Prikazujem sadržaj po oznakama: poplave

Dubrovačko - neretvanska županija putem EU projekta STREAM, koji se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, putem programa prekogranične suradnje Interreg Italija - Hrvatska, nabavila je opremu i uređaje koji su danas predani na korištenje Gradu Metkoviću i Općini Kula Norinska.

Riječ je opremi za različite intervencije na poplavom pogođenim područjima za vatrogasne postrojbe u dolini Neretve koja je vrijedna oko 700 tisuća kuna.

U prostorima Javne vatrogasne postrojbe Metković potpisan je Sporazum o međusobnim pravima i obvezama, a na vrijednoj opremi zahvalio je gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.

- Osim ove današnje opreme, nabavljena je i oprema za sanaciju šteta na poplavom pogođenim područjima vrijedna 600 tisuća kuna koja će biti dodijeljena snagama civilne zaštite na području Dubrovačko - neretvanske županije, a početkom sljedeće godine stiže i oprema za ublažavanje ozbiljnih zagađenja rijeka i mora vrijedna preko milijun kuna. – najavio je župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Vrijednost projektnih aktivnosti Dubrovačko - neretvanske županije u okviru projekta EU STREAM je 5,8 milijuna kuna, a provode se uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije DUNEA, u sklopu projekta „Znanjem do EU fondova“, kroz koji je pripremljen četverogodišnji plan potpore jačanju kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata te strateško planiranje i regionalni razvoj.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Obilna kiša koja je padala na širem dubrovačkom području poplavila je Konavosko polje, ali i zamutila more pod Konavoskim stijenama na mjestu gdje tunel koji skuplja vodu iz Konavoskog polja, prolazeći Popovićima, ponire u more. Slike poplavljenog Konavoskog polja, ogromne količine vode koja protiče te zamućenog mora pod konavoskim stijenama, portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je čitatelj Vlaho Dragić zajedno s videom utoka Konavčice u Ljutu i izlijevanje vode u more iz tunela pokraj Pasjače, a koji je, između ostalog naveo kako se voda u polju nakon obilnih kiša znala zadržati i po nekoliko mjeseci.

„Sredinom pedesetih dovršen je proboj tunela kojim se je omogućilo isušivanje Konavoskog polja,a koje je redovito bilo poplavljivano svake godine i voda bi se na njemu zadržavala više mjeseci. Dobro od poplava je bio da bi se zamućena voda staložila i talog ostao u polju a onda je bistra voda postepeno otjecala u more kroz takozvane jazove.

Struka je također predvidjela vrata na tunelu kada bi se poslije plavljenja bistra voda ispuštala u more. Također je bila i planirana komasacija, ali onda su „pametni” političari rekli ne i vratima i komasaciji. Od tada pa do danas nastavlja se erozija Konavoskog polja. Možda je baba Vanga predvidjela isušivanje Jadrana i nastajanja novog polja ispod konavoskih stijena. Tko zna,možda?Uslijedila je ekspropiracija i danas je stanje u polju koje ne odgovara nikom.

Polje nikada nije bilo dovedeno u stanje koje je bilo predviđeno eksproprijacijom. Dolaskom Republike Hrvatske predviđen je povrat oduzete imovine poništenjem eksproprijacije, jer polje nikada nije privedeno svrsi za koju je i oduzeto. Kada se počela pomalo vraćati zemlja po ovom zakonu zakon je stavljen van snage. Stop povratu. Danas polje uz poticaje uživaju pojedinci koji nemaju niti kvadratni milimetar zemlje u polju.” - naveo je Vlaho Dragić.

Inače na dubrovačkom području u protekla je 24 sata palo najviše kiše. Na mjernoj postaji DHMZ-a Dubrovnik izmjereno je 62,7 litara kiše po metru kvadratnom.

Ako se uzme u obzir da je na mjernoj stanici Dubrovnik aerodrom u posljednja 24 sata izmjereno 118,4 litara kiše po metru kvadratnom, nije ni čudo što je dobar dio Konavoskog polja po vodom.

Polje, je baš kao što navodi čitatelj portala Dubrovnikpress.hr plavilo i prije. Prosječno se inače, prema podacima „Geografskog glasnika” iz 1958. voda u Konavoskom polju u prosjeku podizala na 52,5 metara nadmroske visine. Prema istoj studiji iz „Geografskog glasnika” za velikih poplava 1901. i 1915. voda se podigla na 55 metara nadmorske visine. Najveća poplava u Konavoskom polju zabilježena je 1889. kada se razina vode podigla na nepunih 60 metara nadmorske visine. No, što ta nadmorska visina znači u dubini vode koja se nakupila u Konavoskom polju.. Jezero koje se formiralo u polju tada je kod ponora bilo duboko skoro 20 metara, a površina mu je iznosila 12 kvadratnih kilometara.

Prvu studiju o problemu odvodnjavanja Konavoskog polja 1892. izradio je inženjer Tomino dok je projekt odvodnjavanja Konavoskog polja 1940. izradio inženjer Mamatzi prema kojemu voda otiče dva kilometra dugim tunelom kroz greben koji odvaja polje od morske obale. Prema tom projektu započelo je bušenje tunela, a radovi su nekoliko puta prekidani. Potom je pitanje odvodnje i melioracije Konavoskog polja pokrenuo JAT pa inženjer Gjurović, u ondašnjem Inženjersko projektnom zavodu u Zagrebu, izrađuje novi idejni projekt odvodnje Konavoskog polja po kojem su nastavljeni radovi. Probijanje tunela završeno je u proljeće 1958.

Objavljeno u esPRESSo

Proteklih dana na prijedlog Općine Župa dubrovačka započeli su radovi na sanaciji i rekonstrukciji korita bujičnih potoka koji prolaze kroz autokamp Kupari.

Radove izvode Hrvatske vode, a sastoje od čišćenja korita, uklanjanja prepreka i nepotrebnih instalacija te rekonstrukcije uljevnog dijela potoka od strane benzinske pumpe u Kuparima.

„Po završetku radova značajno će se povećati protočnost korita potoka za evakuaciju velikih voda i spriječiti štetno djelovanje na području starog sela Kupari. Ujedno će se otkloniti dugogodišnji problem plavljenja toga dijela naselja do konačne rekonstrukcije rijeke Taranta i svih priključnih kanala.” - navodi se u priopćenju Općine Župa dubrovačka.

dpp

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019