Prikazujem sadržaj po oznakama: plima

Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a bio je pojačan i astronomskom plimom, podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca. - rekla je Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim postajama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Istaknula je kako je na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak u 9:40 sati izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

- Zahvaljujući sustavu MoSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave. - rekla je Dunić.

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

- Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora. - istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40 - ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti povlačenje gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj postaji u Bakru u 7:18 sati izmjeren vodostaj koji za 103,4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koji već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.

Južni

Na dvodnevnoj konferenciji o klimatskim promjena u Splitu u četvrtak je upozoreno da na Jadranu ne bi trebalo graditi objekte tik uz more jer oni mogu biti na udaru poplava koje će biti posljedica klimatskih promjena i povišene srednje razine mora.

Splitski Mediteranski institut za istraživanje života (Medils) domaćin je znanstvene konferencije o klimatskim promjenama koja je okupila hrvatske i talijanske stručnjake koji surađuju kroz Europski projekt Interreg.

- Velika dužina naše obale je bogatstvo, ali možda smo i jako ukleti zbog tolike obale jer bi to ubuduće mogao biti trošak pošto neće biti zaštite za objekte koji se grade prvi red do mora. - rekla je novinarima Daria Povh Škugor, viši programski službenik splitskog centra PAR/RAC, koji je umrežen u Mediteranski akcijski program kao dio UN-ova programa za okoliš.

Po njezinim riječima, potrebno je zaustaviti gradnju kuća i objekata uz more jer nema načina da ih se zaštiti od poplava s mora čija će razina rasti. Pozivajući se na stručnu studiju o procjenama poplava, kao najugroženiji je izdvojila Kaštelanski zaljev.

Što se tiče stanovništva, najugroženije je područje Kaštelanskog zaljeva i gradovi Kaštela, Solin, Split i Trogir, rekla je Povh Škugor. Dodala je kako je to jedan od razloga zbog kojeg se ta dvodnevna konferencija o klimatskim promjenama i rizicima od poplava s mora i održava u Splitu.

- Prema najnovijim saznanjima, zadnji put kad je prosječna temperatura bila dva stupnja već nego što je danas, a čega se mi svi bojimo, razina mora bila je do pet metara viša nego sada. To je zvono koje zvoni na uzbunu. - upozorila je Povh Škugor.

Dr. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja se bavi istraživanjem fizikalnih stanja Jadrana, izvijestila je da je srednja razina Jadranskog mora u posljednjih 30 godina povećana 10 centimetara, a do 2100. godine mogla bi porasti za 70 centimetara.

- Kad imate veću raznu mora i kad nastupe ciklonalni poremećaji i kad jugo otpuše more, voda će prodrijeti na obalu - u Dioklecijanove podrume, na Rivu, u Marmontovu ulicu do zgrade HNK. - rekla je Dunić, ističući kako je "pet do dvanaest" da se nešto učini kako bi se to spriječilo.

Također je rekla kako se procjenjuje da će do 2100. na globalnoj razini srednja razina mora porasti više od jednog metra. Po njezinim riječima, stručne su procjene da bi do 2600. godine srednja razina mora u svijetu mogla porasti 15 metara. S tim u vezi spomenula je predviđanja o otapanju leda s Antarktike te da bi porast razine svjetskih mora mogao zaprijetiti i planinama u Europi.

Južni