Prikazujem sadržaj po oznakama: luka

Čelnik DUSTRA-e i direktor Luke Dubrovnik i danas se pomolio za grešnike. Svoju jutrošnju molitvu pretočio je u Facebook post te za portal Dubrovnikpress.hr istaknuo zašto toliko puno moli za grešnike te zašto je među grešnike svrstao tzv. srđevce.

- Nastavio sam moliti za grešnike jer kako sam rekao na sjednici, dragi se Bog pobrine za dobre, a za one manje dobre potrebno je puno molitve da bi im dragi Bog oprostio grijehe. Srđevci bi trebali biti zahvalni što imaju Željka Raguža koji se svaki dan dragom Bogu moli za njih i oproštenje njihovih grijeha. - kazao je Raguž, dodavši kako svako ulaganje Grada u dubrovačku Opću bolnicu treba itekako podržati.

- Svako ulaganje Grada u bolnicu treba podržavati i rukama i nogama u zraku jer nikad nije bilo više pacijenata. - kazao je Raguž.

Pomolivši se tako i jutros za tzv. srđevce Raguž je u svom Facebook postu naveo „Dragi Bog neizmjerno ljubi grešnike, jer su slabašni, oskvrnjeni, utučeni, prazni, jadni. Kako sam na sjednici Gradskog vijeća rekao, i na crkvenom oltaru molim za grešnike”.

Da svakodnevno moli za grešnike u koje je svrstao i „srđevce” koji ga još od konferencije za novinare na kojoj je govorio o poslovanju Luke Dubrovnik napadaju zbog zarade na prikupljanju otpada, Raguž je otvoreno istaknuo još na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća tijekom koje se nastavila njegova polemika s vijećnikom tzv. srđevaca Nikšom Selmanijem.

Tada je Raguž naime kazao kako svaki dan moli za grešnike te da molitvu svako jutro započinje Očenašom zbog čega mu se čak i supruga čudi.

Dok „srđevci” napadaju Raguža zbog otpada koji se u Luci razvrstava, a potom šalje dalje na obradu, zaista je zanimljivo što ih ni najmanje ne brine gdje završava i reciklira li se uopće otpad iz dubrovačkih hotela ili otpad iz Zračne luke Dubrovnik.

Ni „pauk” vozilo izgleda ne može ništa taksistima koji redovito autobusnu stanicu pokraj Luke Dubrovnik koriste kao taksi stajalište. Naime, stanica pokraj Luke i jutros je, kao i gotovo svakog dana bila okupirana taksi vozilima.

Gradske vlasti su izgleda nemoćne riješiti ovaj problem, baš kao što je nemoćan bio i vozač pauka kojemu nije preostalo ništa drugo nego pauk vozilo parkirati pokraj autobusne stanice.

Vozač „pauka” na Libertasovo stajalište pokraj Luke dovezao se sam. U „pauk” vozilu s njime nije bio prometni policajac pa se taksisti nisu baš preplašili. „Pauk” je danas učinio barem to da nisu bili parkirani na autobusno stajalište kao pri njegovu dolasku, već su se samo zaustavljali.

Ovaj problem uzurpiranja autobusne stanice pokraj Luke od strane taksista ponavlja se već godinama, a posebice je izražen tijekom turističke sezone.

Naime, novim Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu taksistima je omogućeno korištenje autobusnih stajališta za ukrcaj i iskrcaj putnika. Iako je i više nego jasno da su taksi vozila na Libertasovu stajalištu pokraj Luke parkirana te ne vrše nikakav ukrcaj i iskrcaj putnika, jasno je i da su gradske službe potpuno nemoćne riješiti ovaj problem, odnosno doskočiti očitoj zlouporabi Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Možda se u Gradskoj upravi uzdaju u skore izmjene ovog Zakona prema kojima u Dubrovniku neće biti više od 500 taksi vozila.

N. Metković

Kruzeri po uplovljavanju u europske luke, sukladno europskim direktivama, moraju gasiti svoje motore i spajati se na lučku elektroenergetsku mrežu, a s ciljem smanjenja emisija štetnih plinova u okoliš. Takav projekt u dogledno vrijeme trebao bi zaživjeti i u Luci Dubrovnik, jer Grad Dubrovnik radi na njegovoj realizaciji u suradnji s HEP-om koji već izrađuje projekt.

Kako funkcionira uvođenje tzv. shore power ili struje s kopna gradonačelnik Mato Franković imao se prilike uvjeriti prošle godine za posjeta luci u Los Angelesu, koja je također uvela napajanje kruzera strujom iz luke, a upravo s ciljem smanjenja emisije štetnih plinova u okoliš.

Kruzeri koji uplove u luku u zaljevu San Pedro tako imaju obvezu gasiti motore i priključiti se na tamošnju lučku elektromrežu. Amerikanci su inače dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću tada rekli kako su spremni pomoći Gradu Dubrovniku i staviti mu na raspolaganje svoja iskustva u realizaciji ovog projekta.

Dubrovački projekt, kojim bi se osiguralo da i Luka Dubrovnik kruzerima omogući korištenje elektromreže, čime se ne bi samo smanjile emisije plinova, već bi i luka na tome zaradila, već se razrađuje u suradnji s HEP-om.

Za nesmetano priključenje kruzera na lučku elektromrežu Luci je prethodno potrebno osigurati dovoljno struje, što će se realizirati na način da će elektrovod iz Lapada, točnije s Orsana morem provući prema samoj luci gdje će se izgraditi potrebna trafostanica.

Ovim projektom neće se samo osigurati dovoljno struje za područje luke već bi se riješiti problem opskrbe strujom Lapada. No, početak realizacije ovog projekta ovisi o HEP-u, odnosno vremenskom razdoblju u koje će izraditi projekt i projektnu dokumentaciju.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom te ravnateljem Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antunom Banovcem i ravnateljem Županijske lučke uprave Korčula Vedranom Lelekovićem obišao je danas radove na rekonstrukciji luke Orebić i izgradnji školjere te nove operativne obale uz trajektni pristan Dominče u Korčuli.

Vrijednost radova u Orebiću je 2,7 milijuna kuna od čega pola sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a ostatak Općina Orebić i Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije.

Radovi u Korčuli vrijedni su 10,1 milijuna kuna od čega je prva faza vrijedna 7,8 milijuna kuna, a druga 2,3 milijuna. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je 5,8 milijuna kuna za prvu fazu, dok su preostala sredstva osigurali Dubrovačko-neretvanska županija i Županijska lučka uprava Korčula.

DPP

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je odluku o financiranju 24 milijuna kuna vrijednog projekta sanacije i rekonstrukcije rive u luci Donje Čelo na otoku Koločepu, a koji provodi Županijska lučka uprava Dubrovnik.

Županijska lučka uprava Dubrovnik kojoj je načelu ravnatelj Željko Dadić iza sebe ima već cijeli niz uspješnih projekata, a za ovaj najnoviji na Kalamoti maksimalni iznos za sufinanciranje prihvatljivih troškova javnim sredstvima je 23.741.023,89 kuna, odnosno 100 posto prihvatljivih troškova, od čega je 20.179.870,31 kuna odnosno 85 posto iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (Kohezijski fond), a 3.561.153,58 odnosno 15 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Ovo je jedan od osam projekata luka od lokalnog i regionalnog značaja koje Dubrovačko-neretvanska županija priprema za financiranje iz sredstava EU.

U pripremi su još projekti za luku Perna u Orebiću, Polačište u Korčuli, lukobran Puntin također u Korčuli, luka Trpanj u Općini Trpanj, Prigradica u Općini Blato, Trajektno‐putnički terminal Vela Luka te Luka Ubli na Lastovu. Ukupna vrijednost projekata je oko 60 milijuna eura.

DPP