Prikazujem sadržaj po oznakama: potresi

U Dubrovniku se održava znanstveno - stručni simpozij „Seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja” koji je započeo jučer u Poslijediplomskom središtu. Skup je okupio 50 -ak stručnjaka i znanstvenika koji na simpoziju prezentiraju rezultate istraživanja, smjernice i upute u slučajevima dviju najvećih ugroza za šire dubrovačko područje, odnosno seizmičkoj i klimatskoj ugroženosti dubrovačkog područja.

Kako je istaknula izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić sa zagrebačkog PMF -a grupa seizmologa intenzivno radi na proučavanju opasnosti od potresa na dubrovačkom području, odnosno karakteristika tla i rasjeda koji utječe na pojavu potresa.

Na skupu je ukazano kako karta epicentara pokazuje da je područje juga Hrvatske jedno od najaktivnijih područja kada je riječ o potresima, odnosno područje Dubrovačko – neretvanske županije inače ima najveću seizmičku opasnost u Hrvatskoj. Ipak, jednako tako tzv. dionica Ston - Herceg Novi kojom se proteže rasjedni sustav pokazuje u zadnjih 350 godina vrlo malu aktivnost, tj. nakon velike trešnje u Dubrovniku 1667. godine, unatoč tome što je do danas zabilježeno nekoliko jakih potresa poput onog 1996. godine s epicentrom u blizini Slanog, a koji je nanio veliku materijalnu štetu u Dubrovačkom primorju i Stonu. No, istaknuto je na simpoziju, moguće je da se deformacije stijena približavaju kritičnim iznosima.

Također je zanimljiv podatak i da je, prema riječima prof. dr. sc. Marijana Heraka s PMF -a, da je, kad je o urbanim cjelinama riječ, potresna opasnost u Metkoviću veća nego u Dubrovniku.

Na otvaranju skupa u ime Dubrovačko - neretvanske županije govorio je zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Maro Hađija koji je istaknuo kako su „seizmička i klimatska ugroženost dubrovačkog područja teme od iznimne važnosti za ovaj kraj, a kako smo nedavno svjedočili, na dubrovačkom području one su i iznimno aktualne”.

dm

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 01 Prosinac 2019 20:32

Klaustar Male braće i potresi

Grad Dubrovnik sa svojim širim područjem nalazi se na izrazito trusnom području i u prošlosti su ga relativno često pogađali potresi.

Piše: fra Stipe Nosić

Najrazorniji koji ga je pogodio bio je onaj od 6. travnja 1667. Većina zgrada bila je tada srušena, a poginulo je nekoliko tisuća stanovnika. U samostanima je nastradalo više redovnika, a od franjevaca Male braće poginuo je o. Matija iz Konavala i još dvojica subraće koji su u trenutku potresa slavili svetu misu u Kneževu dvoru.

I manji potresi poslije toga stvarali su velike štete. Tada je izgorjela i crkva Male braće sa zapadnim dijelom samostana u kojem je bila smještena vrijedna knjižnica i arhiv. Sakristija je ostala sačuvana, ali preživio je i klaustar, kao jedno od rijetkih umjetničkih zdanja starog Dubrovnika.

Klaustar je međutim pretrpio više oštećenja u tom i u drugim potresima, što je vidljivo po kamenim tašelima, kao i na zapisima na kamenu i na papiru. Bio je oštećen u potresu već 1426. i zna se da su na njegovu popravku tada radili Dubrovčani Božidar Bogdanović i Radin Bogetić. I u potresu 1520. klaustar je vjerojatno stradao, a popravljan je tek možda 1626., na što upućuje taj broj uklesan iznad kapitela 92 na istočnoj ogradi gornje šetnice. To je bilo za vrijeme gvardijanata o. Bonifacija Crijevića (de Cerva).

Otucanje žbuke po svodovima klaustra 2008. otkrilo je da su u svodovima četvrtom i petom, svodovi na jugoistoku klaustra, većim dijelom ugrađeni blokovi sedre, dok je na svim drugim svodovima korištena opeka manjeg formata, pa se zaključuje da su dijelovi u kojemu je korištena sedra popravljani poslije potresa 1426.
nakoseni zaglavni kamen iznad kapitela 54Uz mnoge druge znakove građevinskih i majstorskih zahvata na klaustru, zahvaljujući činjenici da na jednom dijelu nije bilo građevinske intervencije, ostao je zanimljiv znak potresa. Na 11. heksafori kapitel 54 s impostom i zaglavnim kamenom, između dva luka, strše prema šetnici 6 cm. Također na istom segmentu kapitel 51 nagnut je oko 2,5 cm u istom smjeru. I drugi neki kapiteli na čitavoj zapadnoj strani neznatno su nagnuti na jednu ili na drugu stranu.

Tumači se to, kao da je, za vrijeme jednog od potresa, konstrukcija klaustra sa svojim svodovima na tom dijelu poskočila uvis. U tom trenutku stupovi s kapitelima, oslobođeni i zbog trešnje, počeli su se naginjati jedni prema istoku, a drugi prema zapadu.

Kada su se svodovi i gornja šetnica sa svojom težinom ponovno spustili prema zemlji, ukliještili su kapitele, i oni su ostali u tom položaju, u kojem se i danas nalaze.
klaustarpotresi0112
Četiri glave čudovišta, koje se nalaze na kapitelu 54 čija nakošenost je najveća, s začuđenim izrazima lica kao da zaustavljaju dvostruke stupove da ne padnu. Bez obzira što ti kapiteli nisu posve na svojim mjestima, i što su stupovi koji ih nose nakošeni, vrši taj dio vitke konstrukcije ipak još uvijek veliki dio svoje statičke funkcije u građevini klaustra.
Običan promatrač u mnoštvu drugih kapitela i stupova gotovo da ne zapaža, da je kapitel 54 s njegovim stupovima nagnut. Onima koji to ipak primijete on „kamenim jezikom“ priča priču o potresu i o nemirnom tlu na kojem je sagrađen Dubrovnik.

Objavljeno u esPRESSo

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019