je dio njegova identiteta.
- Kao takav Dubrovnik se mora obnavljati. Zadovoljstvo mi je da se obnova brzo realizirala, ali i da smo mi Vlada dali podršku, svjesni važnosti ovakvih projekata. - kazao je Plenković istaknuvši „kako pristup gradske uprave u partnerstvu s Vladom daje rezultate te je kazao kako mu je drago da je pokrenut i projekt „Poštujmo Grad”.

D. Mladošić

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 3

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019