Prikazujem sadržaj po oznakama: otvaranje

Govorom gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića i podizanjem bandjere Libertas uz Himnu slobodi ispred crkve sv. Vlaha svečano su otvorene 72. Dubrovačke ljetne igre.

„Privilegirani od nebesa što ovaj komad tla zovemo domom, zaklonjeni kamenim vjetrobranom koji su naše zidine i štićeni lukobranima što su naše kule, u Dubrovniku iznad svega držimo do tradicije, simbola naše postojanosti u trajanju. Tradicija nam pruža snažan osjećaj pripadnosti i kontinuiteta. I nevoljko odustajemo od tih uvriježenih praksi, naših vrijednosnica. O vraćanju tradiciji govori i sam prizor povratka ceremonijala otvaranja Igara u ovaj svedubrovački prostor, omeđen božanskim i svjetovnim, sakralnim i državničkim.” - kazao je u svom govoru gradonačelnik Franković.

„Zato je posebno lijepo, poznato i utješno stajati večeras ovdje, u trenucima kada udaljeni žamor našijeh i furesta, nadahnuto kazivanje glumaca i zvuci glazbala u zanosu ponovno ispunjavaju prostor kojim se još maločas pronosio poznati pjev čiopa, tih opjevanih vladara dubrovačkih predvečerja. Pod budnim okom Parca biti zagledan u raskošnu ljepotu Divone gdje su u kamenu uklesane riječi  slavne trgovačke povijesti grada - „naši utezi ne daju da se vara i bude prevaren. Kad mjerim robu, mene mjeri sam Bog“. Prizor utješan i poznat. Povratak na staro, ali nikada više isto. Jer drugačiji smo ljudi nego što smo bili pasalih ljeta. Još nedavno nismo mogli ni zamisliti da ćemo, suočeni sa svirepim i nevidljivim neprijateljem, morati odustajati od svojih rutina, preslagivati prioritete, bdjeti nad dobrobiti bližnjih i potrebitih, podsjetiti se da je ispunjenje u dijeljenju, a ne sakupljanju.” - rekao je između ostalog Franković otvarajući 72. Igre.

dpp

Nakon punih 35 godina danas je u Dubrovniku i službeno otvorena nova osnovna škola - OŠ Montovjerna. Školu je službeno otvorila ministrica kulture i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek. Ova investicija Grada Dubrovnika, ujedno najveći pojedinačni kapitalni projekt Grada u osnovnoškolskom obrazovanju, vrijedan je preko 75 milijuna kuna.

Ravnateljica OŠ Montovjerna Snježana Vlahinić kazala je kako je riječ o modernoj školi koja osigurava sve preduvjete visokih pedagoških i obrazovnih standarda.

- Na mjestu na kojem je nekad stajala područna, mala žuta škola Montovjerna, u niti godinu i pol dana izgrađena je potpuno nova suvremeno opremljena škola s 20 specijaliziranih učionica, kabinetima za učitelje i nastavnike, velikom sportskom dvoranom, manjom sportskom dvoranom, knjižnicom, kuhinjom, blagovaonicom. - kazala je.

Nova škola u potpunosti ispunjava potrebe nastavnog programa i kapacitete za organizaciju nastave u jednoj smjeni za učenike od prvog do osmog razreda - osam nižih i osam viših razreda, ukupno 16 razreda po 28 učenika, odnosno 448 učenika u jednoj smjeni. Izgrađena je i dvodijelna sportska dvorana s pratećim sadržajima, blagovaonica i knjižnica, dodatne učionice za izborni predmet te prostori za pedagoga i psihologa.

Ove godine bit će u njoj 442 đaka.

dpp

Podizanjem zastave Libertas na tvrđavu svetoga Ivana svečano su otvorene 71. Dubrovačke ljetne igre. Otvaranje igara održano je u Portu zbog mjera u suzbijanju pandemije korona virusa, prvi put u povijesti otvaranje Igara preseljeno je tako sa Straduna, odnosno ispred crkve svetoga Vlaha.

Na otvaranje je došao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a govor gradonačelnika Mata Frankovića kojim su Igre uz ceremoniju otvorene možete pročitati OVDJE.

Otvaranje koje će zasigurno ući u povijesti zbog svoje lokacije režirala je Marina Pejnović. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dirigirao je Tomislav Fačini, Jazz orkestrom HRT - a ravnao je Miron Hauser, solisti na otvaranju bili su pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo.

dpp

Ovogodišnje, 71. Dubrovačke ljetne igre, održat će se od 10. srpnja do 25. kolovoza kako je i bilo najavljeno, no u smanjenom formatu zbog trenutnih epidemioloških COVID-19 mjera u Hrvatskoj i svijetu te financijskih posljedica pandemije. Festivalsku publiku svih generacija očekuje tako gotovo pedeset dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi na više od deset scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika. - piše danas u priopćenju Dubrovačkih ljetnih igara.

„71. Dubrovačke ljetne igre svečano će biti otvorene u petak, 10. srpnja ceremonijom u režiji Marine Pejnović i to u staroj gradskoj luci. Tom prilikom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dirigirat će Tomislav Fačini, a pridružit će im se Jazz orkestar HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera, zatim pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo.” - navodi se u priopćenju.

-- S obzirom da smo program 71. Dubrovačkih ljetnih igara kreirali u 2019. godini te da je bio zaokružen i publici predstavljen prije pandemije izazvane COVID–19 virusom, većinu planiranih gostovanja i sudjelovanja stranih umjetnika u glazbenom, dramskom i plesnom programu morali smo odgoditi za 2021. godinu te prilagoditi programske odrednice sudjelovanju domaćih umjetnika, kako glazbenih tako i dramskih, vodeći računa o zapošljavanju socijalno ugroženih skupina, odnosno mladih nezaposlenih umjetnika, studenata umjetničkih akademija, samostalnih umjetnika. – istaknula je intendantica Dora Ruždjak Podolski predstavljajući novi prilagođeni ovogodišnji program najvećeg i najznačajnijeg hrvatskog festivala.

Ravnateljica Ivana Medo Bogdanović dodala je kako je plan proračuna 71. Igara gotovo 70% manji od lanjskog proračuna i iznosi tek nešto više od 6 milijuna kuna. Festival će se ovo ljeto morati održati bez financijske potpore turističkih zajednica i sa značajno smanjenim sredstvima sponzora i donatora te prihodima od ulaznica, stoga posebice zahvaljujemo Ministarstvu kulture, zakladi Caboga Stiftung i Mastercardu na njihovih potporama bez kojih realizacija ovoljetnih Igara ne bi bila moguća. Manji proračun utječe kako na program tako i na organizacijske aspekte no veliki je uspjeh to što će festivala uopće biti. U globalno nesigurnoj situaciji koja je uzrokovala otkazivanje brojnih manifestacija diljem Europe, važno je ovo ljeto iz Dubrovnika poslati svijetu poruke ustrajnosti i optimizma, naglasila je Medo Bogdanović.

dpp

O PROGRAMU:

Dramski program 71. Igara donosi premijerne izvedbe Držićeve Grižule u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji sa zagrebačkom Akademijom dramske umjetnosti, a u sklopu projekta Future Epics sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa, koja će se održati u parku Gradac.

Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa naslov je peripatetičke predstave koja se sadržajno bazira na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, a glavni će se prizori odvijati na tri lokacije: Mrtvom zvonu, Pustijerni i Na Andriji. Režiju potpisuje Dora Ruždjak Podolski u suradnji s Marinom Pejnović dok je dramaturg i autor predloška Hrvoje Ivanković, spajajući na predstavi niz umjetnika koji su svojim dugogodišnjim djelovanjem ispisali povijest festivala kao i mladih samostalnih umjetnika kojima Igre daju vidljivost i podršku. Mara i Kata, naziv je projekta inspiriranog legendarnom emisijom HR Radio Dubrovnika Na posjedu kod kundurica. Autor i redatelj je Saša Božić, a izvedba je povjerena dramskim umjetnicama Doris Šarić Kukuljici i Nataši Dangubić.

Nakon prošlogodišnjih programskih uspješnica, najmlađa se festivalska publika ove godine može veseliti glazbeno-scenskom djelu Zlatno libro koje će uprizoriti bajke dubrovačkog kraja na igralištu Collegiuma Ragusinum. U koprodukciji Igara i Kazališta Marina Držića te uz potporu zaklade Caboga Stiftung, režiju potpisuje Helena Petković, a glazbu koja će biti izvedena pod dirigentskom palicom Franka Klisovića sklada Ivan Končić. Za najmlađu publiku, Igre donose i dvije predstave Gradskog kazališta lutaka u Splitu, Domaši Ane Marije Veselčić u kooprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu te predstavu Stonoga Goga nastalu prema tekstu Adrijane Grgičević u kooprodukciji s Teatrom Poco Loco. Obje će predstave biti izvedene u atriju Interuniverzitetskog centra.

Europski projekt Future Epics donosi i gostujuću izvedbu plesne predstave Zagrljaj koreografkinje Meleat Fredriksson u produkciji Vytlicke centra za izvedbene umjetnosti iz Švedske, u kojoj plesači istražuju „crni“ ili „afrički pogled“ kao način propitivanja vladajućih vrijednosti unutar zapadnog društva, te predstavu Intimnost, autorski rad Biljane Srbljanović i Andreja Nosova u produkciji Fondacije Heartefact iz Beograda. Festivalska publika moći će pogledati još dvije gostujuće hit predstave u parku Gradac: Tri sestre Boba Jelčića prema Čehovu, u izvedbi Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te Tko se boji Virginije Woolf? Teatra Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Lenke Udovički s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi. U suradnji sa Splitskim ljetom na Igrama će gostovati i predstava KunstTeatra iz Zagreba Marta i sedam strahova te predstava Gore Zagrebačkog plesnog ansambla, a kroz Plesnu mrežu Hrvatske.

Glazbeni program 71. Ljetnih igara ovo ljeto ponosno nose ugledni hrvatski glazbeni umjetnici, dobitnici prestižnih međunarodnih priznanja i osvojenih natjecanja, a otvorit će ga već 11. srpnja Aljoša Jurinić klavirskim recitalom u atriju Kneževa dvora. Osim što je jedan od najperspektivnijih hrvatskih mladih glazbenika kojemu je 2015. godine uručena nagrada Vladimir Nazor te nagrada Milka Trnina 2017. godine, Aljoša Jurinić je i pobjednik pijanističkog natjecanja Robert Schumann, finalist 17. Međunarodnog pijanističkog natjecanja Fryderyk Chopin u Varšavi te laureat Natjecanja kraljice Elizabete 2016. godine, a lani je za svoj festivalski nastup s violončelistom Lukom Šulićem nagrađen nagradom Orlando za najbolje ostvarenje u glazbenom programu jubilarnih 70. Igara.

Festivalskoj publici će se predstaviti i Trio Eusebius, pobjednik 16. Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, kojeg čine violinistica Eva Šulić, čelistica Tonka Javorović te pijanist David Vuković, dok će klavirski duo Dalibor Cikojević i Zrinka Ivančić u Kneževom dvoru izvesti Papandopulovu plesnu suitu Horoskop uz nastup udaraljkaša Karmen Pervitić i Frana Krsta Šercara te mladih plesača Viktorije Bubalo i Šimuna Stankova. Na tvrđavi sv. Ivan nastupit će Papandopulo kvartet kojeg čine saksofonisti Nikola Fabijanić, Goran Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak, a koji veliku važnost pridaju promicanju suvremene glazbe, osobito djela mladih hrvatskih i inozemnih autora.

Koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u parku Gradac pod dirigentskom palicom mlade talijansko-turske dirigentice Nil Venditti uz pijanista Marijana Đuzela zasigurno će, s repertoarom na kojem su Beethovenov Carski koncert te Simfonija br. 1, biti prava i prigodna glazbena poslastica povodom 250. obljetnice rođenja ovog slavnog skladatelja. Publiku očekuje i program Dubrovnik na glazbenoj hridi, nastao suradnjom Igara i zaklade Caboga Stiftung, kao večer komornih djela posvećena dubrovačkim glazbenicima. Istaknuti umjetnici, mezzosopranistica Janja Vuletić i gitarist Maroje Brčić, zajednički će nastupiti u atriju Kneževa dvora i praizvesti skladbu Zorana Juranića, dok će se za veličanstveno zatvaranje 71. Igara 25. kolovoza ispred Katedrale, pod pokroviteljstvom Mastercarda, pobrinuti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Ivo Lipanović uz nastup svjetskih opernih zvijezda, sopranistice Lane Kos i baritona Željka Lučića.

Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici će predstaviti Folklorni ansambl Linđo nastupima na pozornici u parku Gradac te Ženska klapa FA Linđo koncertom u atriju Kneževa dvora kojim će obilježiti svoju dvadesetu obljetnicu. Popratni program Igara donosi projekciju domaćeg filma pobjednika Pulskog filmskog festivala u ljetnom kinu Jadran te filmski izbor i predavanje Kinookusa u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, dok će u atriju palače Sponza biti otvorene izložbe dubrovačkih umjetnika Ivane Selmani te Viktora Daldona.

Dubrovačke ljetne igre poštivat će preporuke za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja festivalskih događanja, a o svim detaljima publika će na vrijeme biti informirana. Početak internetske prodaje ulaznica očekuje se 24. lipnja, a otvaranje blagajne u Festivalskoj palači 1. srpnja.

Niz medija jučer je potpuno krivo, odnosno za javnost zbunjujuće prenio informaciju o dopuštenju rada ugostiteljskih objekata. Kako je otvaranje ugostiteljskih objekata očito mnogima valjda pitanje života i smrti, morat ćemo ih razočarati: ne, još uvijek ne možete poći u obližnji kafić i sjesti kako bi popili piće.

Naime, iako u odluci, odnosno u uputama HZJZ - a od 19. travnja piše kako se dopušta obavljanje rada ugostiteljskim objektima iz skupina restorani, barovi (kavane, pivnice, buffeti, krčme i kleti) i cattering objekata uz pridržavanje svih protuepidemijskih mjera i strogih mjera socijalnog distanciranja, to ne znači da možete doći u kafić ili restoran i sjesti, pa ni na taracu.

Odlukom se naime dopušta rad ugostiteljskih objekata na način da mušterije mogu preuzeti naručeno, ali ne i otvaranje ugostiteljskih objekata u klasičnom smislu.

dm

Eto, Nacionalni stožer civilne zaštite koji, suprotno svim načelima demokratskih sustava, proteklih mjesec dana gotovo pa vlada državom bez ikakve kontrole, najavio je ublažavanje mjera vezanih uz pandemiju korona virusa. Kakav narod takav i Nacionalni stožer civilne zaštite zaslužuje.

Piše: Davor Mladošić

Razni „šerifi” najavljuju kako ubuduće nećemo živjeti kao i dosad, a narod ishiteriziran korona virusom mirno prihvaća i promatra kako se za njegovo dobro, a da zbog čega drugog, uvodi policijska država. Valjda bi nam trebalo biti normalno da nam na svakom koraku mjere febru, da nam lete dronovi iznad glava i snimaju nas, da nas prisluškuju i prate, da nam bilo koja politička šuša može određivati gdje i kada ćemo se kretati i smije li nas u tom kretanju biti dvoje, troje ili pedesetero, jer ne daj Bože, je li, moglo bi se dogoditi, kada se uistinu osjete posljedice stopiranja ekonomije, da netko krene i prosvjedovati, pa valja to u startu ugušiti (a ono, Hrvati su kao nacija koja prosvjeduje, mo'š mislit).

E u takvoj situaciji, dok nacionalni stožer najavljuje blaže mjere kontrole kretanja i vraćanje malog dijela osnovnih ljudskih sloboda i prava građana, što Hrvate najviše brine i zanima...

Ma jebe se Hrvatima npr. što već mjesec dana ne mogu doći ni do osnovnih usluga u zdravstvu, osim ako nisu oboljeli od korona virusa, dapače, ne postavljaju Hrvatice i Hrvati suviše ta pitanja, ako im naravno zdravstveni sustav ne zatreba, a dok im ne zatreba, kao i za ostale kojima je potreban sad i odmah, čisto im, 'nako, puca kitica.

Ono što Hrvate jako brine nije dakle funkcionalnost zdravstvenog sustava koji u biti trenutno ne funkcionira, nego njih muči kad će se i pod kojim uvjetima otvoriti frizerski saloni, valjda da mogu srediti frizure kako bi pohodili krčme, jer to je ono što Hrvatice i Hrvate najviše zanima: kad će se otvoriti kafići i restorani.

Pitanja koja najviše zanimaju građane ogledalo su nacije, a u tom ogledalu zrcali se krčmarski mentalitet jedne nacije koja bi željela pobjeći s Balkana, (koji se u Hrvata spominje uvijek i samo u lošem kontekstu), a s Balkana niti može fizički, niti duhovno. Jbga, što ćemo kad se najviše kundurarija čuje u frizerskim salonima i krčmama, a Hrvatice i Hrvati, izgleda za razliku od zdravstvenih usluga, bez dobrog trača živjeti ne mogu. Dapače, ne otvore li se uskoro krčme i saloni, nedostatak trača mogao bi pobiti više građana nego nemogućnost da dobiju zdravstvenu uslugu. Ne reci dvaput, možda se i njih pribroji u žrtve pandemije.

U sklopu Dana dubrovačkih branitelja danas je održana svečanost preimenovanja Ulice Stjepana Cvijića u Ulici generala Janka Bobetka. Na svečanost je došla i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, kao i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirkov Šundo. Himnu Republike Hrvatske izvela je Klapa Sveti Juraj HRM-a.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković kazao je uvodno kako upravo zahvaljujući generalu Bobetku, zapovjedniku Južnog bojišta, kao i našim hrabrim braniteljima, danas živimo u slobodi u svojoj Domovini.

- Dosta vremena je prošlo od kada je general Bobetko poveo sve branitelje Dubrovnika u oslobađanje juga Hrvatske. Dan kada smo u Gradu zavijorili hrvatski barjak označio je svjetlo u tunelu za sve naše građane, ali i za Hrvatsku, jer bila je to prva vojna operacija kojom je hrvatska vojska snažno krenula naprijed i neprijatelju pokazala svu snagu. Ovim činom na jedan mali način Dubrovnik se odužuje velikom čovjeku, vojniku i hrvatskom sinu. - kazao je gradonačelnik Franković te je uputio zahvalu predsjedniku Gradskog vijeća Marku Potrebici kao i svim vijećnicama i vijećnicima čijim zaključkom je preimenovana bivša Ulica Stjepana Cvijića.

DPP

Paljenjem dekorativne blagdanske rasvjete, uz nastup Dječjeg zbora Dubrovnik, Radionice kolende i božićne pjesme te Renesansne glazbene radionice Doma Marina Držića, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković u subotu navečer otvorio je ovogodišnji, inače šesti po redu, Dubrovački zimski festival.

Otvaranju Zimskog festivala prethodilo ej paljenje prve adventske svijeće ispred Katedrale, a nakon otvaranja na Stradunu su nastupile Frajle.

Stradun je u subotu navečer bio pun puncat.

D.M.

Jubilarne 70. Dubrovačke ljetne igre otvorene su u srijedu navečer ispred crkve Svetoga Vlaha, a Igre je tradicionalno uz samu ceremoniju svojim govorom otvorenim proglasio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Njegov govor na ceremoniji otvaranja Igara prenosimo u cijelosti:

"Prije sedam desetljeća Dubrovnik je dobio kulturnu manifestaciju koja će ga ponovno, nakon gotovo stoljeća i po', vratiti na svjetsku scenu. Ovaj put to neće biti umijeće politike, kao što je to bio slučaj u doba od Republike, već umjeteonstvo od kulture. No, neki su simboli povezali ta dva vremena i ta dva dubrovačka iskoraka. Od Himne slobodi, dizanja barjaka, koji je također redizajnirana pomorska zastava Republike, na Orlandov stup pa do reminiscencija koje izazivaju Negromant, knez i vlastela, a posebno Vojnovićev Orsat i njegov monolog.

I dosta se toga promijenilo u sedam desetljeća od kada je nekolicina entuzijasta krenula u ovaj projekt. Hvala svima onima koji su svih ovih sedam desetljeća na bilo koji način sudjelovali u i oko Igara. A bilo ih je mnogo, zaista mnogo. Zato ova prigoda i jest na neki način raskrižje s kojega se osvrćemo i na kojemu odlučujemo kamo i kako dalje.

Grad i Svijet su se puno promijenili od ljeta te 1950. godine. Danas živimo u digitalnom dobu, u dobu u kojemu dominiraju društvene mreže, ali u kojemu dominira i jurnjava. A juri se samo za što više tezora, za što više blaga. I to je ono što nije dobro. To je ono što ruši taj stari dubrovački model, a zapravo antički ideal, življenja u skladu s mjerom. Ništa previše - zapisali su stari Grci u Delfima. A Dubrovnik je tijekom stoljeća samostalnosti tu mjeru nastojao živjeti. I dok je bilo mjere bilo je i sklada, bilo je reda. Međutim, i Grad i Svijet krenuli su u jurnjavu za tezorom. Pa je na brzinu nestala mjera i svi smo zajedno rekli „dobro jutro, kaosu!“.
Kao i u ostalome, tako se i u kulturi dogodila vidljiva promjena. I kultura je krenula u potragu za tezorom, krenula je u potragu za instant slavom i za isforsiranim provokacijama kao receptom za uspjeh. Stoga i kultura, kao i mnoge druge društvene pojave i djelatnosti, mora razmisliti o trenutku u kojemu se nalazi danas. A to je, općenito govoreći, kriza. Kriza i otuđenje, a sve pospješeno tezorom. Stoga je potrebno da kultura koja je oduvijek znala naći odgovore na mnoge probleme, bude vodilja i  svjetionik u tmini svakidašnjice. 

Događanja u društvu ne smijemo promatrati samo sa strane. Trebamo djelovati i to što prije.

U ovoj obljetničkoj prigodi bih i sebe i vas pozvao da promislimo kako ne pasti u zamku od tezora i kako zadržati i živjeti prave vrijednosti, kako u umjetničkom stvaralaštvu tako i u svakodnevnom životu. Time će nam naš dubrovački i hrvatski prozor u svijet ostati čist i cjelovit usred svih oluja od tezora.

I sve je samo na nama. Mi smo ti koji ćemo odlučiti hoćemo li zbog tezora srušiti sve oko sebe ili ćemo mjerom pokazati i dokazati kako smo zaista baštinici naših starih. Onih koje je mjera i mudrost očuvala na ovoj hridi gotovo pet stoljeća. Samo mi odlučujemo.  Nema izlika, nema opravdanja i nema življenja na staroj slavi i po starim, nekada uspješnim, a danas prevladanim receptima.

Svevremenski Držićev Pomet govori o toj prilagodbi. Kaže Pomet: „Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat. Trijeba je bit vjertuoz tko hoće renjat po svijetu.“

I za kraj citirat ću dio iz himne svetom Vlahu iz 1972 godine: „Niti bure niti trešnje niti mora bijes ne ruši mu stijene jer ih štiti jer ih brani svetog Vlaha glas slobode nam svete.“

Nek nam ova naša Dubrovačka lađa od ljetnih igara i dalje uspješno plovi.

Ovim proglašavam 70. dubrovačke ljetne igre otvorenima!

Živjeli!"

Otvorene su jubilarne 70. Dubrovačke ljetne igre. Na ceremoniji otvaranja ispred crkve Svetoga Vlaha zastava Libertas zavijorila se večeras na Zvoniku umjesto na ranjenom Orlandovom stupu.

Obljetničke, sedamdesete Dubrovačke ljetne igre otvorene su prema scenariju i u režiji intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i njenog pomoćnika za dramski program Saše Božića, a pod krilaticom „Dubrovnik plovi“.

U ceremoniji je sudjelovao Orkestar Državne opere Donje Saske iz Hannovera, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Mješoviti zbor Libertas i Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem maestra Ivana Repušića te Festivalski dramski ansambl, Folklorni ansambl Linđo, studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu kao i djeca i građani grada Dubrovnika.

Na ceremoniji otvaranja uz predstavnike gradske i županijske vlasti, gradonačelnika Mata Frankovića koji je otvorio igre, župana Nikolu Dobroslavića te brojne goste bila je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

D.M.