Prikazujem sadržaj po oznakama: poplave

Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a bio je pojačan i astronomskom plimom, podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca. - rekla je Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim postajama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Istaknula je kako je na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak u 9:40 sati izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

- Zahvaljujući sustavu MoSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave. - rekla je Dunić.

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

- Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora. - istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40 - ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti povlačenje gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj postaji u Bakru u 7:18 sati izmjeren vodostaj koji za 103,4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koji već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.

Južni

Na dvodnevnoj konferenciji o klimatskim promjena u Splitu u četvrtak je upozoreno da na Jadranu ne bi trebalo graditi objekte tik uz more jer oni mogu biti na udaru poplava koje će biti posljedica klimatskih promjena i povišene srednje razine mora.

Splitski Mediteranski institut za istraživanje života (Medils) domaćin je znanstvene konferencije o klimatskim promjenama koja je okupila hrvatske i talijanske stručnjake koji surađuju kroz Europski projekt Interreg.

- Velika dužina naše obale je bogatstvo, ali možda smo i jako ukleti zbog tolike obale jer bi to ubuduće mogao biti trošak pošto neće biti zaštite za objekte koji se grade prvi red do mora. - rekla je novinarima Daria Povh Škugor, viši programski službenik splitskog centra PAR/RAC, koji je umrežen u Mediteranski akcijski program kao dio UN-ova programa za okoliš.

Po njezinim riječima, potrebno je zaustaviti gradnju kuća i objekata uz more jer nema načina da ih se zaštiti od poplava s mora čija će razina rasti. Pozivajući se na stručnu studiju o procjenama poplava, kao najugroženiji je izdvojila Kaštelanski zaljev.

Što se tiče stanovništva, najugroženije je područje Kaštelanskog zaljeva i gradovi Kaštela, Solin, Split i Trogir, rekla je Povh Škugor. Dodala je kako je to jedan od razloga zbog kojeg se ta dvodnevna konferencija o klimatskim promjenama i rizicima od poplava s mora i održava u Splitu.

- Prema najnovijim saznanjima, zadnji put kad je prosječna temperatura bila dva stupnja već nego što je danas, a čega se mi svi bojimo, razina mora bila je do pet metara viša nego sada. To je zvono koje zvoni na uzbunu. - upozorila je Povh Škugor.

Dr. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja se bavi istraživanjem fizikalnih stanja Jadrana, izvijestila je da je srednja razina Jadranskog mora u posljednjih 30 godina povećana 10 centimetara, a do 2100. godine mogla bi porasti za 70 centimetara.

- Kad imate veću raznu mora i kad nastupe ciklonalni poremećaji i kad jugo otpuše more, voda će prodrijeti na obalu - u Dioklecijanove podrume, na Rivu, u Marmontovu ulicu do zgrade HNK. - rekla je Dunić, ističući kako je "pet do dvanaest" da se nešto učini kako bi se to spriječilo.

Također je rekla kako se procjenjuje da će do 2100. na globalnoj razini srednja razina mora porasti više od jednog metra. Po njezinim riječima, stručne su procjene da bi do 2600. godine srednja razina mora u svijetu mogla porasti 15 metara. S tim u vezi spomenula je predviđanja o otapanju leda s Antarktike te da bi porast razine svjetskih mora mogao zaprijetiti i planinama u Europi.

Južni

Dubrovačko - neretvanska županija putem EU projekta STREAM, koji se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, putem programa prekogranične suradnje Interreg Italija - Hrvatska, nabavila je opremu i uređaje koji su danas predani na korištenje Gradu Metkoviću i Općini Kula Norinska.

Riječ je opremi za različite intervencije na poplavom pogođenim područjima za vatrogasne postrojbe u dolini Neretve koja je vrijedna oko 700 tisuća kuna.

U prostorima Javne vatrogasne postrojbe Metković potpisan je Sporazum o međusobnim pravima i obvezama, a na vrijednoj opremi zahvalio je gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.

- Osim ove današnje opreme, nabavljena je i oprema za sanaciju šteta na poplavom pogođenim područjima vrijedna 600 tisuća kuna koja će biti dodijeljena snagama civilne zaštite na području Dubrovačko - neretvanske županije, a početkom sljedeće godine stiže i oprema za ublažavanje ozbiljnih zagađenja rijeka i mora vrijedna preko milijun kuna. – najavio je župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Vrijednost projektnih aktivnosti Dubrovačko - neretvanske županije u okviru projekta EU STREAM je 5,8 milijuna kuna, a provode se uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije DUNEA, u sklopu projekta „Znanjem do EU fondova“, kroz koji je pripremljen četverogodišnji plan potpore jačanju kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata te strateško planiranje i regionalni razvoj.

dpp

Obilna kiša koja je padala na širem dubrovačkom području poplavila je Konavosko polje, ali i zamutila more pod Konavoskim stijenama na mjestu gdje tunel koji skuplja vodu iz Konavoskog polja, prolazeći Popovićima, ponire u more. Slike poplavljenog Konavoskog polja, ogromne količine vode koja protiče te zamućenog mora pod konavoskim stijenama, portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je čitatelj Vlaho Dragić zajedno s videom utoka Konavčice u Ljutu i izlijevanje vode u more iz tunela pokraj Pasjače, a koji je, između ostalog naveo kako se voda u polju nakon obilnih kiša znala zadržati i po nekoliko mjeseci.

„Sredinom pedesetih dovršen je proboj tunela kojim se je omogućilo isušivanje Konavoskog polja,a koje je redovito bilo poplavljivano svake godine i voda bi se na njemu zadržavala više mjeseci. Dobro od poplava je bio da bi se zamućena voda staložila i talog ostao u polju a onda je bistra voda postepeno otjecala u more kroz takozvane jazove.

Struka je također predvidjela vrata na tunelu kada bi se poslije plavljenja bistra voda ispuštala u more. Također je bila i planirana komasacija, ali onda su „pametni” političari rekli ne i vratima i komasaciji. Od tada pa do danas nastavlja se erozija Konavoskog polja. Možda je baba Vanga predvidjela isušivanje Jadrana i nastajanja novog polja ispod konavoskih stijena. Tko zna,možda?Uslijedila je ekspropiracija i danas je stanje u polju koje ne odgovara nikom.

Polje nikada nije bilo dovedeno u stanje koje je bilo predviđeno eksproprijacijom. Dolaskom Republike Hrvatske predviđen je povrat oduzete imovine poništenjem eksproprijacije, jer polje nikada nije privedeno svrsi za koju je i oduzeto. Kada se počela pomalo vraćati zemlja po ovom zakonu zakon je stavljen van snage. Stop povratu. Danas polje uz poticaje uživaju pojedinci koji nemaju niti kvadratni milimetar zemlje u polju.” - naveo je Vlaho Dragić.

Inače na dubrovačkom području u protekla je 24 sata palo najviše kiše. Na mjernoj postaji DHMZ-a Dubrovnik izmjereno je 62,7 litara kiše po metru kvadratnom.

Ako se uzme u obzir da je na mjernoj stanici Dubrovnik aerodrom u posljednja 24 sata izmjereno 118,4 litara kiše po metru kvadratnom, nije ni čudo što je dobar dio Konavoskog polja po vodom.

Polje, je baš kao što navodi čitatelj portala Dubrovnikpress.hr plavilo i prije. Prosječno se inače, prema podacima „Geografskog glasnika” iz 1958. voda u Konavoskom polju u prosjeku podizala na 52,5 metara nadmroske visine. Prema istoj studiji iz „Geografskog glasnika” za velikih poplava 1901. i 1915. voda se podigla na 55 metara nadmorske visine. Najveća poplava u Konavoskom polju zabilježena je 1889. kada se razina vode podigla na nepunih 60 metara nadmorske visine. No, što ta nadmorska visina znači u dubini vode koja se nakupila u Konavoskom polju.. Jezero koje se formiralo u polju tada je kod ponora bilo duboko skoro 20 metara, a površina mu je iznosila 12 kvadratnih kilometara.

Prvu studiju o problemu odvodnjavanja Konavoskog polja 1892. izradio je inženjer Tomino dok je projekt odvodnjavanja Konavoskog polja 1940. izradio inženjer Mamatzi prema kojemu voda otiče dva kilometra dugim tunelom kroz greben koji odvaja polje od morske obale. Prema tom projektu započelo je bušenje tunela, a radovi su nekoliko puta prekidani. Potom je pitanje odvodnje i melioracije Konavoskog polja pokrenuo JAT pa inženjer Gjurović, u ondašnjem Inženjersko projektnom zavodu u Zagrebu, izrađuje novi idejni projekt odvodnje Konavoskog polja po kojem su nastavljeni radovi. Probijanje tunela završeno je u proljeće 1958.

Proteklih dana na prijedlog Općine Župa dubrovačka započeli su radovi na sanaciji i rekonstrukciji korita bujičnih potoka koji prolaze kroz autokamp Kupari.

Radove izvode Hrvatske vode, a sastoje od čišćenja korita, uklanjanja prepreka i nepotrebnih instalacija te rekonstrukcije uljevnog dijela potoka od strane benzinske pumpe u Kuparima.

„Po završetku radova značajno će se povećati protočnost korita potoka za evakuaciju velikih voda i spriječiti štetno djelovanje na području starog sela Kupari. Ujedno će se otkloniti dugogodišnji problem plavljenja toga dijela naselja do konačne rekonstrukcije rijeke Taranta i svih priključnih kanala.” - navodi se u priopćenju Općine Župa dubrovačka.

dpp