Prikazujem sadržaj po oznakama: otpad

Donošenje odluke o provođenju dopunskoga geološkog i hidrogeološkog istraživanja i to trasiranjem na cjelokupnome lokalitet u planiranoga Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje kod Trnovice, jedina je točka dnevnog reda tematske sjednice Županijske skupštine koja će se održati 24. kolovoza.

Naime, novo trasiranje na lokalitetu Županijskog centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju već duže vrijeme traže srđevci, a bilo je ono i jedno od njihovih predizbornih obećanja. Tematsku sjednicu tražili su netom što je konstituiana Županijska skupština.

Zahtjev za sazivanjem tematske sjednice podržalo 13 oporbenih vijećnika, a u njemu se navodi kako je argumentirana rasprava o temi Županijskoga centra za gospodarenje otpadom u interesu članova Skupštine i svih žitelja Županije.

Navodi se kako je taj Centar sustav građevina i uređaja za obradu, uporabu ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada kapaciteta oko 40.000 tona godišnje, u sklopu kojeg se i postrojenje za obradu građevnog otpada kapaciteta 7.520 tona godišnje za pet gradova i 17 općina u Županiji, a u sklopu kojega je planirana izgradnja šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini te otocima Mljetu, Lastovu i Korčuli.

U zahtjevu za sazivanjem tematske sjednice, vijećnici podsjećaju kako je lokacija Centra kod sela Trnovice trasirana dva puta, 2008. i 2013. godine te navode kako je 2008.
neosporno utvrđeno da se područje CGO-a Lučino razdolje nalazi u IlI. vodozaštitnoj zoni zbog čega lokacija ne može biti podobna za izgradnju centra.

„Drugi je put 2013. trasiran lokalitet uz sami potencijalni CGO i boja trasera se nije pojavila na promatranim izvorima. Ta druga mikrolokacija, nažalost, nije bila dobro odabrana što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje po površini terena. Nažalost, odluka o prihvatljivost i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinu Razdolju temelji se na rezultatima tih drugih istraživanja, ne uzimajući
uopće u obzir trasiranje iz 2008. Međutim, treba naglasiti kako ni dobiveni rezultati drugoga trasiranja ne mogu isključiti negativne posljedice po nizvodne
ekosisteme poput prirodnoga rezervata Malostonskoga zaljeva i podzemnih sustava
kojima se prihranjuju izvorišta, od kojih neka i vodoopskrbna, poput Nerezina u Slanome” – navodi se u zahtjevu.

Također stoji kako „trasiranje koje je izvršila tvrtka Geoaqua 2013. godine nije dokazalo vezu s izvorištima, ali to ne znači automatski da te povezanosti na području Lučina Razdolja nema”.

Taj je stav, upozoravaju vijećnici, iznio i predstavnik Hrvatskih voda i član Povjerenstva za postupak provjere utjecaja Centra za gospodarenje otpadom Zdravko Brajović.

Potpisinici zahtjeva za sazivanjem tematske sjednice upozoravaju kako fokusiranje na trasiranje iz 2013. može lako služiti kao paravan za skretanje pogleda s važnih činjenica poput poput one da je mikrolokacija Lučino Razdolje jedno od tri najgore za izgradnju CGO-a na području između Neretve i Konavala na kojem je najveći broj vrtača koje su iznimno propusne.

„Osim ekoloških rizika, novci će biti utrošeni u projekt koji neće biti održiv i kontinuirano će stvarati gubitke koji će se prenijeti na krajnje korisnike. Jednostavno rečeno - plaćat ćemo najskuplje deponiranje otpada u Hrvatskoj. Traži se stoga da županija kao osnivač Agencije za gospodarenje otpadom d.o.o. iz Slanoga, koja nositelj projekta, temeljem ovlasti iz Zakona o trgovačkim društvima sazove Skupštinu društva i pokrene sve potrebno da se napravi dopunsko trasiranje na cjelokupnome lokalitetu Lučino Razdolje kod sela Trnovice te da za isto odredi i financijska sredstva”. - navodi se u zahtjevu za sazivanjem tematske sjednice Županijske skupštine kojega je podržalo 13 oporbenih vijećnika.

Objavljeno u Aktualno

Ujedinjeni Narodi svake godine 8. lipnja obilježavaju Svjetski dan oceana, u čemu im se pridružuju mnoge zemlje, uključujući i Republiku Hrvatsku. Poseban doprinos očuvanju daju i europski projekti, među kojima je i projekt SeaClear u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, kojeg provode Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku, kao jedini hrvatski partneri projekta.

Otpad u moru trenutno je jedan od najvećih globalnih problema jer, osim kroz ekološki negativni utjecaj, predstavlja golem rizik za zdravlje ljudi općenito, s ogromnim ekonomskim posljedicama. Danas se u oceanima cijelog svijeta nalazi više od 60 milijuna tona otpada, a od toga otprilike više od 90 posto nalazi se na morskom dnu.

Sustav, jedinstven u svijetu, koji će se razviti kroz projekt SeaClear, pojasnio je profesor Bart De Schutter iz Centra za sustave i kontrolu Tehničkog Sveučilišta u Delftu koje je ujedno i nositelj projekta.

- Trenutno ronioci taj otpad čiste s morskog dna, posebno u turističkim područjima. Međutim, ovo je skupo rješenje i ponekad može predstavljati opasnost za ronioce. - govori De Schutter.

- SeaClear sustav funkcionira na sljedeći način... Imamo površinsko plovilo i dva podvodna robota. Nešto manji robot je robot za promatranje. Kamerom i sonarom skenira morsko dno. Ovaj robot mapira gdje se otpad nalazi i o kakvom se otpadu radi. Robot također može razlikovati frakcije otpada od živih bića, poput riba i morskih algi. U svrhu točnog razlikovanja živog i neživog svijeta, koriste se napredni algoritmi. Nakon što promatrački robot prepozna otpad, šalje te podatke drugom podvodnom robotu koji je opremljen hvataljkom. Ovaj robot odlazi do identificirane frakcije otpada, podiže je hvataljkom i odlaže u veliku košaru. Hvataljka je dizajnirana s posebnom sigurnosnom strukturom, tako da riba može lako pobjeći ako je slučajno pokupi. - pojašnjava De Schutter.

- Hvataljka je bila najteža hardverska komponenta za razvoj, ali i to je sada spremno. Istraživači Tehničkog sveučilišta u Münchenu su konstruirali prototip, tako da sada zaista možemo početi testirati cijeli sustav. - kaže De Schutter.

Navedene će se značajke prikazati na tri pilot područja gdje će biti postavljen autonomni sustav robota: jedan sustav sa svrhom čišćenju luka na području luke Hamburg s krajnjim korisnikom Lučke uprave Hamburg (Njemačka), druga u turističkom području Dubrovnika, točnije pokraj otoka Lokrum i treća na području Malostonskog zaljeva koji predstavlja područje iz sektora marikulture.

Za rujan su planirana prva ispitivanja upravno na pilot područjima Dubrovačko - neretvanske županije, a testirat će se različite komponente sustava u stvarnim uvjetima.

- Očito bismo u budućnosti željeli značajno proširiti SeaClear. Želimo krenuti prema sustavu s nekoliko podvodnih robota koji se mogu koristiti bilo gdje. To bi nam omogućilo skeniranje ogromnog područja i stvarno čišćenje oceana. - zaključio je De Schutter, uz obilježavanje Svjetskog dana oceana.

Projekt SeaClear, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomous Robot“, za cilj ima razvijanje autonomnih robota za čišćenje otpada s morskog dna i financiran je u sto postotnom iznosu iz programa HORIZON 2020.
Kroz projekt je osigurano više od šest milijuna kuna za područje Dubrovačko - neretvanske županije, a Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini su hrvatski partneri.

Uz Regionalnu agenciju DUNEA, u partnerstvu sudjeluje i stručni tim Sveučilišta u Dubrovniku koji ima sve kompetencije za ovu zahtjevnu ulogu u razvijanju inovativnih rješenja problema otpada u moru. U partnerstvu također sudjeluju i neke od najpoznatijih svjetskih organizacija koje će isporučiti provjereni hardver te četiri akademske institucije s komplementarnom stručnošću podvodne i zračne robotike, senzora, preslikavanja i kontrole. Projekt je ukupno vrijedan 38 milijuna kuna, a provodit će se do prosinca 2023. godine.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Ponedjeljak, 05 Listopad 2020 20:51

Očišćena Gizmotova špilja u Popovićima

Članovi Hrvatskog planinarskog društva Sniježnica su u subotu čistili Gizmotovu špilju u selu Popovići, točnije na predjelu zaseoka Rudine. Speleološki objekt se pruža ispod trase bivše željezničke pruge čija dužina iznosi 115 te dubina 43 metra. Ulazni dio objekta i prva vertikala u objektu su uvelike bili zagađeni otpadom razne vrste, plastičnih kućanskih predmeta, posuđa, staklenih boca, higijenskih potrepština, bijele tehnike, tkanina, strvina, pirotehnike...

Planinari i speleolozi su neumorno izvlačili otpad iz špilje koristeći zahtjevne metode uz pomoć speleoloških sprava i konopa. Izvađeno je ukupno sedam kubičnih metara otpada koji se godinama potpuno nelegalno deponirao u špilji. Članovi društva i volonteri apelirali su na prestanak zagađenja konavoskog podzemlja, posebice pirotehničkim i eksplozivnim sredstvima koji mogu biti pogubni pri u daljnjim speleološkim istraživanjima.

Čišćenja špilje se provelo kroz „Javni poziv za donacije udrugama u području prikupljanja otpada iz krškog podzemlja“, a kojeg provodi Zagrebački speleološki savez kroz projekt „Čisto podzemlje”. Projekt financira trgovački lanac Lidl Hrvatska pod zajedničkim sloganom „Čuvajmo vode – izvor naše budućnosti”.

Trenutačno je u Hrvatskoj evidentirano 778 onečišćenih i 53 očišćena objekta, a podaci se još prikupljaju. HPD Sniježnica je prijavilo onečišćene objekte s područja Pelješca i Konavala. Projekt „Čisto podzemlje” je 2016. godine dobio nagradu tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike te su podaci ušli u Nacionalni plan gospodarenja otpadom.

IZ HPD Sniježnica su zahvalili svim sudionicima u čišćenju, Općini Konavle na izvrsnoj suradnji, Čistoći i zelenilu Konavala na košenju pristupnog puta, dopremi kontejnera i saniranju izvađenog otpada te stanici Hrvatske gorske službe spašavanja Dubrovnik na ustupljenoj opremi.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku sudjelovali su u akciji čišćenja podmorja u uvali Brijesta na Pelješcu, te su ovu akciju iskoristili kao odličnu priliku za dobivanje uvida u stanje s otpadom na dnu mora i razvijanje sustava robota kroz projekt SeaClear.

Projekt, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomous Robot“, financiran je u stopostotnom iznosu iz Europske unije iz programa HORIZON 2020, kroz koji je za područje Dubrovačko - neretvanske županije osigurano više od šest milijuna kuna, a uz lokaciju u Malostonskom zaljevu, pilot područje je i podmorje oko Lokruma.

Kroz SeaClear će se razviti prvi sustav bespilotnih podvodnih i površinskih plovila za pronalaženje i prikupljanje otpada s morskog dna i iz vodenog stupca.

Akcija čišćenja organizirana je u uvalama Brijesta i Luka Dubrava u sklopu trećeg javnog izlaganja projekta ECOSS kojeg provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije. Obje uvale dio su područja europske ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev, jednog od ciljanih područja projekta „Ekološki promatrački sustav u Jadranskom moru: oceanografska opažanja za bioraznolikost” (ECOSS).

U sklopu prvog dana, u suradnji s Ronilačkim klubom veterana 4. gardijske brigade iz Splita i udrugom Stonski školjkari, provedena je ova hvalevrijedna akcija čišćenja podmorja u uvali Brijesta.

U jednodnevnoj akciji sudjelovalo je 13 ronioca te je prikupljena veća količina smeća, uglavnom porijekla iz marikulturnih aktivnosti na tom području. Sveučilište u Dubrovniku će dalje analizirati sve frakcije prikupljenog otpada, klasificirajući ga po porijeklu, sastavu i tipu te na taj način osigurati podatke koji će dalje koristiti stručni partnerski konzorcij u svrhu razvoja SeaClear sustava, kako bi bio osposobljen za zahtjevnu ulogu prikupljanja i tog tipa otpada.

SeaClear je prijavljen u suradnji osam partnera na poziv Informacijske i komunikacijske tehnologije 2018. – 2020. te je od ukupno pedeset i šest prijavljenih, jedan od četiri projekta odobrenih za financiranje. Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini su hrvatski partneri. Cilj je upravljati robotima autonomno, bez daljinske ljudske intervencije, a kada je u potpunosti operativan, sustav SeaClear ima za cilj otkriti i klasificirati podvodni otpad s osamdeset postotnom uspješnošću i prikupiti ga s devedeset postotnom uspješnošću, sve to uz sedamdeset posto smanjene troškove u odnosu na ronilačke akcije.

Uspostava ovakvog sustava autonomnog robota, značilo bi kontinuirano prikupljanje otpada iz mora, bez rizika i opasnosti kojima se izlažu ronioci prilikom podvodnih intervencija prikupljanja na raznim dubinama. Navedene će se značajke prikazati na tri pilot područja gdje će biti postavljen autonomni sustav robota: jedan sustav sa svrhom čišćenju luka na području luke Hamburg s krajnjim korisnikom Lučke uprave Hamburg (Njemačka), druga u turističkom području Dubrovnika, točnije pokraj otoka Lokrum i treća na području Malostonskog zaljeva koji predstavlja područje iz sektora marikulture. Regionalna agencija DUNEA koordinira aktivnosti na dvije navedene pilot lokacije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Udruga Stonski školjkari otvorenim pismom želi ukazati na problematiku lokacije i tehnologije odabrane za izgradnju novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Lučinom razdolju u Dubrovačko-neretvanskoj. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te sva ostala tijela uključena u realizaciju ovog projekta da s krajnjom ozbiljnošću i pažnjom razmotre stavove koje ćemo iznijeti, a koji su u javnosti već višestruko isticani. Nažalost, do sada bez sluha nadležnih tijela.

U udruženju Stonski školjkari, koje okuplja uzgajivače školjaka Malostonskog zaljeva, čvrsto držimo da na svim razinama odlučivanja treba bez odlaganja poduzeti sve što je u našoj moći kako bismo ovaj posebni rezervat prirode u moru i područje ekološke jedinstvenosti i iznimne vrijednosti zaštitili od svih, i najmanjih, opasnosti te nastaviti raditi na oplemenjivanju ovog prostora kao jednog od punktova održivog razvoja s uistinu nepreglednim potencijalima za ekološku proizvodnju u moru i razvoj turizma na jednako održivim postavkama.

Mišljenja smo da se takva vizija razvoja ovog područja, a koja je u skladu s nacionalnim strategijama i planovima, u značajnom obimu sukobljava s lokacijom koja je određena za izgradnju kontroverznog županijskog Centra za gospodarenje otpadom. Mnogi su aktivisti, ali isto tako i mnogi priznati znanstvenici za ekološka pitanja te istaknuti stručnjaci koji se bave krškim područjem nebrojeno puta u javnom prostoru, uključivo na svim do sada organiziranim javnim predstavljanima i raspravama, iznosili svoje bojazni o utjecaju koje bi budući CGO na lokaciji Lučino razdolje mogao imati na jedinstveni ekosustav Malostonskog zaljeva. Sve dodatno potvrđuje i niz problema koji se javlja u sličnim postojećim centrima za gospodarenje otpada u Hrvatskoj kao što je CGO Marišćina.

Svaki takav negativni utjecaj na zaštićeni rezervat prirode imao bi nesagledive posljedice na tisućljetnu tradiciju uzgoja školjaka koja je usko povezana s naslijeđem življenja na ovom području te je kao takva važna komponenta našeg nacionalnog identiteta.

Gospodo, školjkari Malostonskog zaljeva su u strahu da će zbog zagađenja iz CGO-a ostati bez mogućnosti za uzgoj školjaka, djelatnošću kojom su se prije njih bavile generacije njihovih predaka.

Izgradnja budućeg CGO-a planira se na terenu krša koji osigurava da sve ono što uđe u njegove podzemne tokove i mnogobrojne vrulje završi upravo u Malostonskom zaljevu. Krška morfologija ovog podneblja do sada je predstavljala prednost Malostonskog zaljeva, odnosno nutrijenti koje slatka voda donosi omogućavali su bujanje ekosustava. Ne dopustimo da naše tisućljetne prednosti u budućnosti postanu uzročnici naše propasti. Osim lokacije, i sama tehnologija koja će se u CGO-u koristiti predstavlja rizike po zaštićeni ekosustav Malostonskog zaljeva, jer predviđa deponiranje velikog dijela otpada s područja cijele Dubrovačko neretvanske županije. Ogromne kazete za deponiranje bit će izložene padalinama zbog čega će nastati velike količine onečišćenih otpadnih voda. Vodonepropusnost u kršu nemoguće je osigurati pa će najmanje oštećenje uzrokovano probijanjem, slijeganjem ili potresom uzrokovati procjeđivanje zagađenih otpadnih voda u zaljev, a štetne tvari u zagađenoj vodi značile bi kraj Malostonskog zaljeva i školjkarstva kakovog danas poznajemo.

Stonski školjkari apeliraju da ovo bogatstvo i tradicija ne smiju biti ugroženi zbog loših odluka i jednako loših projekata te zastarjelih tehnologija. Stoga tražimo da sa neovisnim znanstvenim pristupom preispitate planiranu lokaciju i tehnologiju te pronađete kvalitetno rješenje koje će osigurati očuvanje posebnog rezervata Malostonskog zaljeva. Naš interes je samo jedan i on je javan – zaštititi školjkare kao baštinike tradicije, a time i interes svih žitelja ovog kraja koji stoljećima žive od prirode i u skladu s prirodom. Naša dužnost je za buduće generacije sačuvati najveće proizvodno područje školjkaša u Republici Hrvatskoj i Malostonsku kamenicu, jedinstvenu i posebnu, zaštićenu nacionalnom oznakom izvornosti, a ubrzo i oznakom izvornosti na razini Europske unije.

Udruga Stonski školjkari

Objavljeno u Aktualno

Stonski školjkari zabrinuti su zbog početka realizacije projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje za koji tvrde kako će zagađenjem Malostonskog zaljeva uništiti školjkarstvo na tom području. Jedan od članova udruge Stonski školjkari Vedran Kunica, inače magistar akvakulture, naglasio je da za sagledavanje posljedica treba uzeti u obzir primjer istog takvog centra Marišćina u Rijeci.

Kako je Kunica već prije naglasio, o čemu možete čitati OVDJE, problem je u pet milijuna litara kontaminirane otpadne vode za koju nije poznato gdje završava, a što je, navodi od danas, potvrdio i odgovor koji je dobio iz Marišćine.

„Zona 3, nije betonirana već područje bioreaktora. Voda koja se kolektira iz te zone spada u kategoriju zagađenih voda koje se mogu ispuštati isključivo nakon obrade. Prema podacima državne hidrometeorološke službe, na definiranih 48.991 m2 palo je 69.812 m3 vode. Od tih 69.812 m3, 19.848 m3 je kolektirano u bazene procjednih voda te prepumpano na uređaj za obradu otpadnih voda, a ostale količine su apsorbirane u deponiranom materijalu (aktiviranje proizvodnje bioplina), predstavljaju gubitak isparavanjem ili se i dalje nalaze na dnu bioodlagališta.” - odgovor je Kunici iz centra Marišćina na upit gdje završava pet milijuna litara kontaminirane vode.

„Njihov odgovor potvrdio je sve moje sumnje, dakle oni ne znaju gdje nestane 4 994 400 litara kontaminirane otpadne vode godišnje. Pretpostavljaju da je apsorbiralo smeće, da je isparila ili možda se još nalazi na dnu odlagališta. Pretpostavljati gdje nestaje 5 milijuna litara zagađene otpadne vode godišnje za koju sami kažu da ne bi smjela van bez obrade je više nego neozbiljno i jasno ukazuje na problem.” - napisao je Kunica.

dm

Objavljeno u Aktualno

Na Sveta tri kralja u ponedjeljak mnogi će Dubrovčani raskititi božićne jelke i borove i uputiti se put najbližeg kontejnera i razgolićena drvca pored njega i odbaciti. Čistoća će to sve pokupiti i čini se da je tu priči kraj.

E pa nije... Iako je većina Dubrovčana navikla odnijeti jelke i borove pored kontejnera na najbliže odlagalište smeća, tu naviku, koja je donedavno bila prihvatljiva, trebaju početi mijenjati, jer se promijenio i način odlaganja otpada.

Ukoliko ste odgovorni građani onda ćete jelke i borove usitniti koliko god više možete, ubaciti u vreću ili omotati konopom i odnijeti u najbliže reciklažno dvorište.

To što ste ispod bora stavili maloga Isusa, Josipa i Mariju, načinili putiće od oštroga brašna i u Betlemu rasporedili kako treba Sveta tri kralja, pa i pošli na ponoćku, uzalud vam je, neće vas načiniti boljim ljudima ako na Sveta tri kralja ili kad god se već odlučite raskititi bor, postupite suprotno svemu što ste slavili i čuli na misi i postupite divlje, jer samo će divljani ove godine borove i jelke ostaviti pored kontejnera.

dm

Objavljeno u Aktualno

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća vijećnik Luko Šubašić pitao je što će se događati sljedeće ljeto sa smećem u Močićima s obzirom da se uklanjanju odlagališta na tom predjelu.

- Strategija gospodarenja s otpadom je prihvaćena i moramo u to ući. To je posao koji će iziskivati puno novaca. Vi imate gradova u svijetu gdje nema kanti od smeća na cesti i gradovi su besprijekorno čisti. Ljudi se moraju odgovorno ponašati. - rekao je načelnik Lasić.

Direktor Čistoće i zelenila Konavle Pavo Arbulić rekao je kako je najviše otpada ljeti bilo od strane turista, taksista, vozača turističkih autobusa itd., dok je manji dio bio generiran od strane domicilnog stanovništva.

- Već sad vidimo kako su količine manje nego što je Čistoća odvozila. Moramo pokriti Čilipe i Močiće za početak, a za ostalo čekamo natječaj Fonda koji je išao na cijelu Hrvatsku. Što se tiče divljeg odlaganja, to je kultura taksista i vozača autobusa koju mi ne možemo mijenjati. Mi sada kroz škole radimo edukacije, ali već formirane ljude teško možemo mijenjati na taj način. Imamo dobru suradnju s Komunalnim i to funkcionira dosta dobro. U Močićima se već 65 posto ljudi prijavilo za kante, a do kraja godine svi koji su u Močićima imat će kante na kućnom pragu. - rekao je Arbulić.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Dok Grad Dubrovnik sanira odlagalište na Grabovici i traži mjesto na koje će se odvoziti dubrovački otpad do izgradnje centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju, ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić kazao je danas u Dubrovniku kako je proširenje deponija na Grabovici jedna od opcija, odnosno naveo je kako se otpad može dislocirati ili se postojeće odlagalište može proširiti.

Iako se odlagališta, a može se to dogoditi i sa Grabovicom, po sanaciji mogu i dalje koristiti, gradonačelnik Mato Franković demanirao je Ministra Ćorića te naglasio kako će se Grabovica nakon sanacije zatvoriti.

- Grabovica će konačno bit zatvorena 2021. i tamo se neće otvarati nove kazete za odlaganje otpada. Nakon zatvaranja Grabovice do otvaranja Pelješkog mosta naš otpad će se prevoziti dalje trajektom iz Trpnja, a to će Grad koštati nekoliko milijuna eura. - kazao je Franković, istaknuvši kako se ministar Ćorić samo nespretno izrazio.

-Vjerujem da je ministar razmišljao u smjeru u kojem radi i gradska uprava. Mi u ovom trenutku saniramo Grabovicu s ciljem njezina potpunog zatvaranja. Tijek sanacije jest pokazao da se otpad još neko kratko vrijeme može odlagati na Grabovici, ali ona će se zatvoriti 2021. Ono što ministar nije rekao jest da mi nakon što zatvorimo Grabovicu nemamo gdje do izgradnje Pelješkog mosta odvoziti smeće. Ministarstvo vanjskih poslova već nas je upozorilo da se neće moći izmijeniti stavke međudržavnog ugovoru s BiH, a to znači da ne možemo odvoziti otpad preko granice. - kazao je Franković, dodavši kako je rješenje odvoz otpada preko Trpnja.

- Iznašli smo rješenje u vidu prijevoza otpada trajektom iz Trpnja. Pelješki most će bit gotov 2021. pa ćemo imati kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Prijevoz otpada trajektom trebao bi trajati samo nekoliko mjeseci pa će Grad to moći financijski podnijeti. - kazao je Franković.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Ovim putem obavještavamo sve stanovnike Močića da će se u srijedu 27.11.2019 godine trajno ukinuti odlagališta uz državnu cestu D8 na lokacijama zaseoka Pendovo selo i Diklići. Ovo je nastavak daljnjeg provođenja programa Općine Konavle s Čistoćom i Zelenilom Konavle d.o.o. pod nazivom “Odvoz otpada s kućnog praga”.

Jako je važno napomenuti da odlaganje u budućnosti na ovim lokacijama neće biti dozvoljeno te će se smatrati nepropisnim odlaganjem, čime se automatski podliježe prekršajima koje može sankcionirati komunalni redar.

Općina Konavle s komunalnom tvrtkom ČIZK osigurala je sredstva za nasade novih stabala na mjestima gdje se odlagališta ukidaju. Sadnja će se izvesti u suradnji sa stručnim i mjerodavnim tvrtkama i udrugama koje se bave ozelenjavanju javnih i privatnih površina.

Mole se svi mještane Moćića da ispune prijavnice za kante na kućni prag, kako se ne bi doveli u situaciju da nemaju gdje odlagati otpad. Trenutni odaziv je zadovoljavajući te je u par tjedana zahtjev podnijelo preko 60 posto stanovnika Močića, a broj raste na dnevnoj bazi.

Prijavnicu možete preuzeti OVDJE.

Općina Konavle

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 4