Prikazujem sadržaj po oznakama: radnici

Ivan Tropan, koji je osumnjičen da je pomogao ocu Igoru Tropanu da ukrade od vlastitih radnika zaposlenih u njihovoj tvrtki oko 420 tisuća kuna, kao vijećnik SDP -a namjerava se u ponedjeljak pojaviti na sjednici Gradskog vijeća kao da se ništa nije dogodilo.

Naime, SDP -ov vijećnik nedavno je uhićen i priveden zbog sumnje da je popljačkao radnike, ali i da je krivotvorio dokumente. Tropan ne namjerava staviti mandat u mirovanje dok se ne dokaže je li kriv ili nije, iako bi to bio jedan sasvim normalan čin. On naime tek govori kako je legalno izabran u Gradsko vijeće, kao da to tko spori, dok iz njegove stranke u raspadu nema nikakvih reakcija.

Dubrovnikpress.hr donosi pak svjedočanstva dvojice od 17 prevarenih radnika koji su iskaze dali i kriminalističkoj policiji. Njihovi identiteti poznati su redakciji, no za javnost su odlučili ostati anonimni. Jedan do njih sam se javio redakciji portala Dubrovnikpress.hr.

- Kada su prošle godine u ožujku Igor Tropan i Ivan Tropan shvatili da dobivaju poticaje i da će dobivati, masovno su primili 14 radnika tako da su u šestom mjesecu imali radnike iako su znali da posla nema niti će biti, ali su uvijek imali poticaje od države. - govori za Dubrovnikpress.hr jedan od oštećenih radnika iz Trebinja odakle su Tropani zaposlili cijeli niz vozača.

- Pošto je posla bilo vrlo malo radnici su vozili i radili do devetog mjeseca. U tom periodu Tropani su svakom radniku uplaćivali na njihove tekuće račune plaću i doprinose, ali su radnici morali vraćati taj uplaćeni novac Tropanu iz razloga što vozači dobivaju pola novca od naplaćene aplikacije Uber i porez. Kontate, naplati za mjesec dana 4.000 kuna od Ubera koji Uber uplati Tropanu na poslovni račun. Onda Tropan uzme pola sebi od svakog radnika, a radniku da na ruke njegov dio umanjen za porez 20 posto i plus mu se od tog novca vrati, svaki radnik što je on uplatio plaću i doprinose. Nije prijavljivao da se uplaćuje od države plaća i doprinosi, govorio je da on uplaćuje od sredstava firme. - priča dalje jedan od oštećenih radnika koji je iskaz dao i policiji.

- U studenom je rekao svima da moraju otvoriti račun u Kent banci. Pod moranje i prijetnjama otkazima potpisali smo punomoći. Kad smo došli u banku potpisati te punomoći Igor Tropan nije bio tu pa ga nismo ni mogli pitati još jednom zašto to radimo, zašto je potrebno da mu damo punomoć da može uzimati novac s naših računa. Iako nitko od radnika nije imao tu račun, očito u dogovoru s radnicima Kent banke je to odrađeno. Naše punomoći su ga čekale u banci i on je dalje sam s naših računa podizao pare. Kasnije je rekao da će on podizati novce s računa da mi u koroni ne dolazimo džabe u Dubrovnik podizati novac pa ga onda njemu vraćati. Govorio je da su to njegove pare, a ne poticaji od hrvatske Vlade. Nikad nije htio reći niti priznati da država uplaćuje novac za poslodavce da bi se očuvala radna mjesta. - „ispovjedio” se oštećeni radnik.

- Kad je jedan od kolega podigao plaću sve je bilo jasno. Kad je pitao gdje mu je plaća, kad je sve raskrinkao, dobio je otkaz, kao navodno je udario auto, a to mu je auto zapravo oduzeto u Trebinju od strane Tropanova poslovnog partnera. Dakle, kad je taj radnik sve to prijavio inspekciji rada u Dubrovniku, oni nisu ništa riješili pa je kolega išao prijaviti na policiju. - priča dalje i još navodi:
- U Trebinju se od lipnja do rujna prošle godine išlo po gorivo, ne na pumpe u Dubrovniku jer Tropani nisu priznavali račune od INA-e. Vozila su mu stalno u Tebinju, a da bi pojedine radnike zadržali, napravili su fiktivne ugovore o prodaji vozila radnicima i sad oni radom kod Tropana otplaćuju vozila.

- Ivan Tropan je u vrijeme primanja radnika u lipnju krivotvorio za četiri radnika diplome o položenom stručnom ispitu za vozače i očito je bio mozak te operacije, samo da bi što prije ih primio i pustio u rad, ne zato što je bilo posla nego da bi od njih imali priljev od države za potporu. - zaključio je jedan od 17 radnika koji su ostali bez 420 tisuća kuna za koje su sumnja da su ih Tropani nezakonito strpali u vlastite džepove.

Drugi radnik, također s područja Trebinja, do kojeg je Dubrovnikpress.hr uspio doći, potvrđuje kako je Igor Tropan tražio da mu daju punomoći na radničke račune, a da je Ivan Tropan kazao kako radnicima nisu uplaćeni poticaji od države. On je također svoj iskaz dao istražiteljima.

- Tražio je (Igor Tropan, op.a.) da mu damo punomoći na naše račune da može podizati novce, odnosno poticaje od Vlade. Dok smo radili isplaćivao nam je novac na ruke, a kad je počela korona sve je sebi ostavljao, nama nije dao ništa od poticaja, dobivali smo samo onoliko koliko nas je pripadalo od vožnja koje smo vozili za Uber. Prvo smo bili prijavljeni na pola radnog vremena pa onda kad je počela korona, kad je država počela s poticajima od 4.000 kuna po radniku prijavio nas je na puno radno vrijeme, ali mi taj novac nismo dobili. - govori još jedan od 17 oštećenih radnika.

Je li tražio objašnjenje zašto je Igor Tropan tražio da mu se poptišu punomoći, oštećeni radnik govori:
- Nije nam rekao ništa. Tražili smo sastanak da nam objasni što se događa i zašto nam ne isplaćuje poticaje na koje smo imali pravo, ali Igor Tropan se nikako nije oglašavao i nakon toga je jedan od kolega sve to prijavio institucijama. Ivan Tropan je mene konkretno pitao koji mi to novac tražimo. Rekao mi je: „Nema, ne daje država poticaje, to nije istina, nije istina, koje četiri tisuće kuna, to nema.” Eto, tako mi je rekao. - kazao je za Dubrovnikpres.hr oštećeni radnik.

Na kraju je dodao:
- Nekidan sam vidio da su uhićeni pa pušteni da se brane sa slobode. Ne znam što da vam kažem, nisu prema nama postupili korektno. Da nam je dao tisuću kuna ne bi mu nitko riječi rekao, ali on je sve zadržao u svom džepu.

Ovako su inače izgledali obrasci za punomoć koji su pripremljeni čekali radnike u Kent banci:

Potražnja za radnicima prošle je godina pala za četvrtinu u odnosu na 2019. godinu, a veliki porast se ne očekuje ni u ovoj godini jer će se reaktivirati radna snaga koja je ostala zaposlena zahvaljujući vladinim mjerama pomoći gospodarstvu. Iznimka će biti sektor graditeljstva koji će zbog obnove od potresa snažnije zapošljavati, a ovisno o sezoni, odnosno epidemiološkoj situaciji, i sektor turizma bi mogao imati povećanu potražnju za radnicima. - rezime je to istraživanja HGK o stanju na tržištu rada.

- U 2020. godini poslodavci su preko HZZ-a tražili 164.760 radnika što je bilo 26,5 posto manje nego prethodne godine. Osobito snažno smanjenje potražnje za radom bilo je od travnja do lipnja kada je potražnja pala za oko 60 posto. No, tijekom ljeta osobito, ali i krajem godine, pad potražnje je bio znatno blaži, od rujna do prosinca oko 15 posto. To znači da se stanje stabilizira pa je s rješavanjem epidemije i završetkom zime realno očekivati da će se potražnja normalizirati, zajedno s gospodarskim oporavkom. - istaknuo je glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić, uz napomenu da je održanje razine zaposlenosti u 2020. godini ostvareno na izvanrednim osnovama (radnici koji nisu radili zbog zabrane rada, ali su ostali zaposleni zbog vladinih subvencija plaća), što je rezultiralo smanjenjem produktivnosti.

- Stoga u ovoj godini s gospodarskim oporavkom ne treba očekivati snažniju potražnju za radom, jer će se taj dio radno nekorištenih zaposlenika iz 2020. reaktivirati pa poslodavci neće imati potrebu snažnijeg zapošljavanja novih radnika. Izuzeci će biti građevinski sektor koji je i u 2020. imao rast potražnje za radom zbog potresa, te sektor turizma, ovisno o inozemnoj potražnji, odnosno suzbijanju epidemije. - pojasnio je Savić, dodavši kako bi turizam mogao dijelom povući i druge sektore koji imaju veće sezonsko zapošljavanje na temelju turističkih kretanja, primarno trgovinu.

Problemi domaćeg tržišta rada povezani su s negativnim demografskim trendovima poput negativnog prirodnog kretanja stanovništva s jedne strane te negativnog salda migracija s druge. Prosječna dob stanovništva nam je u posljednjih osam godina povećana za 1,8 godina, dok se očekivano trajanje života povećalo za 1,6 godina. To je snažan ograničavajući faktor potencijalnog rasta gospodarstva koji se trenutno najviše manifestira u radno intenzivnim djelatnostima niže tehnološke složenosti.

Kako demografske projekcije pokazuju negativna kretanja te smanjenje broja stanovnika na oko 3,8 milijuna već 2030. godine, nedostatak radne snage će se i dalje, osobito kod nekih djelatnosti, morati primarno rješavati uvozom koji je ukidanjem kvota potpuno liberaliziran. Savić naglašava kako dio rješenja moramo tražiti i u reaktivaciji ekonomski neaktivnog radno sposobnog stanovništva (kojeg je bilo 871.000 tijekom prva tri kvartala 2020.), odnosno povećanju stope aktivnosti koja je u Hrvatskoj među najnižima u EU.

- U prva tri kvartala 2020. je stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine iznosila 66,9 posto, a ukupnog stanovništva tek 51,7 posto, što znači da je tek nešto više od polovine stanovništva bilo ekonomski aktivno. S druge strane, da bi se smanjio negativni utjecaj ekonomskih migracija radno sposobnog i mladog stanovništva u ostale članice EU, potrebno je što brže gospodarski konvergirati prosjeku Europske unije, odnosno postići rast kvalitete života u Hrvatskoj. Stoga se aktivne politike tržišta rada u narednom desetljeću trebaju usmjeriti prema mladima, teže zapošljivim skupinama, ekonomski neaktivnom dijelu stanovništva, ali i posvetiti se rastu produktivnosti rada. - smatra Savić.

Prema indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke Hrvatska se nalazi na 32. mjestu od 174 države, te pokazuje da će danas rođeno dijete u Hrvatskoj nakon završenog obrazovanja dosegnuti 71 posto svoje maksimalne produktivnosti. Iako je takav položaj bolji od dijela usporedivih država srednje i istočne Europe, on pokazuje da postoji velik prostor za poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala, koji se provodi kroz obrazovanje i napredak tehnologije. Tehnološki napredak osobito je važan u okolnostima nedostatka radne snage i negativnih demografskih projekcija jer omogućuje rast produktivnosti.

dpp

Hrvatski je interes predložiti Europskoj uniji da sve zemlje jugoistoka Europe do 2020. zajedno uđu u EU, pod uvjetom da ispune sve kriterije, kazao je 11 kandidat na listi Reformista za izbore za Europski Parlament Andro Vlahušić na konferenciji za novinare kod Orlandova stupa, koju je održao na temu "Zašto Hrvatska treba podržati proširenje Europske unije na jugoistok Europe".

- Proširenje je bitno zbog sigurnosti. Mi u Dubrovniku znamo što to znači, da su sve zemlje bile u EU vjerojatno rata u Dubrovniku i Hrvatskoj ne bi bilo. Drugi razlog je zaštita Hrvata u BiH jer jedino ravnopravni narodi mogu biti zajedno u EU, a treći razlog je ogromno tržište rada. To su nacionalni interesi i to bi trebao biti prioritet Hrvatskoj za predsjedanja Europskom unijom 2020. godine. - kazao je Vlahušić.

- Hrvatska treba jasno reći, a ne čekati da Francuska, Nizozemska, Njemačka i druge zemlje odrede što će se događati s Balkanom, nego da Hrvatska kroz 2020. učini sve da sve zemlje Balkana, i Kosovo i Srbija, Makedonija, Albanija i Crna Gora do 2025. uđu u EU pod uvjetom da riješe probleme. Tada tim zemljama bude nadu, tada će i Hrvati u BiH vidjeti da će bit zajedno s Hrvatskom u jednoj zajednici naroda i ne moraju se tući za vlastiti kanton. Taj rok znači da je i Srbija u NATO-u jer tko god je u Europskoj zajednici taj je automatski u NATO-u i tad će predsjednici Srbije i Kosova znati da će 2025. ispasti iz zemalja koje ulaze u EU ako ne riješe svoje odnose. - kazao je Vlahušić, predloživši da Dubrovnik bude to mjesto susreta zemalja zapadnog Balkana.

- Ja sam još Sanaderu pisao da Dubrovnik treba biti jedan od "meeting point-a", a Hrvatska transfer znanja, tehnologije i pravne stečevine na Balkanu. - rekao je Vlahušić.

Istaknuo je kako bi Dubrovnik od ulaska susjednih zemalja u EU imao samo koristi, prvenstveno u pogledu radne snage.

- Što se tiče Dubrovnika, mi prema podacima Policijske uprave dubrovačko - neretvanske imamo dvije tisuće stranaca na radu i tri do četiri tisuće Hrvata iz BiH koji rade u Gradu. Osnovni je problem gdje će ti ljudi stanovati. Kad bi BiH ušla u EU Dubrovnik bi imao satelitsko naselje oko Trebinja za dio Hrvata na području Ivanice i koridor za ljude koji opslužuju Grad. To je naš nacionalni interes, a osnovi je interes sigurnost. - smatra Vlahušić te ističe kako mi Hrvatska susjednim zemljama treba biti "ambasador" njihova ulaska u EU.
- Sinoć sam gledao posljednju epizodu GOT-a i prva asocijacija mi je bila 6. prosinca '91, kad je Grad gorio. Mi smo se obranili čudom Božjim, a da su BiH, Srbija i Crna Gora bile u Eu i NATO-u rata ne bi bilo, a rat nije bio samo '91., Dubrovnik je svako stotinjak godina ima neki napad od susjeda. Ne znam što napraviti nego susjedima reći da smo mi njihovi ambasadori ulaska u EU, ali da moraju ispuniti uvjete prije ulaska. Rumunjska, Bugarska i Grčka su u EU, a Balkan je ostao kao velika rupa s 20 milijuna ljudi. Velika Britanija će izaći iz Unije, a 20 milijuna ljudi čeka na ulazak. U Bruxellesu, sjedištu EU-a je nejednakost i veliki kriminal, ne možete vani izaći u večernjim satima, a u Sarajevu, Banja Luci i Skoplju toga ima manje, da ne govorimo o dijelovima Pariza. Dakle, postoji samo mentalni problem, kad nekoga izolirate ponaša se neadekvatno, ali kad ga primite unutra tada se igra po pravilima.- rekao je nezavisni kandidat na listi Reformista za Europski parlament Andra Vlahušić.