Prikazujem sadržaj po oznakama: otpad

Udruga Stonski školjkari otvorenim pismom želi ukazati na problematiku lokacije i tehnologije odabrane za izgradnju novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Lučinom razdolju u Dubrovačko-neretvanskoj. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te sva ostala tijela uključena u realizaciju ovog projekta da s krajnjom ozbiljnošću i pažnjom razmotre stavove koje ćemo iznijeti, a koji su u javnosti već višestruko isticani. Nažalost, do sada bez sluha nadležnih tijela.

U udruženju Stonski školjkari, koje okuplja uzgajivače školjaka Malostonskog zaljeva, čvrsto držimo da na svim razinama odlučivanja treba bez odlaganja poduzeti sve što je u našoj moći kako bismo ovaj posebni rezervat prirode u moru i područje ekološke jedinstvenosti i iznimne vrijednosti zaštitili od svih, i najmanjih, opasnosti te nastaviti raditi na oplemenjivanju ovog prostora kao jednog od punktova održivog razvoja s uistinu nepreglednim potencijalima za ekološku proizvodnju u moru i razvoj turizma na jednako održivim postavkama.

Mišljenja smo da se takva vizija razvoja ovog područja, a koja je u skladu s nacionalnim strategijama i planovima, u značajnom obimu sukobljava s lokacijom koja je određena za izgradnju kontroverznog županijskog Centra za gospodarenje otpadom. Mnogi su aktivisti, ali isto tako i mnogi priznati znanstvenici za ekološka pitanja te istaknuti stručnjaci koji se bave krškim područjem nebrojeno puta u javnom prostoru, uključivo na svim do sada organiziranim javnim predstavljanima i raspravama, iznosili svoje bojazni o utjecaju koje bi budući CGO na lokaciji Lučino razdolje mogao imati na jedinstveni ekosustav Malostonskog zaljeva. Sve dodatno potvrđuje i niz problema koji se javlja u sličnim postojećim centrima za gospodarenje otpada u Hrvatskoj kao što je CGO Marišćina.

Svaki takav negativni utjecaj na zaštićeni rezervat prirode imao bi nesagledive posljedice na tisućljetnu tradiciju uzgoja školjaka koja je usko povezana s naslijeđem življenja na ovom području te je kao takva važna komponenta našeg nacionalnog identiteta.

Gospodo, školjkari Malostonskog zaljeva su u strahu da će zbog zagađenja iz CGO-a ostati bez mogućnosti za uzgoj školjaka, djelatnošću kojom su se prije njih bavile generacije njihovih predaka.

Izgradnja budućeg CGO-a planira se na terenu krša koji osigurava da sve ono što uđe u njegove podzemne tokove i mnogobrojne vrulje završi upravo u Malostonskom zaljevu. Krška morfologija ovog podneblja do sada je predstavljala prednost Malostonskog zaljeva, odnosno nutrijenti koje slatka voda donosi omogućavali su bujanje ekosustava. Ne dopustimo da naše tisućljetne prednosti u budućnosti postanu uzročnici naše propasti. Osim lokacije, i sama tehnologija koja će se u CGO-u koristiti predstavlja rizike po zaštićeni ekosustav Malostonskog zaljeva, jer predviđa deponiranje velikog dijela otpada s područja cijele Dubrovačko neretvanske županije. Ogromne kazete za deponiranje bit će izložene padalinama zbog čega će nastati velike količine onečišćenih otpadnih voda. Vodonepropusnost u kršu nemoguće je osigurati pa će najmanje oštećenje uzrokovano probijanjem, slijeganjem ili potresom uzrokovati procjeđivanje zagađenih otpadnih voda u zaljev, a štetne tvari u zagađenoj vodi značile bi kraj Malostonskog zaljeva i školjkarstva kakovog danas poznajemo.

Stonski školjkari apeliraju da ovo bogatstvo i tradicija ne smiju biti ugroženi zbog loših odluka i jednako loših projekata te zastarjelih tehnologija. Stoga tražimo da sa neovisnim znanstvenim pristupom preispitate planiranu lokaciju i tehnologiju te pronađete kvalitetno rješenje koje će osigurati očuvanje posebnog rezervata Malostonskog zaljeva. Naš interes je samo jedan i on je javan – zaštititi školjkare kao baštinike tradicije, a time i interes svih žitelja ovog kraja koji stoljećima žive od prirode i u skladu s prirodom. Naša dužnost je za buduće generacije sačuvati najveće proizvodno područje školjkaša u Republici Hrvatskoj i Malostonsku kamenicu, jedinstvenu i posebnu, zaštićenu nacionalnom oznakom izvornosti, a ubrzo i oznakom izvornosti na razini Europske unije.

Udruga Stonski školjkari

Objavljeno u Aktualno

Stonski školjkari zabrinuti su zbog početka realizacije projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje za koji tvrde kako će zagađenjem Malostonskog zaljeva uništiti školjkarstvo na tom području. Jedan od članova udruge Stonski školjkari Vedran Kunica, inače magistar akvakulture, naglasio je da za sagledavanje posljedica treba uzeti u obzir primjer istog takvog centra Marišćina u Rijeci.

Kako je Kunica već prije naglasio, o čemu možete čitati OVDJE, problem je u pet milijuna litara kontaminirane otpadne vode za koju nije poznato gdje završava, a što je, navodi od danas, potvrdio i odgovor koji je dobio iz Marišćine.

„Zona 3, nije betonirana već područje bioreaktora. Voda koja se kolektira iz te zone spada u kategoriju zagađenih voda koje se mogu ispuštati isključivo nakon obrade. Prema podacima državne hidrometeorološke službe, na definiranih 48.991 m2 palo je 69.812 m3 vode. Od tih 69.812 m3, 19.848 m3 je kolektirano u bazene procjednih voda te prepumpano na uređaj za obradu otpadnih voda, a ostale količine su apsorbirane u deponiranom materijalu (aktiviranje proizvodnje bioplina), predstavljaju gubitak isparavanjem ili se i dalje nalaze na dnu bioodlagališta.” - odgovor je Kunici iz centra Marišćina na upit gdje završava pet milijuna litara kontaminirane vode.

„Njihov odgovor potvrdio je sve moje sumnje, dakle oni ne znaju gdje nestane 4 994 400 litara kontaminirane otpadne vode godišnje. Pretpostavljaju da je apsorbiralo smeće, da je isparila ili možda se još nalazi na dnu odlagališta. Pretpostavljati gdje nestaje 5 milijuna litara zagađene otpadne vode godišnje za koju sami kažu da ne bi smjela van bez obrade je više nego neozbiljno i jasno ukazuje na problem.” - napisao je Kunica.

dm

Objavljeno u Aktualno

Na Sveta tri kralja u ponedjeljak mnogi će Dubrovčani raskititi božićne jelke i borove i uputiti se put najbližeg kontejnera i razgolićena drvca pored njega i odbaciti. Čistoća će to sve pokupiti i čini se da je tu priči kraj.

E pa nije... Iako je većina Dubrovčana navikla odnijeti jelke i borove pored kontejnera na najbliže odlagalište smeća, tu naviku, koja je donedavno bila prihvatljiva, trebaju početi mijenjati, jer se promijenio i način odlaganja otpada.

Ukoliko ste odgovorni građani onda ćete jelke i borove usitniti koliko god više možete, ubaciti u vreću ili omotati konopom i odnijeti u najbliže reciklažno dvorište.

To što ste ispod bora stavili maloga Isusa, Josipa i Mariju, načinili putiće od oštroga brašna i u Betlemu rasporedili kako treba Sveta tri kralja, pa i pošli na ponoćku, uzalud vam je, neće vas načiniti boljim ljudima ako na Sveta tri kralja ili kad god se već odlučite raskititi bor, postupite suprotno svemu što ste slavili i čuli na misi i postupite divlje, jer samo će divljani ove godine borove i jelke ostaviti pored kontejnera.

dm

Objavljeno u Aktualno

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća vijećnik Luko Šubašić pitao je što će se događati sljedeće ljeto sa smećem u Močićima s obzirom da se uklanjanju odlagališta na tom predjelu.

- Strategija gospodarenja s otpadom je prihvaćena i moramo u to ući. To je posao koji će iziskivati puno novaca. Vi imate gradova u svijetu gdje nema kanti od smeća na cesti i gradovi su besprijekorno čisti. Ljudi se moraju odgovorno ponašati. - rekao je načelnik Lasić.

Direktor Čistoće i zelenila Konavle Pavo Arbulić rekao je kako je najviše otpada ljeti bilo od strane turista, taksista, vozača turističkih autobusa itd., dok je manji dio bio generiran od strane domicilnog stanovništva.

- Već sad vidimo kako su količine manje nego što je Čistoća odvozila. Moramo pokriti Čilipe i Močiće za početak, a za ostalo čekamo natječaj Fonda koji je išao na cijelu Hrvatsku. Što se tiče divljeg odlaganja, to je kultura taksista i vozača autobusa koju mi ne možemo mijenjati. Mi sada kroz škole radimo edukacije, ali već formirane ljude teško možemo mijenjati na taj način. Imamo dobru suradnju s Komunalnim i to funkcionira dosta dobro. U Močićima se već 65 posto ljudi prijavilo za kante, a do kraja godine svi koji su u Močićima imat će kante na kućnom pragu. - rekao je Arbulić.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Dok Grad Dubrovnik sanira odlagalište na Grabovici i traži mjesto na koje će se odvoziti dubrovački otpad do izgradnje centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju, ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić kazao je danas u Dubrovniku kako je proširenje deponija na Grabovici jedna od opcija, odnosno naveo je kako se otpad može dislocirati ili se postojeće odlagalište može proširiti.

Iako se odlagališta, a može se to dogoditi i sa Grabovicom, po sanaciji mogu i dalje koristiti, gradonačelnik Mato Franković demanirao je Ministra Ćorića te naglasio kako će se Grabovica nakon sanacije zatvoriti.

- Grabovica će konačno bit zatvorena 2021. i tamo se neće otvarati nove kazete za odlaganje otpada. Nakon zatvaranja Grabovice do otvaranja Pelješkog mosta naš otpad će se prevoziti dalje trajektom iz Trpnja, a to će Grad koštati nekoliko milijuna eura. - kazao je Franković, istaknuvši kako se ministar Ćorić samo nespretno izrazio.

-Vjerujem da je ministar razmišljao u smjeru u kojem radi i gradska uprava. Mi u ovom trenutku saniramo Grabovicu s ciljem njezina potpunog zatvaranja. Tijek sanacije jest pokazao da se otpad još neko kratko vrijeme može odlagati na Grabovici, ali ona će se zatvoriti 2021. Ono što ministar nije rekao jest da mi nakon što zatvorimo Grabovicu nemamo gdje do izgradnje Pelješkog mosta odvoziti smeće. Ministarstvo vanjskih poslova već nas je upozorilo da se neće moći izmijeniti stavke međudržavnog ugovoru s BiH, a to znači da ne možemo odvoziti otpad preko granice. - kazao je Franković, dodavši kako je rješenje odvoz otpada preko Trpnja.

- Iznašli smo rješenje u vidu prijevoza otpada trajektom iz Trpnja. Pelješki most će bit gotov 2021. pa ćemo imati kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Prijevoz otpada trajektom trebao bi trajati samo nekoliko mjeseci pa će Grad to moći financijski podnijeti. - kazao je Franković.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Ovim putem obavještavamo sve stanovnike Močića da će se u srijedu 27.11.2019 godine trajno ukinuti odlagališta uz državnu cestu D8 na lokacijama zaseoka Pendovo selo i Diklići. Ovo je nastavak daljnjeg provođenja programa Općine Konavle s Čistoćom i Zelenilom Konavle d.o.o. pod nazivom “Odvoz otpada s kućnog praga”.

Jako je važno napomenuti da odlaganje u budućnosti na ovim lokacijama neće biti dozvoljeno te će se smatrati nepropisnim odlaganjem, čime se automatski podliježe prekršajima koje može sankcionirati komunalni redar.

Općina Konavle s komunalnom tvrtkom ČIZK osigurala je sredstva za nasade novih stabala na mjestima gdje se odlagališta ukidaju. Sadnja će se izvesti u suradnji sa stručnim i mjerodavnim tvrtkama i udrugama koje se bave ozelenjavanju javnih i privatnih površina.

Mole se svi mještane Moćića da ispune prijavnice za kante na kućni prag, kako se ne bi doveli u situaciju da nemaju gdje odlagati otpad. Trenutni odaziv je zadovoljavajući te je u par tjedana zahtjev podnijelo preko 60 posto stanovnika Močića, a broj raste na dnevnoj bazi.

Prijavnicu možete preuzeti OVDJE.

Općina Konavle

Objavljeno u Aktualno

Općina Konavle i Čistoća i zelenilo Konavle počeli su s provedbom novog načina odlaganja miješanog komunalnog otpada. Akcija „Odvoz s kućnog praga” je trenutno obuhvatila samo Močiće, dok će se vremenom proširiti i na Čilipe. Čistoća i Zelenilo Konavle je održala niz sastanaka s mjesnim odborima Močića i Čilipa gdje je lokalno stanovništvo upoznato sa samom akcijom i načinom provedbe.

Za sada su građanima ponuđene tri kante, jedna kanta je za miješani komunalni otpad, druga za staklo i plastiku, dok je treća za karton, papir i stiropor. Svi stanovnici Močića će na poleđini računa za odvoz otpada dobiti mjesečni raspored odvoza određene kante.

“Važno je napomenuti da će se s ovom akcijom ugasiti šest postojećih zajedničkih odlagališta u državnu cestu na potezu od odmarališta (Pendovo Selo) uz D8 do raskrižja na skretanju za županijsku cestu za Donju bandu Konavala. Odlagališta će se postepeno gasiti, kako bi prilagodba išla lakše. Bitno je napomenuti kako stanovništvo neće morati ništa dodatno platiti, nego će se kroz razdoblje od dva do tri mjeseca napraviti projekcija novih vrijednosti računa koji će biti usklađeni s novim cjenikom te će se uz savjete ČiZK maksimalno omogućiti svakome da na financijskom planu što manje osjeti promjenu načina odlaganja otpada.” - navode iz Općine Konavle.

“Također, važno je istaknuti kako bi se svi stanovnici Močića trebali što prije prijaviti u ČiZK kako bi im bile dodijeljene kante jer nakon gašenja odlagališta otpada uz državnu cestu, neće imati gdje odlagati otpad. Prijavnica je postavljena niže u tekstu, na web stranice ČIZK ili se može preuzeti i u samim prostorijama tvrtke. Vrijednost ove akcije je oko dva milijuna kuna i u potpunosti je financirana sredstvima Općine Konavle i Čistoće i zelenila Konavle.” - pišu iz Općine.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Tu nakazu koja ničim ne priliči Gradu Dubrovniku ćemo ukloniti, riječi su kojima je gradonačelnik Mato Franković najavio sanaciju nelegalnog odlagališta mahom građevinskog otpada na Mirinovu, a u što će se utrošiti 6,6 milijuna kuna.

- Kroz projekt sanacije ćemo tu nakazu poviše Rijeke dubrovačke ukloniti i izgraditi cestu. Nakon što ga saniramo na nama će biti da pazimo da se to više nikada ne ponovi. Inače, ovo je treće nelagalno odlagalište koje se sanira na užem gradskom području, a koja su nicala zbog nedogovornosti i nebrige bivših gradskih uprava i nadležnih institucija. Čak i kad su ugrozili vizure Dubrovnika nitko ih nije dirao, niti ih je išta ugrozilo, a sad će ta praksa završiti. - rekao je Franković.

Na divljem deponiju iznad Mirinova otpad, uglavnom građevinski, odlaže se već godina dok su, baš kao što ističe gradonačelnik, bivše gradske uprave baš kao i nadležne institucije zatvarale oči dok se šut na toj lokaciji gomilao.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Nakon poduže polemike koja se između direktora Luke Dubrovnik Željka Raguža i tzv. srđevaca vodila u javnom prostoru o količini otpada kojeg Luka preuzme s kruzera te njegovoj daljnjoj obradi, Grad Dubrovnik objavio je priopćenje iz koje je razvidno kako Zračna luka, Valamar Riviera i Jadranski luksuzni hoteli proizvedu puno veće količine otpada od onih koja Luka preuzme s kruzera. Nakon što su brojke u priopćenju demantirale srđevce, postom na Facebooku oglasili su se iz DUSTRA-e kojoj je na čelu Željko Raguž.

Post DUSTRA-e prenosimo u cijelosti.-

„Kako je lijepo argumentirano kao i uvijek ugasiti neku listu neradnika koji su jalni i zločesti. Ne kaže se uzalud da zavist najviše šteti svom vlasniku. Očekujemo napad na Zračnu luku kako avioni više ne smiju slijetati u Dubrovnik. Također očekujemo i napade na dvije najveće hotelske grupacije na području grada, jer kako ih nije sramota baviti se iznajmljivanjem kreveta u turističkom gradu.

Dragi sugrađani nemojte se više ni liječiti jer Vam Srdjevci i slični Smrdjevci to poručuju. Ipak nećemo napadati sve nabrojene jer tamo direktor nije nitko iz DUSTRA-e koja nam iz izbora u izbore nabija komplekse, jer ih radom i znanjem ne možemo pobijedit pa nam laži jedino preostaju.

Pozdravili bi i jedan polu portal koji huška takvu atmosferu, ali svojim postojanjem su već dovoljno kažnjeni. Za kraj poručujemo da nikada ne prilazite jarcu sprijeda, konju straga, ni budali s bilo koje strane." - naveli su iz DUSTRA-e u postu na Facebooku.

N.M.

Objavljeno u Aktualno

Obzirom da se posljednjih dana od strane pojedinih političkih organizacija zlonamjernim i neistinitim konstrukcijama želi obmanuti naše sugrađane, ovim putem dostavljamo konkretne podatke o količinama prikupljenog otpada različitih gospodarskih subjekata koji posluju na području Grada Dubrovnika, a sve kako bi se isti mogli usporediti s količinama otpada koje Čistoći Dubrovnik na zbrinjavanje preda Luka Dubrovnik, a koji nastaje prikupljanjem komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima. - pišem danas u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Ističemo da je Grad Dubrovnik turistička destinacija i kao takva, osim otpada svojih stanovnika, bilježi i razne količine otpada koji proizvode svi oni koji posjećuju naš Grad, a koje gospodarski subjekti sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom predaju Čistoći Dubrovnik kao ovlaštenom davatelju usluga. Isto tako je vrlo bitno za napomenuti kako svake godine gospodarski subjekti u sve većem obimu razvrstavaju otpad i isti šalju na daljnju oporabu, pa tako i Luka Dubrovnik, te se taj otpad ne odlaže na Grabovicu.” - stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„Podaci navedeni u tabeli činjenično pokazuju da je Luka Dubrovnik u 2017. godini Čistoći Dubrovnik predala 2.108.000,00 litara miješanog komunalnog prikupljenog s kruzera, odnosno 2.398.000,00 litara u 2018., dok je do 31. listopada tekuće godine predano 2.196.000,00 litara. Za razliku od Luke Dubrovnik koja je obavljanjem svoje gospodarske djelatnosti u promatranom trogodišnjem razdoblju prikupila i predala 6.702.000,00 litara miješanog komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima, Zračna luka Dubrovnik, usporedbe radi, u istom razdoblju Čistoći na zbrinjavanje predala je 13.193.260,00 litara, dok su hotelske kuće prikupile i predale 16.158.115,00, odnosno 17.599.766,70 litara otpada.” - piše u priopćenju.
tablicakolicinaotpada0711

DPP

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 4

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019